VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070323

DEHAN FRM IHA KILAT? SEI BA KESAR BA TRIBUNAL

Tuir Secretariu Jeral Adjunto FRETILIN no Secretariu Estado Regiaun I, José Reis (JR) ba STL katak: ”Akuza Fretilin Maputu Fahe Kilat Ami Sei Lori ba Tribunal (STL,19/03)”. Hodi ameasa lori ba Trinunal sira nebe´e maka dehan Fretilin Radikal Maputo (FRM) sira maka iha kilat. Hatan ba deklarasaun JR nian ne´e, Advogado Alfredo Reinado (AR) nian, Benevides Barros (BB) ba STL katak: “hau prontu hatan iha tribunal se Fretilin kesar (STL, 20/03)”. BB nudar AR no Labadain nian prontu ba hatan kesar nebe´e maka FRM atu prontu ba iha Tribunal.

Lian sakat malu konaba ba fahe kilat ba emar civil (FKEV) no harii «Esquadrão da Morte de Alkatiri (EMA)», hare mos blogspot: http://www.forum-haksesuk.blogspot.com/. FRM bele mai dehan katak sira la fahe kilat no sira atu lori se se maka dehan sira iha kilat ba Tribunal. Maibe realidade no faktu hatudu maka ne´e: Railos ho ninia grupos hetan kilat husi nebe´e, Labadain ho ninia grupos hetan kilat husi nebe´e? Grupos sira ne´e tur-tur hetan kilat deit ka emar ruma maka fahe.Emar ruma ne´e tenke pertence ba grupos ruma ka Partidu ruma. Tansaida maka Eis-Ministru do Interior (MI) hetan akusasaun,laos tamba krimi Fehe kilat? Eis-MI ne´e bot ka lider partidu nebe´e? Laos vice-Prezidente FRETILIN nebe´e nuklu duro maka FRM?

Tuir Labadain ninia deklarasaun ba STL katak : ” «Simu kilat tamba sira hotu mesak militante ka simpatizante Fretilin deit . No kilat so fahe ka emar simu,sira nebe maka militante Fretilin (in, STL, 23/01)”». Mos tuir deklarasaun Railos nian ba STL katak: “«Tuir deklarasaun Railos nian ba STL katak”Nia iha Video nebe maka provas dirigentes Fretilin balun fahe kilat ba civil iha Bazartete(in, STL, 11/10/2006)”».

Neduni ita la hatene Militante Fretilin nebe´e maka iha Kilat,sira nebe´e Justisa kondena no Ministeriu Publiku Timor nian akusa ne´e pertence ba FRETILIN nebe´e? Haknauk ba lian Timor nian, «tuda fatuk labele subar Liman». FH

20070320

Mari Alkatiri vs CNRT/Partido

Tuir lian tatoli nebe´e maka Agencia informasaun hotu-hotu haklaken no blocos sira hotu publika katak "Eis-PM Mari Alkatiri nudar Sekjen Fretilin sei foti medidas legais no konstitucionais hasoru partido foun nebe´e maka hakarak lori fali sigla CNRT". De fakto CNRT (Conselho Nacional da Resitência Timorense) ne´e mosu iha kontextu historika ida,maka Funu ba Libertasaun. Objektivu Libertasaun ne´e klaru los: Liberta Povo no Rai Timor-Leste husi kolonialista Indonesia nia Ukun. CNRT halibur força politikas sira (Fretilini UDT), organizasauns hotu-hotu nebe´e hakarak funu ba Ukun Rasik An.
Objektivu principal CNRT nian maka Liberta ona Timor Leste liu husi referendum iha loron 30-08-1999.

Iha Tinan 2001 Timor tama ona iha kontextu historia foun ida, Nasaun Unidas liu husi Lei nebe´e UNTAET nian,halo dadaun preparasaun ba Timor bele ba kaer Ukun rasik an, hodi halo Lei ida naran "Lei ba haii Partido Politiku (Lei 1, Untaet/2000). Iha biban neba Partido barak maka regista an hodi ba halai taru ba eleisaun konstituinte iha loron 30-08-2001, inkluindo partido historika rua nebe´e hola parte ba CNRT (Fretilin no UDT). Waihira hahu kria lei Partido Politiku (PP) no partido ida-idak rgista ona nudar Partido Politika iha quadra legal i konstitucional Timor Leste nian.

Iha CNRT ne´e dissolve kedan, sira nebe hola parte ba CNRT fila fali ba tama sira nia parido no harii patido foun.

Ikus mai,liliu iha fulan hirak ne´e nia laran mosu issu katak Xanana sei harii Partido Foun ida naran CNRT (Congresso Nacional da Reconstrução Timorense). Mari Alkatiri ho Grupo Fretilin Radikal Maputo hare hanesan ameasa ida ba sira iha eleisaun mai ne´e,neduni Mari Alkatiri dehan sei ba halo tuir meius legais no konstituisionais hodi «impugna» ba sigla ida CNRT ne´e.

Problema ba Mari Alkatiri ho Grupo Fretilin Maputo maka ne´e:

1. Sigla ida CNRT ne´e nunka «Regista» iha quadra legal no Konstitucional Timor-Leste independente. Hakanauk ba kasu identiku iha tinan kotuk,Fernanda Borges (eis-Ministra das Finanças) hetan suporte husi Pe. Filomeno Jacob, SJ, harii Partido ida naran PN (Partido Nacional). Tamba iha tinan 2001 iha eleisaun ba Assembleia Konstituinte (AK) iha ona Partido ho PNT (Partido Nacionalista Timorense) nebe´e regista ona no ninia Prezidente maka Dr.Abilio Araujo, PNT husu ba Tribunal rekursus «inpugna» ba naran ida ne´e tamba razaun ba PNT maka ne´e:PNT maka regista uluk, husi sorin ida. Husi sorin seluk,naran Partido Nacional (PN), klaru ke sira nebe´e Partido Nacional (Nacionalista). Tribunal Rekursus fo razaun ba PNT, ikus PN transforma fali ba PUN (Partido Unidade Nacional).

2. CNRT/Partido,iha buat ruma maka la hanesan: C (Congresso) no R (Reconstrução).
Neduni hare husi naran deit la hanesan. Laos ona CNRT (Conselho Nacional da ResisTência Timorense) maibe CNRT/Partido (Congresso Nacional da Reconstrução Timorense).

Neduni lia ikus maka ne´e: Tribunal rekursus baseia ba argumentu rua (2) ne´e sei fo razaun atu Partido Xanana nian kontinua ho naran CNRT!

Husi: FH

Erro Bot Ida Se Konsidere Grupo Major Alfredo Reinado Hanesan Kriminosu No Hatun Mandatu ba Kaptura

Lian Dikin nebe envolve militares deskontentes ho sistema iha estado RDTL nian laran seidauk hatudu sinal atu kotu ka hetan solusaun nebe bele dada fila fali ba normalizasaun situasaun hodi povo ka populasaun iha Dili bele moris hakmatek. Autor ba hakerek ida ne’e nian haree katak lia ida nebe oras ne’e dadaun sai hanesan prioridade ba Forsas Internasionais husi aspeto seguransa interna no sai preokupasaun nebe hetan foku makaas husi orgauns soberanos Ministerio Publico ho Tribunais, PN no Governo mak Major Alfredo Reinado ho nian grupo.
Maibe autor haree lia ida ne’e hanesan LIA DIKIN ida nebe, bele se se deit mos sei la konsegue tesi, ao kontrario, lia dikin ida ne’e bele sai buras liu tan iha kurtu no mediu prazu. Lia Major Reinado ho nian grupo bele kotu so depende ba militares deskontentes sira mak hakarak halo kotu, ou se uza forsa atu hakotu lia tutun ida ne’e entaun Forças Internasionais sira oho halo moos populasoins hirak nebe sira nian is (neon) asosia hanesan ho militares deskontentes ho sistema sira ne’e, husi sorin ida. Husi sorin seluk, Ministerio Publico mos presiza hatun mos kondenasaun ba populasaun ka akuza populasaun tomak nebe fo apoio ba Major Reinado ho nian grupo no tribunal halo julgamento massal ba povo. Tanba, oras ne’e Major Reinado ho nian grupo ho Povo kristalizadu sai hanesan “simbiosis-mutualis”. Se orgauns soberanos sira, liu-liu orgauns kompetentes sira atu prosesa kazu Major Reinado konsegue hala’o hanesan temi iha leten entaun lia dikin ne’e bele tesi lalais. Se la konsegue halo ida ne’e no la’o tuir fali dalan seluk ka buka rezolve ho forsa no obriga Alfredo Reinado ho nian grupo entrega an hodi fo kastigu ba sira ne’e hanesan erro boot nebe orgauns kompetentes sira dala ruma halo iha Timor.
Ohin loron Alfredo Reinado la’os ema simples major ida deit (hanesan PM konsidera-STL-red.), la’os simples komandante polisia militar revoltozu, la’os simples militar F-FDTL desertor lae. Major Alfredo Reinado nian imajem sai tiha simbolu, simbolu la’os tanba nia Major Polisia Militar maibe simbolu ba ema barak, ferik-katuas, klosan-feto-raan, ema boot-ema ki’ik, ema hakerek la hatene-ema matenek, feto ka mane, ema marginalizadus no ekskluidus sira no jovens barak sira nian simbolu, sira nian lider. Basaa, Alfredo Reinado sai tiha ona inspirador ba kombate INJUSTISA no ema ida nebe aten brani hasoru sistema manipulador sistematiku iha Nação Timor nian laran. Nia la’os ema politiku nebe bele kria oportunidade ba nian karreira politika husi nian aktu ne’e, nia mos la’os jeneral forsas armadas nian nebe bele konduz hamosu golpe de estado iha Nação RDTL. Maibe nia apenas soldado ida nebe pronto atu mate defende povo terus na’in sira no sidadaun ida nebe hakarak ezerse ninian direito ajir-reajir harii no hahii justisa nebe sai hanesan pilar (uma rin) ba Nação Tmor-Leste soberano no Independente. Alfredo Reinado mos hakarak atu povo la bele atan ba bebeik ba ema politikus sira nian hahalok. Konsidera Alfredo Reinado ho nian grupo kriminozu ne’e erro ka sala mortal nebe sei bele selu karun, selu ho mate. Tanba desde ninian revolta iha Maio 2006, Timor oan sira hotu hatene Alfredo Reinado nian pozisaun tanba sa. Pozisaun ida nebe nia (AR) ho nian grupo sei la muda nem pasu ida ba kotuk, bainhira Lia Fukun no Lia Abut krize ida ne’e la tesi. Se Major Reinado ohin loron ema barak tuir nia ne’e la’os tanba nia kolen iha funu liu ba ka nia heroi iha funu kontra okupasaun liu ba lae, nia mosu iha fulan Maio tinan kotuk atu funu hasoru sistema nebe la los, atu funu hasoru injustisa, atu funu hasoru ukun na’in sira nebe buka manipula povo, mosu atu funu hasoru autoridades ukun na’in sira nebe la respeita konstituisaun, atu funu hasoru ukun na’in sira nebe abuza lejitimidade no poder nebe povo terus na’in sira fo.
Alfredo Reinado la’os ema kriminozu, neduni la iha razaun atu Forsas Internasionais hatun mandato de kaptura ba nia ho nian grupo nem tribunal ida iha direito atu hatun mandato de kaptura. Neduni, se hakarak hakotu lia dikin Major Reinado ho nian grupo nian, autor husu ba orgauns soberanos RDTL sira atu la bele fomenta desizaun mandatu de kaptura ba Major Reinado ho nian grupo. Tanba se koloka militares deskontentes sira ne’e hanesan kriminozu entaun sei komete erros graves nebe la sustenta solusaun ba LIA FUKUN, sei aumenta tan deit lia nebe bele hamosu problemas selu-seluk. Karik iha kriminozu iha ukun an ida ne’e nian laran no tanba kriminozu sira ne’e mak mosu krize ida ne’e, kriminozus sira ne’e la’os mak Major Alfredo Reinado ho nian grupo maibe ema kriminozu sira ne’e mak autor konyese hanesan mos Povo Timor-Leste konyese dadaun iha sosiedade nian leet. Karik iha ema ruma hateten Major Reinado ho nian grupo komete ona krime ruma mak ema sira ne’e halo krime dala barak liu ona, maibe se mak hakarak haree tuir lia los nia sei hatudu sira nian liman ba los ema kriminozu mak ida neba ka ida nemai no sei la dun matak ema leet. Orgauns soberanos hanesan Ministerio Publico mos dala barak hala’o funsaun karikata, katak la hatur an hanesan orgaun independente, soberano nebe konsistente. Responsavel PGR la bele sai fali hanesan agente servisu seguransa (mediador-red), hanesan hatudu iha biban liu ba Dr. Longuinhos Monteiro sai fali negosiador frakasadu nebe la dignifika estatutu Ministerio Publico.
Akontesimentu ida nebe autor la iha duvida atu halo komparasaun ho konferensia das Lajes iha Açores entre Presidente America George W. Bush ho nian aliados auropeus. Diferensa iha teknika konferensia ne’e deit, katak iha Lajes, Presidente George W Bush buka konvense nian aliados sira ho argumento katak Saddam Hussein iha armamentu destruisaun massissa, no la iha tan dialogo ho regime Sadam Hussein hodi deklara funu hasoru regime Irak nian. Enkuantu iha Same, PGR ba hasoru Major Reinado atu hato’o ba Major Reinado hodi rende, se la rende hodi entrega an ba justisa mak PGR sei fo apoio ba komandus australianos sira ataka no halo invazaun ba Knua Histórika Same no destroi D. Boaventura nian knu’uk. Ho razaun katak meios negosiasaun hotu esgotadu ona, nebe PGR mak sai hanesan ultimo rekursu, situasaun ida nebe la’os kontribui hodi resolve problema maibe haruka ema estranjeirus sira oho mate Timor oan sira iha ukun an nian laran.

