Tribunal Rekursus: Foti Liman Ne Legal?
*Husi António Ramos Naikoli
Tribunal Rekursus (TR) decide ona katak II Kongresso Fretilin iha loron 17,18 i 19 Maio ne «Legal». Decisaun TR nian hatan ba ba kesar nebe grupo «Fretilin Mudanças (FM)» nian,tamba tuir sira grupo FM katak “Lideransa Iligitima Fretilin,tamba II F Kongresso ne kontra Ukun Fuan Oan konaba Partido Politika (18º Lei 3/2004) no Ukun Fuan Sanak (Estatuto Interna Fretilin,artigo 17).
Iha ne hakarak mos analise ba Decisaun Claudio Ximenes,Jacinta Correia da Costa i Mária Natercia Gusmao Pereira konaba legitimidade ka lae II Kongresso Fretilin nian ne. Ukun Fuan Inan ka Konstituisaun RDTL hakerek,maibe husi Ukun Fuan Inan ne rasik bele mosu interpretasuan oi-oin, neduni labele konsidere katak Claudio Ximenes sira nia decisaun ne maka los deit ka kumpri deit UKun Fuan Inan, maibe sei iha duvida no litik nafatin ba interpretasaun no decisaun Tribunal Rekursus nian ne.
Tuir Ukun Fuan Inan (UFI) iha:
1. artigo 126º defini konaba kompetencia Tribunal Justiça konaba kestaun juridika no konstitucional,hodi deklara iha ka la iha konstitucionalidade i inkonstitucionalidade. Iha kontextu Timor LoroSae nian Tribunal Rekursus maka iha kompetencia ba ida ne.
2. tuir artigo 2º (Soberania e Constitucionalidade) katak: “As leis e demais actos do Estado e do poder local só são válidos se forem conformes com a constituição”.
Decisaun TR nian ne iha ka la iha «Compativel»ho UFI ka Konstituisaun,liliu iha artigo 65º konaba eleisaun iha Orgaun OPP (Organização do Poder Politico). Tamba Lei PP no estatuto interna PP labele kontra fali UFI, tamba Lei PP (nudar Ukun Fuan Oan) no estatuto interna (Ukun Fuan Sanak) ne materializasaun husi Konstituisaun ka UFI.
3. Tuir UFI iha« Parte III-Organização do Poder Politico (OPP),-Titulo I «Princípios Gerais»-Artigo 65º (eleições) katak Eleisuan ba orgaun soberania no poder lokal liu husi:«Livre,directo e secredo»”. Lian litik maka ne:Partido Politik (PP) ne hola ba OPP ka lae?Hola Parte,tamba eleisaun ba Parlamento no Governo apresenta lista liu husi PP. Tamba modelo demokrasia representativa, eleiaun ba poder central no lokal liu husi Sistema Partido Politiko (SPP), PP maka hili no selecciona hodi apresenta lista kandidatu sira ba eleisaun legislativa,iha sorin ida.Husi sorin seluk, PP nebe manan maka hili no nomeia ka indika se maka sai PM, iha kasu Fretilin nian tuir Estatutu katak “Sekjen Fretilin maka nudar cefe Executivo iha Partido no automatikamente nomeia ba PM”.
Faktor externa:
a)Komposisaun Tribunal Rekursus(TR): Juizes nebe iha esperiencia profisional,Claudio Ximenes (esperiente),maibe kestiona maka Juiza nain rua seluk, balun estagiarios.
Se ida especialista i profissional no nain rua seluk estagiaria ne, decisaun ne facil tamba la precisa ona debates barak ka posisaun kontrariar ho Claudio Ximenes tamba sira nain rua ne foin Juiza estagiaria,husi sorin ida.Husi sorin seluk,nain tolu deit facil to´o konsensu,minimu TR ne nain lima (5),atu nune iha debate no posisaun ne pro i kontra. Iha Portugal,Tribunal Constitucional (TC) maka aprecia ba iha ka la iha «Constitucionalidade e inconstitucionalidade» hodi aplika Lei ruma ka diploma ruma,komposisaun membros ne maximo nain 9 no minimo nain 7.
b)Ambiente Psikologika:
TR foti decisaun ne iha ambiente psikologika nebe maka manas iha Timor LoroSae (Leste), Claudio Ximenes (CX) ho ninia elementos sira hola decisaun ne hanesan iha presaun psikologika nia laran. Hakiduk witoan ba kotuk hodi hare fila fali waihira CX hola decisaun atu hatama CPP Português maka sai nudar Lei Subsidiario iha tinan 2003,Mari Alkatiri ho Ana Pessoa kritika violento ba ninia decisaun ne ,entrevista ho Agência Lusa iha fulan Agosto tinan 2003: (…) Um jurista minimamente formado não faria isto. Não pode simplesmente passar uma esponja por tudo e querer iniciar uma nova era, assim", considerou. A ministra de Estado na Presidência de Conselho de Ministros timorense acusou o Tribunal de Recurso de incompetência, e de falta de profissionalismo, isenção e imparcialidade. Ana Pessoa, ex-ministra da Justiça, declarou-se "chocada" com o que diz serem acórdãos "catastróficos", questionando directamente a competência e as capacidades do presidente do Recurso, o luso-timorense Cláudio Ximenes, e do juiz português José Antunes. Classificando os acórdãos como "um furacão", Ana Pessoa sustenta que as decisões são especialmente graves por irem contra os objectivos do executivo, que queria, com a instalação do Tribunal de Recurso, "imprimir a isenção, a imparcialidade e a independência aos tribunais. Lamentavelmente, os únicos dois pronunciamentos do Tribunal dão sinais exactamente contrários. Estamos falhos de isenção, de profissionalismo, de competência e de independência", afirmou em entrevista à Lusa."(Lusa,Agosto,2003)“. Hare fali konfronto nebe maka envolve Claudio Ximenes no Mari Alkatiri ho Ana Pessoa,kompreende tansa maka oras ne Claudio Ximenes ninia decisaun nebe favor ba Mari Alkatiri ho Ana Pessoa nebe sei bele kestiona hela.
Husi sorin seluk,hare deklarasaun Eis-PM Mari Alkatiri nian ba Lusa no RDP Antena1 konaba decisaun TR konaba II Kongresso Fretilin nune(…) Não Tinha dúvida que a decisão seria nesse sentido e é uma decisão que não me surpreende e tenho de felicitar o sistema justiça por se dissociar completamente das pressões políticas e tomar uma decisão de forma objectivo com base na lei e na consciência dos Juizes (in Lusa i RDP,16/08). Hare ba Mari Alkatiri ninia deklarasaun ne hatudu katak nia hatene tiha ona saida maka Claudio Ximenes ho juiza estagiaria nain rua ne atu decide,iha ne hatudu momos katak Mari Alkatiri no Ana Pessoa ninia influência no ita mos kestiona ba TR ninia independencia.
c)Presaun Politika:
Posisaun CX nian no TR ne reflekte ba posisaun dominante TR nian nebe juizes internacionais sira barak maka husi Portugal i CPLP,neduni tendencia ba decisaun ka hola decisaun ne hare momos hela. Tamba hare husi ninia Konstitucionalidade ka inkonstitucionalidade ne sei iha «Dúvida» ka sebele kestiona. Neduni decisaun ne reflekte witoan interesse sira nebe maka joga iha «bastidores» TR nian no interesse Geoestrategica Portugal i CPLP nian. Ho sira ninia formasaun juridika dominante husi Eskola Continental nian,no la iha integra Juizes ruma husi eskola Anglo-Saxonica,iha interesse geoestrategica CPLP vs Anglo-Saxonica ninia interesse mos joga iha laran.
Justifika mos katak Portugal ho CPLP hakarak lori fali Mari Alkatiri fila ba Poder!
d) II Kongresso Fretilin iha Dili la hanesan Kongresso PCP (Partido Comunista Português) iha Lisboa.Tansaida maka foti PCP tamba iha Portugal só PCP maka sei uja metodo «Foti Liman», Partido sira,husi sira Esquerda Demokratiku i Pluralismo hanesan PS (Partido Socialista) no Bloco Esquerda,hotu-hotu uja metodo «Votasaun Secreto ka rahasia». Kontextu politika social Fretilin ninia Kongresso halao iha Dili la hanesan PCP nian iha Lisboa,tamba iha Dili Kongresistas sira foti liman tamba:Ida,Tauk,tamba sira hatene EMA (Esquadrão da Morte de Alkatiri) ho ninia orientasaun saida. Iha Kongresso Fretilin nian,agentes EMA sira infiltra iha Kongressistas sira nia let. Situasaun nebe maka bele kompara ho PCP karik iha periudo PREC (Processo Revolucionario em Curso) iha tinan 1974/75 iha Portugal tamba iha biban neba PCP sei domina iha fileiras militares sira. Rua,Kongressistas Fretilin nian suspeitu katak durante Kongresso Fretilin nian iha kilat besik rua nulu (20) iha Pavilão GMT nia kotuk,maibe Kongresso PCP iha Pavilão Atlântico Lisboa ka iha buat ne. c) Kongressistas sira Fretilin nian barak ka maioria maka servisu ba estado ka funcionario público,ka barak hetan beneficio liu husi KKN, maibe militante PCP sira ne ba Kongresso la iha ona buat ida iha sira nia laran tauk ne!Hare katak TR ninia decisaun hare tuir ambiente demokratiku tuir experiencia Portugal nian,sistema social i politika Portuguesa.Iha TR ninia decisaun baseia deit husi saida maka RTTL sira foka sai katak delegados sira fo duni konfiansa politika ba Mari Alkatiri ho Lu´olo liu husi Foti Liman, maibe TR «ignora» ambiente iha Kongresso nebe iha manipulasaun ba kongresistas sira:Husi sosa voto,EMA,infiltrasaun agentes EMA iha delegados sira nia let.
Neduni decisaun Tribunal Rekursus konaba metedo voto foti Liman ne legitimo no konstitucional?Hau sei manifesta dúvida barak, tamba argumentos TR nian mos sei iha duvida barak. Lian bot ba Timor LoroSae maka ne: Tribunal Rekursus ninia decisaun ne bele mos reflete ba decisaun nebe maka Tribunal no Ministerio Publiko konaba kasu Krimianis sira hanesan:EMA,Masakre ka lae iha loron 28/04 no loro 25/05,fahe kilat ba civis sira,no sst!
*Cidadaun Timor oan hela iha Lisboa!
Fatin HAKSESUK, dada-lia no hakerek kona ba Demokrasia, Politika, Sosial no Ekonomia iha Rai Timor - Leste
VISAO | MISAO | OBJECTIVO | HAKSESUK BOLA | FH KKN | HOME | FH LPV | ARTIGOS | FH MUZIKA | LIA MENON | FH RESPONDE |
|
|||||||||||||||||||||
|
20060905
Tribunal Internasional Odamatan Nakloke hela
Krise politika nebe maka mosu iha Timor LoroSae (Leste) nebe viola ba «principios Diritos dos Homem», neduni Sekjen ONU Kofi Anan hili komisaun ida ba halo investigasaun nebe lider Komisaun maka Sergio Pinheiro,nebe integra iha Komisaun ne peritus internacionais nebe iha esperiencia iha investigasaun ba kasu iha Eis-Yugoslavia nian no Ruanda. Komisaun ninia kompetencia hodi investiga no produz relatoriu hatou ba Sekjen ONU/ PBB Kofi Anan,Komisaun Dirietos Humanos (Lusa,04/08). Komisaun investiga konaba akontecimentos sira:
1. Iha loron 28 fulan Abril,iha ka la iha Masakre kontra Manifestantes sira, ka iha ka la iha Tanjung Priok Ala Timor Leste (htt://forum-haksesuk.blogspot.com). Mari Alkatiri bolu F-FDTL ba atua hodi tiru manifestantes sira. Hare husi Konstituisaun Eis-PM Mari Alkatiri «Viola Constituição RDTL», tamba : a) Atuasaun F-FDTL nian tuir konstituisaun iha situasaun «Emergência» maibe ho autorizasaun husi Prezidente Republika nudar «Komandante Supremo» F-FDTL nian (artigoº 74). Maibe PM Mari Alkatiri desautoriza PR hodi autoriza F-FDTL ba tiru manifestantes sira. Ironia nia maka ne,eis-PM Mari Alkatiri fo autorizasaun ba F-FDTL ba tiru manifestantes sira ne la liu husi surat ka mandato ruma escrita ka tertulis. b) husi atuasaun nebe maka eis-PM nian ne,provoka eis-Komandante Policia Militar (PM) Major Alfredo Reinado ho Majores Alves Tara i Marcos Tilman halo protesto tamba F-FDTL tiru manifestantes sira iha Taci Tolu no Rai Kotu. Tuir testumnya nebe Komisaun Independente liu husi depoimento ho sira be hela iha Rai Kotu, cita naran samaran Teresa Azambuja (TA): (…)« Ami hela iha Rai Kotu, fatin nebe maka F-FDTL Petisaun nian nia hela fatin ka sira nia base iha krise ne, iha loron 28 Fulan Abril,ami hela fatin nebe maka sai hanesan alvo ba atake F-FDTL nian. (idem) dehan TA, hare tiru mate barak iha ami nia oin,sira tiru tuir ba foho, manifestantes barak halai sae ba Gruta tiru tuir mate barak (cita depoimento husi testumunya TA)». Tuir Porta voz F-FDTL Petisaun nian,Gastao Salsinha katak “iha loron ne mate besik 60 (lusa,01/04). Tuir semanario Expresso ninia reportagem cita testamunya iha Dili dehan katak Masakre nebe maka F-FDTL halo hasoru manifestante sira mate emar nain 60 (in Expresso,17/06). Tuir versaun Governo RDTL katak “Mate nain 5 deit,kanek maka 35 (lusa,01/04). Tuir Komandante Lere Anan Timor dehan ba STL katak “F-FDTL gasta kartus musun 500 ho resin no granadas 3 (STL,16/04). Iha autores moral no material ba atuasaun F-FDTL nian iha loron 28/04 maka nebe? Iha ona pista ba komisaun Internasional hodi halao investigasaun!
2. Fahe Kilat ba Civil hodi pratika masakres hanesan «Oho no sunu Moris Familia Eis-Ministro do Interior Rogerio Lobato nian».
