VISAO MISAO OBJECTIVO CONTACTOS LINKS UTEIS HOME ACTAS ARTIGOS NOTICIAS LIA MENON
AMPMARIO C Fulan 5 nia servisu nudar Coordenador Asuntus.. OPISICAOALKATIRI Resultado da votação foi.. AMPTAUR M. R As forças estrangeiras.. POVORAMOS HORTA Ramos-Horta defende amnistia.. AMPD. XIMENES Buat nebé Timor oan sira hein, mak "benefícios"..
PÁTRIA, HONRA E POVO
Historia - RDTL - Constituicao - Simbolos - Geografia
REPUBLICA DEMOCRATICA DE TIMOR-LESTE
ATConline Arquivo FH by 

infotimor.tl - http://pascal.iseg.utl.pt/~cesa/arteanim.gif
Congresso  Nacional de Recontrucão de Timor-Leste Partido Democratico Associação Social-Democrática Timorense Partido social Democrata Frente Revolucionaria de Timor-Leste Independente Partido Unidade Nacional Unidade Nacional Democrática da Resistência Timorense Klibur Oan Timor 

Aswain Partido do Povo de Timor Partidu Demokratika Republika de Timor Partidu Republikanu Partido Democráta Cristão Partido Socialista de Timor União 

Democrática Timorense  Partido Milénium Democrático Partido Nacionalista Timorense
  REUTERS PICTURES


E-mail: fhaksesuk
@gmail.com

 » Juventude: “heróis de ontem, jovens de hoje e homens de amanhã”
 » Uma Lulik: 12 de Novembro de 1991 e 30 de Agosto de 1999”
 » Funu ba Ukun Rasik-an iha Portugal mos hanesan Sociedadi Unipesoal, LDA
 » Memória da ocupação de Embaixada US em Jakarta 1994
 » JLG: "Forças devem manter-se no território até 2012"

FORUM-HAKSESUK, segunda-feira, 23 de Novembro de 2009

Deputadu Facebook wainhira haksesuk hela konaba OJE2010

{sai deputadu husu kualidade tolu deit: ida, KOALIA BARAK MAIBE LA HATUDU IHA HAHALOK; rua, TOMAN TOBA TUR IHA KADEIRA; tolu, TILUN MOS, RONA SINU, HADER BA KASU VOTU. Deputadu nebe edukadu, profissional, koerente la banati tuir prinsipiu tolu iha leten}
===========================================================
Dili-Tuir edisaun STL ohin (24/11/2009, paj.1 I 15) katak “Deputadu balun asyik ho Facebook”. Hare iha fotos ne’ebe maka STL hatun iha pajina oin {principal} katak iha duni deputadu balun maka halimar facebook no balun chating hela. Tuir, STL kestiona katak wainhira votasaun namanas, hakerek STL “Deputadu PN balun hare’e Facebook, la dun, fo importansia ba iha debate OJE-2010. Bainhira to’o tempu votasaun, sira hakfodak foti kartaun arbiru deit (STL, 24/11, paj.1)”.

Hare ba noticias STL ne’e, iha Plenariu Presidente PN Fernando Lasama de Araujo hato'o lia menon katak “deputadu sira buka dignifika uma fukun ida ne’e, tamba ita debate OJE-2010 ba povo no nasaun nia moris (hare TVTL direktu husi PN, 24/11, hora 10:30)”. Kestiona mos STL iha reportajen, "OJE-2010 nudar faktor importante ba destinu povu no nasaun Timor-Leste nian. Basa liu husi OJE-2010 mak determina dezenvolvimentu no funu hasoru kiak no mukit iha rai laran. Maibe iha debate OJE-2010 na especialidade, segunda-feira (23/11/2009), tantu husi bloku AMP ho Oposisaun sira ladun fo atensaun ba debate OJE-2010, ka okupadu ka asyik ho Facebook ho chating liu husi facebook ka messenger (idem)”.

Hatan ba ida ne’e, iha Deputadu balun dehan iha PN katak “ne’e normal (hare TVTL, 24/11)”. Ne’e hanesan parte husi direitu ba deputadu ida-idak atu iha aksesu ba internet ho facebook. Maibe mos Deputadu nudar representante povu nian, mos iha responsabilidade moral ba povu ne’ebe deputadu sira representa. Deputadu hananu muzika mesak furak iha Uma fukun katak “ami representa povo, povu iha base, sel-seluk tan”.
Se debate ka haksesuk malu ba OJE-2010 no minimu ne’e exiji responsabilidade moral ba deputadu sira nian, afinal tur iha Parlamentu la koncentra maibe facebook fali. Ida tan sira be’e asyik ho facebook, deputadu sira ne’ebe maka hakilar ka hananu barak liu dehan lori povu nia naran sira maka la dignifika Uma Fukun, husi sorin ida. No la respeitu ba povu ne’ebe sira rasik representa.

Problema maka ne’e sr(as) deputadus, tempo ba debate no tempo ba akses ba internet. Ida-idak iha nia fatin no biban. Iha tempo ba break ka intervalo, nusa la uja ba facebook ka chating, nusa maka uja fali iha tempo ne’ebe debate ka haksesuk malu konaba OJE-2010. Hatudu katak deputadu sira la iha respeitu ba an rasik no mos deputadu seluk, wainhira sira seluk halo intervensaun tamba deit nai husi partidu seluk ka la iha kor partidu hanesan ita, neduni oinsa maka lakohi rona finji tama tiha ba Facebook?

Deputadu sira mos iha responsabilidade moral ba eduka ita nia povu, tamba debate ka haksesuk malu konaba OJE-2010, ne’ e fo sai iha TVTL sai hanesan meius ida atu eduka povu, deputadu sira sai hanesan figuras publikas ne’ebe maka povu barak atu banati tuir (imita) imi ninia komportamentu ka hahalok. Se imi facebook, moral no edukasaun saida maka imi hanorin ba povu?

Presidente Parlamentu (PN) iha razaun atu dehan deputadu sira buka dignifika uma Fukun PN ne’e. Presidente PN mos fo razaun ba STL, nudar media, ninia funsaun maka controla ba hahalok sira hanesan ne' e. STL hatun tamba obriga deputadu sira atu hadia-an no buat ne’ebe ladiak hodi buka hadia!
____________________________________________________________________
NB: se la muda hahalok aat hirak ne' e, deputadu sira tuir deit principio balun nebe facil nebe ema bai-bain ida bele halo katak "sai deputadu tenki iha kualidade tolu., ida, KOALIA BARAK MAIBE LA HATUDU IHA HAHALOK. rua, TOMAN TOBA TUR IHA KADEIRA. tolu, TILUN MOS HODI RONA SINU, HADER BA KASU VOTU".

Fonte: analise FH, 24/11/09!

FORUM-HAKSESUK, domingo, 22 de Novembro de 2009

Dr.Alkatiri ho nia akolitus sira laran moras ho programas desenvolvimento IV Governu Konstitusional tinan 2010

Husi: Maubocy – observador politiku

Synopsis:

Palko publiku Timor Post (14, 16, Novembru, 09) Dr.Alkatiri hakerek artigu ida ho titulo “Iv governo constituisional ou "sociedade unipessoal Ltd?".