Victor Tavares – Cidadão hela iha Porto-Portugal

20070312

Grupo Maputo (GM), Justisa no Sulang iha Manu Luhang (SML)

Mari Alkatiri (MA) ninia envolvimentu iha ka la iha iha «Krimi fahe kilat ba emar Civil sira?». MA ninia envolvimentu iha krimi nebe maka lori TL ba krise politika militar iha fulan Abril/Maio tinan 2006. Iha ne teste ida ba sistema judicial Timor-Leste nian. Tuir fontes ka sumber Ministerio Publico (MP) katak “Ministerio Publika (MP) Timor nian la hetan prova konaba envolvimentu Eis-PM Mari Alkatiri iha krimi fahe Kilat (in Lusa,20/12/2006)”. Maibe tuir mos fontes ka sumber iha Governo katak “«Iha embot balun maka koalia arame ho Prokurador Jeral Republika, Longinhos Monteiro, atu arquivo tiha kasu kontra Mari Alkatiri”». Tansaida maka tenke arquivo tiha kasu kontra MA? MA hatene saida maka Rogerio Tiago Lobato (RTL) halo tamba nia «executa ordem»,maibe ordem se nian? Saida maka sira koalia waihira halo Surumutuk iha MA nia uman,iha loron 8 Fulan Maio tinan 2006, entre: MA-Railos i RTL (Jornal 24horas,edisaun 10/01). Ka oras ne hotu-hotu tau todan ba emar ida deit maka lori naha todan maibe «arquivo processo sira seluk hodi salva grupo Fretilin Radikal Maputo (FRM). Tamba saida maka iha embot balun dere arame ba PJR hodi husu arquivo ba processo kontra eis-PM MA? Ka oras ne sira hotu selu malu, tamba uluk RTL Sulang sira iha Manu Luhang (SML), neduni oras ne nia maka lori todan hotu. Hare ba ida ne, RTL la trai MA no FRM, hare deit nia fiel ba MA,waihira Kongresso Maio tinan 2006, Grupos renovadores sira hakbesik an ba RTL atu nia maka sai nudar kandidatu ba Prezidente Partido no José Luis Guterres maka nudar Sekjen Fretilin,maibe RTL sempre manifesta ninia fidelidade ba MA no estrutura Fretilin nian nebe Lu´olo/Mari Alkatiri maka kaer. Mos RTL sempre halo deklarasaun hodi fo tulun ba rekandidatura MA ba Sekjen Fretilin.Husi RTL la iha duvida ninia fidelidade ba MA no FRM, maibe ita litik maka ne: MA no FRM la hatudu sira nia solidariedade «absoluta» ho RTL,tamba saida?Hare deit: “Waihira nakfera ona krise politika militar, MA ba dehan ba Prezidente Xanana katak “deskonfia katak buat hirak ne’ebé akontese iha loron 28 Abril, Rogério maka halo... tanba nia lakumpre nia orden hanesan Primeiru Ministru, iha tuku 8 dadersán ato reforsa seguransa, tanba hatene ona katak petisionáriu sira sei bá ataka Palásiu Governu nian i tanba sistema rádiu i komunikasaun, ne’ebé sosa hosi Xina, lafunsiona, tanba iha sabotajen (Hare Teoria Konspirasaun(2) , Xanana Gusmao, STL, 7/11/2006, pag. 5 )”. Hakturi tan Xanana Gusmao, “Ha’u nia ulun atu nakfera no isin manas-malirin, bainhira ha’u hatene katak, ikus mai Señór rogério Lobato sira foti hanesan Vise-Prezidente Fretilin nian! Afinál, akuzasaun ne’e halo mesak bosok-teen! Ita labele halimar hodi akuza nara-naran ema!(idem)”. Iha biban seluk,waihira halibur lista kandidatu ba Eleisaun Assembleia Konstituinte (AK), Fretilin distritu Liquisa apresenta RTL maka nuda sira nia kandidatu ka tama nudar «cabeça lista»husi sira nia distrito,maibe ladun hetan tulun husi GM, liliu Drª.Ana Pessoa maka kontra inklui RTL iha lista kandidatu ba AK iha tinan 2001. RTL hatudu ninia fiel no solidariedade ba Partido nia la insiste atu inklui nia naran iha lista.
MA ho GM hatene aproveita RTL tamba naran ida:Lobato, RTL maka dinamizador ba mobilizasaun massa Fretilin nian,sira (MA +GM) aproveita RTL hodi jogos sira hanesan: Joga nia (RTL) konfronta ho Xanana Gusmao,tamba se maka konfronta ho Xanana ne «Queimado», waihira iha ona konfrontasaun entre RTL ho Xanana Gusmao, to´o Xanana husi liu husi ba MA atu demite RTL husi cargo Ministro Administração Interna (MAI) iha Novembro 2003. MA hatene joga oinsa maka iha konfrontasaun RTL ho Xanana,tamba MA ho GM hatene katak RTL maka bele konsidere hanesan «ameaça» bot ba GM ninia interesse,husi sorin ida. Husi sorin seluk, sira (MA+GM) aproveite RTL atu hodi konsilida sira nia poder politika nebe uja «intrumentu maka Fretilin no patrimonio histórica partido nian». Ho naran ida familia Lobato,waihira RTL tun ba halo kampanye mobiliza emar barak hakarak ba rona tamba nia maka representa Familia Lobato nebe mate hotu ona tamba Funu ba Libertasaun Rai Timor LoroSae (Leste).
Hare iha en MA ho GM hatene uja deit RTL, sira nia «Aliança» ho RTL ne estrategica deit,laos permanente, neduni iha processo kriminal nebe maka envolve MA ho RTL, todan tuda hotu ba RTL. RTL ne bele konsidere autor Material tamba nia «executa plano ida», tamba hare husi testamunya hotu-hotu implika nune. Maibe se maka autor moral i intelektual? Tamba hare iha fakto rua (2): Ida (1); Testamunya Railos nian iha Tribunal Dili,loron 09 fulan Janeiro tinan 2007 hateten katak: ”Iha Surumutuk ka encontro entre MA ho Railos i presença RTL (Lusa, 09/01 i Jornal 24horas, 10/01)”. Saida maka sira nain tolu (Alkatiri-Railos i Roregio Lobato) koalia iha encontro ka surumutuk ne? Rua (2); Tuir deklarasaun Labadai nian ba STL katak “sira simu kilat tamba sira hotu mesak militante ka simpatizante Fretilin deit . No kilat so fahe ka emar simu,sira nebe maka militante Fretilin (in, STL,23/01)”. Tuir deklarasaun Railos nian ba STL katak” Nia iha Video nebe maka provas dirigentes Fretilin balun fahe kilat ba civil iha Bazartete (in, STL, 11/10/2006)”. Hare husi fiel RTL nian ba MA, ligasaun MA + RTL ho Railos, hatudu katak MA mos hatene konaba «Fahe Kilat ba civil sira». MA hatene fo ninia tulung hafoin RTL haruka fahe kilat ba emar civil. Tansaida maka waihira Komandante PNTL husu atu ba koalia ho Eis-PM MA, assunto nebe Paulo Martins lori ba hatou ba MA maka «Kilat iha Civil nia liman», maibe saida maka MA hatan:” Mai bele koalia buat hotu, menus assuntu kilat”. Tansaida maka eis-PM MA lakohi ho Paulo Martins konaba kilat nebe maka emar civil sira barak maka kaer? Dala ruma hatene tansaida maka fahe kilat ho objectivo saida.

Maibe kasu ne buka halo tok ninia ligasaun ho GM ninia ligasaun ho RTL, hodi kestiona tansa maka iha Embot ida koalia arame ba Prokurador Jeral Republika (PJR) Longinhos Monteiro,atu arquivo tiha kasu envolvimento MA iha processo fahe kilat ba emar civil sira? Tansa maka GM prepara ona Lei Amnestia (LA) no PM José Ramos Horta halo kampanye favor ba LA, tamba PM José Ramos Horta loby dadaun ba partido oposisaun sira atu aprova LA.Ka ita hakiduk ba kotuk katak keta to´o ona oras sira selu malu tamba uluk halo nune mai ami,oras ne ami halo fali ba O. Uluk Sulang Ami iha Manu Luhang ,oras ne ba sulang iha Sela ka kadeia. Hare deit ema nebe maka kontra nº. 1 RTL maka Drª.Ana Pessoa no ema nebe hakarak uja deit RTL maka MA, tansaida? Se se maka RTL hatama ba Sulang iha Manu Luhang (SML) iha Mozambique maka: Drª. Ana Pessoa (Eis-José Ramos Horta nian Kaben), Drª. Marina Alkatiri (MA nia Kaben). Iha biban neba Dr.Mari Alkatiri ho Dr. José Ramos Horta,halai,se lae Timor oan balun atu ta´a mate sira, tamba saida? Tuir versaun balun husi Timor oan sira uluk hela Mozambique maka ne:«divergencia entre grupo MA + JRH ho RTL tamba deit,iha biban Funu MA ho JRH hakarak fo ordem ba Nicolau Lobato (NL) ho CCF iha laran, maibe RTL ho sira seluk ninia hanoin oin seluk, ita iha liur tenke simu ordem husi laran (NL ho CCF)». Neduni hakiduk ba kotuk hodi kompreende tansa maka GM nebe hetan koligasaun ho PM José Ramos Horta joga kontra RTL,husik nia maka tama kadeia ka sela,depois ita halo Lei Amnestia hodi hasai nia husi sela.Hare husi atitude PM no Eis-PM nian, iha estrategia ba biban badak ba eleisaun legislativa iha tinan 2007 maka: MA iha akordo ho JRH, oinsa maka JRH maka sai nudar kandidatu Fretilin nian ba Presidencial ka ba PM Timor-Leste nian. Kargo rua ne, ida nebe maka bele fo ba JRH. Husi parte MA maka ne,nia hakarak kontinua nudar kandidatu ba PM husi FRETILIN ka kandidatu ba Presidente Parlamento Nasional (PN). Tamba saida maka MA hili PN?Tamba MA hatene katak: Se se maka bele Ukun iha Timor iha periudo legislativa iha tinan 2007/12, sei depende makas ba Osan husi Fundo de Petroleo (FP),tamba ne PN ninia papel ne importante liu,tamba PN ninia decisaun hafoin desblokeia Osan ba Orçamento Governo nian. MA mos la taka odamatan sae nudar kandidatu FRETILIN nian ba PM, se partido maka hili ka bolu nia.
Laos tur-tur MA ho ninia grupos hahu ona halo kampanye, sira hare tamba desvia konflitus no atensaun.Husi konflitus Loromono vs Lorosae ba violencia entre Artes Marciais, violencia artes marciais (PSHTL vs 77) ne´e laos spontanyia deit maibe organizada, iha isu konaba selu ho osan ba pratika violencia. Violencia entre Artes Marciais, Governo no liliu Partidu nebe maka suporta Governo la foti medidas ruma atu hakotu violencia maibe kontrariu fali, violencia lao dadaun, emar oho malu dadaun Secretario Estado Juventude ho Desporto (SEJD) la hatudu interesse no boa fé ka hanoin diak ruma atu buka resolve.Maibe kontrariu fali,sintonia ho violencia sira ne. Hare deit deklarasaun Julião Mausiri,Membro Parlemento Nasional (PN) husi PD nian ba STL: ”Governo asisti Artes Marciais Oho Malu(in, STL, 29/01)”. SEJD ho facilidade estado nian ba halao fali kampanye ba Partido ho diskursu «Ameaça» hanesan : ”«Se Fretilin lakon iha eleisaun 2007, ran sei fakar tan”». Iha ne hatudu lolos katak Sr. SEJD, José Manuel Fernandes ho diresaun Fretilin Lu´olo/Alkatiri hatene konaba violencia nebe grupos Artes Marciais sira maka protoginista ne,tamba José Manuel Fernandes laos lori fali kargo nudar SEJD hodi buka solusaun ba resolve grupos artes marciais sira ninia atuasaun maibe nia uja fali facilitas no kargo estado nian ba halekar fali mensagem «Terror,Fretilin la manan ran fakar fali». Hahalok no diskursu sira hatudu katak «Diskursu derrotista», hakiduk ba kotuk hodi hare oinsa maka Milicia pro-Indonesia no Otonomista sira nia diskursu, kuase hanesan deit.
Harii grupo Asu Siak Maputo (GASM), sira nia target maka oinsa maka halao terror ba lider oposisaun interna (Fretilin) no externa (Partido Politika Oposisaun). Target GASM maka emar sira nebe konsidere perigo ka ameaça ba GM no MA ninia interesse ba «Status quo». No Haruka sms ka probaganda liu husi sms oinsa maka envolve lider oposisaun sira iha violencia nebe oras ne dadaun grupos Artes Marciais halao dadaun ne. Se maka denuncia ba media ka pers PM José Ramos Horta. Hare husi sms ba para iha PM José Ramos Horta nia telefone, ne laos ema kuelker,l aos cidadaun Timor oan hotu iha acesso ba PM0 nia telefone liman nian, so emar sira besik ba PM tamba colega iha Governo, familias ka sira nebe konyecido maka bele hetan PM nia Telefone.
Husi Parlamento Nacional (PN) apresenta proposta konaba Lei Pensaun Vitaliciu (LPV) no Lei Amnestia (LA). Ho lei rua ne,estrategia ida oinsa maka desvia tiha atensaun intelektual no NGO`s sira nian konaba kasu nebe maka hanesan tema central ba debate iha Timor maka ne «Envolve ka lae Eis-PM MA iha krimi fahe kilat, nia forma ka Esquadrão da Morte de Alkatiri (EMA)» no denuncia nebe maka envolve Eis-PM iha krimi fahe kilat,husi sorin ida. Husi sorin seluk, LPV ho LA ho estrategia balun maka subar iha kotuk. Ho LPV,ninia estrategia oi-oin: Ida (1); LPV ne hetan aprovasaun 100% husi Parlamento Nasional (PN), siknifika katak Deputado sira hotu iha «consenso»konaba LPV. Se maka lakohi moris diak,serbisu witoan maibe manan barak liu,ida tan LPV fo hanesan beneficiu ba deputado sira maske eleisaun mai la integra ona iha lista ba deputado maibe manan osan no simu facilitas hanesan deputado sira seluk. Objectivo seluko insa maka passa mos Lei Amnestia(LA). LA ne bele aplika ba sira nebe maka kasu Tribunal Dili julga no foti decisaun katak komete krimi tinan hira-hira,maibe waihira LA aprova ona no Presidente Republika ida ne´e (Xanana) la promulga maibe ida seluk sei promulga (se manan ida Fretilin apoio ne).
Tansaida maka MA koalia ibun bot,laos tur-tur deit,maibe tamba Violencia grupos artes marciais, GASM no LPV no LA maka desvia tiha emar Timor oan ninia atensaun no konsegue fahe Timor oan sira,neduni MA ninia haktuir iha Comisi iha Baucau katak “Eleisaun iha 2007 FRETILIN maka sei borong hotu Prezidencial ho Parlamento (in, STL, 29/01)”. Buat ida Borong ne,termo ida nebe maka uja waihira ba hola ka sosan sasan ruma, borong hotu, ka sosa hotu. Lider politiku ida waihira dehan Borong hotu tamba nia fiar katak emar Timor ninia voto bele borong ho osan,basta Osan barak ita bele hola sira nia intensaun voto, tamba MA ho FRM konsidere povo Timor LoroSae (Leste) mesak «Supermi no Maufehuk» deit, neduni sira sei ba borong hotu hanesan borong Supermi ho Fehuk iha Merkadu. MA ho ninia apoiantes sira mos lansa «probaganda terror, ameaça ho lia fuan hanesan: «Se Fretilin maka lakon ita sei fakar ran fali». Tuir Timor nia lian katak “«Asu nebe hatenu makas la siak ida”». Milicia pro-Indonesia no Otonomista sira iha referendum fulan Agosto tinan 1999,sira siak hanesan Asu siak ho objectivo oinsa maka altera intensaun ba voto emar Timor oan nian, maibe la altera decisaun voto emar Timor nian ba hakarak Independência. Neduni realidade sei muda «consciencia» povo nian, povo nebe uluk fo fiar ba Fretilin laos atu fahe Timor,l aos atu hodi soran Timor, maibe hakarak fo fiar ba Fretilin hodi Ukun diak, habadak sira nia susar no terus,sira bele iha acesso ba eskola i saúde, bele loke serbisu fatin ba klosan sira, laiha deskriminasaun ba Timor hotu. Maibe iha tinan hirak ne´e nia laran Governo Alkatiri la Ukun ba povo kiik nebe bolu «Maubere» maibe uja deit «deskursu povo maubere» hanesan retorika deit, Ukun ba ninia Grupos interesse, sira maka moris diak, maske sai ona husi PM maibe Natal ho tinan foun ba halo festa no hela iha uma diak iha Bali.
Justisa ninia independencia no MP ninia serbisu ita mos iha duvida barak, tamba fakta sira hatudu nune.Hare deit waihira Sr. Vicente da Conceição Perreira dos Santos (Administrador Distrito Liquisa) no Sr. Agusto Pereira de Araujo (Ad. Sub-distrito Bazarte) hatou sasin katak” Railos haruka nia emar nain rua ba prende ka kaer nia ba kastigu”. Ho base ba sasin sr. Agusto nian, Ministeriu Publiku (MP) no Juizes nacionais i internacionais atu ba halo kedan inqueritu ba Railos (STL ,29/01). Maibe ironia ba Justisa ho MP maka ne, sira uja kriteriu «Dois pesos e duas medidas», nusa maka waihira Railos nia sasin iha Tribunal katak nia iha encontro ho Mari Alkatiri iha nia uman (residência PM) nian, mos participa Rogerio Lobato iha loron 8 fulan Maio tinan 2006, maibe MP ho Justisa la haruka Juizes internacionais ho nacionais ba inqueritu Mari Alkatiri? Maibe Mari Alkatiri oras ne siak hanesan Asu nebe Hatenu makas maibe ladun siak ida. Iha maka tendencia no parcialidade Justisa no Ministeriu Publiku Timor nian. Tansaida, ita la hatene, sira agentes Justisa Timor oan, kala tauk tamba Grupos Paramilitares sira lansa terror makas, liliu Grupo Asu Siak Maputo (GASM). Maibe ita la kompreende maka ne: Juizes ka Hakim staf internacionais sira, barak liu maka mai husi rai sira koalia Lian Português (CPLP) sira nia atuasaun ne parcial los no hatudu momos katak sira pro-Mari Alkatiri no Grupo Maputo. Sira nia hakarak maka ne: Oinsa maka Timor oan Oho malu nafatin, oinsa maka Grupo Maputo iha poder nafatin. Tuir relatoriu nebe USAID ninian konaba krise politika iha Timor LoroSae (Leste), faktu Textu Juridiku hakerek ho Lian Português en mos kontribui hanesan problemas.Waihira hakerek ona ho lian ida nebe maka agentes juridikus husi rai seluk limite ba sira nia acesso no mos agentes Juridiku Timor oan sira. Iha porvas duni katak Juizes internacionais sira barak liu maka husi rai sira koali Português (CPLP) no lideransa nasional sira barak, liliu GM ninia hakarak juizes no advogados husi CPLP.
Iha analise hare lolos katak:oinsa maka grupo Maputo joga iha Justisa ka manipula Justisa. Atu salva Fretilin Radika Maputo (FRM) buka oinsa maka: Manipula Justisa nebe bele favor ba sira nia interesse, oinsa maka MA ninia processo la bele loke ka arquivo tiha.Tamba iha ne iha jogos interesse hanesan: Se maka kandidatu ba PM Fretilin iha eleisaun iha tinan 2007,se maka kandidatu Prezidente no se maka Kandidatu ba Prezidente Parlamento Nasional. Sira joga «Triunfo» sira nebe iha: Oinsa maka Grupos Artes Marciais sira baku malu no Oho Malu. Oinsa maka Paramilitar hanesan Grupo Asu Siak maputo lansa terror, oinsa maka desvia atensaun intelektual no NGO`s sira nian konaba krimi nebe «Fahe Kilat ba emar civil».
Iha krise ne mos, oinsa sira nebe uluk RTL hatama Sulang Iha Manu Luhang Mozambique,oras ne sira selu dadaun ona,tamba uluk RTL hatama sira iha SML, oras koligasaun sira nebe uluk tama iha SML nia oinsa maka hatam RTL ba sulang iha Sela!