Tuir informasaun nebe maka Komisaun independente hetan katak iha kilat barak maka fahe ba distrito sira hotu liliu ba militante Fretilin,haknauk ba Komandante PNTL,Paulo Martins ninia karta ba Eis-PM Mari Alkatiri iha fulan Março laran alerta ba civil sira iha kilat hotu. Kilat balun hatama husi Indonesia liu husi Kolonel Mustapha,(in Expresso,17/06). Tuir informasaun nebe maka hetan husi elementos PNTL husi UIR (Unidade de Intervenção Rápida) nebe hatou depoimento nebe lakohi dehan naran katak (…) Sira akompanya Bader Alkatiri hodi ba simu kilat husi Kupang hodi hatama ba Timor LoroSae ,kilat ne barak liu maka AK33,nebe hatama husi Aceh, kilat sira maka fahe ba grupo Lima Lima (Maliana) no Labadain (Ermera). Visita nebe maka Prezidente Xanana Gusmao halo ba Indonesia ba surumutuk ho Prezidente Indonesia,Susilo Bambang Yudiyono hodi husu koloborasaun Indonesia atu fo dados konaba Kolonel nebe (suspeitu) iha trafiko kilat hatama ba Timor LoroSae (Leste) ne.
Tuir informasaun katak Iha kilat kontentor tolu (3) maka fahe, ida ba entrega ba grupo Railos,ida ba iha Aileu no ida fali ba fahe iha Metinaro nian.
3. Masakre kontra PNTL iha loron 25/05. Ataka F-FDTL ba kuartel PNTL nian,ninia konsekuensia mate Policia 10 no kanek 30,inkluindo Staff internacionais 3. Iha reporter fotografias internacionais sira hotu regista ka hasae Policias nain sanulu nebe mate iha kueartek Jeral iha Dili, mate ho liman mamuk tamba sira kesi hena mutin hodi ba rende,sira liman mamuk maka F-FDTL tiru, Policia ONU ka PBB nian maka ba foti sira nebe mate no kanek. Ema mate ne krimi,neduni incidente ka Masakre ida ne mos sai hanesan akontecimentu nebe maka buka apura ninia responsabilidade kriminal. Atuasaun F-FDTL nian ne mos iha ninia ligasaun direkta ho decisaun politika nebe Eis-PM Mari Alkatiri nian. Tuir Komandante PNTL,Paulo Martins dehan ba Jornal Pública (edisaun,29/ 05) katak: (…) “Pois, mas como a função confiada à polícia foi entregue às F-FDTL…No dia 23 à tarde, as F-FDTL tomaram conta da cidade. Se a Polícia está na cidade e é alvejada (pelos soldados) como é que podemos garantir a segurança?(Público, 29/05)“. Tuir Ukun Fuan Inan ka Konstituisaun defeni katak «Policia maka iha knar hodi garante ba seguransa interna (artigo 147º)».Haknauk reportagem Semanario Expresso entrevista ho komandante Operacional PNTL,Ismail Babo,dehan katak (...) Atu atua hasoru manfestantes sira, PNTL husu reforsu husi distrito sira,iha biban neba iha Policia besik 500,maibe ordem nebe maka simu husi Ministerio do Interior (MI) haruka deit 80 ba fo seguransa iha Palacio (in Expresso,17/06). Iha ne lian litik maka ne:Tansa maka la haruka 200 ka 500 Policias?Se haruka Policias barak bele kontrola situasaun no evita sunu kareta no provoka danos sira seluk.Iha ne iha interpretasaun maka ne,oinsa maka justifika ba atuasaun F-FDTL nian tamba PNTL la iha kapacidade hodi intervem.
Tuir depoimento Major Afredo Reinado nian mos konfirma ba intensaun Eis-PM Mari Alkatiri (...) iha loron 28/04,nudar komandante Policia Militar nia maka akompanya eis-Ministro da Defesa,Roque Rodrigues i Cefe Estado Maior F-FDTL,Lere Anan Timor ba hasoru Eis-PM Mari Alkatiri. Mari Alkatiri husu atuasaun F-FDTL nian atua kontra manifestantes sira (Lusa,02/05). Diceisaun politika Eis-PM Mari Alkatiri nian ne «Ilegal» tamba hare husi «Constituição»,la konsulta ba Komandante Supremo F-FDTL maka Prezidente Xanana Gumsão,husi sorin ida. Husi sorin seluk,atuasaun F-FDTL ne provoka mate husi civil barak.
4.EMA,iha grupos hanesan Railos, Labadain,Lima Liam no sst (http://forum-haksesuk.blogspot.com).
Harii EMA ho obejektivo saida? Ne kontra «principio estado de direito», kontra principius direito internacionais sira nebe maka adopta iha sistema Justiça RDTL nian. Objektivo i intensaun ne kontra Paz,humanidade i estabilidade. No kontra rasik Ukun Fuan Inana RDTL nian no principius internacionais nebe maka hatama iha sistema judicial Timor LoroSae nian.
Husi relatoriu nebe Komisaun independente halo ne,hafoin hatou ba Kofi Anan hodi ba apresenta ba Conselho Segurança (CS). Autores moral i material sira tenke ba hatan iha Tribunal. Tribunal iha ne bele Tribunal Nasional i TPI/ICC (Tribunal Penal Internacional/International Criminal Court).
TPI tamba Timor Leste ratifika «Estatuto Roma (ER)» nebe hodi harii TPI/ICC. Nebe tuir Ukun Inan ka Konstituisaun iha artigoº 9 dehan katak (…) «Recepção do direito internacional», katak sistema juridika TL nian simu «principios direito internacional geral». Normas konaba konvensoes internacionais,tratado no akordos internacionais sira hotu vigora iha ordem juridika interna. Nebe tuir artigo 11º Estatuto Roma (ER) nian,TPI/ICC iha kompetencia hodi julga krimes sira nebe maka Estado ka individiduos komete,TPI/ICC halao knar ida ne ba sira (Estado)nebe hola parte no simu ER (Sistema Juridika Nasional) no Estado Nasional ratifika. Iha akontecimentus hat (4) nebe maka temi iha leten ne, iha ka la iha krimes sira nebe maka TPI/ICC iha kompetencia hodi julga?Iha artigo 5º ER nian konaba «Competência do Tribunal»,iha knar hodi ba tesi ka julga krimes sira nebe maka afekta ba Komunidade Internasional (KI), iha ER ne TPI/ICC iha kompetencia hodi ba tesi ka julga krimes sira hanesan: Krime Genocidio, K. Hasoru Emar Moris nia knar hodi moris (Crimes Contra a Humanidade),K.Funu Nian,K.halo «agressão». Tuir artigo 21º TPI aplika«Tratados,principios no normas internacionais sira nebe maka iha (Compativel) ho ER», nebe iha Konstituisaun ka Ukun Fuan Inan RDTL nian mos hakerek konaba ida ne iha artigo 9º. Parlamento Nasional (PN) Timor LoroSae ratifika TPI/ICC ho voto favor 70 no 1 abstain. Iha deklarasaun iha biban neba, Prezidente PN (Parlamento Nasional),Francisco Guterres (Lu´olo) nune: (…) “Não queremos ver repetidas noutros países pequenos as mesmas formas de opressão e tirania de que nós próprios fomos alvo. Para esse fim,o TPI/ICC é especialmente útil (Lusa,12/08/2002)”. Lu´olo kala la imagina katak liu tinan hat (4) krimes sira ne rasik repete fali iha Timor LoroSae,neduni ratifika TPI/ICC mos diak ida, aktos kriminais sira tenke julga. Tuir José Manuel Pureza i Mónica Rafael husi NEP/CES-FEUC (Núcleo Estudos da Paz/Centro Estudos Sociais-Faculdade Economia da Universidade de Coimbra ) hakerek iha Diário de Noticias (DN) nune: (…) É tempo de tornar claro que a marginalização dos Direitos Humanos nas agendas de reconstrução promove mais exlusão e mais violência. Sendo um insulto ás vitimas e ao seu sofrimento, a impunidade legitima novos crimes, crie deivisões pessoais e sociais, dificulta a recuperação económica (in DN,20/09/2004). Iha aktos sira hanesan klasifika ona iha leten ne: Akontecimentu iha loron 28 fulan Abril; Fahe Kilat ba emar Civil no oho mate no sunu moris emar civil iha uma laran; Masakre ba Policia nain 10 Mate no 30 kanek iha loron 25 fulan Maio; Harii EMA. Hahalok sira ne klasifika hanesan hasoru emar moris ka krimie «Contra a humanidade»,tamba objektivo klaro halo preseguisaun ba oposisaun interna,oho emar moris (Masakres iha 28/4,25/05,sunu moris familia ida ho emar nain lima ) ne krimis. Hare husi ninia dimensaun ne afekta ba humanidade?Sim, tamba nudar moris iha knar hodi moris hakmatek no iha damen nia laran,la iha emar moris ida ba hasae emar moris seluk nia moris «Vida».
Kasu ne sei liu husi etapa rua (2):
Dala uluk: Tribunal TL husik halo serbisu
TPI/ICC sai hanesan komplementar ba jurisdisaun penal nasional.Tuir artigo 17º TPI/ICC nian defini katak (…) TPI/ICC so bele halo inquerito waihira sistema nasional Estado membro ne la hatudu kapacidade,vontade no efektiva iha investigasaun hodi lori kasu kriminal sira ne ba oin. TPI/ICC fo hanesan biban ba Tribunal Nasional TL halo serbisu ,tamba TPI/ICC hanesan komplentar ba processo penal, sai hanesan rekursus ikus liu. Neduni Ministerio Público (MP) i Tribunal Nasional (TN) fo biban hodi halo investigasaun kriminal ba processo ne,kasu Timor LoroSae (Leste) oras ne dadaun halo serbisu,hahu husi «Presaun Domicilirio» ba Eis-Ministro do Interior, Rogerio Lobato no «Termo Identidade e Residência» ba Eis-PM,Mari Alkatiri.
TPI/ICC iha kompetencia hodi fo tulun iha termos «Materias i humanos» ba sistema judicial nasional hodi halao serbisu.
Se waihira Tribunal Dili la julga sira nebe maka envolve iha krimis sira nebe maka halao iha fulan Abril no Maio Laran bele sai hanesan teste ba ida ba sistema judicial Timor nian, tamba sistema judicial iha rai nebe demokratiku labele obedece ba poder politika ninia interese.
Hanesan hakerek iha STL konaba envolvimento Eis-PM Mari Alkatiri nian iha EMA (Esquadrão da Morte de Alkatiri),se Tribunal Dili foti decisaun la koresponde ba nia nudar autores moral i material,neduni TPI/ICC ninia odamatan nakloke hela (STL,03/8). Tamba harii TPI/ICC ne hanesan mosu figura foun ida nebe sai hanesan komplementar ba jurisdisaun penal Nacional no bele mos julga ba sira ema ida-idak ka «Pesoas singular».
Sekjen PBB/ONU harii team investigasaun Internasional ho ninia serbisu maka buka oinsa “hetan responsabilidades ba kriminal nebe maka afekta Timor LoroSae iha fulan Abril no Maio Laran”. Investigasaun ne ninia objektivo saida?Se konfirma duni katak iha duni violasaun grave ba DH, krimes sira iha artigo 5º TPI/ICC nian no atentado kontra estado de direito!
Referência Bibliografica
1.a)J.Bacelar,Gouveia,(2004)”Direito Internacional e Estatuto doTribunal Penal Internacional”. Edi.Coimbra Editora.Coimbra.2004.
b) Constituição da República Democrático de Timor-Leste,Edição Missão de Ligação da Administração Transitória de Timor-Leste,Lisboa-Maio 2002.
2. Jornais,agências e Semanarios:
. Diário de Noticias (http://www.dn.pt)
. Pùblico (http://www.publico.clix.pt)
. Semanari Expresso (http://www.expresso.pt)
. Agência Lusa (http://www.lusa.pt)
3.Website e Blogos:
. http://forum-haksesuk.blogspot.com
.http://timorbanafatin.blogspot.com/2006/coup-from-rogerio-lobato-expresso.html
. http://www.ces.fe.uc.pt
4. TV: TV ABC ,programa “On Four Corners” ,loron 19/06/2006
5. Depoimentos,testamunya sira nian.
Krise politika nebe maka mosu iha Timor LoroSae (Leste) nebe viola ba «principios Diritos dos Homem», neduni Sekjen ONU Kofi Anan hili komisaun ida ba halo investigasaun nebe lider Komisaun maka Sergio Pinheiro,nebe integra iha Komisaun ne peritus internacionais nebe iha esperiencia iha investigasaun ba kasu iha Eis-Yugoslavia nian no Ruanda. Komisaun ninia kompetencia hodi investiga no produz relatoriu hatou ba Sekjen ONU/ PBB Kofi Anan,Komisaun Dirietos Humanos (Lusa,04/08). Komisaun investiga konaba akontecimentos sira:
1. Iha loron 28 fulan Abril,iha ka la iha Masakre kontra Manifestantes sira, ka iha ka la iha Tanjung Priok Ala Timor Leste (htt://forum-haksesuk.blogspot.com). Mari Alkatiri bolu F-FDTL ba atua hodi tiru manifestantes sira. Hare husi Konstituisaun Eis-PM Mari Alkatiri «Viola Constituição RDTL», tamba : a) Atuasaun F-FDTL nian tuir konstituisaun iha situasaun «Emergência» maibe ho autorizasaun husi Prezidente Republika nudar «Komandante Supremo» F-FDTL nian (artigoº 74). Maibe PM Mari Alkatiri desautoriza PR hodi autoriza F-FDTL ba tiru manifestantes sira. Ironia nia maka ne,eis-PM Mari Alkatiri fo autorizasaun ba F-FDTL ba tiru manifestantes sira ne la liu husi surat ka mandato ruma escrita ka tertulis. b) husi atuasaun nebe maka eis-PM nian ne,provoka eis-Komandante Policia Militar (PM) Major Alfredo Reinado ho Majores Alves Tara i Marcos Tilman halo protesto tamba F-FDTL tiru manifestantes sira iha Taci Tolu no Rai Kotu. Tuir testumnya nebe Komisaun Independente liu husi depoimento ho sira be hela iha Rai Kotu, cita naran samaran Teresa Azambuja (TA): (…)« Ami hela iha Rai Kotu, fatin nebe maka F-FDTL Petisaun nian nia hela fatin ka sira nia base iha krise ne, iha loron 28 Fulan Abril,ami hela fatin nebe maka sai hanesan alvo ba atake F-FDTL nian. (idem) dehan TA, hare tiru mate barak iha ami nia oin,sira tiru tuir ba foho, manifestantes barak halai sae ba Gruta tiru tuir mate barak (cita depoimento husi testumunya TA)». Tuir Porta voz F-FDTL Petisaun nian,Gastao Salsinha katak “iha loron ne mate besik 60 (lusa,01/04). Tuir semanario Expresso ninia reportagem cita testamunya iha Dili dehan katak Masakre nebe maka F-FDTL halo hasoru manifestante sira mate emar nain 60 (in Expresso,17/06). Tuir versaun Governo RDTL katak “Mate nain 5 deit,kanek maka 35 (lusa,01/04). Tuir Komandante Lere Anan Timor dehan ba STL katak “F-FDTL gasta kartus musun 500 ho resin no granadas 3 (STL,16/04). Iha autores moral no material ba atuasaun F-FDTL nian iha loron 28/04 maka nebe? Iha ona pista ba komisaun Internasional hodi halao investigasaun!