Desenho nebe Dr.Alkatiri pinta, liu husi nia ilustrasaun “um olhar pelo Retrovisor “(hateke/hare, husi lalenok kareta nian ba kotuk), Dr.Alkatiri enumera sistematikamente figuras hirak nebe kontribui makas Dr.Alkatiri nia derrota. Entre elas :

1. Xanana Gusmão tuir Alkatiri nia versaun, iha 2006 Xanana hanesan Presidente, abertamente assume posisaun de oposisaun ba I governo Constitusional lideradu husi legendario historiku Mari Alkatiri;

2. Akusa FRETILIN Mudansa ho nia estrutura tomak aliados ho Xanana, hodi hatun Mari ho nia lakaios sira husi trono;

3. Kritika governasaun de Xanana inkopetente;

4. Alkatiri kontinua ho nia retorika atual governu de jure Inconstitusional, de facto ilegitima.
Hakerek nain, liu husi artigu ida ne’e, hakarak hatudo factos, katak, derrota Mari Alkatiri sofre, husu rasik nia demisaun ofisial, iha Junho de 2007, akompanha ho derrotas rua eleitorais (Presidensial +Legislativa) kulpa Mari Alkatiri nian rasik. Laos Xanana ka F-Mudansa nian.
Rastos kronologicos do Mari pelo Retrovisor:
§ Junho de 1998, dual Mari ho Estanislau, halo golpe ba Lugo iha Sydney hodi hatun Lugo husi chefia da Delegasaun da FRETILIN, promove Mari Alkatiri ba Vice Coordenador da FRETILIN;

§ 1999 Novembro Mari fila mai Dili. Iha Maio de 2000 hahu Conferencia Extraordinaria dos Quadros da FRETILIN. Alkatiri kontente bo'ot tanba kuadros barak, FRETILIN nia forsa makaas. Parese altura neba, Mari hanoin ona atu desafia Xanana atu desmantela CNRT;

§ 2000 Outubro FRETILIN forma ekipa Restruturasaun Nasional atu hari hikas fali estruturas: Sukus, Sub-Distritos no Distritus, hodi prepara ba eleisaun Assembleia Constituinte ba 30 de Agosto de 2001.

Resultados das eleisoens, FRETILIN manang ho 57%, Mari Alkatiri babujo da Vitoria da maioria kuase kualifikada, garante metin ona katak nia maka patraun total de Timor Leste ho rekursus naturais tomak. Nune’e, unilateralmente, Mari elege nia-an rasik ba Primeiro Ministro sem konsulta ka aprovasaun em unaminidade membros do CCF. Foti mos membros do governu tuir nia gostu “via telefonemas”.

§ Mari ho dupla funsoens (Secretario Geral e Primeiro Ministro) transforma FRETILIN maka Mari, Governo maka Mari. "Timor Leste cet moi" (Timor Leste tomak hau nia kusta). Ho plenos poderes iha Partido no governu Mari tornou-se tirano arrogante lider. Mega projectos do Governo ho milioes de dolares, direito exclusivo familia Alkatiri nian.

§ Criticas internas, husi membros CCF iha Partido, nebe aponta erros fatais Mari nian, kona ba abusos de poderes, ma-gestaun Partido, Mari, vinga persegue hodi dehan: “Sira nebe kritika hau, frustado tanba la hetan fatin”.

§ Oposisaun interna hahu iha Febereiro de 2003, kulmina ho kumulo de vergonha iha II Congresso 19 de Maio de 2006 “ho famoso votasaun foti liman";

§ Igreja mos deskontente ho politica da "Religiaun Moral Fakultativa" nebe resulta demonstrasaun de 19 dias Maio de 2005; halo MA atrapalhadu no sofre depresaun bo'ot tanba Instituisaun bo'ot ida hanesan Igreja Catolika, nia impacto negativa bele sobu MA nia imagem no reputasaun;

§ Veteranos sira mos insatisfeito ho politica Mari nian nebe difama ho lia fuan “fahi krekas, fu'uk la fase, faluk sira oan kores-kores; lisensiados Indonesia ho sarkasmu de “sarjana suprimis”;

§ Deskontetamentos hirak ne'e soma hamutuk, hanesan laloran ka anin bo'ot ida halo nakadoko makas MA nia forsa politika, tanba Timor oan barak ona husi Partido laran no husi liur, la gosta MA nia politica nebe la refleta ema barak nia desejos no aspirasaun;

§ MA atu assegura nia kadeira, elabora estrategias de konfrontasoens ho bolsas de Resistensias hotu inklui XG. Nune buka "modelo husi Afrika" hodi halibur grupos hodi "fahe kilat" hahu perturbasoens.

§ 2005-2006 atu konsolida Alkatiri nia poder iha Partido, organiza Conferensias Distritais, no Regionais atu sukat simpatia ba Mari Alkatiri too iha nebe. Alkatiri siente katak iha II Congresso Maio de 2006 bele lakon eleisaun, tanba sentimentu antipatia generalizado 90%, husi delegadus nebe mai Congressu, ho tauk ba surpresa ida ne'e, antesipa ho medida de prekausaun, hodi forma “eskuadraun de morte “ fahe kilat ba varios grupos de civis.

§ Alkatiri + Rogerio halo eskenario de instabilidade politica, nebe hamosu konfrontasaun armada PNTL ho FDTL, konfrontasaun de arte marsiais, grupo etnico loromonu versus lorosae etc.

Objectivo de ondas de violensias sai kontrario ba arkitetus (Mari +Rogerio) nia espectativas. Devia konduz ba suksesu atu konsolida Mari nia chefia nafatin iha governu, felizmente sai kontrariu. Membros armados, denuncia envolvimentu Mari ho Rogerio iha tragedia “crise de Abril de 2006 “ nebe resulta kondenasaun do Rogerio ba prisaun.

§ Husi Mari nia parte, pena nebe nia hetan, demonstrantes husu nia resignasaun, sekundada ho pedido Presidente Xanana nebe fo ultimato. Xanana maka resigna ou Mari maka resigna. Mari consciente katak nia fraku, halo asneira bo'ot fahe kilak, voluntariamente, anuncia nia resignasaun iha 26 de Junho iha horas 13.00 ba media local no internasional.

§ Mari iha esperansa bo'ot ba eleisaoens Presidensial ho Legislativa de Maio -Junho 2007. Iha kampnha eleitoral, Mari hakilar to'o kakorok nakfera dehan katak “FRETILIN borong tomak" ba eleisoens rua hotu.

§ Resultado eleitoral Presidensial kandidatu FRETILIN Lu Olo, hetan deit 24.69 % (STAE :07) la hetan maioria absoluta. Iha segunda volta kandidatu CNRT, Mudansa, Undertim, Milenieum ho apoio ASDT, PD, PSDT – Dr.Ramos Horta manang 65%. Husi rival Lu Olo.

§ Eleisaun Legislativa, 2007 FRETILIN nia votos 24. 02%. Koresponde 129.592, enkuanto CNRT ho Mudansa hetan 24,10% 100.175. Diferensa de 5%. Ho resultado de maioria simples (falhansu negosiasaun pos-eleitoral) FRETILIN labele forma governu. Presisa Aliados husi Partidos seluk atu hetan korum de maioria absoluta.

§ Ho karater arrogante Dr.Alkatiri nian, maka impede forma Aliansa ho Partidos Politikus seluk. Nune CNRT ho figura Xanana fasilmente atrai simpatia husi Partidos : Coligasaun ASDT/PSD, PD hodi forma AMP hodi preenche rekesitus legais Konstitusional hodi forma IV Governu Konstitusional nebe hetan mandatu atu ukun tinan 5, tuir lei nebe estipula iha Konstituisaun RDTL.