Hatun STL,edusaun 5 i 6 Fev.2007

Oinsa Maka Hakotu Konsekuensia Husi Krise Politika Militar?

Timor LoroSae (Leste) hasoru krise bot ida hahu husi Ukun Rasik An iha fulan Maio tinan 2002. Krise Politika Militar nebe maka halo ba Rai Timor LoroSae iha fulan rua laran nebe sei lori tinan barak hodi hadia fali,liliu ba Unidade nasional emar Timor nian,destroe infraestrutura,destroe instituisaun Estado nian hanesan F-FDTL ho PNTL,no todan liu maka krise Fulan rua nia laran hafahe emar Timor ba Lorosae ho Loromono. Maibe emar Timor oan tomak,husi Nain Ulun bot sira tun to´o klibur hotu-hotu iha Sociedade Timor nian hakas an atu buka dalan ba habadak Terus emar Timor oan nian no buka dalan ba resolve problemas sira nebe mosu dadaun iha ita nia rain laran lius husi dalan hotu-hotu:1)Esforsu informal ba surumutuk;2)Liu husi dalan justisa;3)Oinsa maka buka resolve problemas Refugiados sira nian no 4)buka responde liu husi desenvolvimentu ekonomika i sociais.


1.Esforsu Informal ba Surumutk:

a) Rekonsiliasaun:PNTL i F-FDTL
Prezidente Republika ho iniciativa promove «Marcha» hamutuk husi F-FDTL ho PNTL,akto nebe maka hatudu katak F-FDTL ho PNTL iha duni vontade hodi promove ba paz no damen iha ita rain.Ikus mai mos iha aktividade desportiva ka jogo husi team F-FDTL vs PNTL. Aktos PNTL ho F-FDTL nian hatudu ba emar Timor oan no barak hare to´o matan wen tulun. Maibe ita nia hakarak maka ne F-FDTL ho PNTL ninia hakuak malu tanis no tebe bola ne akto simbolika ida nebe hare husi liur ne diak.Nudar emar Timor oan hakuak malu no tebe bola deit seidauk too,maibe hakuak malu no tebe bola ho laran mos no hodi hakribi buat sira nebe hakarak hafahe emar Timor oan. Iniciativa Prezidente Republika nian ne hatudu katak«F-FDTL ho PNTL» hola parte ba «Problemas no mos parte ba solusaun».Neduni solusaun ba problemas krise politika militar nian la bele marginaliza komponente balun. Timor oan hotu-hotu,iha laran (Timor) no iha tasi balun,waihira bolu naran Timor oan,hola parte ba «Problemas no mos parte ba solusaun». Maibe F-FDTL ho PNTL bele halao «Marcha»hamutuk,hakuak malu, tebe bola,ne hanesan akto simbolika ida deit,maibe ita sei husu nafatin,saida maka sira husi F-FDTL Petisaun sira no grupos husi Majores Alfredo,ALves Tara,Marcos Tilman,sira hola parte ba solusaun no mos parte ba Problemas.Neduni F-FDTL ho PNTL ninia «Marcha» labele hakat liu husi problemas F-FDTL Petisaun no Grupos Majores sira nian. uir Agência Lusa hakturi katak ”Brigadeiro Taur matan Ruak halo surumutuk ho Major Alfredo Reinado(Lusa,22/12)”.Tamba hare husi analise kausa (Sebab) i efeito (akibat),solusaun ba Krise Politika Militar ne labele ignora Grupos sira nebe maka envolve direktamente hanesan temi ona leten ne (F-FDTL Petisaun no Gurpos Majores sira).


b) Dialog Nasional iniciativa husi Prezidente RDTL :PP;PNTL,F-FDTL ho sociedade Civil.
Iniciativa Prezidente Republika mos dait ba to´o dialog ho sociedade civil,tau hotu-hotu tur hamutuk,ulun bot partidos politikus(PP) sira menos Fretilin maka la tuir,bot F-FDTL no PNTL,sociedade Civil,grupos artes marciais sira,hotu iha hanoin no hakarak Timor oan moris hamutuk,Timor ne ida deit (La iha Lorosae no la iha loromono). Lian Lorosae tuir Tetum katak konjugasaun husi liafuan rua:Loron (Matahari/Sol),Sae (terbit/Nascente),tuir deskrisaun nebe ita hotu hatene katak Lorosae maka distrito 3 (Baucau,Viqueque i Lospalolos),maibe waihira ita ba to´o Lospolaso loron ne laos sae iha Lospalos,neduni ita husu fali,Loron ne sae los iha nebe? no Lorosae maka nebe los?Mos Hanesan lia fuan Tetum konaba Loromono,konjugasaun husi lian fuan:Loron i mono,waihira ita ba to´o iha Maliana loron la mono iha neba,neduni mosu fali lian litik maka ne.Loron ne monu iha nebe ka Loromono maka nebe?
Definisaun ba Lorosae ho Loromono atu hodi argumenta deit katak “Timor Ne ida deit”. Hotu-hotu buka tur hamutuk dada lian sira nebe mosu iha ita nia rain,buka halibur Timor oan hotu,labele bolu balun no balun fali lae,marginalizasaun ne konsidere hanesan «Convite» ida ba violencia.
c) Juramentu ba tuir ita nia lisan ho lia nain sira,iniciativa husi autoridade Timor nian hodi komemora ba Loron «Direitos Humanos».Tuir nota nebe divulga konaba aktos ida katak “Aksaun simbolika ida,oinsa maka fila fali ba husu tulun ba ita nia lulik sira,husu tulun atu iha Rai Timor ne bele iha moris iha Damen,hakmatek no Damen nia laran”.Tuir reportagem STL nian katak Nain Ulun sira halo juramente:”Iha deklarasaun nee, sira jura ba matebian aswain, rai lulik, we lulik, loro lulik sira atu bandu hahalok aat nebee bele lori povu nee ba terus rohan laek. Tanba nee iha juramentu nee sira promete katak iha loron ikus ema ruma kontra aliansa ka juramentu nee, “urat sei hatudu ba nia no rai sei la tane nia no lalehan sei la sadia nia.Lia nain mos fui tua hodi fahe lideransa sira hanesan simbol paz, look bua ho malus hanesan symbol unidade. Lia nain sira mos kuta no kazu lideransa sira nia sala ho osan mean (in STL,11/12)”. Cerimonia ne lori lia nain sira husi distrito 13 mai hotu hamulak,Nai Ulun sira hotu hatou sira nia juramentu ba ita nia lia nain sira nebe mai husi Uma Lulik Rai Timor laran tomak. Iha mos surumutuk ne Prezidente Xanana ho Eis-PM Mari Alkatiri hakuak malu,interpretasaun ba akto simbolika oi-oin,balun dehan Nain Ulun rua ne hakuak malu bele hakotu lian sakat malu, balun fali dehan bele mos hapara ho «Violência». Maibe liu oras deit,iha emar mate tan,ran sulin nafatin,grupos artes marciais sira hafuhu malu no buka baku malu nafatin. Iha ne halo ita litik tan:Nai ulun sira nia hakuak malu to´o ona atu hapara ka hakotu violência?Realidade hatudu katak Lae, fakto hatudu katak buat nebe hatun husi leten mai seidauk to´o ba karaik,laos ulun sira maka halibur malu no hakuak malu maibe buka rona mos lian husi karaik,lian emar kiik sira nian,sira nebe maka sente ba konsekuensia husi Krise Politika Militar.Buka hare lian ne nia hun lolos mai husi nebe,tansa maka mosu no dait to´o emar Timor oan buka oho malu,tuda malu,sunu uma,no sst. Nain ulun sira bele hakuak malu,maibe emar kiik sira nebe sofre direktamente husi konsekuensia Krise Politika Militar ne seidauk «satisfeito».