2. Fahe Kilat ba Civil hodi pratika masakres hanesan «Oho no sunu Moris Familia Eis-Ministro do Interior Rogerio Lobato nian».
Tuir informasaun nebe maka Komisaun independente hetan katak iha kilat barak maka fahe ba distrito sira hotu liliu ba militante Fretilin,haknauk ba Komandante PNTL,Paulo Martins ninia karta ba Eis-PM Mari Alkatiri iha fulan Março laran alerta ba civil sira iha kilat hotu. Kilat balun hatama husi Indonesia liu husi Kolonel Mustapha,(in Expresso,17/06). Tuir informasaun nebe maka hetan husi elementos PNTL husi UIR (Unidade de Intervenção Rápida) nebe hatou depoimento nebe lakohi dehan naran katak (…) Sira akompanya Bader Alkatiri hodi ba simu kilat husi Kupang hodi hatama ba Timor LoroSae ,kilat ne barak liu maka AK33,nebe hatama husi Aceh, kilat sira maka fahe ba grupo Lima Lima (Maliana) no Labadain (Ermera). Visita nebe maka Prezidente Xanana Gusmao halo ba Indonesia ba surumutuk ho Prezidente Indonesia,Susilo Bambang Yudiyono hodi husu koloborasaun Indonesia atu fo dados konaba Kolonel nebe (suspeitu) iha trafiko kilat hatama ba Timor LoroSae (Leste) ne.
Tuir informasaun katak Iha kilat kontentor tolu (3) maka fahe, ida ba entrega ba grupo Railos,ida ba iha Aileu no ida fali ba fahe iha Metinaro nian.
3. Masakre kontra PNTL iha loron 25/05. Ataka F-FDTL ba kuartel PNTL nian,ninia konsekuensia mate Policia 10 no kanek 30,inkluindo Staff internacionais 3. Iha reporter fotografias internacionais sira hotu regista ka hasae Policias nain sanulu nebe mate iha kueartek Jeral iha Dili, mate ho liman mamuk tamba sira kesi hena mutin hodi ba rende,sira liman mamuk maka F-FDTL tiru, Policia ONU ka PBB nian maka ba foti sira nebe mate no kanek. Ema mate ne krimi,neduni incidente ka Masakre ida ne mos sai hanesan akontecimentu nebe maka buka apura ninia responsabilidade kriminal. Atuasaun F-FDTL nian ne mos iha ninia ligasaun direkta ho decisaun politika nebe Eis-PM Mari Alkatiri nian. Tuir Komandante PNTL,Paulo Martins dehan ba Jornal Pública (edisaun,29/ 05) katak: (…) “Pois, mas como a função confiada à polícia foi entregue às F-FDTL…No dia 23 à tarde, as F-FDTL tomaram conta da cidade. Se a Polícia está na cidade e é alvejada (pelos soldados) como é que podemos garantir a segurança?(Público, 29/05)“. Tuir Ukun Fuan Inan ka Konstituisaun defeni katak «Policia maka iha knar hodi garante ba seguransa interna (artigo 147º)».Haknauk reportagem Semanario Expresso entrevista ho komandante Operacional PNTL,Ismail Babo,dehan katak (...) Atu atua hasoru manfestantes sira, PNTL husu reforsu husi distrito sira,iha biban neba iha Policia besik 500,maibe ordem nebe maka simu husi Ministerio do Interior (MI) haruka deit 80 ba fo seguransa iha Palacio (in Expresso,17/06). Iha ne lian litik maka ne:Tansa maka la haruka 200 ka 500 Policias?Se haruka Policias barak bele kontrola situasaun no evita sunu kareta no provoka danos sira seluk.Iha ne iha interpretasaun maka ne,oinsa maka justifika ba atuasaun F-FDTL nian tamba PNTL la iha kapacidade hodi intervem.
Tuir depoimento Major Afredo Reinado nian mos konfirma ba intensaun Eis-PM Mari Alkatiri (...) iha loron 28/04,nudar komandante Policia Militar nia maka akompanya eis-Ministro da Defesa,Roque Rodrigues i Cefe Estado Maior F-FDTL,Lere Anan Timor ba hasoru Eis-PM Mari Alkatiri. Mari Alkatiri husu atuasaun F-FDTL nian atua kontra manifestantes sira (Lusa,02/05). Diceisaun politika Eis-PM Mari Alkatiri nian ne «Ilegal» tamba hare husi «Constituição»,la konsulta ba Komandante Supremo F-FDTL maka Prezidente Xanana Gumsão,husi sorin ida. Husi sorin seluk,atuasaun F-FDTL ne provoka mate husi civil barak.
4.EMA,iha grupos hanesan Railos, Labadain,Lima Liam no sst (http://forum-haksesuk.blogspot.com).
Harii EMA ho obejektivo saida? Ne kontra «principio estado de direito», kontra principius direito internacionais sira nebe maka adopta iha sistema Justiça RDTL nian. Objektivo i intensaun ne kontra Paz,humanidade i estabilidade. No kontra rasik Ukun Fuan Inana RDTL nian no principius internacionais nebe maka hatama iha sistema judicial Timor LoroSae nian.
Husi relatoriu nebe Komisaun independente halo ne,hafoin hatou ba Kofi Anan hodi ba apresenta ba Conselho Segurança (CS). Autores moral i material sira tenke ba hatan iha Tribunal. Tribunal iha ne bele Tribunal Nasional i TPI/ICC (Tribunal Penal Internacional/International Criminal Court).
TPI tamba Timor Leste ratifika «Estatuto Roma (ER)» nebe hodi harii TPI/ICC. Nebe tuir Ukun Inan ka Konstituisaun iha artigoº 9 dehan katak (…) «Recepção do direito internacional», katak sistema juridika TL nian simu «principios direito internacional geral». Normas konaba konvensoes internacionais,tratado no akordos internacionais sira hotu vigora iha ordem juridika interna. Nebe tuir artigo 11º Estatuto Roma (ER) nian,TPI/ICC iha kompetencia hodi julga krimes sira nebe maka Estado ka individiduos komete,TPI/ICC halao knar ida ne ba sira (Estado)nebe hola parte no simu ER (Sistema Juridika Nasional) no Estado Nasional ratifika. Iha akontecimentus hat (4) nebe maka temi iha leten ne, iha ka la iha krimes sira nebe maka TPI/ICC iha kompetencia hodi julga?Iha artigo 5º ER nian konaba «Competência do Tribunal»,iha knar hodi ba tesi ka julga krimes sira nebe maka afekta ba Komunidade Internasional (KI), iha ER ne TPI/ICC iha kompetencia hodi ba tesi ka julga krimes sira hanesan: Krime Genocidio, K. Hasoru Emar Moris nia knar hodi moris (Crimes Contra a Humanidade),K.Funu Nian,K.halo «agressão». Tuir artigo 21º TPI aplika«Tratados,principios no normas internacionais sira nebe maka iha (Compativel) ho ER», nebe iha Konstituisaun ka Ukun Fuan Inan RDTL nian mos hakerek konaba ida ne iha artigo 9º. Parlamento Nasional (PN) Timor LoroSae ratifika TPI/ICC ho voto favor 70 no 1 abstain. Iha deklarasaun iha biban neba, Prezidente PN (Parlamento Nasional),Francisco Guterres (Lu´olo) nune: (…) “Não queremos ver repetidas noutros países pequenos as mesmas formas de opressão e tirania de que nós próprios fomos alvo. Para esse fim,o TPI/ICC é especialmente útil (Lusa,12/08/2002)”. Lu´olo kala la imagina katak liu tinan hat (4) krimes sira ne rasik repete fali iha Timor LoroSae,neduni ratifika TPI/ICC mos diak ida, aktos kriminais sira tenke julga. Tuir José Manuel Pureza i Mónica Rafael husi NEP/CES-FEUC (Núcleo Estudos da Paz/Centro Estudos Sociais-Faculdade Economia da Universidade de Coimbra ) hakerek iha Diário de Noticias (DN) nune: (…) É tempo de tornar claro que a marginalização dos Direitos Humanos nas agendas de reconstrução promove mais exlusão e mais violência. Sendo um insulto ás vitimas e ao seu sofrimento, a impunidade legitima novos crimes, crie deivisões pessoais e sociais, dificulta a recuperação económica (in DN,20/09/2004). Iha aktos sira hanesan klasifika ona iha leten ne: Akontecimentu iha loron 28 fulan Abril; Fahe Kilat ba emar Civil no oho mate no sunu moris emar civil iha uma laran; Masakre ba Policia nain 10 Mate no 30 kanek iha loron 25 fulan Maio; Harii EMA. Hahalok sira ne klasifika hanesan hasoru emar moris ka krimie «Contra a humanidade»,tamba objektivo klaro halo preseguisaun ba oposisaun interna,oho emar moris (Masakres iha 28/4,25/05,sunu moris familia ida ho emar nain lima ) ne krimis. Hare husi ninia dimensaun ne afekta ba humanidade?Sim, tamba nudar moris iha knar hodi moris hakmatek no iha damen nia laran,la iha emar moris ida ba hasae emar moris seluk nia moris «Vida».
Kasu ne sei liu husi etapa rua (2):
Dala uluk: Tribunal TL husik halo serbisu
TPI/ICC sai hanesan komplementar ba jurisdisaun penal nasional.Tuir artigo 17º TPI/ICC nian defini katak (…) TPI/ICC so bele halo inquerito waihira sistema nasional Estado membro ne la hatudu kapacidade,vontade no efektiva iha investigasaun hodi lori kasu kriminal sira ne ba oin. TPI/ICC fo hanesan biban ba Tribunal Nasional TL halo serbisu ,tamba TPI/ICC hanesan komplentar ba processo penal, sai hanesan rekursus ikus liu. Neduni Ministerio Público (MP) i Tribunal Nasional (TN) fo biban hodi halo investigasaun kriminal ba processo ne,kasu Timor LoroSae (Leste) oras ne dadaun halo serbisu,hahu husi «Presaun Domicilirio» ba Eis-Ministro do Interior, Rogerio Lobato no «Termo Identidade e Residência» ba Eis-PM,Mari Alkatiri.
TPI/ICC iha kompetencia hodi fo tulun iha termos «Materias i humanos» ba sistema judicial nasional hodi halao serbisu.
Se waihira Tribunal Dili la julga sira nebe maka envolve iha krimis sira nebe maka halao iha fulan Abril no Maio Laran bele sai hanesan teste ba ida ba sistema judicial Timor nian, tamba sistema judicial iha rai nebe demokratiku labele obedece ba poder politika ninia interese.
Hanesan hakerek iha STL konaba envolvimento Eis-PM Mari Alkatiri nian iha EMA (Esquadrão da Morte de Alkatiri),se Tribunal Dili foti decisaun la koresponde ba nia nudar autores moral i material,neduni TPI/ICC ninia odamatan nakloke hela (STL,03/8). Tamba harii TPI/ICC ne hanesan mosu figura foun ida nebe sai hanesan komplementar ba jurisdisaun penal Nacional no bele mos julga ba sira ema ida-idak ka «Pesoas singular».
Sekjen PBB/ONU harii team investigasaun Internasional ho ninia serbisu maka buka oinsa “hetan responsabilidades ba kriminal nebe maka afekta Timor LoroSae iha fulan Abril no Maio Laran”. Investigasaun ne ninia objektivo saida?Se konfirma duni katak iha duni violasaun grave ba DH, krimes sira iha artigo 5º TPI/ICC nian no atentado kontra estado de direito!
Referência Bibliografica
1.a)J.Bacelar,Gouveia,(2004)”Direito Internacional e Estatuto doTribunal Penal Internacional”. Edi.Coimbra Editora.Coimbra.2004.
b) Constituição da República Democrático de Timor-Leste,Edição Missão de Ligação da Administração Transitória de Timor-Leste,Lisboa-Maio 2002.