Derrota Politica Mari Alkatiri

Politica pratika, tuir hau nia versaun Dr.Mari, pensamento (s), komportamentos, akompnha ho actividades nebe kapaz konsolida entre membros iha estrutura organizasaun nia laran, kapta simpatia husi militantes tomak atu fo apoio nafatin, ba lideransa, ho mos buka maneiras atu hetan suporte husi aliados politikus sira.

Tuir hau nia experiensia, lider ida hanesan foho as nebe hateke hetan ema hotu, atende membros sira nia susar, fo mahon ba nia militantes tomak ou hanesan tasi nebe, be hot-hotu ba desagua iha neba.

Politica nia funsaun no objectivu atu serve ema hotu nebe involve iha organizasaun nia laran. Se lideransa utiliza meios de organizasaun exklusivamente atu serve nia interesses, husi ne'e, apoio ka solidariedade membros sira nian neneik-neneik desaparese.

Dr.Mari. Derrota politica iha bo'ot nian, mai husi ita bo'ot nia-an rasik, resulta husikita bo'ot nia hahalok nebe prejudicial ba interesses da FRETILIN.

Tanba Mari Alkatiri identifika nian-an, patraun bo'ot FRETILIN maka konflitus internus mosu. Tanba Mari Alkatiri laiha kapasidade ka interesse atu resolve konflitus ho lideransa F-Mudansa maka resulta FRETILIN nia votos tu'un makas husi 57,37 % (2001) tun mai 29,02% (2007).

Se Mari Alkatiri, iha pasiensia atu rona membros F-Mudansa nia preokupasaun kona ba diferensas de opinioens kona assuntos iha Partido no Governu laran, oras ne'e, lideransa FRETILIN ida deit, la fahe ba rua, hau iha serteza kaer ukun nafatin.

Dr.Alkatiri nia arrogansia politica maka resulta resistensia husi F-Mudansa, husi veteranos, husi Klandestina husi Xanana no husi Hirarkia Igreja Katolica;

Dr.Mari. Ita bo'ot hatudo ona inkapasipade politica lori FRETILIN ba derrotas rua prinsipais: Presidensial no Legislativa iha 2007. Los ka lae? Realidade objectiva ida ke ita bo'ot rasik hatene no sente. Iha fatin hot-hotu lideres sira voluntariamente husu sira nia resignasaun kuando situasaun ne'e mosu.

Bainhira los maka Dr.Alkatiri husu nia Resignasaun?....

Dr.Alkatiri ho teimosia autentiko, idiotas sira nian. So resulta deit katastrofes. Durante tinan rua ona ke ita bo'ot buka meios hot-hotu atu hatun Xanana, mas esforsus hot-hotu em vão ka inutil.
Ultima derrota espetakular maka Mosaun de Censura nebe AMP em bloko chumba (la passa) pedidu Mosaun de Censura iha Parlamentu Nasional relasiona ho Maternus Berek nia assunto.

Ekran TVTL leno, abundansia de frustrasaun no desesperu Deputados (as) FRETILIN nian kona ba derrota bo'ot ida ne'e, kuando resultados da votasaun hatudo 39 kontra Mosaun de Censura.
Deputados (as) balu komo razaun la iha ona, usa deit lia fuan hotar ba Bloko AMP sira. Problema Maternus Berek, kestaun ida judicial. Se juizes sira nia interpretazaun, entidades do governu viola lei, entaun Xanana hetan sansaun, demite husi kargu do Primeiro Ministro. La signifika katak governu AMP tomak monu, tanba mandatu sei to'o 2012.

Hanesan mos kasu krise de 2006 nebe Dr.Mari resigna-an voluntariamente, FRETILIN kaer nafatin governu to'o mandatu hotu. Hau lamenta oposisaun, em vez de, prepara di-diak, hodi tun ba base hato'o sira nia programas ba eleitores sira, atu hetan votos barak iha eleisaun de 2012 atu kaer fali governu, lideransa FRETILIN preokupa deit maka buka meios ba eleisaun antesipada iha tempu badak. Buat ida laos fasil atu akontese.

Ambisaun atu fila fali ba poder, buat ida ke diak, tanba iha regalias no privilegios barak no oi-oin deit. Maibe oras ne'e, AMP hakat dok ona, abut mos metin ba bei-beik. Dr.Alkatiri ho nia komitiva koko no doko to'o esgota hotu deit sira nia energias, resultado minimo mos la hetan, hodi resulta frustrasoens oi-oin deit. Oposisaun buka usa hotu ona estrategias sofistikadas hanesan alisia deputados ASDT nian, mas la hetan resultado, lobby ho Presidente da Republika ba eleisaun Antesipada ho kargu Dr.Alkatiri sai lider “pipeline task force” mos la hetan efeito, atentado 11/02/08, Xanana la hetan asidente ida, varios rekursos ba Tribunal de Rekurso, AMP hetan Vitoria bei-beik I ikus mai Mosaun de Censura, FRETILIN hetan derrota bo'ot.

Dr.Mari, eleitorado FRETILIN maka fo kastigu ba ita bo'ot, hodi retira votos ba FRETILIN, tanba governasaun FRETILIN tinan 5, la fo benefisios ba maioria votantes FRETILIN sira. Dr.Mari akusa Xanana ho F-Mudansa halo golpe hodi hatun Mari Alkatiri husi tronu Prmeiro Ministro, akusasaun ne'e falsa no la iha fundamento logico.

Realidade akontese ba ita bo'ot maka ne'e: “Poder Povo maka fo no Povo maka hasai liu husi eleisaun geral” tanba Mari Alkatiri la-hatene manang votantes sira nia simpatia, durante tinan 5 de governasaun, maka votantes sira la fo votos ba Mari Alkatiri liu husi FRETILIN. Tanba vota ba FRETILIN hanesan vota ba ditador Mari Alkatiri.

Dr.Mari se bo'ot maka Primeiro Ministro nafatin to'o ohin loron husi resultado da crise de 2006. Ita bo'ot gaba-an hanesan autor principal ka lae? Komo resultado sai negativu entaun dun sala ba ema seluk. Dr. Alkatiri ema ida “impecavel”. Se pekadu politiku ruma mosu nunka mai husi Dr.Alkatiri. Atribui kulpa ba ema seluk.

Dr.Mari, ema la honesto ka bosokten no bobar ten, buka meios hot-hotu subar sira nia sala. Sira gosta dun ka tula sira nia sala ba ema seluk sala laek. Exemplo: autor principal ka maestro bo'ot krise de 2006 maka Mari Alkatiri, atu deten poderes de governasaun, maibe dun sala fali ba Xanana. Dr.Alkatiri bainhira maka ita hetan consciencia katak ita bo'ot komete erros barak ba derrotas FRETILIN nian?

Critikas Alkatiri hasoru Xanana nia governasaun

Dala barak Dr. Alkatiri hatudo nia dom de sabedoria liu kritikas iha jornais no entrevistas ka komentarios iha TV. Kritikas ba aspectus barak, maibe la fo ka sugere alternativa de solusoens ho propostas konkretas ka modelos assertados.