2.Justisa:

Julgamentu ba sira nebe maka envolve no aktores morais i materiais iha krise politika militar ne mos bok an dadaun,maibe iha ne hakarak mos regista fakta balun nebe maka iha tentativa atu halokon responsabilidade sira iha krise ne.Hare deit oinsa maka halakon sira nebe maka sai nudar testamunya chave ka kunci,hanesan:Labadai nebe tiru iha Railako,Ermera (STL,11/12), bele mos akontece ba testamunya sira seluk. Maibe pratika sira ne akontece iha rai barak,oinsa maka halakon tiha sira nebe maka testamunya kunci.Labadai,Railos sira ne testamunya kunci iha “krimi fahe kilat ba emar civil”,neduni sira ne sai hanesan aktores material,maibe justisa mos buka hatene husi sira se se maka aktores moral?Tuir belun ida husi Mozambique dehan katak :“Iha Mozambique mos akontece hanesan ne, iha Governo FRELIMO nia Ukun,iha kasu barak maka envolve dirigentes historicas barak husi partido Poder nian. Maibe justiça ninia aktuasaun kondiciona ba interesse ba grupos veteranos politikus sira ne nian. To´o uja metodos violentos hanesan:Oinsa maka halakon sira nebe maka sai hanesan kunci ba problemas kriminais nebe maka envolve direkta i indirektamente lideres politikus sira. Kasu foun nebe maka envolve Jornalista Carlos Cardosos,especialista iha jornalismo investigação nian,waihira nia denuncia korupsaun no ligasaun perogosa nebe maka envolve dirigentes politikus balun,to´o ikus nia mate tamba hetan tiru.Kasu Mate Carlos Cardosos,tuir investigasaun Ministerio Público (MP) Mozambique nian katak iha indicios katak Eis-Prezidente Joaquim Chisano nia oan mane mos envolve”.
Responsabilidade ba Ministerio Público (MP) atu fo protesaun ba aktores sira nebe sira nia kontribuisaun ba processo ne importante. Neduni sira nebe konsidere hanesan aktores principais iha processo “Fahe Kilat ne”,atu kargo saida deit ka personalidade saida deit iha historia Timor nian,hoto-hotu iha Justisa hanesan deit,hotu-hotu buka iha protesaun no atensaun hanesan husi MP.Labadai,Railos no seluk tan buka iha protesaun no seguransa husi Estado,tamba sira maka personalidades determinantes ba processo «Fahe Kilat ba Civil». Tuir fontes Diplomatico iha Ministerio dos Negocios Estrangeiros (MNE) Português nian hateten katak”Governo Português Iha konyecimentu katak autoridade RDTL hola kilat besik 8 mil (Rihun Oalu),maibe fahe deit 4 mil (Rihun hat).Tenik tan fontes ka sumber la hatene 4 mil (Rihun hat) ne ba los iha nebe?”.Neduni Justiça buka independente,Sistema judicial buka independente,buka tau emar sira iha fatin Instituisaun Bot hanesan:Procurador Jeral Repúblika (PJR),Provedor ba Direitos Humanos(PDH),Tribunal Rekursur(TR),emar sira nebe maka iha perfil hanesan:1)Iha Kompetencia;2)Independente i 3)Mos husi KKN (Korupsi,Kolusi i Nepotisme). Se agentes juridikas nian no liliu sira nebe maka okupa kargo bot Justisa Ninan hanesan:PJR,PDH i TR maka la kumpri kriteriu tolu (3) nebe temi iha leten ne,perigo ba Timor LoroSae (Leste) maka ne:Tendencia Manipulasaun ba Justisa hodi defende interesse grupos no Poder Status Quo. Tuir informasaun nebe maka Agência Lusa hetan katak “Ministerio Publika (MP) Timor nian la hetan prova konaba envolvimentu Eis-PM Mari Alkatiri iha krimi fahe Kilat(Lusa,20/12)”. Ironia maka ne MP halo duni serbisu ka lae?Interpretasuan maka ne: Ida (1);Agentes juridika ninia perfil maka la koresponde ho kargo bot nebe sira kaer,PJR maka Longinhos Monteiro,vice-PJR maka Ivo Valente, sira nain rua iha duni ka lae perfil hodi kaer kargo bot no todan maka PJR? PDH maka Sebastiao Ximenes,tansa maka nia Mari Alkatiri ho Fretilin maka kandidatu nia ba kargo ida ne?No nia Sebastiao Ximenes nudar PDH iha duni coragem atu denuncia «Violação dos Direitos Humanos e Abuso de Poder» nebe maka envolve eis-PM Mari Alkatiri?Ka nia mos agora ne selu tusan nebe maka Mari Alkatiri sira fo ba kaer kargo PDH. Claudio Ximenes nebe nudar Prezidente TR ninia kompetencia no experiencia ita la iha «dúvida» maibe litik deit maka ne:Ninia decisaun balun nebe envolve eis-PM Mari Alkatiri ne mos dala barak maka ita sei ida duvida barak,hanesan:Ninia posisaun konaba Lei Defamasaun (LD) ne diak la viola Konstituisaun,maibe ita hare momos katak LD emar hotu kontra husi laran to´o liur,menos Claudio Ximenes. Ida tan,TR ninia decisaun konaba “Legitimidade i Legalidade “Kongresso Fretilin Fulan Maio 2006,interpretasaun no decisaun nebe hare iha tendencia momos los TR ne Pro-Mari Alkatiri ho ninia grupos,fakta hatudu nune duni,hare husi komposisaun Juizes sira nebe maka tur iha TR ne nain 3 deit,Claudio Ximenes ho Estagioaria 2 seluk,ida pertence ba komisaun Jurisdisaun Fretilin nian,logika sira decidi ne favor ba Eis-PM Mari Alkatiri. Rua (2); Mari Alkatiri ho Ana Pessoa hatene monta duni agentes juridika no liliu sira nebe kaer kargo bot hanesan PJR,PDH ho TR nian, atu nune decisaun sira nian favorece ba grupos Maputo ninia interesse,tansa maka Mari Alkatiri ho Ana Pessoa hakarak nafatin Longinhos Monteiro ho Ivo valente iha PJR,kargo ne koresponde duni sira nia perfil ka lae?tansa maka Bankada Fretilin la Hili Aderito Soares ka Aniceto Guterres maka sae nudar PDH maibe hili fali Sebastiao Ximenes?Nusa maka tau fali membro Komisaun Jurisdisaun Fretilin nudar membro TR?Iha ne ita bele kompreende sira nia serbisu,tamba agentes juridikas sira kumpri misaun ida maka servi ba interesse Grupos Maputo.Tolu(3); Estrategia nebe envolve iha jogo konaba manipulasaun ba Sistema Judicial (SJ) maka ne:Oinsa maka Mari Alkatiri fila fali ba sai nudar kandidato Fretilin (Faksaun Lu´olo/Alkatiri) iha eleisaun legislativa 2007.

3.Lian bot ba refugiadus sira nian:
Oras ne tama ona iha tempo udan,neduni sei lori tan ninia konsekuensia bot maka ne,bele hamosu moras oi-oin.Oinsa maka buka hatan ba kestaun ida ne. Tuir Governo katak buka atu harii bairo ka perumahan ba refugiadu sira iha plano Governo José Ramos Horta (JRH),maibe fahe ba ida ba Lorosae no seluk ba sira husi Loromono. Se ida ne maka solusaun possivel ba Governo,hanoin katak ladun resolve lia ne nia hun rasik,tamba se harii bairo ka perumahan ida ba sira husi Lorosae no seluk ba sira husi loromono,hatudu katak akto ida ne maka justifika ba hafahe duni emar Timor oan,tamba ladun kontribui ba halakon no hakotu lian bot nebe maka afekta ba Timor oan husi etniko rua ne. Waihira iha ona Bairro ka perumahan rua,hatudu ona katak ida neba bairo husi Lorosae no ida seluk bairo husi Loromono. Waihira iha problemas Lorosae ho Loromono,bairo rua ne organiza hodi ba atak malu,bele mos lori konsekuensia todan tan. Tuir hau nia hanoin emar Timor oan huri uluk kedan moris hakmatek hela,tamba iha ligasaun familia ka maluk liu husi «Feto Sa no Umane (FU)»,Mane husi Lorosae ba hola Feto iha Loromono,husi Mane nian maka Feto San no husi Feto nian maka bolu Uma ne. Iha relasaun FU ne implika valores socio-kulturais nebe bele foti hodi hametin ita nia unidade nasional. Feto San lori sasan ba fo ba sira Umane,Umane mos fo fali sasan ba sira Feto San,iha troka nebe laiha ida manan liu seluk (Um jogo de soma positivo).Husi FU ita respeitu ba malu no hametin relasaun familiares husi Lorosae to´o Loromono. Lian bot no nia hun laos maka Lorosae no Loromono,maibe problema ne maka koncentrasaun populasaun iha Dili laran, populasaun Dili aumenta 100% iha tinan lima nia laran,faktor saida maka kontribui?.Ida(1), Motivo ba emar barak halai mai buka moris iha Dili hahu husi tama Internacionais sira iha fulan Outubro tinan 1999 to´o UNTAET nia misaun hotu iha fulan Maio tinan 2002. Tamba NGO´s Internacionais lori tulun Humanitaria ba fahe ba emar Timor Oan maibe koncentra deit iha Dili,neduni obriga sira husi foho tun hotu mai Dili, mai simu foz no Dollar no ikus tau knua iha Dili laran. Rua(2),Iha motivu seluk,sira tun husi foho mai uma ka aimahon lai iha,neduni buka ba hela iha uma sira nebe maka nain la iha ka nain halai husik hela. Kasu ne liliu ba okupa uma emar Indonesia nian,sira be Timor oan maibe husik Timor ba rai seluk,ka uma nain iha maibe tamba sei desloka hela sira seluk tama ba okupa,waihira uma nain to´o hetan hakerek iha Odamatan katak “Uma Ne Nain Iha ona,neduni labele okupa”. Tolu(3),Tamba populasaun foun Dili nian mai husi Foho neduni sira ladun senti diak waihira ba integra iha Bairro sira Dili laran nian,maibe kria fali bairro foun,Lorosae buka hela hamutuk,loromono buka hela hamutuk. Waihira iha buat ruma Bairro Lorosae ba baku malu ho Bairro Loromono nian iha tinan hirak ne nia laran. Problema emar koncentra iha Dili ne NGO`s Internacionais mos iha ninia responsabilidae tamba sira maka hahu ke rai kuak,ikus mai Governo mos la taka rai kuak nebe iha.Governo mos la iha resposta ida hodi resolve problemas sira ne,la iha politika ba ordenamento cidade nian, la iha plano ba habitasaun social,no sst.Hafoin hakfodak waihira mosu ona krise politika militar.

4.Desenvolvimento ekonomika i sociais:

Krise politika militar ninia kausa ka sebab mos tuir argumentus balun katak “«Problemas estruturais”». Koalia estruturais iha ne tamba referencia kestaun: estrutura ekonomika, estrutura sociais,fatin ba serviço,no sst. Neduni buka mos hatan resolusaun ba problemas krise ne liu husi :buka harii serbisu fatin ba klosan sira,waihira “taxa desemprego ka emar serbisu la iha maka aas tebes ne kontributo bot ba aumenta instabilidade politika i sociais (Hare relatoriu PNUD/UNDP, 2002)”. Buka koncentra mos Politika Estado nian ba iha formasaun ba Klosan no iha preparasaun ba Merkado servisu nian. Se lae kapital diak nebe maka Estado precisa hodi kontribui ba desenvolvimento ekonomika maka Klosan sira,tamba sira nia idade ka Otas ne klasifika nudar Populasaun «activa»,populasaun nebe maka produz laos Populasaun «Passiva» katak Populasaun nebe hetan deit suporta husi komponente seluk,iha kasu ne maka:Familia ho Estado. Waihira Klosan sira serbisu la iha,hamlaha,moris iha kondisaun ladiak,ne nudar potencia ba konflitus.Buka mos incentiva klosan sira no populasaun Timor oan buka sakrifika an liu husi serbisu maibe laos sakrifika an liu husi Oho malu no baku malu. Sakrifika an Serbisu ne Nai Ulun sira maka halao uluk maka Reino sira bele halo tuir.Fakto maka ne,tuir relatoriu Servisu Informasaun Portugues (SIP) dehan katak “Emar Timor oan ladun iha kultura ida serbisu makas,exemplo: iha Parlamento Nasional (PN) Timor nian katak Waihira Ahi Mate ka electricidade mate,Deputado sira kontente, laos tamba Ahi Mate maibe la iha serbisu”. Neduni sira nebe maka tur iha Instituisaun Estado nian maka buka hatudu ba Reino sira, se sira nebe iha responsabilidade iha Instituisaun Estado nian maka lakohi serbisu,saida tan maka Reino sira?

Iha parte social nian,Estado mos buka kria mekanisme legal ida ka kodiku konduta (KK) ida hodi kontrola Grupos sira nebe hola parte ba Artes Marciais,buka iha Lei ka UU nebe maka koalia konaba Klosan sira nian (Lei de Associativismo) no mos koalia konaba grupos sira nebe maka existe iha sociedade nian laran,waihira la respeitu konaba kk nebe iha konsidere «Ilegal». Porblemas nebe maka envolve Grupos Artes Marciais sira ne mos iha ka la iha envolvimentu elites politikus no Partido Politikus (PP) balun,maibe iha politikus balun ka embot balun maka buka oinsa maka kontrola «massa »liu husi hatama grupos Artes Marciais sira nia ulun bot ba sai nudar militante ka simpatizantes ba PP. Neduni waihira Grupos Artes marciais sira maka baku malu,PP no elites politikus sira mos iha responsabilidade,tamba: Husi sorin ida, La kria mekanismo legal nebe bele kontrola ba grupos sira ne. Husi sorin seluk, PP no elites Politikus barak maka hakarak uja deit Grupos artes marciais hodi manan voto ka halo hanesan seguransa ba kongresso ka ba kampanye deit.