2. Jornais,agências e Semanarios:
. Diário de Noticias (http://www.dn.pt)
. Pùblico (http://www.publico.clix.pt)
. Semanari Expresso (http://www.expresso.pt)
. Agência Lusa (http://www.lusa.pt)
3.Website e Blogos:
. http://forum-haksesuk.blogspot.com
.http://timorbanafatin.blogspot.com/2006/coup-from-rogerio-lobato-expresso.html
. http://www.ces.fe.uc.pt
4. TV: TV ABC ,programa “On Four Corners” ,loron 19/06/2006
5. Depoimentos,testamunya sira nian.
20060904
Harii Sistema Judicial Nebe Independente
Harii Sistema Judicial Nebe Independente
Kilat iha Eis-PM Mari Alkatiri nia Uman*
Lian bot nebe maka Rai Timor LoroSae (Leste) hasoru maka oinsa maka Harii Sistema Judicial Nebe Independente (SJI). Waihira SJI hafoin bele fo garantia ba desenvolvimento ekonomika,politika i socio-kultural. Se SJI halis ba interesse grupos ekonomika i partiadarios nebe sai hanesan karta convite ba aumenta tan maka:Violência,exclusaun social no hamate progresso no desenvolvimentu ekonomika,politika,social i kultural. Violência nebe akontece iha Timor LoroSae (Leste) no hadait ona ba Distrito sira seluk hanesan Baucau ne hatudu katak atuasaun SJI nian ladun hatudu sira nia «Imparcialidade». Faktus nebe maka akontece iha Timor LoroSae hodi ita deskonfia konaba SJI, liliu independencia no kompetencia Ministeriu Publiku (MP) no Tribunal ninia serbisu. Hahu husi Tribunal Rekursus (TR) ninia parecer favoravel konaba II Kongreso Fretilin ne «Legitimo no Legal»,mandatu ba kaer Major Alfredo Reinado ho ninia elementus sira ho argumentus katak data ka loron nebe maka estabelece atu entrega kilat limite to´o loron (25/07),ikus mai Forças Australiano sira ba hetan fali kilat iha Eis-PM Mari Alkatiri nia uman iha fulan Agosto laran (STL i Lusa,01/08). Parcialidade Tribunal no MP ninia serbisu maka aumenta tan violência iha Dili no hadait ba to´o distrito sira ona. Konsekuencia saida tan maka Timor LoroSae hasoru waihira autores moral i material ba krise Politika Militar ne «Ilibido» katak sira la hetan sala tamba nebe maka envolve iha massakres no akontecimentus sira hanesan: Massakre Loron 28/04 no 25/05,Sunu mate emar moris iha uma laran,Harii EMA no Fahe kilat ba emar civil sira.Tuir akordo nebe maka Governo RDTL ho Australia halo maka oinsa maka estabelece data ka loron ba desarma no prende kilat iha Civil nia liman. Materializasaun husi akordo ne maka GNR ho Força Australia nian ba prende kilat no kaer Major Alfredo ho ninia elementus sira iha Loron 25/07 (Lusa,25/07). Liu fulan ida,Team Advogados Major Alfredo nian,halo deklarasaun katak “Detensaun Alfredo Reinado nian ne Ilegal (Lusa,20/08). No iha loron 30 fulan Agosto,Major Alfredo Reinado halai sai husi Kadeia Becora (Lusa,RDP i RTP,30/08). Liu loron ida Major Alfredo halo deklarasaun liu husi Video nebe âgencia Reuter iha acesso,deklara katak “la fiar konaba Tribunal Timor LoroSae, dehan tan katak pronto ba julga iha Tribunal Independente (Reuter,31/08). Iha ne kestiona maka akordo husi Governo RDTL ho Australia atu prende no kaer sira nebe maka iha Kilat,data ka loron limite maka 25/07,maibe lian bot maka ne Força Australiano sira foin hetan fali Kilat iha Eis-PM Mari Alkatiri nia uman iha fulan Agosto laran nebe liu tiha ona data ka loron nebe maka limite ba prende no kaer emar sira nebe maka iha kilat. Ita mos husu tansa maka team Advogados Major Alfredo Reinado nian akusa GNR prende Majors Alfredo Reinado ne ilegal. Base ba prende no kaer Major Alfredo Reinado ne maka akordo bilateral Governos RDTL ho Australia nian. Akordo bilateral ne konsidere hanesan akordo politiku tamba la iha «base legal», tamba akordo no tratado bilateral ruma waihira sai hanesan base legal kuando orgaun soberania sira hanesan Parlamento Nasional (PN) ratifika no Prezidente Republika (PR) promulga,hafoin bele aplika iha sistema judicial interna. Maibe autoridades sira bele argumenta katak Detensaun ne hodi estabelece ba ordem publika,maibe duvida maka ne,nusa maka Autoridades sira aplika «dois pesos e duas medidas» konaba prende kilat,data ka loron limite tuir akordos bilateral ne maka 25/07,neduni kaer Major Alfredo no prende kilat no kartus nebe hetan iha uma Major Alfredo nia uman ne. Maibe la komprende tansaida maka Autoridades sira la halo mos hanesan konaba Kilat nebe maka hetan Eis-PM Mari Alkatiri nia uman?Nusa maka foin foti kilat fulan Agosto laran no la prende eis-PM Mari Alkatiri?
Fila fali ba kaer Major Alfredo Reinado no elementus sira,waihira GNR ba kaer tamba hetan denuncia husi uma nebe maka Major Alfredo sira hela ba ne,ida ema Português ida nian. Ho akontecimentu ba Major Alfredo Reinado nian ne mosu tese oi-oin hanesan:
Ida (1); Detensaun Major Alfredo Reinado ne hanesan estrategia kontra ataka husi Eis-PM Mari Alkatiri kontra Xanana.
Rua (2);Iha tese seluk katak,detensaun ne hanesan koligasaun husi Servisu Secreto Portugal (SSP) ho grupos Mari Alkatiri (GMA) oinsa maka buka elimina grupos Majores (Reinado,Tara i Marcos),F-FDTL Petisaun sira,oposisaun politika sira no kritikus sira.
Tolu (3); tese ida tan katak Detensaun Major Alfredo ne hanesan estrategia husi Governo RDTL ho Australia nian konaba ba detensaun ba autores sira moral i material konaba massakres loron 28/04 i 25/05,EMA no fahe kilat ba emar civil,no sst. Kaer Major Alfredo hanesan loke odamatan ba kaer sira seluk,hare deit liu loron ida,Ministerio Publiku (MP) informa atu bolu Brigadeiro Taur Matan Ruak ba hatou ninia depoimentu konaba “Massakre iha loron 25/05 nebe provoka mate PNTL nain 10 no kanek nain 30(Lusa,26/07)”. Se kaer deit sira nebe maka responsavel iha akontecimentus hanesan:loron 28/04,25/05,sunu ema mate moris iha uma laran,fahe kilat no harii EMA, imagen saida maka Republika Timor LoroSae hatudu ba liur (mundo) no ba rai laran (Timor). Maibe liu fulan ida kaer Major Alfredo Reinado maibe Justisa no MP ladun hatudu sira nia kompetencia no imparcialidade,iha maka tendencia ba manipulasaun Sistema Judicial, Governo suspende deit funsaun ba Responsavel PNTL nian hanesan Paulo Martins,Ismael Babo no Lino Saldanha,maibe la hatene medidas sira maka PM no Ministro da Defesa foti konaba hirarquia F-FDTL nian nebe envolve iha krise Politika Militar ne.
Neduni iha biban badak oinsa maka maka Harii Sistema Justisa nebe Indepdendente!
*(1)Iha Akordo bilatera husi Governos RDTL ho Australia,hodi estabele data limite ba prende kilat no kaer autores sira maka loron 25/07,maibe tuir STL fo tatolin katak Força Australiano sira foin hasae kilat iha Eis-PM Mari Alkatiri nia uman iha fulan Agosto laran (STL i Lusa,01/08).
(2)Iha hakerek ne,sempre uja Majores Alfredo Reinado,Alves Tara no Marcos Tilman,tamba saida maka la hakerek sira Eis-Majores,tamba:seidauk iha ordem ida hodi hasae sira husi F-FDTL,nem tribunal civil ka militares ruma hola decisaun konaba ida ne.Neduni sei hakerek nafatin «Major»
Kilat iha Eis-PM Mari Alkatiri nia Uman*
Lian bot nebe maka Rai Timor LoroSae (Leste) hasoru maka oinsa maka Harii Sistema Judicial Nebe Independente (SJI). Waihira SJI hafoin bele fo garantia ba desenvolvimento ekonomika,politika i socio-kultural. Se SJI halis ba interesse grupos ekonomika i partiadarios nebe sai hanesan karta convite ba aumenta tan maka:Violência,exclusaun social no hamate progresso no desenvolvimentu ekonomika,politika,social i kultural. Violência nebe akontece iha Timor LoroSae (Leste) no hadait ona ba Distrito sira seluk hanesan Baucau ne hatudu katak atuasaun SJI nian ladun hatudu sira nia «Imparcialidade». Faktus nebe maka akontece iha Timor LoroSae hodi ita deskonfia konaba SJI, liliu independencia no kompetencia Ministeriu Publiku (MP) no Tribunal ninia serbisu. Hahu husi Tribunal Rekursus (TR) ninia parecer favoravel konaba II Kongreso Fretilin ne «Legitimo no Legal»,mandatu ba kaer Major Alfredo Reinado ho ninia elementus sira ho argumentus katak data ka loron nebe maka estabelece atu entrega kilat limite to´o loron (25/07),ikus mai Forças Australiano sira ba hetan fali kilat iha Eis-PM Mari Alkatiri nia uman iha fulan Agosto laran (STL i Lusa,01/08). Parcialidade Tribunal no MP ninia serbisu maka aumenta tan violência iha Dili no hadait ba to´o distrito sira ona. Konsekuencia saida tan maka Timor LoroSae hasoru waihira autores moral i material ba krise Politika Militar ne «Ilibido» katak sira la hetan sala tamba nebe maka envolve iha massakres no akontecimentus sira hanesan: Massakre Loron 28/04 no 25/05,Sunu mate emar moris iha uma laran,Harii EMA no Fahe kilat ba emar civil sira.Tuir akordo nebe maka Governo RDTL ho Australia halo maka oinsa maka estabelece data ka loron ba desarma no prende kilat iha Civil nia liman. Materializasaun husi akordo ne maka GNR ho Força Australia nian ba prende kilat no kaer Major Alfredo ho ninia elementus sira iha Loron 25/07 (Lusa,25/07). Liu fulan ida,Team Advogados Major Alfredo nian,halo deklarasaun katak “Detensaun Alfredo Reinado nian ne Ilegal (Lusa,20/08). No iha loron 30 fulan Agosto,Major Alfredo Reinado halai sai husi Kadeia Becora (Lusa,RDP i RTP,30/08). Liu loron ida Major Alfredo halo deklarasaun liu husi Video nebe âgencia Reuter iha acesso,deklara katak “la fiar konaba Tribunal Timor LoroSae, dehan tan katak pronto ba julga iha Tribunal Independente (Reuter,31/08). Iha ne kestiona maka akordo husi Governo RDTL ho Australia atu prende no kaer sira nebe maka iha Kilat,data ka loron limite maka 25/07,maibe lian bot maka ne Força Australiano sira foin hetan fali Kilat iha Eis-PM Mari Alkatiri nia uman iha fulan Agosto laran nebe liu tiha ona data ka loron nebe maka limite ba prende no kaer emar sira nebe maka iha kilat. Ita mos husu tansa maka team Advogados Major Alfredo Reinado nian akusa GNR prende Majors Alfredo Reinado ne ilegal. Base ba prende no kaer Major Alfredo Reinado ne maka akordo bilateral Governos RDTL ho Australia nian. Akordo bilateral ne konsidere hanesan akordo politiku tamba la iha «base legal», tamba akordo no tratado bilateral ruma waihira sai hanesan base legal kuando orgaun soberania sira hanesan Parlamento Nasional (PN) ratifika no Prezidente Republika (PR) promulga,hafoin bele aplika iha sistema judicial interna. Maibe autoridades sira bele argumenta katak Detensaun ne hodi estabelece ba ordem publika,maibe duvida maka ne,nusa maka Autoridades sira aplika «dois pesos e duas medidas» konaba prende kilat,data ka loron limite tuir akordos bilateral ne maka 25/07,neduni kaer Major Alfredo no prende kilat no kartus nebe hetan iha uma Major Alfredo nia uman ne. Maibe la komprende tansaida maka Autoridades sira la halo mos hanesan konaba Kilat nebe maka hetan Eis-PM Mari Alkatiri nia uman?Nusa maka foin foti kilat fulan Agosto laran no la prende eis-PM Mari Alkatiri?
Fila fali ba kaer Major Alfredo Reinado no elementus sira,waihira GNR ba kaer tamba hetan denuncia husi uma nebe maka Major Alfredo sira hela ba ne,ida ema Português ida nian. Ho akontecimentu ba Major Alfredo Reinado nian ne mosu tese oi-oin hanesan:
Ida (1); Detensaun Major Alfredo Reinado ne hanesan estrategia kontra ataka husi Eis-PM Mari Alkatiri kontra Xanana.
Rua (2);Iha tese seluk katak,detensaun ne hanesan koligasaun husi Servisu Secreto Portugal (SSP) ho grupos Mari Alkatiri (GMA) oinsa maka buka elimina grupos Majores (Reinado,Tara i Marcos),F-FDTL Petisaun sira,oposisaun politika sira no kritikus sira.
Tolu (3); tese ida tan katak Detensaun Major Alfredo ne hanesan estrategia husi Governo RDTL ho Australia nian konaba ba detensaun ba autores sira moral i material konaba massakres loron 28/04 i 25/05,EMA no fahe kilat ba emar civil,no sst. Kaer Major Alfredo hanesan loke odamatan ba kaer sira seluk,hare deit liu loron ida,Ministerio Publiku (MP) informa atu bolu Brigadeiro Taur Matan Ruak ba hatou ninia depoimentu konaba “Massakre iha loron 25/05 nebe provoka mate PNTL nain 10 no kanek nain 30(Lusa,26/07)”. Se kaer deit sira nebe maka responsavel iha akontecimentus hanesan:loron 28/04,25/05,sunu ema mate moris iha uma laran,fahe kilat no harii EMA, imagen saida maka Republika Timor LoroSae hatudu ba liur (mundo) no ba rai laran (Timor). Maibe liu fulan ida kaer Major Alfredo Reinado maibe Justisa no MP ladun hatudu sira nia kompetencia no imparcialidade,iha maka tendencia ba manipulasaun Sistema Judicial, Governo suspende deit funsaun ba Responsavel PNTL nian hanesan Paulo Martins,Ismael Babo no Lino Saldanha,maibe la hatene medidas sira maka PM no Ministro da Defesa foti konaba hirarquia F-FDTL nian nebe envolve iha krise Politika Militar ne.
Neduni iha biban badak oinsa maka maka Harii Sistema Justisa nebe Indepdendente!
*(1)Iha Akordo bilatera husi Governos RDTL ho Australia,hodi estabele data limite ba prende kilat no kaer autores sira maka loron 25/07,maibe tuir STL fo tatolin katak Força Australiano sira foin hasae kilat iha Eis-PM Mari Alkatiri nia uman iha fulan Agosto laran (STL i Lusa,01/08).