Governu AMP ukun tinan rua ona, desgostos husi publiko atu hatudo sira nia deskontentamentu ba governasaun actual liu husi demonstrasoens massal ka violentas to'o ohin loron sei dauk mossu. Impacto de (des)governasatun tuir Dr.Alkatiri nia persepsaun, kona ba governasaun AMP tuir lolos nia kausa no efeito directamente resultadu ba instabilidade politica iha territorio tomak. Maibe, factus la suporta ho minima hipotese Dr.MA nia tese.

Nune'e argumentasaun Dr.Alkatiri nian tuir teoria probabilidade, la merese atu konsidera valida. Validasaun de kualker hipotese iha disciplina politica deve ser sekundado ho efeitos negativos iha sociedade nia laran, nebe manifesta ho perturbasoens de ordem publika hanesan: kaos, anarkismu, instituisoens governu nian balu paralizadas, etc.

Realidade politica hatudo mo-mos ba ema hotu, partikularmente, mos ba Dr. Mari katak seguransa no estabilidade oras ne'e dau-daun existe. Kestaun ida inegavel ba nivel nacionais no mos ba internasionais. Embora, ema pessimistas balu dehan katak estabilidade sei fragil hela. O mais importante, actual governu garante duni estabilidade nasional iha Territorio tomak.
Issue de Desenvolvimento

Desenvolvimento – tuir politica governu nian signifika investe fundos ba projectos relevantes atu hadia povo nia moris hanesan: projectos de infra-estruturas, be mos, estradas, eletrisidade, saneamentu, ho hadia fasilidades publikas hanesan passeios, jardins, eskolas, hospitais, sst.

Klaru ke momentu ida ne'e, meios disponiveis iha Timor Leste hanesan rekursus humanos no fasilidades de suporte sei limitado hela, de modo, preparativus atu responde planus governu nian atu implementa projetus sira sei dauk koresponde rekesitos tecnikus.

Facto ida ne'e, ita hotu hatene kondisaun actual. Maibe hau koloka kestaun ba Dr.Mari ho mos mal-entendidos sst:

1. Se ita hein kondisoens satisfatorias tuir rekesitus hotu, bain-hira maka desenvolvimentu ne'e, hahu?

2. Populasaun sira presisa estradas, be mos, no eletrcidade oras ne'e dau-daun, iha necesidade urgent governu investe ka lae? Presisa hein tan tinan 5 atu halo preparativus? francamente!

3. Governu aloka orsamentu hodi : sosa foz, sosa produto local povo nian. Medida ida ne'e, diak ka la diak ba Povo nia interesses?

4. Komemorasaun tinan 10 Konsulta Popular, Governo dispoen Projectos Pakote Referendum ba empresarios besik 800. Politika halo projectos barak ba Povo nia interese, dispoen oportunidade empresarios sira hetan servisus no hetan osan-konsidera hanesan politica de esbanjamento orsamental? (gasta osan arabiru):

5. Dr. Mari. Ita bo'ot hetan oportunidade tinan 5 nia laran atu halo desenvolvimento ba povo nia moris diak. Tan sa maka la halo hanesan Xanana, iha ita bo'ot nia mandatu?

Reasaun publika hasoru planu desenvolvimento IV governu positiva. Ker dizer povo apressia no suporta assoens hot-hotu actual governu embora iha defisiencias balu ke presisa hadia. Desgostosos sira, politicos dos Partidos da Oposisaun, tanba ho desenvolvimentu ida vibrante, nebe governu aloka orsamento bo'ot ba projectos hirak nebe fo kobertura geral ba Povo nia moris diak, por konsekuensia kaixa de votasaun ba CNRT ho Mudansa iha eleisaun de 2012, sai barak liu , kompara ho Partidu nebe Dr.Mari lidera.

Atan oan hau tauk maka kaixa de votasaun ba Dr.Mari ho nia deputados sira bele hetan deit assentus 5 iha Parlamento Nasional iha 2012.

Hau kompreende Dr.Mari nia preokupasaun bo'ot kona ba kestaun de Xanana aloka orsamento bo'ot ba desenvolvimentu tanba representa "ameasa imaginavel" ba bo'ot nia derrota eleitoral ba dala tolu (3a vez) iha 2012.

Iha ona indikasoens fortes, CNRT ho F- Mudansa, ba eleisaun de 2012, fo “derrota espectacular “ bo'ot dala ida tan ba Dr.Mari ho nia akolitos sira hodi aprende...!
Texto publikadu exklusivu iha Forum Haksesuk

Pakote Referendum (PR) tuir Mari Alkatiri: Simu nasi bungkus vs fahe nasi bungkus (I)

Husi* Alberto Reis Maklear

Mari Alkatiri, lider oposisaun i eis-PM iha ninia artikel ne´ebe foin dau-aun halo analisa konaba politika no litik makas ba politika Governu nian, hodi hasae titulo ba ninia artigo:”IV Governo Constitucional ou Aliança Uni Pessoal, Lda”. Mari Alkatiri halo analise ne´ebe kritika hodi esforsu makas ba halo exercicios hodi foti kestaun barak konaba Governasaun AMP nian.

Mari Alkatiri mos foti medidas ne´ebe governu nian hanesan Pakote Rerendum (PR), litik makas ba ninia legalidade no medidas ne´ebe maka kontra Lei rasik. Husi parte Governu katak ho PR buka oinsa maka atu hasae kbiit empresaius nasionais. Mos buka oinsa maka atu descentraliza husi sistema aprovisionamentu central.

Hakiduk ba kotuk, iha fulan Março to´o ba fulan Juliu tinan 2007 iha Ministeriu Finanças (MF) fahe projektus besik ba 52 ba empresarius nasionais sira, maibe ho klausula ida katak "tenke fó 5% ba kofre Partidu Fretilin”. Ho 5% ne´e empresarius fó ba kofre Partidu Fretilin nian hodi financia kampanye politika. Financia kampanye Presidencial Lu´olo nian no financia ba eleisaun lejislativa 2007.
Husi total 52 projektus i kada projektus hatama 5% ba kofre Partidu Fretilin, kontabiliza deit osan iha hira maka tama ba kofre partidu Fretilin hodi financia ba kampanyes politikas. Hare ba legalidade, previstu iha Lei OGE-2007 nian konaba fó projektus ba grupos ka pertence ba kor politika. Klaro ke la iha, se la iha kontra Lei. Dala ruma tamba kofre Partidu Fretilin nakonu ho osan, maka Mari Alkatiri iha biban ne´eba konfia los katak “iha eleisaun mai Fretilin sei manan borong hotu, Presidencial no Lejislativa”. Mari Alkatiri ninia sik no hare sasan mesak la kona hotu deit, afinal to´o ikus Fretilin nem borong ida.

Iha tinan ida ne´e, IV Governu Konstitucional liu husi lideransa PM Kay Rala Xanana Gusmão nian hola medida ida hodi fó sarani naran «Pakote Referendum». Tuir Deputadu Natalino dos Santos husi Bankada CNRT iha ninia deklarasaun ba Jornal Nacional Diário (JND) katak:” Pakote Referendum ne´e dehan iha lian bahasa, kebijakan pemerintah iha loron ne´ebe ita komemora, loron referendum, atu bele fó ba empresarius hot-hotu, Pakote Referendum ne´e mos foti husi kapital desenvolvimentu iha orsamentu ne´ebe Parlamento Nasional aprova tiha ona iha 2009 nian”, koalia deputadu Natalino ba journalista sira, quarta (18/11) iha PN (hare JND, 19/11/2009, paj.14)”.