CCF NE MATA DALAN ALKATIRI NIAN

Uluk iha funu hasoru Indonesia nia Ukun iha ita rain,Knanuk ka Musika nebe maka ita rona maka ne:” Comite Central maka Mata dalan Povo Maubere nian,CC maka kaer Timor nia talin,no sst”. Hananu sira ho refraun ne iha biban Funu hasoru Indonesia,maibe manan funu ona,ita Ukun Rasik An ona,hananu ninia refreaun mos seluk tamba deit laos ona iha funu hasoru ema liur. Iha titul ka judul ba artikel ne hili :CCF Ne Mata Dalan M.Alkatiri Nian.
Artigo ne hanesan hakerek hodi kompreende konaba diskursu Eis-PM Mari Alkatiri nian nebe iha ikus-ikus ne koalia ba media ka pers katak:Laos hau maka hakarak kandidatu ba PM maibe hau hetan convite ka lia bolu husi Partido (in Correio de Manhá,11/11). Foin dadaun ne iha ninia entrevista ba Jornal SAVANA M.Alkatiri dehan :”Vai ser o candidato oficial da FRETILIN nas próximas eleições legislativas? Vou bater-me até ao limite das minhas forças para não ser. Não me restam muitos anos pela frente, embora as pessoas digam que ainda sou jovem, por isso acho que devo dedicar-me ao partido. Quero trabalhar para o partido. A FRETILIN suportou grandes sacrifícios com a política de Unidade Nacional de tal forma que as estruturas do partido foram emprestadas às chamadas estruturas de Unidade Nacional, ao CNRM (Conselho Nacional de Resistência Maubere), mais tarde transformado em CNRT (Conselho Nacional de Resistência Timorense). Depois disto tudo a FRETILIN ainda foi chamada a governar. Há por isso um grande trabalho de reorganização a fazer(Savana,edisaun 24 Novembro de 2006)”.
Atu kompreende ba estrategia politika M.Alkatiri nian iha biban badak no naruk oinsa maka joga ka halimar iha «xadres politika» Timor nian, maibe buka uluk analise orgaun nebe sai hanesan titul ka judul ba artigo ne.Mosu lian litik:Se maka manda iha CCF (Orgaun konsultivo) ka CPF (Comissão Política da Fretilin) nudar orgaun executivo?Tuir Estatuto Interna Fretilin (EIF) nian.Hare husi ninia funsaun ba orgaun rua ne tuir EIF katak CCF maka orgaun nebe hola decisaun no CPF maka halao (executa), ne interpretasaun teorias hanesan ne. Maibe ita mos buka hare mos konaba komposisaun orgaun rua ne nian. Se se maka tur iha CCF no CPF?Hare husi membros sira ne,hotu-hotu hetan legitimidade husi Kongresso Fretilin Fulan Maio tinan 2006. Membros CCF no CPF molok kongresso Fretilin Fulan Maio,ita sei rona netik sira nebe maka kritika ba lideransa Lu´olo/Mari Alkatiri nian,hanean:grupos Renovadores,Abel Larisina,no sst. Maibe ho Kongresso Maio nian,Lu´olo/Mari Alkatiri hamos ona uma laran,sira be litik makas ba lideransa Fretilin nian tuda sai husi membros CCF i CPF,hanesan:Vitor Costa,Vicente Maubosy,Reis Kadalak, Egidio de Jesus,Abel larisina,Francisco Cepeda,Aderito Soares, no sst. Sira ne ba Mari Alkatiri ho grupo «Maputo» konsidere hanesan aisatan nebe satan netik sira nia dalan ba kaer Ukun iha Timor LoroSae (Leste), tuir Mari Alkatiri nia mehi no imaginasaun katak atu Ukun to´o tinan 50. Mehi atu Ukun to´o tinan 50 ne hanesan target ida ba aban bai rua,neduni oinsa maka hadia dalan ba to´o neba liu husi:Ida(1),hahu husi kongresso Maio, Mari Alkatiri ho grupo Maputo (GM) hahu ona hadia dalan oinsa maka MA no GM kontinua iha poder iha Fretilin laran.Buka hadok no hamate sira nebe maka «Oposisaun Interna»,la hola parte ba CCF no CPF.Rua(2), Tau iha orgaun rua ne (CCF i CPF) emar sira nebe maka ho perfil:a)Sim ka yes ba MA ho GM;b) sira nebe maka iha kompetensia maibe lakohi dehan lae ka kontra saida maka MA maibe diak liu nonok konaba MA i GM ninia orientasaun; c) iha grupos ida nebe maka tau iha CCF i CPF tamba sira nebe maka hetan vantagem ekonomika no politika husi MA no GM; d) iha grupo ida sira nebe maka familia Fretilin, MA i GM tau netik sira CCF no CPF hanesan lalenok ida hatudu katak sira fo hanesan honra ba sira nebe mate ka fo an tamba Fretilin. Tolu(3), Oinsa maka konsilida nafatin poder iha Governo. Maske ho krise politika militar nebe ninia konsekuensia haruka Mari Alkatiri tun husi Kargo PM,maibe tau nafatin nia emar konfiansa sira iha Governo José Ramos Horta nian,Mari Alkatiri sai nudar PM maibe Maputo iha Poder nafatin.

Hare husi estrutura interna Fretilin nian,ninia orgaun hanesan CCF i CPF,sira nebe maka hola parte ba orgaun rua ne, no orgaun rua ne ninia funsaun no kompetencia,iha ne ita bele kompreende tansa maka Mari Alkatiri dehan “Se Fretilin convida hau ba sei ba kandidato ba PM iha eleisaun tinan 2007”. Laos Fretilin maka convida ka bolu Mari Alkatiri ba sai kandidato ba PM Fretilin nian iha tinan 2007,maibe Mari Alkatiri rasik maka convida nia an rasik ba sai nudar kandidatu PM Timor LoroSae nian iha eleisaun Legislativa tinan 2007. Hare foin dadaun deit,waihira Mari Alkatiri nudar Sekjen Fretilin,membro CCF i CPF, Fretilin hasoru kritika bot husi Prezidente Xanana Gusmao,hare artigo ho lian 4 (Português,Bahasa Indonésia,Tetum i Inglês),kritika nebe maka ba opiniaun publika Timor nian dura tebes ba Fretilin,maibe Fretilin la iha ida maka hatan,tamba saida?Iha interpretasaun maka ne:Husi sorin ida, Prezidente Lu´olo labele koalia,se koalia bele halai ses husi linya orientasaun Mari Alkatiri nian,diak liu nonok deit.Husi sorin seluk, Orgaun sira temi iha leten ne depende ba se maka manda,ema manda maka Mari Alkatiri. Tamba Mari Alkatiri (MA) ho Ana Pessoa (AP) maka Ulun ba estrategia no plano konaba Fretilin nian. MA i AP maka hakerek proposta ba hatou ba CPF nian,CPF nia aprova deit.Ikus Mai Lori ba CCF hodi legitima deit, sai ona hanesan proposta nebe Fretilin nian. Iha ne maka justifika katak:CCF ne Mata Dalan M.Alkatiri Nian”.

Nota:

Tuir informasaun nebe Maka Agência Lusa haktuir katak “Ministerio Publika (MP) Timor nian la hetan prova konaba envolvimentu Eis-PM Mari Alkatiri iha krimi fahe Kilat(Lusa,20/12)”. Neduni processo hasoru Mari Alkatiri ne arquivo tiha!
Maibe tuir fontes ka sumber iha Governo katak iha embot Timor nian ida maka koalia Arame ho Procurador Jeral Republika,Longinhos Monteiro atu arquivo tiha Processo Mari Alkatiri nian ne.Mari Alkatiri la sala,se maka lori naha todan ne mesak?Todan tau hotu ba eis-Ministro do Interior (MI),Rogerio Lobato?Nudar MI,RL simu ordem husi se noe executa plano se nian?Ka Eis-MI RL maka sai nudar «Bodas expiatoria» husi grupo Maputo (GM) nian ka GM buka selu saida maka akontece iha Mozambique iha tinan 30 liu ba ne,saida maka naran «Sulang iha Manu Luhan (SML)».Se maka SML?Hein artigo seluk!

20070311

Halo komparasaun

Halo komparasaun.....

Governo Mari Alkatiri ho Gov.Ramos Horta
Krise politika militar mosu iha gov.MA nian,MA tun,sae Gov. RH.
Krise politika militar mosu iha MA nudar PM,efeitu ba krise ne:naksobu unidade nasional, latan ba rai ita nia identidade nasional,uma ahi sunu,ema barak maka sofre (mate,kanek,halai ba mae,uma ahi han,fahe malu ka soe malu). Gov.RH nian,sae atu habadak fali emar Timor nia terus,hametin fali Unidade nasional,reforsa fali identidade nasional,maibe Gov.RH nian iha fulan deit,Timor oho malu nafatin,tuda malu nafatin,sunu uma nafatin,timor moris no toba la hakmatek nafatin. Emar kiik sira maka terus nafatin.

Xanana ho Alfredo,
Xanana iha ninia deklarasaun hodi husu ba klosan sira"atu halo tok komparasaun entre nia (Xanana) ho Alfredo,ida nebe´e maka heroi liu no ida nebe´e maka traidor liu. Komparasaun ne´e la hanesan. Xanana mosu iha kontextu historia ida,processo funu maka lori Xanana sai mitiku ba emar Timor. Xanana mosu iha funu ba liberta ka maksoin rai no emar husi Indonesia nia Ukun (okupasaun),fakta historiku ida ne´e la iha ema ida maka nega,tamba ita hotu iha «memoria».

Alfredo mosu iha mos kontextu ida,maske biban ba Alfredo ne´e badak no ladun hetan susar oi-oin hanesan saida maka Xanana hetan no xanana sofre. Maibe Alfredo mos iha retorika,tamba nininia reivindikasaun ka tuntutan mos maka saida maka inspira Xanana waihira asumi komanda da luta:Luta ba Justisa no lia los. Objectivo Ukun Rasik An ne´e :ninia materializasaun maka liu husi Justisa ba emar hotu, edukasaun ba emar hotu, rikun no soin ba emar hotu, maibe saida maka akontece iha realidade maka ne:iha diskriminasaun la lae?Tansa maka iha movimentu Peticionario?Iha apropriasaun ba servisu estado nian?tansa maka fahe kilat estado nia ba emar civil? Buat sira ne´e hotu maka hamosu protogonista foun iha era ba «preenche independencia».

Husi FH

Se maka joga iha Alfredo nia kotuk?

Iha espekulasaun barak konaba:se maka joga iha Major Alfredo sira nia kotuk?
Uluk foin hahu krise politika militar dehan Alfredo ne´e Australia nia ema,neduni sira tau atu hatun PM Mari Alkatiri tamba Australia la gosta MA.
Waihira Alkatiri tun ona husi PM,balun dehan fali katak Alfredo ne´e Xanana nia ema,neduni espekula katak Xanana maka haruka Alfredo halo ataka hodi kria instabilidade hafoin hatun Eis-PM MA.

Ikus mai Xanana haruka Força Internacional (FI) ba ataka Alfredo ho nia grupo iha Same,operasaun ne´e dura ona semana ida,iha mos folin karu,tamba iha membros Alfredo nian nain 5 maka mate.

Ikus mai mosu fali espekulasaun balun katak "Grupo Fretilin Radikal Maputo maka joga iha episodio ikus ne´e,tansaida?". Tuir Bonaventura Xavier,nia hakerek iha STl(10/03/2007) katak "Siapa yg senang dengan ketangkapnua Alfredo", turi Bonaventura Xavier,katak GFRM tamba Alfredo ne´e sira,ibaratnya kirikil dalam sepatu,se Alfredo la mate no la ker tama kadeia,bele sai hanesan hambatan ida ba FRM ninia interesse,tamba sira labele lao ba mai halo kampanye.

Problemas laos Alfredo deit,maibe problemas grupos sira seluk mos hamutuk ho Alfredo:Peticionaris,Leandro Izaac,Susas,mantan PNTL/UIR sira no populasaun balun husi distrito 10 ne´e hamutuk ho Alfredo.
Iha ne´e mosu tan lian litik ida maka ne´e: Porblemas peticionarios nian buka resolve ona?
Problema fahe kilat ba civil ninia processo ne´e lao to´o nebé ,autores moral no intelektual krise politika militar ne´e barak maka livre hela no halo politika aktiva nafatin.
Problemas PNTL nain 10 mate no 30 resin kanek iha krise militar nian (25/5/2006),problema sunu familia ida mate iha uma laran iha krise nia laran,problemas sira ne´e hotu se maka responsabiliza no mosu iha Governo MA nian,iha nebe´e justisa nia aktuasaun hasoru MA? MA nia kasu arquiva tiha,Prokurador jeral halo no foti maka kasu Alfredo,ida ne´e maka mosu problemas,laos atu hakotu problemas.

Hare lolos kasu Alfredo +Peticionarius,no sst. ne problema bot,labele miniza no angkap enten ehh sira ne´e la vale buat ida. Uluk mosu peticionariu ulun sira dehan ne´e buat kiik ida sa.Mosu Alfredo dehan tan:" Ne Major oan ida sa,ka ne´e Tenente oan ida sa".
Ita hotu hein atu problema ne´e be hetan dalan diak no labele halo terus no susar tan povo kiik ne´e.

Alfredo ho nia grupo oras ne´e iha nebe´e los,ita la hatene «incognita»,se Alfredo mesak deit nusa maka la kaer ona, se nia la hetan tulun husi populasaun?Tamba FI internacional husi Australia ne hetan reforsu husi SAS(unidade elites)nebe´e tuir especialista politika militar konsidere nudar «melhor»iha mundo.

Ita hein kasu Alfredo nian bele hakotu lian abut sira seluk nebe mosu ona:husi peticionarios maka hun to´o dait ba nia sanak hanesan sira seluk.

FH

20070310

FUNU MANUFAHI*

Antonio Ramos Naikoli

Funu Manufahi no Dom Boaventura nudar simbol nacionalista Timor Loro Sa´e nian. Saida maka Funu Manufahi? Se maka Dom Boaventura? Tansa maka ASDT/Fretilin liu hus ninia diresaun: Nicolau Lobato, Xavier do Amaral, Ramos Horta, Borje da Costa, Leopoldo Joaquim, José Luis Guterres ba hasoru malu ho Dom Boaventura ninia Ferik Oan iha Kakuit Betano-Manufahi iha fulan Juni tinan 1974?

I. TANSA MAK MOSU FUNU NO FAKTOR-FAKTOR SAIDA MAK SAI HANESAN “CAUSA KA SEBAB” HUSI FUNU MANUFAHI NIAN

a) Revolta tamba hasae imposto (logika ekonomika). Waihira iha funu tamba iha ninia deskontentamentu, hanesan mos tuir autor sira balun nia hakerek konaba ba Funu manufahi, hanesan Geoffrey Gunn haktuir katak ”Funu Manfuhai ne mosu tamba autoridade hasae Imposto husi pataka ida sae ba pataka rua ho manu tolun sanulu”. Tuir hakerek iha Portugues nune: «A proposta das autoridades coloniais de aumentar de impostos de capitação de uma pataca para duas patacas e dez ovos (“in” Gunn, 1999: pp. 201)». Iha revolusaun ka revolta hotu hotu motif ekonomika ba funu sempre iha, hanesan mos funu Manufahi.

b) Mudansa Regime Iha Portugal husi Regime Monarka ba Republika. Hanesan faktor seluk maka kontribui hudi mosu Funu Manufahi mos katak tamba mudansa regime iha Portugal “Husi Monarkia ba Republika”. Tamba mudansa ba regime ne maka hanesan provoka resentimentu kontra ka funu hasoru kolonial iha timor liu husi Funu Manufahi. Maibe hare ba historia mos katak, Dom Boaventura funu hasoru malae mutin ka ”Kolonial Portugal” iha Timor Loro Sa´e, tamba funu Manufahi no funu sira seluk iha Timor halo hasoru malae mutin, Funu iha Luca, iha Baucau, no fatin seluk no funu iha Manufahi ida uluk (I) iha tinan 1895 Dom Duarte da Costa nebe nia oan maka Dom Boaventura, Funu Manufahi dala rua (II) iha tinan 1907 no ikus Funu Manufahi iha tinan 1911/12 (III).

c) Influensia husi “Ideiais independencia” hudi funu duni Malae Mutin husi Timor. Ligasauan ho movimentu libertasaun ka independentista sira iha Iha Filipina, Indonesia ninia influencia tama iha Timor. Tuir autor Frances Pélissier iha nia livru “Timor en guere” dehan katak Funu Manufahi mosu iha biban nebe maka iha mos funu iha fatin sira hanesan iha Flores, haktuir autor: «Ao segundo Péliser aponta, que das rebiliões armadas hajam ecloidido na ilha das flores entre 1911 e 1912 (Pélisser,19…; pp. 293)». No mos hanesan hakturi iha livro Geoffrey Gunn katak: ”«É também legitimo especular sobre se num circulo de uma dúzia de individuos em Dili haverá quem dejesasse a independência de Timor; seria Dom Boaventura uma desses Homens (Gunn, 1999: pp. 202)»”.