(2)Iha hakerek ne,sempre uja Majores Alfredo Reinado,Alves Tara no Marcos Tilman,tamba saida maka la hakerek sira Eis-Majores,tamba:seidauk iha ordem ida hodi hasae sira husi F-FDTL,nem tribunal civil ka militares ruma hola decisaun konaba ida ne.Neduni sei hakerek nafatin «Major»
20060801
PM Ramos Horta Hakiduk iha Nini Diskursu
Iha diskursu tomada posse nudar PM(10/07) Ramos Horta,hatou buat barak maka hanesan «comprimisso» atu halao iha fulan sia (9) nia laran,hau ba halo ida ne,halo ida neba(hare fila fali diskursu). Tom diskursu hanesan,so halo pelo menos tinan rua minimo atu konklui projekto bot ida. Ikus Mai Ramos Horta dehan iha debate ba Nasaun ka hatou projekto ba Parlamento Nasional (PN) katak “Halo tuir deit projekto Governo eis-PM Mari Alkatiri nian (Lusa,31/07)”.
Iha deklarasaun nebe maka PM José Ramos Horta ba RTP dehan nune: (..) Não aprendi nada com o anterior Governo (RTP,10/07). De fakto PM Ramos Horta iha I Governo Constitucional nunka participa iha Reuniaun «Conselho Ministro»,oinsa maka bele aprende?ou pelo menos integra equipa ida Ramos Horta buka kontribui netik ba Governo nebe pertence ba, ida ne tuir hau nia hanoin «etika» iha kuelker organizasaun,oinsa maka halo parte ba Governo ida maibe la participa tamba saida?Se agora dehan kontinua ho projekto I Governo Konstitucional,siknifika saida?
Ida (1); Minimo iha kontradisaun tamba, dehan la «aprende» ikus mai Governo ho Projekto I Governo Constitucional Eis-PM MariAlkatiri nian. Neduni nudar lider politika ida minimo tenke iha «Coerência» laos ohin dehan ida,aban dehan seluk, ne maka hatudu ita ema ne iha duni «Identidade». Los duni Politika ne «Ignorante» maibe iha mos «Etika» hodi halo politika!
Rua (2); Se dehan la «aprende» tamba PM Ramos Horta hatene liu Eis-PM MariAlkatiri,neduni fulan sia (9) buka hatudu duni katak ho Eis-PM Mari Alkatiri la aprende ida,oportunidade hatudu katak hatudu modelo governasaun foun,istilo foun,postura oin selu, no sst.
Tolu (3); La «aprende» tamba sira nebe participa ne ladun matenek hanesan Sr.Ramos Horta, tamba Ramos Horta maka matenek liu?Hare buat ida «Humildade ka haraik an» ne importante, labele adopta postura «arrogância».
Hat (4);La «aprende»,ita emar moris sempre aprende ho ema seluk,tamba emar moris hotu-hotu matenek ka Intilgência, maibe kondisaun ho «meios envolvente» atu desenvolve sira nia matenek no oportunidade maka la hanesan. Balun iha liu «acesso» ba necessidade basicas do ke balun. Iha realidade Timor nian Nain ulun sira nia familia iha liu «vantagem» hodi desenvolve capacidade inteligencia nia familia tamba iha «Abundancia» iha kondisaun material,ida ne mos seidauk garante ida. Foti ida ne atu komprende tamba saida maka,iha balun informasaun barak no balun lae, tamba lakohi dehan balun matenek liu fali seluk,tamba ita nudar emar moris hotu-hotu matenek.
Lima (5), waihira koalia ho ema ida,sempre «aprende» buat ruma, ne interasaun nudar ita emar moris. Labele konsidere emar seluk hanesan maquina ka estatu pau deit, deskulpa haknauk ba expresaun Sr.Ramos Horta nian «Maufehuk deit (Lisboa,Abril,2000)». Iha governante barak nebe la iha «sucesso» iha mundo tamba barak konsidere sira nia «Governados» sira hanesan maquina,sira maka dudu ba mai,sira maka iha pirâmida nia leten,povo maka tane sira, lideres sira nebe iha sira nia definisaun poder maka tur iha pirâmida nia leten normalmentte ladun kaer metin knar nebe maka nia emar fo ba ka suporta husi «base», tamba laos nia maka kaer Ukun ka Poder tamba laos nia maka tane povo iha «Base» nia maka hela iha «Pirâmida nia tutun» hodi manda ba karaik,waihira base namlale,lider iha pirâmida leten mos monu.
Hare krise Politika Militar nebe afekta Timor LoroSae ne mosu no dait naruk tamba,lideres politika Civil ho militares ladun fo hanesan atensaun tamba konsidere sira be F-FDTL Petisaun mesak «Maufehuk,Badiu,no sst»,maibe sira mos la hatene katak sira F-FDTL besik 600 mos emar moris hanesan mos elites sira. Sai Ukun Nain diak,Ukun nain nebe maka «rekonyece ba ninia sala», hare ida ne Ukun Nain Timor nian hotu-hotu hanesan deit,la hatene rekonyece ba ida-idak nia sala!
Nem (6), PM Ramos Horta ninia diskursu hanoin ona ba iha eleisaun iha tinan 2007, tamba nia hatene katak nia sei la «Konsegue» halo mudansas barak iha fulan sia (9) nia laran,neduni hanesan lian menon nebe maka hatou ba ema hotu maka ne «Se bele halo mudansas bot ruma, se waihira bele kontinua nudar PM depois eleisaun 2007». Lia menon ne PM Ramos Horta hatou ba se?Hatan:a)Ba Fretilin, tamba nia dehan “Kontinua ho projekto I Governo Constitucional nian; b)desafia ba Oposisaun sira katak kuelkuer resultado eleisaun nian,Partido nebe maka manan,sei fo oportunidade ba Ramos Horta hodi konklui projekto no meta nebe nia trasa hela ona. c) Ba Emar Tomak iha Timor LoroSae katak fo nafatin fiar ba nia hodi bele Governo nafatin iha tinan 2007,tamba fulan sia (9) la bele halo buat ruma.
Iha diskursu tomada posse nudar PM(10/07) Ramos Horta,hatou buat barak maka hanesan «comprimisso» atu halao iha fulan sia (9) nia laran,hau ba halo ida ne,halo ida neba(hare fila fali diskursu). Tom diskursu hanesan,so halo pelo menos tinan rua minimo atu konklui projekto bot ida. Ikus Mai Ramos Horta dehan iha debate ba Nasaun ka hatou projekto ba Parlamento Nasional (PN) katak “Halo tuir deit projekto Governo eis-PM Mari Alkatiri nian (Lusa,31/07)”.
Iha deklarasaun nebe maka PM José Ramos Horta ba RTP dehan nune: (..) Não aprendi nada com o anterior Governo (RTP,10/07). De fakto PM Ramos Horta iha I Governo Constitucional nunka participa iha Reuniaun «Conselho Ministro»,oinsa maka bele aprende?ou pelo menos integra equipa ida Ramos Horta buka kontribui netik ba Governo nebe pertence ba, ida ne tuir hau nia hanoin «etika» iha kuelker organizasaun,oinsa maka halo parte ba Governo ida maibe la participa tamba saida?Se agora dehan kontinua ho projekto I Governo Konstitucional,siknifika saida?
Ida (1); Minimo iha kontradisaun tamba, dehan la «aprende» ikus mai Governo ho Projekto I Governo Constitucional Eis-PM MariAlkatiri nian. Neduni nudar lider politika ida minimo tenke iha «Coerência» laos ohin dehan ida,aban dehan seluk, ne maka hatudu ita ema ne iha duni «Identidade». Los duni Politika ne «Ignorante» maibe iha mos «Etika» hodi halo politika!
Rua (2); Se dehan la «aprende» tamba PM Ramos Horta hatene liu Eis-PM MariAlkatiri,neduni fulan sia (9) buka hatudu duni katak ho Eis-PM Mari Alkatiri la aprende ida,oportunidade hatudu katak hatudu modelo governasaun foun,istilo foun,postura oin selu, no sst.
Tolu (3); La «aprende» tamba sira nebe participa ne ladun matenek hanesan Sr.Ramos Horta, tamba Ramos Horta maka matenek liu?Hare buat ida «Humildade ka haraik an» ne importante, labele adopta postura «arrogância».
Hat (4);La «aprende»,ita emar moris sempre aprende ho ema seluk,tamba emar moris hotu-hotu matenek ka Intilgência, maibe kondisaun ho «meios envolvente» atu desenvolve sira nia matenek no oportunidade maka la hanesan. Balun iha liu «acesso» ba necessidade basicas do ke balun. Iha realidade Timor nian Nain ulun sira nia familia iha liu «vantagem» hodi desenvolve capacidade inteligencia nia familia tamba iha «Abundancia» iha kondisaun material,ida ne mos seidauk garante ida. Foti ida ne atu komprende tamba saida maka,iha balun informasaun barak no balun lae, tamba lakohi dehan balun matenek liu fali seluk,tamba ita nudar emar moris hotu-hotu matenek.
Lima (5), waihira koalia ho ema ida,sempre «aprende» buat ruma, ne interasaun nudar ita emar moris. Labele konsidere emar seluk hanesan maquina ka estatu pau deit, deskulpa haknauk ba expresaun Sr.Ramos Horta nian «Maufehuk deit (Lisboa,Abril,2000)». Iha governante barak nebe la iha «sucesso» iha mundo tamba barak konsidere sira nia «Governados» sira hanesan maquina,sira maka dudu ba mai,sira maka iha pirâmida nia leten,povo maka tane sira, lideres sira nebe iha sira nia definisaun poder maka tur iha pirâmida nia leten normalmentte ladun kaer metin knar nebe maka nia emar fo ba ka suporta husi «base», tamba laos nia maka kaer Ukun ka Poder tamba laos nia maka tane povo iha «Base» nia maka hela iha «Pirâmida nia tutun» hodi manda ba karaik,waihira base namlale,lider iha pirâmida leten mos monu.
Hare krise Politika Militar nebe afekta Timor LoroSae ne mosu no dait naruk tamba,lideres politika Civil ho militares ladun fo hanesan atensaun tamba konsidere sira be F-FDTL Petisaun mesak «Maufehuk,Badiu,no sst»,maibe sira mos la hatene katak sira F-FDTL besik 600 mos emar moris hanesan mos elites sira. Sai Ukun Nain diak,Ukun nain nebe maka «rekonyece ba ninia sala», hare ida ne Ukun Nain Timor nian hotu-hotu hanesan deit,la hatene rekonyece ba ida-idak nia sala!
Nem (6), PM Ramos Horta ninia diskursu hanoin ona ba iha eleisaun iha tinan 2007, tamba nia hatene katak nia sei la «Konsegue» halo mudansas barak iha fulan sia (9) nia laran,neduni hanesan lian menon nebe maka hatou ba ema hotu maka ne «Se bele halo mudansas bot ruma, se waihira bele kontinua nudar PM depois eleisaun 2007». Lia menon ne PM Ramos Horta hatou ba se?Hatan:a)Ba Fretilin, tamba nia dehan “Kontinua ho projekto I Governo Constitucional nian; b)desafia ba Oposisaun sira katak kuelkuer resultado eleisaun nian,Partido nebe maka manan,sei fo oportunidade ba Ramos Horta hodi konklui projekto no meta nebe nia trasa hela ona. c) Ba Emar Tomak iha Timor LoroSae katak fo nafatin fiar ba nia hodi bele Governo nafatin iha tinan 2007,tamba fulan sia (9) la bele halo buat ruma.
20060711
Esquadrão da Morte de Alkatiri (3)
1. Harii fila fali Unidade nacional Timor nian
Krise politika nebe maka afekta Timor oras ne, justifika duni katak Lorosae kontra Loromono? Ka issu ne mosu tamba agenda no ambisaun politika elites balun nian?
Krise politika nebe maka afekta Timor oras ne, justifika duni katak Lorosae kontra Loromono? Ka issu ne mosu tamba agenda no ambisaun politika elites balun nian?
Fakto maka ne, iha manifestasaun nebe FNJP (Frente Nacional Justiça e Paz) maka promove ne lori emar barak husi distritu sira husi Loromono, maibe hare iha estrutura FNJP ne vice-koordenador maka Marito Reis, husi Bukoli, Baukau, hatudu katak laos ona Lorosae kontra Loromono, maibe iha kontra politika nebe maka Governo Alkatiri nian, liliu ninia atuasaun iha krise nebe maka afekta ba Timor iha fulan hirak ne nia laran.
Manifestasaun apoio Alkatiri husi distrito sira Lorosae: Baukau, Lospalos, Viqueque (Ossu), mobiliza halo manifestasaun hodi husu ba Prezidente Republika «reconsidere» ba ninia decisaun hodi demite Eis-PM Mari Alkatiri. Massa barak maka husi distritu sira nebe temi iha leten ne,maibe iha ne iha mos sira nebe maka mobiliza massa maka Sekjen Adjunto, José Reis (Marito Reis, vice-koordenador FNJP nia alin), hodi apoio Mari Alkatiri nebe husi Sub-Distrito Bazartete, Distrito Liquisa. Neduni hare lolos la iha buat ida Lorosae maka kontra Loromono, maibe kontra politika Mari Alkatiri nian no pro-Mari Alkatiri ninia politika.
Apoiante Mari Alkatiri/Lu´Olo nian hakarak hatudu ba opiniaun publika katak ”Mari Alkatiri ne vitima iha krise politika Militar nebe afekta ba Rai Timor”. Buka oinsa maka minimiza «Esquadrão da Morte de Alkatiri» nebe tuir komandante Rai Los katak ”Eis-Ministro do Interior Rogerio Lobato hetan orientasaun husi eis-PM Mari Alkatiri hodi harii grupos armados sira ne”. Rogerio Lobato, iha deklarasaun ba media ka pers konfirma katak fahe duni kilat ba grupos Railos nian (Público, 30/06). Iha ne manifestasaun pro-Alkatiri utiliza teknika Marketing Politika «Spin Doctor», terminologia Aglo-Saxonica katak” Buka minimiza faktor negativos konaba ema ida ninia figura”. Transforma Eis-PM Mari Alkatiri nudar «Vitima iha krise politika ne». Lian nebe maka Timor LoroSae (Leste) hasoru iha biban badak, kala iha tinan sanulu (10) nia laran maka ne: Oinsa maka harii fali unidade nacional, identidade nacional nebe ita harii ona maibe monu latan ba rai tamba krise ida ne. Krise ne ninia lia hun no abut maka jogos politika, hahu husi Governo eis-PM Mari Alkatiri nian. Neduni atu hametin liu tan ka hamoris fila fali konceitu estado-nasaun nian liu husi tesi no koalia ita nia lian husi ita nia knua, liu husi feto san no uma ne. Tamba emar Timor LoroSae (Leste) hodi rai moris kedan ita iha lisan maka feto san no umane, la iha funu ida maka mosu tamba feto san no umane, hare deit Timor oan husi Loromono ba hola feto iha Lorosae.