Tuir argumentu PM Kay Rala Xanana Gusmão iha debate Parlamento Nacional (PN), wainhira hatan ba relatoriu no parecer Komisaun C nian hodi dehan katak:”PR hola atu hodi hasae kbiit empresarius lokais no descentralizasaun ba desenvolvimentu nasional (hare TVTL Siaran Langsung, quinta-feira, 19/11/2009)”. Deputadu Natalino dos Santos iha ninia deklarasaun ba JND quarta feira (18/11) iha uma fukun PN mos dehan hanesan, "Haklaken deputadu Natalino, husi Pakote Referendum ne´e, komitmentu Governu nian atu hasa´e kapasidade sektor privado, tamba sektor privado hanesan partener ba Governu atu desenvolve rai ida ne´e, tamba ne´e mak, Governu halao Pakote Referendum atu halao teste nasional ida ba empresarius nasionais sira katak, sira iha kapacidade ka lae atu halao desenvolvimentu ba nasaun ida ne´e (idem).
Hatutan Deputadu Natalino dos Santos iha ninia deklarasaun ba JND (19/11), “Governu ida ne´e mos la halo deskriminasaun husi pakote referéndum, hodi hare ba partidu no kor, maibe ne´e ba Timor oan hotu ne´ebe nudar empresarius nasionais iha direitu atu hetan projektu husi Governu se deit”, katak deputadu Natalino (idem).

Se halo analise komparativa, ba 52 Projektus ne´ebe maka Ministerius Finanças fó ba empresarius sira ho klausula ida katak fó 5% ba kofre Partidu Fretilin no PR ne´ebe Governu ida ne´e foti hodi hasae kbiit empresarius nasionais no la hare ba kor partidaria. Haknauk ba Mari Alkatiri ka sira besik ba Mari Alkatiri katak «Pakote Referendum hanesan fahe nasi bungkus».
Se PR ne´e fahe nasi bungkus, se hanesan ne´e 52 projektus no klausula 5% ba kofre Partidu Fretilin ne´e fó naran «Simu nasi Bungkus». Iha lian Tetum buat simu ho fahe ninia definisaun ka interpretasaun la hanesan. Tuir mai koko hare tok konaba diferensa husi Simu Nasi Bungkus vs Fahe Nasi Bungkus.

Simu Nasi Bungkus:

Iha Governu Fretilin nia Ukun ka Liliu iha fulan marsu ba to´o fulan Juliu tinan 2007, empresarius balun ba Simu nasi bungkus. Simu iha ninia interpretasaun hanesan tuir mai ne´e: (i) simu nasi bungkus ba bal-balun deit ka sira ne´ebe maka iha konexi ho ida ne´ebe bolu ba simu. (ii) Simu nasi bungkus ba sira ne´ebe ka empresarius sira ne´ebe iha ligasaun ho kor partidu ne´ebe kaer ukun, iha ne´e empresarius sira ne´ebe maka iha afiliasaun iha partidu Fretilin ne´ebe kaer ukun. (iii) Simu nasi bungkus ho ninia folin, tamba simu maibe tenke mos fó.
Simu maibe obrigatoriu fó 5% ba kofre Partidu Fretilin. Simu nasi bungkus ho ninia objektivu oinsa maka halo nakonu kofre Partidu Fretilin, husi sorin ida. Husi sorin seluk, oinsa maka lori Partidu Fretilin borong hotu eleisaun Presidencial no lejislativa iha tinan 2007.

Fahe Nasi Bungkus:

Iha IV Governu Constitucional ne´ebe lidera husi PM Kay Rala Xanana Gusmão, hola medida ida hodi fó sarani naran «Pakote Referéndum (PR)». PR ninia objektivu klaru los, oinsa maka descentraliza aprovisionamentu ne´ebe centralizado no oinsa maka hasae kbiit empresarius nasionais sira nian.

Fahe nasi bungkus ne´e ninia interpretasaun tuir mai ne´e: (i) Fahe ba ema hotu; (ii) fahe la hare ba kor partidu; (iii) fahe ba ema hot-hotu, laos empresarius nasionais deit maibe fahe to´o distritus sira. Fahe PR ho ninia objektivu politika oinsa maka hasae kbiit ba empresarius nasionais, descentraliza desenvolvimento, oinsa maka desenvolvimentu ne´e atu ba to´o ba base (sei explora klear liu tan iha parte II).

*Servisu nudar aileba iha merkadu Taibesi, Dili!

INTERVENSAUN BANCADA PARTIDO DEMOCRATICO BA ORSAMENTU GERAL DO ESTADO 2010 IHA PARLAMENTU NASIONAL Dili, 20 Novembro 2010

INTERVENSAUN BANCADA PARTIDO DEMOCRATICO BA
ORSAMENTU GERAL DO ESTADO 2010 IHA PARLAMENTU NASIONAL
Dili, 20 Novembro 2010
----------------------------------------------------------------------

Nai Presidente Parlametu Nasional, mak ami hahi no hana’i.
Nai premeiro Ministro, mak ami hahi ho hana’i.
Maluk deputado sira, Ministro no Secretario estado sira, entidade hot-hotu no povu Timor Leste tomak, mak ami hadomi.

Kaer ukun no bandu iha loron ida ohin, lahos deit ba loron ohin nian, maibe, hun no abut, tahan no funan, hosi ukun no bandu ida agora, tenki sai fuan no fini, ba moris aban no bain rua nian.

Tau iha neon no laran, katak, atu tane no hatur, lia fuan murak, nebe sai mata dalan ba vizaun politika Partido Democratico, nebe mensiona iha leten, lahos buat ida ke fasil, atu hi’it no kahen iha kabas, hodi hakat no la’o tuir dalan moris ema hotu nian, iha rai ida ne’e.

Maske susar atu halore no hatudu, ba ita hot-hotu hodi fihir, maske todan atu lori no hatur, iha ita ida-idak nia liman, hodi tetu, maibe, partido lima; CNRT, PD, PSD, ASDT no UNDERTIM, nebe hamahon-an iha AMP nia okos, hakat dau-daun ba oin, hodi kaer ona ukun no bandu iha rai ida ne’e, no tama ona ba iha tinan 2 fulan 3 nia laran.

Ohin, AMP hatudu tan dala ida, fiar no esperansa ba povu Timor tomak, katak, planu annual no orsamentu Jeral Estadu 2010, sei sai fuan no fini ka investimentu, ba vida moris povu no nasaun, iha tinan 2011 oin mai.

Nai Presidente, maluk sira hotu no publiku tomak mak ami hana’i

Hafoin rona no hare tuir, ezekusaun programa politika AMP durante tinan 2 fulan 3 nia laran. Tetu no hato’o tuir Bancada Partido Democrático nia hanoin, durante prosesu debate iha komisaun no plenaria nia laran, maka, ohin, Bancada Partido Democratico, hakotu no haklaken nia pozisaun politika, katak, iha tinan 2009, AMP halo ona buat diak lubun ida, ba povu no nasaun ida ne’e, mak hanesan tuir mai:

AMP, halo ona buat diak lubun ida, iha nia politika de estabilizasaun estado de direitu. Ita hotu bele hare ho matan, no sinte ho fuan, katak povu iha Timor laran tomak, moris hakmatek hela, no hadia dau-daun sira nia vida moris. povu iha Timor laran tomak, haluha dau-daun ona, no tau dau-daun ba kotuk, hanoin no hahalok, nebe lori ita hotu, monu ba krize politika no militar.