Influensia husi “Ordem Maçónico” nebe sira ninia lema maka “Trilogia Liberdade-Igualdade-Fraternidade” nebe tuir autor Frances (cita) dehan katak Dom Boaventura iha ligasaun ho “Ordem Maçónico” nebe maka iha tempo neba mos hahu kuda sira nia Hanoin (pensamento, red) no harii sira nia knua iha Dili. “Ordem Maçónica” sira ninia funu ba transformasaun no revolusaun barak hanesan iha mundo, hare ba Revolusaun Liberal nebe materializa liu husi Revolusaun Industrial iha, influensia ba Deklrasaun ba Independencia iha Estado Unidos Amerika (USA) nebe sira nebe maka proklama independencia Amerika nian hanaran “-Brother Foundation/Irmaõs Fundadores-” hanesan Thomas Jefferson, Jorge Washington sira hotu pertence ba “Ordem Maçónica”, Revolusan Frances nebe maka ordem ne iha ninia influensia hudi deklara prinsipiu ba revolusaun Francese maka tuir lema “ordem maçónica” nian maka: Liberdade-Igualdade-Fraternidade, no ikus maka “ordem maçónica” mos iha ninia papel importante hudi halo konspirasaun ba transformasaun husi regime Monarka iha Portugal ba Repúblika. Baseia ba autor Frances ne ninia hakerek katak, argumentu nebe maka Malae sira uja hudi hakerek katak Funu Manufahi ne tamba iha konsekuensia husi Transformasaun ba regime iha Portugal ne, laos atu mantem regime nebe maka utiliza «meios represiva» maibe hakarak halo mudansa liu husi duni sai Malae Mutin (kolonial Portugal, red) tan saida:

1. Dom Boaventura ninia ligasaun ho “Ordem Maçónica”, tamba ordem ne maka kria konspirasaun hudi halo transformasaun ba regime husi Monarka ba Republika iha 1910 iha Portugal. Ita bele dada hanesan iha ligasaun tamba tuir Tuir Luis Mateus, hakerek livro konaba “Maçónaria em Lisboa 2003” haktuir katak Fernando Ossorio, Jurista nebe maka forma iha Universidade Coimbra ba servisu iha Administrasaun Dili. Haktuir tan autor katak Fernando Ossorio maka harii knua «Loja Ocenia Dili, Timor 1991, no. 321, Grande Oriente Luzitano (Mateus, 2003; pp.86)».

2. Ideal nebe maka inspira Dom Boaventura ne maka “duni sai malae mutin ka kolonial Portugal”, tamba iha momentu nebe hanesan haktuir ona iha movimentu independencia iha rai-rai iha Asia, hanesan Filipina, Indonesia, no sst. nebe iha ona ligasaun.

3. Dom Boaventura mos laos foin partisipa iha Funu maibe nia mos ajuda nia Aman Dom Duarte hudi halo funu hasoru malae mutin iha tinan 1895. Tuir Abilio Araujo dehan iha ninia livru katak: «O rei de Manufahi, Dom Duarte, enviou o seu filho Dom Boaventura a Cailaco, Atsabe, Balibo e outros reinos ao fim de obter apoios para uma revolta em larga escala (Araujo; 1977; pp.147)». Funu hasoru malae mutin ne hahu ona husi nia aman to oan. Hatutan tan Abilio Araujo katak: «D. Boaventura representou o símbol de um esforço patriotico na conjugação dos reinos de Timor para uma acção unitaria (Araujo; 1977: pp.158)».

Neduni ho argumentu sira hatudu katak Funu Manufahi iha ninia inspirasaun politika maka «Oinsa maka duni Malae Mutin husi ita nia rain». Kontrariu ba argumentos kolonialista nian katak tamba «rescentimentu tamba iha mudansa regime iha Portugal». Argumentus sira koloanialista nian hakarak deit «Menimiza historia Funu Manufahi».

Ita bele halo hanesan analisa komparativa ida, oinsa maka procesu “independência” iha Haiti iha tinan 1804, ne resultadu husi Funu atan (Escravo, red) sira to´o ikus sira proklama “Independência” iha loron 1 fulan janeiru tinan 1804.

II. EFEITU KA AKIBAT HUSI FUNU MANUFAHI

a) Emar barak maka mate no material (husi Manufahi no Kolonial). Iha funu hotu-hotu kustus humanos, emar mate barak, barak maka kaer ba kastigu . Husi sorin Manufahi oinsa maka organiza resistensia hudi funu hasoru Malae ka Kolonial Portugues. Autoridade Kolonial Portugues hahu fulan desembro Funu nakfera iha Manufahi no dait to´o tinan 1912 iha Timor Loro Sa´e tomak. Hanesa haktuir Abilio Araujo “iha loron 5 fulan Outubro tinan 1911, Governador Filomeno da Câmara konvida Leurai sira hotu husi Timor tomak mai halo festa hudi komemora halo tinan ida proklamsaun Republika”. Hatutan tan Abilio (idem) “Iha biban ne Leurai sira halo juramentu hudi halo funu hasoru Malae iha Timor laran tomak”. Neduni Funu wainhira nakfera iha Manufahi mos dait ba fatin hanesan funu hasoru Malae iha Baucau, Venilale, Lospalos, Viqueque, Suai, no ikus liu maka iha Oecussi, ne katak iha asaun nebe maka iha koordenasaun nasional. Autoridade kolonial Portugues konsentra liu sira nia forsa ba iha Funu Manufahi. Kustus materiais, implikasauan ekonomika bot hodi halo operasaun kontra Funu Manufahi. Governador Filomeno da Câmara husu tulun husi Angola, Mozambique, Goa no Macau. Governador mos hahu ona konvoka Mordor sira husi Manatutu no Laklo iha Dili. Hahu estrategia militar hudi ataka Manufahi husi frente tolu: ida, konsentra forsa husi Ainaro ho koloborasaun husi Liurai Ainaro nian maka Naikau hudi ataka Manufahi husi sorin loro monu. Rua, husi Divisaun Infanteria nebe husu reforso husi Macau no Goa nebe mesak Malae Portugues tau sira nia base iha Aileu, forsa husi Angola no Mozambique maka ataka husi Maubissi ba Aitutu hudi ba Kablaki. Iha Kablaki Funu Nain nebe maka Dom Boaventura tau nudar komanda Funu iha neba naran Asae Maunkoli nia iha surik rua ida naran Beri Sika no ida seluk Naran Bere Laka. Tamba autoridade kolonial ninia forsa makas liu, neduni Kablaki mos la tahan, Kablaki monu ba liman autiridade kolonial iha loron 27 Maio tinan 1912. Tolu, Ataka husi Manatutu ba Turiskai, sai tun ba Tutuluru to´o ba iha Betano hudi cerku Manufahi. Tamba ataka maks husi fatin hotu-hotu, neduni iha loron 22 fulan Juli tinan 1912 Foho Riak monu ba kolonial sira nia liman. Hanesan haktuir testemunya Jaime Inso nebe nudar “exercito Portugues” nebe participa iha ataka ba Manufahi katak operasaun ne envolve emar barak, hatun bomba ba foho Leo laku nebe maka sei resiste. Hanesan haktuir iha Abilio Araujo ninia Livro katak: «Jaime do Inso que participou nesta guerra de 1912 como oficial da Marinha servindo na conhoneira “Patria” que também bombardeou Manufahi relata-nos que os sitiados eram em grande número “talvez mais de 12000”. No dia 9 de Agosto choveram balas sobre o último reduto em resistência (Araujo; 1977; pp.156)».

b) Hahu ona hari liurai no cefe suku sira nebe maka obedece ba knar Kolonial nian. Autoridade Kolonial Portugues halo «mis tiha» ita nia Leurai no Dato sira be hudi rai moris maka Ukun Timor Loro Sa´e. Nebe autoridade sira hili sira nebe maka hanesan «fiel» ba koloniala maka nudar Leurai hudi Ukun, hudi troka Leurai ka Dato sira nebe maka Reno rasik maka hili. Sira uja ona sistema oinsa maka kontrola emar Timor buka tau sira nebe maka sira nebe maka «fiel» ba kolonialista Portugues.

c) Reforsu ba autoridade kolonial liu husi Administrasaun lokal, militar, no sst. Hahu ona harii administrasun lokal nebe maka bele ukun no kontrola populasaun. Iha parte Militar nian hahu ona harii forsas ba rua maka: Forsa Permeira Linya no Segunda Linya. Ninia objectivu maka oinsa maka bele envolve emar Timor oan rasik iha defesa ba «Bandeira no autoridade Portugal nian».

III. KONSEKUENSIA BA FUNU MANUFAHI

a) Politika Kolonial nian maka “Divide Et Impera”

Oinsa maka bele Ukun no hametin sira nia knar buka tau pratika politika Kolonial nian maka «divide Et Impera ka Dividir para Reinar». Hili sira nebe maka «fiel» maka Ukun ka nudar leurai, foti sira nebe maka fiel ba ukun iha reino sira nebe maka «Funu hasoru kolonialista». La respetu ba knar politika, sosial no ekonomika emar rai nain nian nebe hudi rai moris iha kedan ona. Hanesan ne maka sira bele ukun, tamba hamis tiha knar nebe maka emar rai Timor iha hudi rai moris mai.

b) Manufahi oan ba servisu nudar atan ka «escravo»

Hodi servisu nudar «aselear» ba malae hudi servisu ba tos komunal ka estadu nian. Tuir Geoffrey Gunn haktuir katak: ”hahu loron 23 fulan Agusto tinan 1912, Governador Filomeno da Câmara, disidi regiaun Raimera, Riak no Leo laku sai nudar sasan estadu nian no kuda sasan sira nebe maka fo ba autoridade kolonial sira nian, hudi tau naran tuir autoridade kolonial sira nian (in, Gunn,1999; pp.205).

c) Heransa husi Funu Manufahi nebe rai hela iha realidade Timor nian maka Sub-distritu Fatudu tama ba Ainaro

Hahu Funu Manufahi, husi funu ida dala uluk (I) iha tinan 1895 to´o ikus iha tinan 1911, Ainaro maka hatudu ninia «fidelidade» ba autoridade kolonial sira. Ainaro serve hanesan base ba forsa kolonial nian hudi ataka Manufahi. Hanesan haktuir Capitaun Jose Martinho iha ninia Livru “Timor quatro século de Colonização Portugal”, katak iha regulos barak maka hanesan fiel ba Malae hudi halo Funu hasoru manufahi hanesan autor dehan: «E entre eles, há que distinguir o velho Nai-Cau do Súru, que da tranqueira de Ainaro, exposta aos ataques do Boaventura, mandou um dia a Atsabe, ao comandante Cândido Bernardo, que ai dirigia as operações de ataque aos súcu rebeldes, emissários com este recado; “dificilmente nos poderemos aguentar sem auxilio. Mas se formos vencidos, procurem o meu corpo debaixo das pedras da tranqueira”, (Martinho, 1943: pp. 69)». Buat nebe maka Nai-Cau halo ba Malae Mutin, sira mos la haluha kolen nebe maka hudi tulun ba Funu Manufahi. Grato (Imbalan, red) nebe maka fo ba Nai-Cau no Ainaro maka ne “Waihira hotu Funu manufahi, sira be fo tulun ba Funu Manufahi lori emar Manufahi ba sai hanesan atan (escravo/budak, red), maibe Nai-Cau husu ba Governador Filomeno da Câmara katak «Ami Same-Ainaro mesak feto san uma deit neduni haketa maka rai mai ami». Hahu iha neba Fatudu tama ba Ainaro.

Fatukuak fo ba sira Laklo (Manatutu). Iha Funu Manufahi mos, autoridade kolonial sira mos mobiliza Mordor sira husi Manatutu ho Laklo hudi ba ataka Manufahi. Nebe tuir Cap. Jose Martinho dehan katak: “Filomeno da Câmara, num largo golpe de vista, orden a concentração, em Dili, de todos os elementos que é possivel trazer de leste, principalmente recrutados entre Moradores de Manatutu e Lácló (Martinho, 1943; pp. 60)”. Murdor sira ninia komandante maka Luiz Noronha nebe atake tun husu Manatutu ba sai husi Betano. Waihira Funu hotu Governador Filomeno da Câmara fo hanesan knar no ukun iha Fatuk-Kuak ba sira husi Laklo. Hametin liu tan knar no Ukun husi sira Laklo iha Betano, liu husi Mestre Mario Noronha husi Manatutu ba kaben ho Dom Boaventura nia oan Feto, atu nune ligitima liu «Knar no Ukun». Neduni Fatuk-Kuak iha Betano fo ba sira husi Laklo maka kaer.

IV. FUNU MANUFAHI NUDAR SIMBOL NASIONALISTA

1 - Dimensaun Funu nian kompara ho funu sira seluk, ninia konsekuensia material no humanos bot husi sorin Manufahi.Husi sorin Kolonial nian mos dala uluk maka hasoru funu bot ida ne tuir autor sira balun nia hakerek. Tamba iha esperiencia Portugal nian iha ninia kolonia sira foin dala ida maka hasoru Funu ida nebe ninia dimensaun bot iha momentu neba. Obriga Portugal hasai osan hudi mobiliza operasaun ba Funu Manufahi. Osan hudi selo forsa nebe maka desloka husi Afrika hanesan Angola no Mozambique, Macau no Goa, nebe maka iha ninia kustus ekonomika ba operasaun ne bot ba Portugal.

2 - Funu hasoru Malae Mutin nebe maka Ukun Emar Timor. Ideal nebe maka Funu Manufahi representa simbol nasionalista tamba ninia principiu fundamental maka oinsa maka «duni Malae Mutin» husi Timor Loro Sa´e.