2. Oinsa maka harii fila fali PNTL no F-FDTL?
Governo Mari Alkatiri destrui ona Instituisaun Estado nian rua (PNTL ho F-FDTL). Oinsa maka harii fila fali hodi manan fila fali emar Timor tomak nia laran?
Governo Mari Alkatiri destrui ona Instituisaun Estado nian rua (PNTL ho F-FDTL). Oinsa maka harii fila fali hodi manan fila fali emar Timor tomak nia laran?
Tuir Jornalista Max Stahl (Jornalista Ingles nebe filma Massacre Santa Cruz iha tinan 1991) iha ninia deklarasaun ba Diário de Noticias (DN) katak ”dificil witoan atu harii fila fali «Força Segurança ka Policia» no «Força da Defesa» tamba populasaun deskonfia, tamba sei hare ba nia mai husi nebe (DN, 01/06/2006)”.
Prezidente Xanana Gusmao, iha ninia diskursu ba Nasaun iha loron (22/06) dehan katak ”PNTL ho F-FDTL naran foer ona,maibe nia sei lori sira ba monu ain ba povo (Diskursu Pres. Xanana, 22/06)”. Xanana ninia hanoin ne,hatudu ona katak oinsa maka rekonstroe fila fali Instituisaun Estado nian hanesan PNTL ho F-FDTL nebe destroe iha krise ne nia laran. Konstroe fali paradigma foun ida konaba konceitu «defesa» no «segurança» nasional, tamba ho krise ne hatudu katak Paradigma sira nebe maka Komunidade Internacional aplika iha Timor maka «faila». Hahu husi King College (KC), nebe halo estudo «konaba hari instituisaun defesa iha Timor», husi sira nia estuda maka fo rekomendasaun ba ONU ka PBB hodi harii F-FDTL nudar «exercito» ka Angkatan Bersenjata Timor Leste nian, ninia nukleo duro F-FDTL rekrut husi Falentil. Se paradigma King College nian faila ona, buka hamosu fali paradigma foun konaba «Defesa e Segurança».Lian litik foun mosu maka ne: Timor ne precisa iha «Forças Armadas?», ka konstroe paradigma foun konaba konceito «Defesa e Segurança» nebe ho base deit ba harii «Forças Segurança?».
3. Justisa ba sira nebe maka envolve iha «krimi» inkluindo eis-PM Mari Alkatiri
Mari Alkatiri tenke ba hatan iha Tribunal, husi faktus sira nebe maka imprensa foti ona ne, nia ba hatan duni iha Tribunal nudar aktor moral i material, ka nia la iha kanuru tohar ida ho «Esquadrão da Morte de Alkatiri».
Ida; Mari Alkatiri nudar aktor moral konaba EMA (esquadrão da Morte da Alkatiri), tamba nia nudar Cefe Governo no Sekjen Fretilin, direkta ka inderektamente hatene saida maka Rogerio Lobato fo ordem hodi harii «EMA». Sekjen Fretilin Mari Alkatiri no vice-Prezidente Rogerio Lobato konfirma katak iha surumutuk ho Komandante Railos, Mari Alkatiri dehan “Hasoru Malu ho Railos nudar Sekjen Fretilin ho militante partido nian (Público, 9/06 i 30/06) no Tuir Rogerio Lobato mos konfirma katak fahe duni kilat ba grupo Railos tamba konsidere hanesan serviço secreto PNTL nian (idem). Iha Xanana ninia diskursu ba Nasaun kestiona katak “Tansaida maka Rogerio Lobato, eis-Ministro do Interior, demite husi Ministro maibe promove ba kaer kargo nudar vice-Presidente Partido Fretilin (haknauk husi Diskursu Pres. Xanana, 22/06/2006)”. Iha reportagem nebe maka TV ABC fo oinsa maka konfirma ba ligasaun Triangulo ne, tamba iha reportagem Railos koalia ho Rogerio no Rogerio promete dere kedan ba Mari Alkatiri, programa TV ABC nian oras ne iha gravasaun CD nebe fan iha Dili 5$ sosa ida no to´o ona Portugal, tuir mai cita dada lia Railos ho Rogerio Lobato (...): Railos: Camarada Rogerio Lobato, ami hetan ataka husi F-FDTL petisaun sira, Railos nia emar sira tiru kilat tarutu. Rogerio Lobato: Mantem deit imi nia posisaun; hatan tan Railos: Camarada Mari hatene ka lae? Hatan Rogerio Lobato: Hau dere ba camarada Mari Alkatiri agora (hare fali CD nebe cirkula iha Dili).
Bele mos kestiona relasaun Triangulo: Mari Alkatiri-Rogerio Lobato-Railos. Se hanesan ne Ministeriu Publika (MP) buka investiga iha ka la iha suspeitu participasaun kriminal Mari Alkatiri nian.
Rua; Mari Alkatiri nudar aktor material, tamba deklarasaun komandante Railos nian katak “Nia hasouru malu ho Mari Alkatiri”. Sira nain rua hasoru malu, koalia saida deit? Neduni buka iha explikasaun iha Tribunal no ba Ministerio Publiku. Mos Komandante Railos iha ninia deklarasaun balun katak “Nia ho nia grupo só entrega kilat waihira Mari Alkatiri ba iha Tribunal (Publico, 20/06)”. Ikus mai Mari Alkatiri sira hari fali grupo ida ho ninia lider maka Abilio Mesquita, husi PNTL, objectivo grupo ne oinsa maka ba elimina tiha «Grupo Railos nian», to´o ikus grupo Abilio nian Força Internacional sira prende no kilat lori hotu ba entrega ba Prezidente iha ninia uma Balibar no Abilio Mesquita kaer dador kedan.***
Esquadrão da Morte de Alkatiri (2)
1. Destrui Instituisaun Estado nian, hanesan PNTL ho F-FDTL
Mari Alkatiri, se nia maka iha vontade no hanoin diak ba Timor, nusa maka la buka resolve problema nebe mosu iha F-FDTL nia laran? Tuir relatoriu husi Komisaun nebe Prezidente Xanana fo hanesan rekomendasaun ba Governo konaba krise ne iha tinan 2003. Nusa maka Abel Ximenes Larisina, eis-Ministro do Desenvolvimento iha ninia deklarasaun ba RTP i RDP katak “Hau alerta ba PM konaba krise ne iha fulan Feveriro (RTP i RDP, 08/05/06). Tansa maka Mari Alkatiri husik deit, hodi fo problema nebe ba Hierarquia F-FDTL maka resolve problema ne hodi expulso 600 F-FFDTL Petisaun. Mari Alkatiri fo suporta ba decisaun Hirarquia F-FDTL, signifika Mari Alkatiri maka hakarak duni destrui F-FDTL, provoka odio husi povo ba Instituisaun nebe maka harii «Unidade nacional iha Funu nia laran», Mari Alkatiri ninia hakarak maka ne oinsa maka destrui tiha Instituisaun hanesan F-FDTL. Tamba F-FDTL nebe maka Mari Alkatiri hakarak maka F-FDTL nebe nudar «Liman kroat ba partido ida», neduni buka sobu tiha hafoin harii fali hodi defende ba Partido Fretilin nebe faksaun Alkatiri/Lu´Olo ninia hakarak. Partidariza F-FDTL hetan konfirmasaun husi Diskursu Xanana nian iha quinta (22/06) hodi cita Brigadeiro Taur Matan Ruak nebe ba koalia ho Presidente hodi dehan (...) Ami rona demais Roque Rodrigues no Alkatiri nebe hakarak lori F-FDTL ne ba defende fali partido Fretilin (http://www.forum-haksesuk.blogspot.com).
2. Golpe Constituicional ka Ditadura Constitucional?
Mari Alkatiri ho Ana Pessoa sira nain rua dekora iha sira nia ibun tutun maka termo sira furak hanesan «Golpe Constitucional» tamba sira akusa Xanana maka «halo Golpe Constitucional», maibe sira Alkatiri + Pessoa) haluha tiha katak sira rasik maka viola «Constituição», hare deit iha pontus sira tuir mai ne:
Ida; Mari Alkatiri nudar PM harii Gabinete krise nebe envolve Ministerios tolu (3): Ministerio Estatal e Administração, Ministro do Interioro no ikus Ministerio da Defesa. Decisaun Gabinete krise nian maka ne: Autoriza F-FDTL ba tiru manifestantes sira iha loron (28/04). Nebe tuir «Constituição» katak F-FDTL atua waihira hetan autorisazaun ka decisaun final husi Prezidente Republika nudar komandante Supremo F-FDTL nian. Ikus mai MD ho MI demite tamba sira nain rua pertence ba Gabinete crise nebe PM Mari Alkatiri rasik maka harii, maibe Mari Alkatiri sai, se maka atu troka tuir hirariquia Governo maka Ana Pessoa nebe pertence ba Gabinete Crise nebe hola decisaun hodi haruka F-FDTL ba tiru manifestantes sira.
Rua; PM Mari Alkatiri ho Ana Pessoa subar an metin iha «Constituição» nia kalilin okos, maibe sira mos la iha coragem dehan katak «Fahe Kilat ba ema civil ne» kontra ka favor ba «Constituição?». Tamba tuir «Constituição» PNTL ho F-FDTL maka iha knar kaer kilat laos civil, se fahe kilat ba Civil ne kontra «Constituição», maibe ba Mari Alkatiri i Ana Pessoa fahe kilat ba civil ne «Favor ba Constituição?».
Tolu; Iha definisaun iha «Constituição» RDTL nian konaba Funsaun PNTL no F-FDTL nian. PNTL tuir artigoº iha «Constituição» konaba Seguransa Nacional no Funsaun F-FDTL iha «Constituição» maka Defesa nacional. Maibe Mari Alkatiri bolu fali F-FDTL ba fo seguransa hodi desautoriza ba PNTL, ne laos kontra «Constituição?». Hahalok Mari Alkatiri nian nebe provoka masakre iha loron (25/05) nebe F-FDTL tiru mate PNTL nain 12 no kanek besik 30 (Lusa, 25/05, DN i Público, 26/05). Alkatiri ho Pessoa konsidere asaun ne maka «Favor ba Constituição?».
Neduni Mari Alkatiri ho Ana Pessoa subar an iha «Constituição» nia okos hodi protege an husi sala nebe maka sira rasik «Viola Constituição». Se Viola Constituição tuir Mari Alkatiri ho Ana Pessoa maka «Constitucional», ne maka mosu fali termo foun ida «Ditadura Constitucional». Mari Alkatiri ho Ana Pessoa ninia hakarak maka ne «Harii Estado Nasaun ne ho Partido Uniko», hodi argumenta maka «Constituição» maibe sira rasik viola «Constituição», sira aplika modelo Afrikano nian «Ditadura Constituicional ou Democracia tutelar», associa ba agenda pesoal no ambisaun Mari Alkatiri no Ana Pessoa. Harii Estado Nasaun liu husi dalan «Demokrasia tutelar», tuir Edwar Shill no Gabriel Almond katak” autoridade centra deit iha Partido Dominante no ninia relasaun ho executivo i administrasaun”. Waihira Mari Alkatiri no Ana Pessoa, senti katak sira nia ambisaun hetan «ameasa bot» se lamanan iha Partido laran liu husi Kongresso, la manan eleisaun ho maioria hodi pratika «Demokrasia tutelar ka Ditadura Constitucional» sira halai ona ba ultimo rekurso maka harii «Esquadrão da Morte de Alkatiri».
Esquadrão da Morte de Alkatiri (1)
Esquadrão da Morte de Alkatiri (1)
Tuir TV ABC iha edisaun (09/06), Australian nian fo liu husi ninia reportagem konaba eis-Guerrilheiro nain tolu nulu (30) nebe kaer kilat automatika FNC no Medralhadora, nebe tuir pers ocidente nian klassifika nudar : «Esquadrão da Morte de Alkatiri (EMA)». Tuir porta voz EMA, Komandante Raylos katak “harii grupo ne hetan instrusaun husi eis-PM Mari Alkatiri no nudar Sekretario Jeral FRETILIN”. Hatutan, iha sira nia lista emar sira nebe atu Oho maka: Militares Peticionarios sira no grupos Major (Alfredo, Tara i Tilman), oposisaun interna iha Fretilin no oposisaun politika no kritiku sira no liliu sira «Opnion Maker» sira tama iha lista negra EMA nian”. Gastao Salsinha ninia deklarasaun ba Jornal Público edisaun (08/06) katak “ iha membros CCF balun maka fahe kilat ba Civis sira (Publico,08/06) “.
Ba Osho, Filosofo (Indiano) iha ninia livro «Liberdade» dehan nune (...) Não se deve dar o poder a um revolucionario-porque ele sabe como sabotar, mas não sabe como criar; ele só sabe destruir. (idem) Ele deve ser honrado, respeitado, receber medalhas de ouro e tudo, mas não lhe dêem o poder (Osho, 2004, pp. 106).
Tuir TV ABC iha edisaun (09/06), Australian nian fo liu husi ninia reportagem konaba eis-Guerrilheiro nain tolu nulu (30) nebe kaer kilat automatika FNC no Medralhadora, nebe tuir pers ocidente nian klassifika nudar : «Esquadrão da Morte de Alkatiri (EMA)». Tuir porta voz EMA, Komandante Raylos katak “harii grupo ne hetan instrusaun husi eis-PM Mari Alkatiri no nudar Sekretario Jeral FRETILIN”. Hatutan, iha sira nia lista emar sira nebe atu Oho maka: Militares Peticionarios sira no grupos Major (Alfredo, Tara i Tilman), oposisaun interna iha Fretilin no oposisaun politika no kritiku sira no liliu sira «Opnion Maker» sira tama iha lista negra EMA nian”. Gastao Salsinha ninia deklarasaun ba Jornal Público edisaun (08/06) katak “ iha membros CCF balun maka fahe kilat ba Civis sira (Publico,08/06) “.