AMP, hatudu no hatur ona, konfiansa no esperansa lubun ida, iha nia politika reforma setor agrikultura. Ita hotu bele hare ho matan, no sinte ho fuan, katak, to’os no natar hosi povu agrikultor sira, barak mak fila no kuda dau-dauk ona. Ne’e mak susesu hosi programa revolusionaria ida, nebe ho berani hodi moderniza setor agrikultura. Moderniza mekanismu no moderniza ekipamentu agrikultor nian, hosi utilizasaun kuda no karau ba iha trator, hosi utilizasaun irigasaun tradisional ba iha modernu.

Ho hanoin atu kontinua hamoris no haburas estabilidade, kresimentu no esperansa moris, AMP mos kaer nafatin nia politika hodi asegura seguransa alimentar. Durante tinan 2009, guvernu AMP hetan susesu bo'ot, iha prosesu halo presaun ba presu ka folin fos, liu hosi politika subsidiu nebe sai hanesan polemika iha rai ida ne’e.

AMP, halo ona buat diak lubun ida, iha nia politika reforma administrasaun no jestaun. Ita hotu bele hare ho matan, no sinte ho fuan, katak, AMP estabelese ona, kuadru legal ba boa governasaun, inkluindo lei ba jestaun finanseira, lei ba funsionalismu publiku, lei ba komisaun Anti Korupsaun, lei ba aprovisionamentu, no lei seluk-seluk tan, nebe bele ona simplifika birokrasia sentralistiku, nebe satan no hatodan prosesu ezekusaun, programa no orsamentu guvernu ida nian.

AMP, halo ona buat diak lubun ida, iha nia politika reforma social. Ita hotu bele hare ho matan, no sinte ho fuan, katak, AMP mantein nafatin, nia politika hodi fo subsidiu ba ferik no katuas sira, ba nune'e, sira bele sosa netik bua no malus. AMP mos, fo nafatin subsidiu ba defisientes sira, no fo pensaun ba veteranu sira, hodi dignifika sira nia luta, no dignifika ema nudar ema. Ho hanoin atu forma ema sai ema, AMP mos haruka ona Timor oan lubun ida, ba estuda iha rai liur.

Susesu hirak ne’e, mak sai tahan no funan hosi ukun AMP nian, susesu hirak ne’e, mak sai fuan no fini, ba ukun AMP iha tinan oin mai, no susesu hirak ne’e, mak konfiansa povu nian ba ukun nain sira, no ba instituisaun estado, iha Republika Democratica de Timor Leste

Nai Presidente, maluk sira hotu no publiku tomak mak ami hana’i

Hafoin rona no hare tuir, programa no orsamentu ba tinan 2010, tetu no hato’o tuir Bancada Partido Democrático nia hanoin, durante prosesu debate iha komisaun no plenaria nia laran, maka, Bancada Partido Democratico, hakotu no haklaken nia pozisaun politika, katak, Bancada Partido Democratico, simu no aprova planu annual no orsamentu 2010 hosi guvernu AMP.

Ho aprovasaun ba planu annual no orsamento 2010, mak lori Bancada Partido Democratico, atu haklaken tan nia konsistensia no komitmentu, katak, Partido Democratico ho nia diresaun tomak, sei fo nafatin apoiu moral, politika no intelektual, hodi realiza no implementa, programa no orsamentu ba tinan 2010.

Razaun nebe lori Bancada Partido Democratico, hodi simu no aprova programa no orsamentu 2010, mak hanesan tuir mai;

Planu annual, nebe guvernu AMP aprezenta, iha duni nia vizaun no misaun, estratezia no asaun, trajectu no indikador, tuir konseitu plataforma lozika nian.

Planu annual 2010, iha duni kualidade intelektual no profesional, tamba tau vizaun estadu hanesan mata dalan, iha nuansa kriasaun fiar malu, entre estadu no nia povu, ho orientasaun estabilidade politika, sosial no ekonomiku.

Planu annual 2010, nebe guvernu AMP aprezenta, iha duni kualidade lideransa, tamba tau perioridade ba politika dezenvolvimentu infrastrutura bazikas, hanesan halo dalan, ahi no be mos. Politika ida ne’e, mak hatan duni preokupasaun no nesesidade povu sira iha base.

Planu annual 2010, iha duni komitmentu no konsistensia ho sensibilidade politika, hodi halo ekspansaun ba programa reforma sosial, nebe dignifika ema nudar ema, no povu Timor Leste, sai Timor nia oan.

Ita hotu bele hare, boa vontade hosi politika ida ne’e, liu hosi pontu hirak tuir mai; a). Kontinua fo rekonhesementu no pensaun ba veteranu no kombatentes sira. b). Fo nafatin asistensia ba ferik no katuas sira, hodi hetan osan uit oan iha fulan-fulan, banune, bele goza netik ukun rasik an ida ne’e, molok sira hakat ba mundu seluk; c). Kontinua ho politika forma ema sai ema, hodi fo bolsu estudu ba povu ki’ik no kiak nia oan sira, hodi kontinua estuda, iha rai liur.

Nai Presidente, maluk sira hotu no publiku tomak mak ami hana’i

Ho hanoin atu fo neon nain no matan moris, ba nai ulun orgaun soberanu sira hotu, liu-liu guvernu AMP, maka Bancada Partido Democratico, deklara nia preokupasaun ba publiku katak:

Bancada Partido Democratico, tau preokupasaun bot, ba prosesu ezekusaun programa no orsamentu annual, hosi tinan ida ba tinan seluk. Guvernu tenki tau konsiderasaun as ba prinsipiu lei jestaun finanseira, orsamento Geral do estado, no lei aprovisionamento.

Bancada Partido Democratico, tau preokupasaun bot, ba ezekusaun politika boa guvernasaun. Tuir Bancada Partido Democratico nia hare, katak, ezekusaun politika boa guvernasaun, sei dauk la’o lolos tuir nia dalan no nia tempu. Pratika korupsaun nebe halo ema hotu tilun manas, sei dauk difini nia termu no nia natureza, mos sei dauk identifika, se mak halo saida, no han osan hira.
Bancada Partido Democratico, tau preokupasaun bot ba ezekusaun politika justisa nian iha rai ida ne’e. Tuir Bancada Partido Democratico nia hare, katak, ezekusaun politika justisa nian, sei dauk la’o tuir nia dalan no nia tempu. Implementador sira interpreta lei tuir nia interese no nesesidade.

Bancada Partido Democratico, tau preokupasaun bot ba setor floresta no meiuambiente, nebe la dun tau atensaun maka’s, iha orsamentu Geral do Estado tinan ida ne’e.

Nai Presidente, maluk sira hotu no publiku tomak mak ami hana’i

Konsiente ba dinamika politika, ezizensia no nesesidade, povu ho nasaun ida ne’e nian, maka bancada Partido Democratico, haklaken nia rekomendasaun, katak:

To’o ona tempu ba guvernu no parlamentu, atu kaer metin prinsipiu lei jestaun finanseira, orsamento jeral do estadu, no lei aprovisionamentu, iha prosesu ezekusaun orsamentu 2010.