3 - Fretilin maka banati tuir dalan nebe maka Dom Boaventura ninia dalan. Iha fulan Juni tinan 1974, delegasaun ASDT/Fretilin ba hasoru malu ho Dom Boaventura nia ferik oan iha Kakuit Betano.Iha neba Nicloau Loubato, Xavier do Amaral, Ramos Horta, Borja da Costa, José Luis Guterres no sst.ba hatou ba Leurai feto katak «Ami halo tuir buat nebe maka ami nia Avon Dom Boaventura maka mata dalan». Hanesan iha nebe dadoli nain ida nebe maka naran Bere Siku tatolin lian nudar lian nain hudi simu delegasaun husi ASDT/Fretilin nune: “«Loriku rain nain, lian daudaun! (Araujo; 1977; pp. 8)”».

V. DOM BOAVENTURA MATE NO NIA RATE IHA NEBE?

Tuir autor barak koalia, tuir Geoffrey Gunn dehan katak: “iha kemungkinan ka hipotes rua, Dom Boaventura kastigu iha Atauro ka Ai-pelu, iha neba maka nia mate iha kadeia”. Tuir Emar Manufahi, Boaventura sai hanesan mitu katak: ”Nia lakon mosu, ka mate moris”. Iha ne bele justifikasaun tamba saida maka nem autoridade kolonial iha momentu neba hatudu katak ninia Rate iha nebe, kala mate maibe rate laek.

Iha versaun/versi husi Avon sira balun husi Manufahi konta katak: “Dom Boaventura Malae Kaer iha foho Ria tu-Manufahi, lori ba kastigu iha Ai-Pelu (besik Likisa). Emar sira be hein kadeia Ai-Pelu ne emar Metan sira husi Afrika (Angola), Angola oan sira mesak lanu tem deit (hemu tua dor). Hatutan Avon nebe iha momentu Funu Manufahi sei kiik ho tinan nem (Nia Mate ona iha Tinan 1989 iha Same) katak (idem) Waihira Dom Boaventura Malae kaer lori ba dadur iha Ai-Pelu, sira husi reno no uma Lulik Webikun (Atambua ho Kupang, red) mai buka kedan Dom Boaventura ne iha nebe, sira hetan iha Ai-Pelo, tamba sira hare katak Malae Metan sira husi Angola oan mesak lanu tem deit, sira ba husu ba Malae metan sira nune «Se maka ema nia aman nebe imi futu iha lutu laran ne? Malae Metan sira hatan Nia maka Leurai Manufahi nebe maka Funu hasoru Kolonial, tamba ne maka ami futu nia hudi hatama iha sela ka kadeia ne. Sira husi Reno no Uma Lulik Webikun dehan nune ba Malae metan sira «Ami iha Tua sabu se imi hakarak ami fo ba imi hudi troka ho katuas ne fo mai ami lori». Hatutan tan Avon ne “Metan sira hare tua kaben sulin no hamrok hanesan be, sira hemu tua to lanu, no sira reno husi Uma Lulik Webikun lori kedan halai Dom Boaventura ba mota sorin (Atambua-Kupang, red)”.

Versaun ne hatudu katak, husi autoridade kolonial sira mos la fo sai katak Dom Boaventura nia mate los iha nebe, ninia rate mos la iha, la iha historiador ida maka hakerek konaba ninia mate iha sa tinan no hakui iha rate nebe. Tamba ninia rate la iha, maka mosu versaun ida husi emar Manufahi katak “Dom Boaventura ne Mate-Moris ka Lakon-Mosu”.

VI. UKUN RASIK AN NE MEMORIA KOLEKTIVU

Haknauk ba hakerek Nain ka Poeta Timor oan ida naran Fernando Sylvan katak «A Independencia é a memoria de um Povo que não Morre». No tuir matenek nain ida naran Frederick Engel ninia hateten katak «A emancipação de um povo será a obra do próprio povo». Banati Fernando Sylvan no F. Engel katak ita nia Funu ba Ukun rasik an laos foin hahu ho revolusan “25 de Abril 1975” iha Portugal, no laos foin hahu waihira Indonesia autoriza ita halo «referendum», maibe hahu hudi uluk kedan husi gerasaun Dom Boaventura nian hanesan Mata Dalan, to´o iha iha gerasaun Nicolau Loubato, Vicente Reis “Sa´he” no sira seluk hudi Funu duni kolonial Portugal no hasoru Indonesia no ikus Gerasaun Xanana no emar Timor oan tomak funu hudi duni sai Indonesia husi Timor no ita Ukun An (Independência, red) liu husi Referendum iha “Loron 30 fulan Agusto tinan 1999”. Neduni respeito no homenagen ba historia-Loron 24 Fulan desembro ne loron nasional ka loron “Kebangkitan Nasional”. Ne husik ba disisaun politika husi: Governu no Fretilin nebe maka hahu foti Dom Boaventura no Funu Manufahi nudar simbol “Nacionalismo”. Homenagen no respeitu ba historia hanesan iha hafahe (divisaun, red) ba provincia ka wilayah bele tau kapital ba provincia zona centro nian iha Manufahi ka Same. Hanesan Igreja atu loke dadauk “Diocese iha Same”, ne hatudu ba respeitu ba ita nia memoria historia nudar emar (Povo, red) no Rai (nasaun, red). Iha Fundasaun hudi naran Dom Boaventura (Fundaboa), iha Universidade maka hanaran Universidade Dom Boaventura, iha loron ukun rasik an ka Independència iha dia 20 Maio 2002 hanesan homenagen ba Funu Manufahi liu husi “Tebe ka dansa Funu Manufahi. Ikus husik ba autoridade rai Timor nian hanesan: Governu, Parlamentu no Prezidente RDTL maka foti loron 24 Fulan Desembro iha tinan 1911 hahu Funu nakfera iha Manufahi sai hanesan loron bot ka nasional.

Funu Manufahi mos, sai hanesan simbol ba klosan sira nebe maka Funu hasoru iha Indonesia nia Ukun iha Timor. Hanesan Fernando La´sama, eis-Secretario Geral Renetil no Prezidente Partido Demokratiku (PD) nian waihira Indonesia sira kaer ba Kadeia iha Jakarta nia ba defende ninia “Pleidoi” iha Tribunal Jakarta katak «Ami nia Funu laos foin hahu iha tinan 1975 maibe hahu husu Dom Boaventura iha Funu Manufahi».

Ba Libânio Soares,estudante Ciência Politica iha Universidade Nova Lisboa no Militante Partido Socialista Timorense (PST) katak ”«Funu Manufahi maka hanesan ita nia patrimonia historika, neduni ita buka respeitu no fo homenagen ba loron ida nebe maka ita nia bein ala sira halo funu hudi duni kolonialista husi ita rain»”.

Tuir Francisco Guterres, estudante iha Faculdade Economia Universidade Coimbra no militante Fretilin dehan katak «Uluk Fretilin ninia formasaun politika-idiologika maka hanorin konaba Funu Manufahi nian no Dom Boaventura nian».

VII . BIBLIOGRAFIA/FONTES

1. Livros

a) Geoffrey C. Gunn,(1999): ”Timor Loro Sa´e 500 anos”. Livros do Oriente. pp.193-208
b) Cap. Jose S. Martinho (1943) ”Timor quatro seculo de colinização Portuguesa”, edi. Livraria Progredior, Porto.
c) Araujo, Abilio (1977) ”Timor Leste-Os Loricos Voltaram a Cantar. Fotocomposição de prografe Impressão “offset”de Trama. Lisboa. pp.144-160.
d) Sylvan, Fernando (1993): “Obra de Oan Timor”, Lisboa. pp.12
e) Jolliffe, Jill (1989); ”Timor-terra sangrenta”. Edi. ojornal. publicação projornal.
f) Mateus, Luis (2003) “Moçonaria na história de Portugal”. Palacio Maçónica do Grande Oriente Luzitano.
g) René, Pélissier, Timor en Guerre: Le Crocodile et les Portugais (1847-1913), orgeval,1996, pp. 254-255.

2. Historia Oral

a) Husi ita nia Bein sira iha Manufahi nian maka konta. b) Klosan Sira nia hanoin.

- Hotu -

*Autor: Antonio Ramos Naikoli. Publika: STL, Janeiru 2004. Artigu ne'e sei kontinua halo investigasaun ho dadus ne'ebe hetan, husi Livrus no autores ka Lia-nain sira!


20070309

A Paz

A PAZ

Arlindo Kahikata Fernandes

A paz surge como oposição ao conflito. Dela nasce espírito de tranquilidade, serenidade, segurança, harmonia e liberdade. Ele existe enquanto realidade pode envolver a cada momento de vida, tendo esta igualmente a capacidade de transformar as energias negativas “ou de conflito” em energias positivas existentes em cada um de nós. Apreendendo-se daqui a existência de uma paz criada pelo próprio universo, mas também uma paz espiritual que nasce dentro de cada um de nós.

A paz presente em nós poderá tornar-se visível para o mundo exterior através da nossa postura perante o meio envolvente e na forma como transmitimos o nosso pensamento através das palavras na companhia de um simples sorriso. Esta paz de espírito é portanto condição essencial para conseguir apreciar e dar valor merecido as coisas simples da vida, mas também para a reflexão de tudo aquilo que nos rodeia e simultaneamente conseguir olhar para dentro de nos mesmo de um modo autocrítico.

Feitas essas observações sobre a paz não pode deixar aqui uma última nota referente a realidade vivida neste momento em Timor associada a este tema. O conflito nasceu de uma crise provocada pelo desentendimento de natureza política entre importantes figuras do país. Esta situação tem arrastado atrás de si uma grande instabilidade a vários níveis que está afectando gravemente não só Timor-Leste como país livre e soberano mas sobretudo na vida de população. Nesta circunstância torna-se cada vez mais evidente a necessidade de devolver a população e ao país a PAZ como foi consagrada na proclamação da Independência de Timor-Leste. Pois ela é condição necessária a concretização do plano de desenvolvimento nacional sobre os desígnios de um regime democrático, soberano e independente, de modo a torna-lo num país próspero e capaz de se afirmar na cena internacional como centro de puder.

Para que isso se torna possível apela-se a todos intervenientes neste conflito para que PAREM UM MOMENTO PARA PENSAR no que estão fazendo em Timor, pois penso que a única solução passara pelo reconhecimento dos erros cometidos e assumi-los com seriedade e responsabilidade, de maneira criar as pontes para o dialogo que permita o alcançar a tão desejada PAZ e JUSTIÇA na concretização de UM ENTENDIMENTO que possa perdurar firmemente por muito tempo.

Só na PAZ se consegue expressar o mundo através de frases repleto de sabedoria e realizar os grandes feitos do engenho humano.

Coimbra, 9 de Março de 2007

20070308

Mari Alkatiri maka haruka kaer Rogerio Lobato iha Angola

Tuir Timor oan ida uluk hela iha Mozambique,foin dadaun ne dada lia ho Forum Haksesuk (FH)iha Lisboa hatou ninia depoimentu konaba Grupo Mari Alkatiri(MA) ninia relasaun ho Rogerio Tiago Lobato (RTL). Se maka haruka kaer no denuncia RTL ba autoridades Angola nian.Timor oan ne lakohi dehan naran maibe fo naran kodiku maka Kakuak Rai Nain (KRN).FH dada lia ho KRN,,iha Lisboa,Portugal.

FH: -Se maka hasusar/trama Rgério Lobato iha
aeroportu Luanda/Angola?

Kakuak Rai Nain (KRN):-Tuir hau hatene, Grupu Mari Alkatiri nian iha Maputu/Mazambique, sempre haré Rogério Lobato hanesan fatuk ida satan netik iha dalan, difikulta Mari Alkatiri atu bele sai nafatin Fretilin nia boot iha liur.
Grupu Mari Alkatiri mos la haluha buat nebe´e maka Rogério Lobato halo bá nia, ho mos nia familia iha Maputu (Sulang Malun Iha Manu Luhang), tanba tuir ema nebe´e maka konyese diak Mari Alkatiri, ema nee (MA) VINGATIVU.

Tuir ita hotu-hotu hatene ona, iha liur, Grupu nebee halao diplomasi ba Timor, hetan sempre difikuldade oi-oin, tanba laiha ossan. Iha meadus tinan 1981, além de dalan seluk hodi bele hetan apoiu osan nian, Rogério Lobato deskobre dalan ida, liu hussi FAN DIAMANTE.

Dalan nebee Rogério Lobato utilija hodi hetan ossan ba halao diplomasi ba Timor (FAN DIAMANTE), nia kolega sira hotu Grupu nian hatene, tantu sira hela iha Maputu/Mozambique komu hela iha Lisboa/Purtugal.

Tuir decisaun Tribunal Angola foti, iha loron 17 fulan Agostu tinan 1982, iha aeroportu Luanda/Angola, autoridades aeroportu prende Rogério Lobato tanba hetan iha nia kalsa laran, falun ida ho “diamante pedasuk rua”.

FH:- Afinal se´e maka haruka prende Rogério Lobato?
KRN:- Tuir ema nebe´e maka konhese diak no besik problema ida ne´e, no mos tuir Rogério Lobato rasik, hatete katak Mari Alkatiri, iha tempu ne´e, nudar xefi Fretilin nian iha liur, maka haruka Roque Rodrigues komunika Autoridades Angola nian kona ba Rogério Lobato nia aktividade negosiu ne´e.
Rogério Lobato, tuir sentensa tribunal Angola nian, hetan tinan 10 kadeia. Maibee komu nia iha komportamentu diak, hanesan mos maluk seluk iha kadeia laran, liu tinan tolu, hat ou lima, bele sai.

FH:- Maibee se maka husu para Rogério Lobato labele sai husi kadeia? KRN:- Fretilin iha liur maka hussu.

FH:- Se maka Fretilin nia xefi iha tempu neba?
KRN:- Mari Alkatiri.

FH:- Se maka mais ou menus iha finais 1988 ou hahu tinan 1989, halo karta hussu ba Autoridades Angola nian atu hasai Rogério Lobato hussi kadeia?