Ba Osho, Filosofo (Indiano) iha ninia livro «Liberdade» dehan nune (...) Não se deve dar o poder a um revolucionario-porque ele sabe como sabotar, mas não sabe como criar; ele só sabe destruir. (idem) Ele deve ser honrado, respeitado, receber medalhas de ouro e tudo, mas não lhe dêem o poder (Osho, 2004, pp. 106).
Sira nebe maka uluk iha tinan 1975 hatene Oho deit nudar autor moral ka material, ikus mai mos hatene maka halo ida ne deit, haknauk ba Xanana ninia lian katak «Sira be hamrok ran». Uluk iha tinan 1975 Timor oan ho Timor halo Funu no mate barak, revolucionarios sira mosu mai ho diskurso katak «Sira mesak traidor, fascista, no sst.», ikus mai iha biban Ukun An mos, sei pratika aktus sira ne no harii EMA.
Neduni wainhira rona no hare iha TV ABC fo sai lian tatoli konaba «Esquadrão da Morte de Alkatiri» la dun hakfodak ida, tamba:
a) Tuir definisaun konceitu «Oposisaun» ba Alkatiri nudar «Inimigo» no laos konsidere «Oposisaun ka kritika» sira nudar elementus fundamental iha «Demokrasia». Ba José Luis Guterres (JLG) iha ninia plano kandaidatura ba Sekjen Fretilin nian fo hanesan ponto nebe ninia perioridade mos dialog ho oposisaun,sociedade Civil i Igreja Católica (DN,12/05). Tenik tan JLG, oposisaun hanesan «parceiros» iha demokrasia nebe «saudavel», laos inimigo (idem). Tamba Mari Alkatiri konsidere oposisaun hanesan inimigo, neduni buka elimina liu husi «EMA», hare deit husi Komandante EMA ninia deklarasaun sira simu orientasaun atu elimina oposisaun interna i externa husi Fretilin, opinion maker sira, no sst. Maibe porta voz ka juru bicara «EMA» Railos dehan katak «Sira la executa plano sira ne, tamba ho objektivo ladiak no la klaro».
b) Fila Fali ba 1975, ne hanesan «herança» nebe Funu iha tinan 1975 nian; Fila ba kotuk tamba sira nebe maka uluk hatene Oho ema seluk, neduni sira ne hatene maka «destrui» deit maibe la hatene saida maka konstroe «Paz» ka moris hakmateik. Tuir Jill Jolliffe iha ninia reportagem ba Revista Visão (edisaun, nº 691, 1 a 7 Junho 2006), katak: “«Fretilin iha lideransa Mari Alkatiri/Lu´Olo nian hakiduk ba tinan 1975, maka iha deit Partido ida (Partido Uniko), funu iha uma laran (guerra civil, red), fahe Timor ba Lorosae vs Loromono»”. Fila ba tinnan 1975, tamba Mari Alkatiri ho Lu´Olo buka oinsa maka partidariza emar ka populasaun Timor tomak ne mesak Fretilin deit, se maka laos Fretilin laos Timor oan. Se maka Fretilin maka hetan «beneficio» husi Estado, no sst.
Mari Alkatiri maka hakarak duni «kria instabilidade no konstroe estabilidade», waihira ambiente politika la favorece ba Mari Alkatiri ho ninia grupos, neduni buka kria instabilidade liu husi harii «EMA».
Mari Alkatiri mos hakiduk ba tinan 1975 hodi banati tuir modelo kolonialista oinsa fahe emar Timor oan ba Lorosae hasoru Loromono, tamba Mari Alkatiri hatene katak ninia Camaradas sira nebe maka kontra nia iha Partido laran ka sira nebe maka halai taru ho nia ba lideransa Fretilin nian, hotu-hotu mai husi Lorosae hanesan: Vitor Costa, Vicente Maubosy, Reis Kadalak, eis-Ministro do Desenvolvimento, Abel Ximenes Larisina no eis-kandidatu ba Sekjen José Luis Guteres. Neduni Mari Alkatiri ho ninia grupos probagandas sira ba foti issue Lorosae kontra Loromono.
c) Hare husi Kronologi oinsa maka Mari Alkatiri to´o poder hatudu katak “«Mari Alkatiri tauk lakon ba poder,neduni buka oinsa maka joga kartus sira nebe maka nia iha, inkluindo elimina oposisaun sira hotu liu husi EMA». Hahu husi Kongresso Fretilin iha fulan Maio, tuir lolos votasaun nebe «Segredo» maibe sira opta fali modelo «Estalinista» foti liman deit, nebe tuir Jill Folliffe klasifika hanesan «Ditadura iha Tempo Kim Il sung iha Korea Utara». Tuir José Luis Guterres (JLG), eis-kandidato ba Sekjen Fretilin halo deklarasaun tansaida maka «retira» ninia kandidatura: ”Fretilin viola rasik ninia tradisaun demokratika. Dehan JLG processo ba hili kandidato ba tuir kongresso liu husi «voto secreto», maibe agora foti liman deit ne anti-demokratiku, degan Guterres (In Lusa,18/05, Público i DN (19/05)”. Se Partido Politik (PP) halo parte ba «Organização do Poder Politico», tuir artigo 65 koalia konaba «Eleições» katak: ”Universal (umumu), livre (bebas), directo (langsung) , secreto (rahasia)“. Se hanesan ne, duvida nebe maka Prezidente Xanana Gusmao foti iha ninia diskursu konaba Kongresso Fretilin ne «Ilegal» tamba kontra rasik principio Ukun Fuan Inan ka Constituição, maibe hein interpretasaun husi Tribunal recursos tamba grupo José Luis Guterres haruka ona karta ba Tribunal konaba «Ilegal» no kontra Konstituisaun RDTL. Mari Alkatiri ho Ana Pessoa hatene katak se processo votasaun liu husi «Voto secreto» sira lakon, neduni ita mos kompreende Mari Alkatiri fo ordem ba Rogerio Lobato, eis-Ministro Administrasaun Intern (MI) hodi harii «Esquadrão da Morte de Alkatiri» iha Fulan Maio laran molok hahu Kongresso. Mari Alkatiri no Ana Pessoa hatene liu husi presaun Psikologika ba delegados sira liu husi: Ida; «Vota Foti Liman» no Rua; sosa voto, haknauk ba Deklarasaun Xanana (Lusa, 22/06). Ida uluk, vota ho foti liman hanesan «ameaça» bot ba sira delegados sira, tamba barak liu maka hetan «benefecio» husi Governo tamba barak maka servisu iha Administrasaun publika, barak maka kaer kargo bot iha Distrito no sub-distrito, neduni sira lakohi lakon, se sira vota kontra sira hetan risko bot, tamba sira iha familia no precisa Servisu. Sira mos tauk, se foti liman kontratrariu hetan «ameaça» husi «Esquadrão da Morte de Alkatiri». Seluk, Mari Alkatiri ho Ana Pessoa pratika modelo ida «Compra voto» ka sosa voto, fo osan ba delegados sira, atu nune bele vota ba sira (hare Deklarasaun Pres. Xanana, 22/06).
20060623
Mensagem de S. Ex.a O Presidente da República
O PRESIDENTE DA REPÚBLICA
MENSAGEM
Dili, 22 de Junho de 2006
Povo doben no terus nain Líderes no Membros Fretilin nian
Ha'u husu lisensa ba Maluk sira, atu koalia oitoan kona ba Fretilin, tamba ha'u conhece Fretilin, liu Delegados sira balun ka sira hotu nebé iha Congresso foin liu ba né, hatene foti deit liman, tamba tauk lakon serbisu, hodi fo han fen no oan, i tamba simu osan hosi kotuk (ha'u hatene ema ida ke simu
100.000 dólares atu sosa kotu Delegados sira seluk, la hatene nia fahe lolós ka... fo lima ratus, lima ratus ba delegados sira, i nia ta'u osan né hotu iha nia bolso). Maibé, la buat ida, nia atu riku to'o iha nebé, né asuntu privadu, ne duni la os problema povo nian, tamba osan né Partido nian. Doben sira
Ha'u uluk, Membro Comité Central Fretilin nian, to'o ha'u sai iha 1986. Se la fosse crise no violência nebé mosu, tuir kedas Congresso Fretilin nian, tamba nudar Presidente da Republica, ha'u tenki tau matan ba instituições democráticas nia vida, ha'u atu hasai critica nebé maka'as kona ba Congresso, loron 17 to'o loron 19 Maio foin liu ba né. Congresso ida né viola alínea c), artigo 18º, Lei nº 3/2004, kona ba Partidos Políticos, nebé dehan: Titulares (katak ema nebé kaer ka hetan knar, iha) orgauns direksaun (partidu) nian, hotuhotu, tenki hili, liu husi voto directo no secreto ba filiados sira ka ba assembleia ida nebé representa filiados sira ne'. Artigo 46.º Constituição RDTL, iha nia n.º 3, dehan nuné: 'Lei sei regula atu forma no organiza Partidos Politicos sira'. Lei né, mak Lei n.º 3/2004.
Lei qualquer ke mosu iha ita nia Rain, labele viola Constituição. Organizasoens hotu-hotu nebé Lei ida regula, labele viola lei né. Né, principio elementar Direito nian, e Governo iha barak liu mak Doutores no Doutoras, nebé halo tiha lei, hafoin sira viola ba interesses sira nian.
Tan sira maka hatene liu, iha mundu rai klaran, ema seluk mesak 'supermi', Congresso Fretilin nian foin dadauk né, bele viola lei, nebé sira mak halo, ho maioria iha Parlamento no matenek tomak iha Governo nebé hakerek lei ne, hodi halakon tiha sistema 'voto secreto' ba fali 'voto foti liman', halo povo tomak hamnasa ho triste, ba comédia Partido boot no histórico halo hela, atu rai ba ita nia história, loron ikus nian. (Tamba sei rai ba história, ha'u mos sarani GMT - Gedung Matahari Terbit, ba GAT - Gedung Angkat Tangan, hodi nuné la iha tan Partido ida iha ita nia rain, atu halimar fali ho povo, hodi viola uluk lei nebé sira, politicos nain sira, mak hakerek no aprova).
Doben sira
Fretilin, Partido histórico ida, ita hotu hatene. Iha 20 de Maio tinan 1974, mosu ASDT (Associação Social-Democrata de Timor). Ho influencia maluk estudantes universitários Timor oan, nebé estuda iha Portugal tempo nebá, nebé inclui mos Abílio Araújo, maka, iha 11 de Setembro tinan ida nebá duni, mosu ASDT/FRETILIN, to'o ikus mai sai deit ona Fretilin.
Jovens universitários sira nebá hatama, ba ASDT/Fretilin, orientação revolucionária, nebé sira aprende iha tempo fascista no colonial Salazar no Marcelo Caetano nian.
Ita hotu bele haré: FRETILIN, katak, Frente Revolucionária. Iha Maio 1977, iha Laline, iha reunião Comité Central Fretilin nian, adopta tiha ideologia marxista-leninista. Ha'u mos participa, nudar membro Comité Central. Maluk balun sei moris, mos participa, nudar membro Comité Central, hanesan Abel Ximenes Lari Sina, Filomeno Paixão, Feliciano de Fátima no Má Huno.
Maibé, ha'u bele dehan ba imi katak, iha 1975, Timor atrasado liu. Tecnologia, iha mundu mos, so ikus né ona fo hakat boot tebes ida, halo mundu sai kiik tiha. Ha'u fiar, ho ha'u nia laran tomak, katak se Nicolau Lobato, Sahe, Carvarino, Hamis Basarewan, César Mau Laka, Hélio Pina no Inácio Fonseca no seluk tan, mak moris to'o 2006, iha era pós-guerra fria nia laran, era globalização nia laran, era teconologia nia laran, sira hotu sei haré katak, ba Timor nebé sira hadomi tebes, hodi fo sira nia an ba mate, ideologia uluk nian la serve ona.
Ohin, grupo kiik-oan ida, nebé mai husi liur, hakarak repete fali, hahalok nebé ita liu tiha ona iha 1975 to'o 1978.
Tuir ita hotu temi, iha Agosto 1975, katak UDT halo golpe atu duni sai comunista sira husi ita nia rain, hodi hahú funu entre Timor-oan. Iha 2006, Fretilin hakarak halo golpe atu oho democracia, nebé sira rasik hakerek iha Constituição. Problema fahe kilat, la os ba situasaun nebé ita liu dadauk, iha tiha ona sira nia plano, fahe duni atu hasoru eleições 2007 nian. Tamba né mak ita rona beibeik, sira dehan: Fretilin deit mak bele kria estabilidade ka instabilidade.
Bain-hira Bases de Apoio hotu rahun, iha 1978, maluk sira iha ponta leste ho atan-oan ha'u, buka organiza-an hodi mos buka maluk sira nebé sei iha sector sira seluk, hodi hetan malu ho sira housi Bazartete/Likisa nian, Same no Ainaro. La fiar karik, husu ba maluk Veteranos sira nebé iha F-FDTL, tan ba, lae, imi bele hanoin katak ha'u mai inventa, hodi loko-an deit, hanesan ema balun nebé ha'u conhece, foin tama iha Partido Fretilin, haré fali ba ita ho matan sorin, hanesan sira mesak deit mak halo funu.
Maluk doben sira tomak Membros Fretilin nian
Iha Março 1981, iha Conferência iha Laline, reorganiza fali Resistencia, i tuir ami kostuma dehan, passa ba fase de guerrilha. Hanesan iha crise nebé ita hetan daudauk né, iha Conselho de Estado fo sai katak, haré didiak ba prioridade problemas sira nian, tamba ita la iha kbit atu resolve buat hotu dala ida deit; nuné, iha 1981 mos, ami nia prioridade, reorganiza uluk.
Tan ne, ami mos, iha 1981, sei kaer 'orientação ideológica' nebé ami simu husi matenek sira no ulun sira. Iha 1983, durante período 'cessar-fogo' ho TNI, husi Março to'o Agosto, ami komesa koalia daudaun kona ba demokrasia. Tan né, iha 1984, atu corrige falhas housi EMG-Falintil nian, iha Região Central, mosu 'CC Hudi Laran' nebé lakohi simu mudança política nebé, ami haré katak sei diak liu ba ita nia processo Resistência. Kona ba ida ne, maluk barak sei moris bele konta diak liu tan, ho 'rendarenda, biku-biku', lae, sira bele hanoin katak, ha'u mesak deit mak hatudu-an hanesan fali ha'u mesak mak hakerek ita nia história.