To’o ona tempu ba guvernu atu haka’as an hodi ezekuta no implementa lolos, lei funsionalismu publiku, Lei jestaun finanseira, lei ba komisaun anti korupsaun no lei sira seluk, nebe fo kontribuisaun ba estabilidade politika, sosial no ekonomiku.
To’o ona tempu ba Estado Timor Leste, tenki hari empreza estatal ka publiku, ba setor importante hanesan; transporte no telekomunikasaun, eletrisidade no be mos, mina no gas, no mos produtu agrikula, hodi hari sentru logistiku nasional. Razaun nebe motiva ami, atu kria empreza estatal, mak hanesan tuir mai; a). Insentiva ekonomia, liu hosi industria de subtituisaun de importasaun,; b). Halo intervensaun ba merkado hodi hamahon sidadaun nebe la iha poder de compra ka la iha kbit atu sosa; c). Hamosu parseria ho movimentu kooperativista, atu hasa’e produktividade nasional.

Husu ba Guvernu, atu halo planu annual no orsamentu tinan oin mai, guvernu tenki tau ona programa no orsamentu naton, ba setor floresta no miuambiente, banune, rai ida ne’e, bele hamahan nia povu ho tahan matak hosi ai horis, no bele hamorin nia povu, ho funan nebe nabilan.
Nai Presidente, maluk sira hotu no publiku tomak mak ami hana’i

Intervensaun politika Bancada Partido Democratico, mak rohan ba ne’e. Mai ita hamutuk, hakat ba oin nafatin. Fiar ba povu, no fiar ba ita nia an rasik, nudar nai ulun, ba nasaun joven ida ne’e. Parabeins no obrigado wain.

Dili, 20 Novembru 2010

Adriano do Nascimento
Presidente Bancada

FORUM-HAKSESUK, sexta-feira, 20 de Novembro de 2009

Aliansa estrategika: husi potensia externa no interna kontra interesse Nasional Timor-Leste

Husi ROY MATADALAN*

Tamba saida maka Aliansa estrategika?

Iha politika funu ba poder la iha aliadus permanentes maibe só iha deit aliadus ka aliansas estrategika. Tamba interesse maka bele iha aliansa estrategika. Aliansas estrategika ne´e temporariu deit, wainhira atinji ona objektivu, ida-idak lao ba nia fatin, mos bele desenvolve nafatin relasoens mos bele no mos lae.
Hare istoria barak iha mundo ne´e: Estadus Unidos Amerika halo aliadus ho Mujahidin sira hodi funu Hasoru Uniao Sovietika iha Afganistaun. Produtus husi aliansas ne´e maka mosu Osama Bin Laden hodi kria ka harii Al-Qaeda, membrus Mojahidin balun husi etnia Bastun Afegnaistaun nian harii TALIBAN. Ohin loron EUA/USA maka kombate rasik Al-Qaeda no Taliban iha Afeganistaun.

Tema iha artigu ne´e maka: Aliansa estrategika entre Fretilin ho Australia hodi kontra interese nasional Timor-Leste nian. Koligasaun bele direkta, mos bele indirekta. Mosu koligasaun estrategika tamba parte rua (2) iha ninia objektivu keta-ketak maibe inimigo ka adversariu ne´e ida deit. Iha ne´e identifika ona adversarios politiku husi autores rua ne´e: Fretilin/Mari Alkatiri i Australia nudar potensia externa.

Saida maka Interesse Nasional?

Tuir definisaun iha Konstituisaun RDTL (K-RDTL), artigu 139 katak: ”Riku soin iha rai, iha tasi no iha lalehan”. Interesse Nasional ba estabilidade no seguransa nasional, ne´e hanesan mata dalan importante ba desenvolvimento no progresso ba rai ida ne´e no nasaun ida nian. Governu AMP husi lideransa PM Kay Rala Xanana Gusmão nian hatudu ninia kompromissu ba defende Interesse Nasional rai no emar Timor-Leste nian. Hodi defini konseitu estrategika ba Timor-Leste nian tuir hakerek iha K-RDTL iha artigo 4º (Territorio) katak:

(…) Teritoriu Republika Demokratika Timor-Leste hare husi superficie rai nian, tasi, lalehan ne´ebe delimita fronteira nasional, ne´ebe tuir historia hola parte ba Timor Lorosae (Leste), enklave Oecussi-Ambeno, Atauro to´o ilha Jaco.

(idem) Lei define no fixa extensaun no limite fronteira tasi nian, zona ekonomika exklusiva, no knar Timor-Lorosae iha zona ne´ebe pertence no plataforma kontinental.

(idem) Estado labele aliena parte territoriu Timor nian ka direitus soberania ne´ebe estadu exerce, la fó prejuiza ba ratifika fronteiras”.

Tuir Antonio Ramos Naikoli nia hare no defini ba Interesse Nasional ne´ebe publika iha STL edisaun (13/10/2009) konaba «Maternus Bere no Interesse Nasional» “Interesse Nasional reflekte ba moris emar barak nian iha aspektus oi-oin, liu-liu Desenvolvimentu/progresu, Eestabilidade/seguransa no Interesse ba Politika Rai-liur nia ne´ebe diak ho nasaun visinyus sira ne´ebe besik liu" (Hare STL, 13/10/2009, paj. 14).

Kontra Interesse Nasional, liu husi meius oi-oin, oinsa maka kria instabilidade nasional hodi to´o no atinji objektivu final maka kaer poder ka monopoliu ba poder. Ida poder ne´ebe koresponde ba interesse poder externa no seluk poder interna ho ninia finalidade oinsa maka ba kaer poder politika ka kaer ukun iha Timor-Leste. Kontra Interesse Nasional, liu husi buka enfrakeza Estado Timor-Leste, tamba Estado ne´ebe sei iha faze ba konstrusaun Estado-Nasaun, buat hotu sei nurak, sei kosok hela no fasil atu sobu no halo rungu-ranga.

Husi potensia externa ninia ambisaun ba poder ekonomika liu husi buka manan iha negosiasaun, konsegue manan dada Pipeline Bayu Undan ba Australia no oinsa maka dada Pipeline Greater Sunrise ba Australia. Oinsa maka justifika liu husi meius ne´ebe iha katak tasi Timor ninia klean neduni mukit, hodi labele dada kanu GSR mai Timor-Leste. Australia liu husi empresa mina rai Woodside buka justifika katak dada kadoras GSR mai Timor-Leste ne´e la viavel. Maibe husi sorin Timor-Leste, servisu hamutuk ho empresa mina rai husi Malaysia, Petronas, hato'o argumentu hodi justifika katak "Timor-Leste iha viabilidade ba dada kadoras GRS ne´e mai territoriu nasional" (Dok. ANP, 2009). Iha kontextu relasoens husi parte rua ne´ebe ninia poder la hanesan, ida ne´ebe iha poder makas ka parte ne´ebe forte, buka uja meius hot-hotu hodi to´o ba ninia objektivu final maka poder. Buka liu husi meius hot-hotu, meiu lijitimu mos ilijitimu.

Foti issu sira ne´ebe maka bele kria instabilidade ka iha potensia ba provoka instabilidade nasional. Buka oinsa maka kria dependencia iha aspektus Defesa i Seguransa. Australia lakohi Timor-Leste sosa Ró rua (2) husi China hodi ba patrulia Tasi Timor. Interesse Australia nian oinsa maka Timor-Leste depende deit ba nia, dependencia iha aspektus hotu-hotu, ekonomika, seguransa no konstroe estado ne´ebe sai hanesan estado satelit. Independencia simbolikamente deit, hanesan deit simbolos nasionais hanesan: bandeira, hino nasional, konstituisaun no instrumentus seluk. Maibe poder ekonomika no seluk hetan kontrolo husi Australia. Tuir belun journalista ida husi Europa wainhira dada lia ho diplomata Australia nian ida «off record» dehan nune´e: "Australia nia hakarak ba Timor-Leste ne´e depende total no pertence ba zona geoestrategika Pacifiku nian”.