KRN:- Iha periudu ida nee, iha reuniaun ida iha Lisboa/Portugal, Abílio Araújo nudar ona xefi foun Fretilin nian iha liur, defende katak, komu Autoridades Angola sira la hare´e problema ida konaba liberdade imediata Rogério Lobato nian, Fretilin liur tenki husu ona atu Rogerio Lobato sai husi kadeia. Nune´e duni, iha finais tinan 1988 ou hahu tinan 1989, Abílio Araújo, nudar Fretilin nia xefi iha liur, halo karta ba Presidenti MPLA no mos Angola nian, Engº Eduardo dos Santos, LIBERDADE IMEDIATA Rogerio Lobato nian. Iha tinan 1989, finalmente Rogério Lobato hetan liberdade i muda kedas nia residensia mai Portugal, to´o nia ba Timor, antes Restaurasaun Independensia iha 20 Maio 2002.
Tuir informasaun nebe´e ami hetan, desde ke akontese problema Maputu (Sulang Malu Iha Manu Luhang), Mari Alkatiri no Roque Rodrigues nunka hakarak hare´e no koalia tan ho Rogério Lobato, hanesan mos Rogerio Lobato mos nunka hakarak hare no koalia tan ho MA no RR. Tuir Mari Alkatiri kostuma hatete iha liur, antes sira dame, buat nebe´e maka Rogério Lobato halo, hanesan halo negosiu_fan diamante, representa krimi ida ke la sei husik tan RL atu bele sai tan ema nudar POLITIK, tantu iha Timor komu naran fatin ida iha mundu ne´e.
Maibee bainhira sente besik ona kampanha ba eleisaun iha Timor, Mari Alkatiri tetu ba tetu mai, hare´e katak Rogério Lobato bele reprejenta trunfu ida ba Fretilin, iha eleisaun ne´e, tanba komu ita hotu-hotu hatene, povu timor, barak liu sei hare´e Rogério Lobato hanesan simbolu Nikolau no familia Lobato ke ohin loron la iha ona ita nia let. Komesa iha ne´e hahu kontaktu malu, entre Mari Alkatiri ho Rogerio Lobato, atu bele dame/hamutuk hodi to´o iha Timor ho forsa makas atu bele fo´o manan liu tan baa Fretilin.
Agora dau-dauk mossu krisi boot iha Timor (Fahe Kilat ba Sivil), ho naran barak envolvidu iha kaju ne´e, hanesan mos Mari Alkatiri, Roque Rodrigues no Rogério Lobato. Enkuantu sei julga Rogério Lobato iha Tribunal, no mos seidauk hatene se sei hetan kondenasaun ka lae, Ministeriu Publiku arkiva tiha ona prosesu Mari Alkatiri nian ke, bainhira kaju ida nee mosu (Fahe Kilat), nia (MA) henasan 1º Ministro, xefi Rogério Lobato nian. Roque Rodrigues ke tuir Konklujaun Komisaun Inkeritu ONU nian hatete katak nia moss tenki hatan iha tribunal husi resposabilidade kriminal, to´o oras ne´e deskansa ho kalma hodi hare´e prosesu ema seluk nian lao iha Tribunal, hatudu ba ita tomak hanesan buat ida la kona ba nia ou hanesan nia nunka halo parte guvernu Mari Alkatiri nian nudar Ministru de Defesa.
Tuda Kareta Rahun no Kasu Alfredo Reinado:Satan netik Lu´olo no Ramos Horta nia dalan ba Palacio “Ahu Kedesan”

Timor LoroSae (Leste) oras ne dadaun tama ona iha agenda politika foun,liliu konaba atu ba halao eleisaun Prezidencial iha fulan Abril. Iha ona Timor oan barak maka prepara ona dalan hodi halai taru ba Tur iha Palácio Ahu kedesan (Palácio das Cinzas) hodi troka Prezidente Xanana Gusmão. Naran sira nebe´e maka mosu no ita hotu hatene maka: Manuel Tilman husi Partido KOTA (Klibur Oan Timor Assuwain), Avelino Coelho husi PST (Partido Socialista), Lúcia Lobato (Husi PSD),Ângela Freitas husi Partido Trabalhista, Lu´olo husi Fretilin, Katuas Francisco Xavier husi ASDT,José Ramos Horta nudar independente maibe hetan tulun husi Prezidente Xanana,Hirarquia Igreja Católica no pressaun Komunidade Internacional. PD mos sei lansa ninia kandidatu mesak, partidu sira mos buka hatudu ninia emar ba lideransa nasional. Iha kandidatu hotu-hotu,nain rua maka iha interesse atu haknauk iha hakerek ne,ida maka Lu´olo tamba Partido Fretilin maka fo tulun no seluk maka PM José Ramos Horta tamba hetan tulun husi Prezidente Republika,Xanana Gusmao,nebe´e tuir Revista Visão iha ninia edisaun Quinta Feira (01/03) hateten katak “«Troka Camisola entre Xanana ho Ramos Horta »”.
Maibe interesse iha artigo ne´e konaba kandidatura Lu´olo nudar Prezidente Partido Fretilin,anunciu formal Lu´olo nian halo iha loron 20 Fulan Fevereiro iha knua CCF nian (eis-Gedung BP7) iha Dili. Iha loron ne duni,Prezidente PD ninia kareta emar tuda rahun iha knua CCF nia oin,aktu ida ne´e provoka kareta rahun no Samuel Mendonça (vice-Secretario Jeral PD ) nian kanek. Iha komunikadu husi diresaun PD nian kondena ba aktu vandalismo ida ne. Tuir testamunya katak sira nebe´e tuda Kareta rahun ne,foin sai husi reuniaun ba kandidatura Lu´olo nian iha Knua CCF.Se ida ne´e maka iha ligasaun ho kandidatura Lu´olo nian,sei la tulun ba processo eleitoral no ba kandidatu Lu´olo nian rasik. Kontrariu prejudika fali kandidatura Lu´olo nian,maske aktu ida ne´e kiik oan maibe sai hanesan lalenok ida ba emar Timor oan sira hotu nebe´e maka oras ne´e mehi atu Timor LoroSae (Leste) ne´e iha «Estabilidade»,moris nudar rai nebe´e independente no soberano, tamba lor-loron sira moris la hakmatek tamba «violência» la hotu deit, Governo Alkatiri tun,sae Governo Ramos Horta mos la iha «mudanças» ida siknifikativa. Iha Mari Alkatiri ninia diskursu iha komisi Baucau,dehan nune”«Fretilin sei borong hotu prezidencial i legislativa (STL,29/01)”. MA fiar katak ho kandidatura Lu´olo nian Fretilin sei manan iha fulan Abril. Ita hakarak husu maka ne: Lu´olo nudar Prezidente Partido Fretilin,tuir Estatuto Interna Fretilin (EIF) nian dehan katak “«Prezidente Partido maka automatikamente ba kaer Prezidente Parlamento Nasional »”. Lu´olo waihira mai Portugal dehan ba Journalista sira katak “Nia Laos kandidatu nebe ideal,ema nebe iha perfil maka Mari Alkatiri (Lusa, 12/01)”. Se hanesan ne´e, se los maka kandidatu Fretilin nian?Ka Lu´olo ne´e hanesan kandidatu foti henesa solusan hodi hatudu katak Fretilin mos iha kandidatu ?Tuir informasaun iha CCF katak “Lu´olo laos kandidatu nebe´e Fretilin ninia periudade nº.1,maibe tamba sira seluk la iha ona maka iha ikus liu maka tau Lu´olo, tamba Fretilin mos aposta iha Ramos Horta,maibe tamba PM ninia ambisaun maka hakarak kontinua nudar PM iha periudo 2007/12”. Se Lu´olo laos favoritu kandidatura husi Fretilin nian tamba nia kandidatu suplente, neduni nia laos favoritu ba eleisaun prezidencial iha Loron 09 Fulan Abril mai ne. Se iha Fretilin deit suplente ka laos kandidatu favorite,oinsa tan ba Timor Tomak ninia Prezidente? Saida maka diresaun Fretilin no kandidatura Lu´olo ninia posisaun konaba aktu vandalismo nebe´e maka halo iha dalan besik Fretilin nia knua hasoru Prezidente PD no kanek vice-secretariu Jeral Samuel Mendonça,kondena akto violencia ka fo tulun ba violência rasik?To´o agora seidauk hetan komunikadu ruma husi Fretilin kondena akto ne´e,se nonok deit,bele interpreta oi-oin: Fo tulun ba akto ne´e,maske spontanea no isolado,husi sorin ida.Husi sorin seluk,sira aktores sira apoiantes Lu´olo nian,neduni hola parte ba plano kandidatura Lu´olo nian. Se nune kontriu fali saida maka Lu´olo dehan iha anunciu ba ninia kandidatura: “Nudar Prezidente ba Timor oan hotu (RTP,20/02)”.
Kandidatura José Ramos Horta,ninia anunciu oficial iha Domingo (25/02),halo cerimonia iha Sub-Distrito Laga,Distrito Baucau. Tuir Kandidatu José Ramos Horta iha ninia komisi dehan katak ninia periudade ba buat rua (2) deit:Justisa (ça) no Hamenus emar kiak iha Timor LoroSae (Leste), tamba ne´e maka nia hili fatin maka Laga,sub-distritu nebe´e kiak liu iha Timor LoroSae (Leste) (“in” Lusa e RTP,25/02). Tuir kandidatu José Ramos Horta katak “Nia hetan tulun husi Prezidente Xanana,Bispos husi Diocese Dili no Baucau i presaun husi Komunidade Internacional(idem). Partidos no Força Politikas sira nebe´e deklara ona sira nia tulun ba kandidatura José Ramos Horta nian maka:UNDERTIM,Fretilim Mudanças no plataforma nebe´e Prezidente Xanana sei haklaken sai iha fulan Março laran nebe´e sei halai taru ba eleisaun Legislativa. Plataforma ne´e Xanana ho kombatentes sira maka harii tamba Xanana sei nudar prezidente RDTL neduni provisoriamente Ma´uhuno maka sei kaer hela plataforma ne´e. Maibe hela fulan rua (2) deit atu halao eleisaun Prezidencial no loron 90 (konta husi loron 09/4) halao ona eleisaun Legislativa,Prezidente Xanana liu husi mandatu haruka Força Internacionais (FI) sira liliu Australia nian ba kaer Alfredo Reiando ho ninia emar sira iha Same (Lusa,27/02). Alfredo Reinado iha ninia dada lia ho Lusa no Jornal Público hatun hodi akusa Xanana la hatudu atitude hanesan ldier nacional ida (Lusa,27/02 i Público,28/02). Xanana ho Ramos Horta ninia leitura ba situasaun politika social Timor nian ho aktuasaun ne´e konsidere erro bot.Maske Xanana Gusmao ho Ramos Horta utiliza argumento «Justisa (ça)»,se hanesan ne´e ita husu:entre Mari Alkatiri (MA) ho Alfredo Reinado (AR) se los maka lao tuir Justisa (ça) nia dalan?MA nudar PM iha krise Politika-Militar nia laran direkta ou indirektamente nia maka responsavel ba kasu:28/04/´06,Mate PNTL iha 25/05/´06 no fahe kilat ba emar civil no harii grupos «Esqudrão da Morte de Alkatiri(http://www.forum-haksesuk.blogspot.com)». Entaun,MA ninia processo arquivado tiha hodi lao ba mai halo kampanye politika no la kleur mai tan Portugal ona. AR maka tenke haruka mandatu ba kaer?Ka Justisa (ça) ne´e ba deit sira kiik maibe Nai Ulun sira lae?AR nudar komandante PM,nia lori Cefe Estado Maior F-FDTL,Lere Anan Timor no Ministro da Defesa,Dr.Roque Rodrigues ba hasoru MA iha nia residência Farol neba iha loron 28 fulan Abril tinan 2006, ordem saida maka MA hatun ba sira?Se F-FDTL ba atua hasoru F-FDTL Petisaun tamba simu ordem husi Eis-PM MA,sem autorizasaun husi Prezidente Republika nudar Komandante Supremo F-FDTL nian tuir Ukun Fuan Inan RDTL hateten.To´o MA tun husi PM no autoridades Timor no Australia halo akordos ida atu prende kilat sira nebe´e maka iha civil sira nia liman,no data limite maka loron 25 fulan Julho tinan 2006,ho argumentu ida ne´e maka autoridades sira hetan mandatu ba kaer AR no ninia elementus sira iha sira nia uma hela fatin.Maibe iha fulan Agosto tinan 2006 maka autoridades sira foin ba foti kilat iha MA nia uman (STL i Lusa,01/08/2006). Maibe MA autoridades sira la ba kaer MA. Iha ne´e maka Justisa (ça) ninia atuasaun hahu iha neba halis liu ba MA no buka halo hanesan presigusaun ba AR. Konsekuencia politika ba mandatu nebe´e Xanana haruka FI ba Kaer AR ho ninia apoantes sira maka ne´e: 1)Politikamente,bele prejudika ba kandidatura PM José Ramos Horta nian,tamba waihira AR halai sai husi kadeia nia ba hela iha distritu 10 nebe´e klasifika Loromono,hela iha Sub-Distritu Alas,Distritu Manufahi,Ainaro,Suai no ikus mai iha Ermera no lao ba mai Liquisa no Maliana. Povo husi distritu 10 ne´e hare ba AR ne´e hanesan «heroi bot ida»,ba PM José Ramos Horta (kandidatu),ba Prezidente Xanana,ba Eis-PM MA no Kandidatu Lu´olo maka klasifika nia nudar traidor ka rebelde,neduni bele prejudika ba kandidatura José Ramos Nian; 2) Prejudika mos plataforma nebe´e Xanana atu harii ba halai taru iha eleisaun legislativa,tamba Xanana ninia plataforma sei desfia sira nia vota ba Partido seluk,menus Fretilin Radikal Maputo (FRM) tamba AR mos kontra sira no povo husi distritu 10 mos identifika krise nia abut maka FRM;3) Xanana ho Ramos Horta ninia ekuipa maka la funciona ka?ka sira maka la hare hetan aksaun sira hanesan ne´e ninia impaktu ba plano politika sira nebe´e atu halao?Buat rua (2):Sira be integra plataforma sira ne´e maka fo hanoin ba Nain Ulun rua ne´e (Xanana +Horta) maibe sira maka la rona,husi sorin ida.Ka sira be integra iha plataforma maka la hare ba aksaun ne´e ninia konsekuencia politika iha biban badak? Certeja maka ne´e akto Tuda kareta rahun no kasu Alfredo Rainado sei satan netik dalan ba Kandidatura Lu´olo no José Ramos Horta halai taru ba tur iha Palacio “Ahu Kedesan”.

* António Ramos Naikoli,Timor Oan hela iha Lisboa,Portugal!