Potencia Externa

Timor-Leste mos bele koresponde ba doutrina geoestratgika Australia nian iha kontexto Regional .Tuir definisaun politika externa no geoestrategika Australia nian hakerek iha Livro «Defence White Books» katak “Timor-Leste pertence ba zona geoestrategika Australia nian iha kontextu politica externa no geoestratgika”. Hakiduk ba kotuk hodi hare konaba istoria relasaun Timor-Leste ho Australia:

Ida, Hare husi prosesu historika, Australia buka oinsa maka bele uja Timor-Leste sai hanesan sira nia fatin ba defesa ba atakes husi liur: hare husi funu iha tinan 1939 ba 1945, Australia tau Timor-Leste hanesan zona konfrontos avansados kontra agresaun mai husi liur, liliu Japaun nian.

Rua, Iha kontextu funu-malirin (guerra Fria, red), Australia kontinua uja Timor-Leste hanesan base estrategia ba kombate ba expansaun komunisme iha Sudeste Asiatica. Tamba ne´e maka Australia suporte Indonésia hodi invade Timor-Leste.

Tolu, Doutrina Geoestrategia - Australia nian ameasa ba seguransa no estabilidade rejional, mai husi potensia Asiatika, hanesan Republika Popular China (RPC). Enquanto Timor-Leste ho ninia politika Rai-liur (politica externa, red) la alinya ho bloko ne´ebe deit, halo belun ho rai ne´ebe deit no povo ne´ebe deit. Timor-Leste iha relasaun diak ho rai osidente hanesan, Estado Unidos Amerika, Uni Europa, Australia no aliados osidente rejional hanesan, Australia, Japao, Koreia Selatan. Timor-Leste mos iha ligasaun diak iha kontextu rejional no liliu ho rai sira ne´ebe ladun demokratiku ka la aplika rejime demokratiku hanesan, RPC ho Cuba.

Haat, Interesse economika - Oinsa maka bele explora riku-soin Timor-Leste nian ba benefisiu ekonomiku ba Australia. Hare kazu explorasaun Mina Tasi Timor, Australia funu makas oinsa maka dada kadoras Bayu Undan ba ona Australia no mos dada tan kadoras Greater Sunrise ba Australia.

Potencia Interna

Fretilin ninia target - Objektivu final, oinsa maka fila ba poder lalais, atu atinji objektivu final ida ne´e, buka iha aliansa estrategika, bele husi laran no mos husi liur. Aliansa ho Australia, liu husi manu talin (Se maka manu talin?). Manu talin ne´e sira ka organizasaun ne´ebe deit maka joga interesse politika Australia nian no ajenda Australia nian. Oinsa maka alimenta argumentu Australia nian konaba dada kadoras GSR ba territoriu Australia nian. Buka kontra hotu programa saida deit maka mai husi Governu AMP.

Iha organizasaun ka grupos balun maka joga ajenda interesse potensia externa no potensia interna nian. Iha grupus ka personalidades ne´ebe hetan suporte husi liur, ka governu Australia direkta ou indirektamente, liu husi fundasaun ka NGO´s ruma ne´ebe Governu Australia maka finansia,… sst. Obedese ba kriterius oinsa maka tenke kritika saida deit maka Governu AMP nian, ho objektivu halo enfrakese Governo ne´ebe lidera husi PM Kay Rala Xanana Gusmao.

Potensia externa iha interesse iha Timor-Leste maka Australia

Nudar rai ka nasaun ne´ebe iha ninia interesse estrategika iha Timor-Leste, iha interesse ekonomika, geostrategika no politika.

Interesses Ekonomika no Geoestrategika

- Ekonomika ba petrolio iha Tasi Timor

Interesse ekonomika ba petroleo iha tasi Timor, oinsa maka ho Mina iha Tasi Timor, Australia buka desenvolve ekonomikamente parte husi Norte Australia nian no oinsa maka ho mina tasi Timor bele hatama ba kofre Australia nian osan foti husi mina rai ne'e.

- Geoestrategika

Oinsa maka buka joga Timor-Leste bele sai dependente ba Australia no enquadra nafatin Timor-Leste tama ba iha mapa geoestrategika Australia nian.

- Aliadus Interna

  • Aliadus interna Australia iha jogos de interesse ne'e maka OMP (Oposisaun Maioria Parlamentar)
  • NGOS´ balun nebe hetan suporte financiamentu husi Australia no individualidades balun ne´ebe defende politika Australia nian

- Potensia Interna

  • Oposisaun Mairoia Parlamentar, ne’ebe destaka ba Fretilin ne’ebe iha ambisaun bo'ot ba poder ka hadau poder.

- Interesse

  • Poder ka hadau poder husi Governu AMP, buka frajiliza Governu ho issu korupsaun, infraquece sistema justisa,.. etc.
  • Buka aliadus externa, iha kasu ne´e identifika ona ho Australia, tamba atu atinji ba objektivu bo'ot ne’e buka iha alidaus ida ke forte, husi laran dificil tamba Fretilin ho Mari Alkatiri dNegritoificil atu bele hakbesik ba aliadus ho organizasaun iha sociedade civil ka kasu konkretu Igreja Katolika. Tamba iha Governasaun Mari Alkatiri nian, Igreja sai hanesan oposisaun forte ba Mari Alkatiri ninia governasaun.

Aliadus externa no interna foti issus ne´ebe buka enfrakese Estado Timor-Leste

Issus

- Korupsaun

Korupsaun hasoru IV Governo Constitucional, sempre sai hanesan pontus fortes ba propaganda aliance rua ne´e (externa + interna). Dala barak uja links husi laran ba liur, ho ninia objektivu oinsa maka enfrakese IV Governo Constitucional ne´ebe lidera husi PM Kay Rala Xanana Gusmão. Wainhira potensia externa foti ka halo links ba media internacionais ho issu no liliu Australia nian, potensia interna foti kedan hanesan diskursu oficial ba propaganda politika.

- 11 Fevereiru 2008

Kasu 11 Fevereiro 2008, sai hanesan instrumentu propaganda forte husi aliadus externu no mos internu. Oinsa maka ho issu ida ne´e bele buka atinji no infrakese Estado Timor nian.

- Meius ka intrumentus

Materia propaganda grupu rua ne'e mak komunikasaun sosial ka media Australiana hanesan; The Australian, The Age, ABC´s, no sst. Media sira ne'e halo Alkatiri/FRETILIN tidi kidun iha 2006 maibe ne' e hela ba istoria. Personalidade ne'ebe mak iha ligasaun direkta ba jogu ne'e mak Jose Teixeira, deputadu OMP i antigo secretario de Estado de Recursos Naturais, sai hanesan «Manu-talin» ba Australia no Fretilin. Tamba husi nia maka mosu alegasaun sira ne´ebe kontra governu, dehan korupsaun, dehan ida ne´e no dehan ida ne´eba, etc.

*Hakerek-nain hela iha Lahane no servisu Swasta.