Ha'u hahú haruka surat ba liur, ba DFSE (Delegação da Fretilin em Serviço no Exterior) - bele husu ba Sr. Abílio Araújo, nebé ami hili, iha Março 1981, nudar Presidente FRETILIN no, tuir Estatuto Partido nian, sai mos nudar Presidente RDTL.
Ha'u mos dehan ba liur katak, iha ita nia rai laran, Unidade Nacional metin tiha ona, husi Tutuala to'o Fronteira, liu husi Oe-kusi no Jako, katak Igreja mos hamutuk ona, katak ema partidos seluk mos participa daudaun iha resistencia. Tan né, ha'u hakerek ba maluk sira iha liur atu tur hamutuk ho UDT, bele hakoak malu fali.
Iha liur nebá, iha Portugal, iha Moçambique no iha Austrália, kala 'intel' mos hafuhu namanas timor oan sira iha nebá, hodi bok-an ladiak, kala 'mau-hú' tuituir hela sira nia lalatak iha liur nebá, kala tamba né, kleur tebes duni mak sira hasoru malu, hodi hamosu 'Convergência Nacionalista', nebé mos hetan problema barak - bele husu Fretilin nia ema sira iha liur, no Sr. João Carrascalão no Sr. Vicente Guterres.
Ha'u temi sira nia naran, só para dehan katak, se hanoin ha'u bosok karik, husu ba sira.
Maibé, kala lia anin to'o maluk sira iha liur nebá katak Gadapaksi iha ita nia rain laran, hurlele jovens sira tasak diadiak. Nuné mak, iha Moçambique, Rogério tenta atu 'hetan pengalaman' hodi halo sira rasik mak tá malu e Ramos Horta mos sai tiha sira nia dadur. Presidente Chissano, tempo nebá sei
Ministro Negocios Estrangeiros, mak ba liberta Ramos Horta. Ha'u bosok karik, husu ba sira, tamba sira mak hela hakmatek, estuda sai doutor, iha tinan ruanulu resin hat nia laran, iha Moçambique.
Harí tiha Convergencia Nacionalista, iha Lisboa, iha ai-laran, ha'u kontenti tebe-tebes, hodi fo tan hakat ida ba oin. Iha Dezembro 1986, ha'u hamosu CNRM, ha'u husik Fretilin, tamba nudar Comandante Falintil Aswain ha'u tenki lori FALINTIL sai husi Partido ida nia okos.
FALINTIL sai, hodi nuné, nudar Forças Libertação Povo tomak nian, partidos tomak nian, ema hotu nian, loro-monu, lososa'e, tasifeto, tasimane, hodi hatutan Ramelau ba Matebian.
Ha'u dehan ba sira iha liur, katak, nudar Comandante FALINTIL, ha'u mak kaer funu. Katak mos, ha'u respeita nafatin FRETILIN, i membros CC nian hamutuk ho ha'u iha ai-laran, tama iha CNRM nia laran.
Lu Olo, dehan katak, iha tinan 24 nia laran, nia lori bandeira Fretilin iha nia kohe laran; kala tebes duni, maibé ha'u nunka haré. Bain-hira ha'u la'o, nudar membro Comité Central Fretilin, mai to'o raiklaran, hodi organiza fali Resistência, ha'u lembra katak nia, Lu Olo, subar hela iha Builó. Karik, suku hela kohe, hodi tau bandeira Fretilin nian.
Lu Olo dehan mos katak, sé mak sai husi FRETILIN, traidor no la iha história. Liafuan mamuk no beikten, tamba sé traidor, ha'u traidor uluk, ha'u traidor boot liu ba Povo ida né, no Rai ida né. Ha'u husik Fretilin, atu liberta ita nia Rain no Povo tomak. Tamba ha'u la oho Fretilin e respeita nafatin Fretilin, mak Lu Olo bele sai Presidente, hodi sai matenek foti uluk kartaun iha Parlamento Nacional, hodi maioria tuir, vota contra ka vota a favor.
Ha'u mak sinti-an hanesan traidor ka la iha história, hodi fila fali ba Fretilin, dala ruma Lú Olo la sai Presidente Fretilin.
Maluk sira tomak Membros Fretilin nian
Hanesan ha'u dehan iha kotuk, iha protesto maka'as tebe-tebes husi liur, dehan katak ha'u oho Fretilin. Abílio Araújo hakerek mai maluk sira Fretilin, atu reorganiza-an fila fali. Ami reune. Ma Huno, Mau Hodu, Konis Santana, nudar membro Comite Central Fretilin ho ha'u, ami decide atu hatún Abílio Araújo, tamba iha funu laran, ami labele simu ordem husi liur, tamba, husi liur, sira mak tenki tuir orientações husi laran.
Tamba, iha ai-laran mos, ami simu jornais husi Portugal, informações oioin, no rona mos radio, ami hatene katak, sira iha liur, iha rasik Fretilin nia laran, haré malu la diak, la hamutuk. Husu ba José Luis Guterres, Ramos Horta no Abílio Araújo, se buat sira nebé ha'u dehan, los ka lae.
Ami haré katak, keta em vez de tau sira nia hanoin ba Povo nia terus, sira bele han malu hodi hadau kadeira Presidente Fretilin nian e depois tenta comanda fali funu husi liur. Tamba, iha ai-laran, la iha ida buka kadeira, buka deit atu servi, hodi lori funu ba oin, sira nain tolu hateten mai ha'u katak, la iha ida husi sira hakarak sai Presidente Fretilin.
Nuné, ami decide atu cria CDF (katak, Comissão Directiva da Fretilin), hodi evita katak matenek sira, iha liur nebá, han malu buka sai Presidente Fretilin. Se maluk sira la fiar, husu ba Lu Olo, momento ne, nia iha nebé? Se nia iha Reunião ida nebá, nia sei bele dehan katak ha'u bosok karik, katak buat sira né ha'u inventa, tamba la lós.
Husu mos ba Lu Olo, tan sa mak ikus tiha, nia mesak mak kaer Comissão Directiva Fretilin nian, iha ai laran. La os, tamba Ma Hunu no Mau Hodu captura tiha no Konis mate tiha? Iha mundu né, ema balun haluha lalais tiha ema seluk nia ruin no ran nebé fakar ba 'Ukun Rasik An' i, at liu, bele tafui fali ba sira nia rate.
Iha ailaran, ami mos lê acusações husi Amnestia Internacional no Organizações Direitos Humanos, katak Fretilin mos comete crimes. Ha'u haruka mensagem ida ba liur, hodi reconhece duni katak Fretilin oho duni ema, tamba problema ideologia, hodi arrepende ba ida né. Iha liur, sira hotu hirus ha'u tebe-tebes, Abílio Araújo sai kedas deklara katak lae, buat nebé ha'u dehan, ne bosok.
Hahú iha né, ha'u mos taka dalan ba sira, tamba hodi relatorios no informasoens nebé ha'u haruka, mak sira mos koalia ba mundo. To'o 1989, ha'u haruka fali informações no relatorios sira ba CDPM (Comissão para os Direitos do Povo Maubere) nebé belun portugueses sira mak kaer.
Maluk sira hotu Maluk membros Fretilin nian
Iha 1989, ha'u iha Ainaro, ha'u simu surat ida husi Rogério Lobato, acusa sira hotu iha liur, katak sira la halo buat ida, dehan mos katak funu hotu tiha, hotuhotu tenki simu justiça popular. Rogério mak fo hatene mai ha'u, iha surat né, katak Mari Alkatiri hakiak hela coelho no manu iha Maputo.
Ha'u simu, iha 1990, surat ida husi Ramos-Horta oferese-an atu sai nudar ha'u nia representante espesial no representante CNRM nian iha liur. Ha'u subar hela iha Becora, ha'u hakerek ba nia, katak ha'u hatán, maibé tenki tuir prinsipius no orientasoens politicas nebé CNRM nian, no haktuir ha'u nia liafuan. Nia mos hatán fila fali, hodi dehan katak nia mos 'sai husi Fretilin' atu serbi ba funu. Se maluk sira la fiar karik, husu ba Ramos-Horta.
Iha 1991, iha Novembro iha Santa Cruz, maluk balun conta lori liu ba Fretilin. Ha'u respeita imi nia terus, maibé labele soe tiha ema seluk nia hanoin no hahalok, ba fali tahu laran. Hanesan né, ita la iha honestidade política. Labele temi Fretilin nia bandeira deit, tamba ha'u mak fo orientações atu lori mos UDT nia bandeira no bandeira Portugal, tamba tuir Resolução ONU nian, Portugal sei sai hela hanesan 'potência administrante'.
Manifestação atu husu 'solução pacífica', iha ONU nia mahon, ho participação mos husi Portugal no Partidos Politicos sira. Husu boot, labele dehan iniciativa Fretilin nian, tamba la os, tamba iha Comando da Luta ida, husi CNRM.
Iha fins 1998, ha'u fo kbit ba Manuel Tilman, Pe. Francisco Fernandes, Pe. Domingos Maubere no Pe. Filomeno Jacob, ba to'o Portugal hodi ajuda Ramos-Horta no Fretilin no UDT, hala'o Conferência hodi muda CNRM ba CNRT, nuné halibur Timor oan tomak iha laran. Tamba UDT la simu liafuan Maubere i hakarak 'T' ba Timorense. La fiar, husu ba Sr. João Carrascalão no sira seluk nebé, uluk iha liur.
Doben sira Maluk Fretilin nia membros sira
Iha 1998, se ha'u la sala, iha ona Reformasi nia laran, iha Indonesia, ha'u mak haruka Mau Hodu ba to'o Sydney e ha'u hakerek ba Fretilin atu organiza-an nudar Partido, hodi hatudu mos sira nia orientação político-ideológica.
Iha CNRM no CNRT nia mahon, mak Povo manán iha Agosto 1999. Ne mak história, história resistencia nian, história terus nian, história ran nian. Ohin loron, ita rona, Fretilin mesak mak halo funu. La buat ida, imi deit mak Funu nain, né ami simu, naran keta mai soe fali rai henek iha Povo nia matan, tamba povo tomak mak ba vota, la os Fretilin deit.
Iha Maio 2000, Fretilin convida ha'u ba koalia iha sira nia Conferência, iha GMT, agora sarani ona ba GAT. Ha'u husu buat tolu ba Fretilin:
- ida, revê, katak haré fila fali, kazu Xavier do Amaral nian, tamba nia la os traidor ba ita nia rain, maibé la simu ideologia nebé, iha Laline, Maio 1977, Comité Central hasai. - rua, ba ema hotu nebé Fretilin oho, tamba considera nudar traidor, maibé sira la os traidor, sira la simu deit mak ideologia marxista-leninista, ba sira né, hamós tiha sira nia naran, hodi família sira tur hakmatek. - tolu, Fretilin tenki husu deskulpa ba Povo, liuliu ba familiares vítimas sira nian. Iha Conferência ida nebá, ha'u hatete nuné: 'Nudar, membro Comité Central Fretilin nian, iha tempo hahú funu to'o funu nia klaran, buat diak hotu nebé Fretilin halo, ha'u mos halo parte, buat at nebé Fretilin halo karik, ha'u mos simu responsabilidade. La os katak ha'u sai ona husi Fretilin, mak ha'u hakarak atu fase liman.
Ha'u husu mos katak, naran Fretilin hasai tiha desizaun politica ida kona ba ne, ha'u rasik sei tun ba povo hodi husu deskulpa, hodi explica tan sa, hodi husu família sira compreende sala nebé halo tiha ona.
Liu tiha loron hirak, iha Fretilin nia festa, iha 20 de Maio 2000, iha Estádio, sira convida ha'u ba e, depois de Lu Olo, fo sai nia discurso, ha'u husu ba nia no Mari, kona ba ha'u nia pedidos nebé ha'u fo hela iha Conferência. Sira hatán katak sira harí tiha ona Comissão atu haré ba ida né.
Iha Agosto 2000, iha Congresso CNRT, Fretilin dada-an ketak tiha, hodi sai husi CNRT. Ami hakmatek nafatin, serbisu nafatin tuir processo polìtico nebé UNTAET mos kaer hela, to'o Junho 2001, CNRT dissolve tiha, tamba nia missão hotu tiha ona.
Iha Janeiro 2001, Ramos Horta fo hatene ba diak liu ha'u koalia ho Mari. Ha'u hatán katak, Fretilin mak loke CNRT nia odamatan atu sai, ema ida seidauk taka, hakarak mai, mai deit. Mari ba koalia ho ha'u, iha CNRT/Balide.
Nia dehan sira sai, tamba hirus ha'u, tamba ha'u husik fali ema balun ba koalia iha Congresso nia laran, hodi hamonu Fretilin nia naran. Ema sira né, mak familiares vítimas violência política FRETILIN nian iha ai-laran.
Ha'u hatán ba nia, ho hirus oitoan: 'Ita boot haluha tiha ona, imi nia Conferência iha Maio, nebé ha'u husu buat tolu ba imi. Hamós vítimas sira nia naran, ka husu deskulpa ba Povo, la os hatún Fretilin, maibé hadia ka hamós Fretilin nia naran'.
Ha'u dehan mos ba nia: 'Ita boot la iha liu razaun atu tauk, tamba ita boot bele dehan ba povo nuné: Ha'u, Mari, ha'u la iha buat ida ho hahalok sala nebé mosu iha ita nia rai laran. Ha'u, Mari, iha Maputu, terus tinan sanulu resin hat, maibé ha'u fase ha'u nia liman, loroloron, ho sabaun. Ha'u, Mari, nia liman mos. Se imi hakarak husu, imi husu ba Xanana, nia liman mak foer, nia liman mak ran'.
Ha'u dehan nafatin ba nia: 'Se ita boot koalia hanesan ne mos, ha'u simu, i ha'u sei ba husu desculpa ba Povo, bain-hira Fretilin halo decisão política ida kona ba ida né'.
'Lapangan Pramuka' muda ba 'Campo da Democracia', tamba Partidos hotu-hotu assina katak, sei harí Governo Unidade Nacional. Fretilin manán tiha, sira sés-an ba 'compromisso político' ida nebé sira simu. Se lakohi simu, lalika ba, do que ba tiha, assina tiha, no fim sé kotuk ba lia fuan nebé temi. Hanesan los Constituição nebé sira halo, Leis nebé sira halo. Sira halo tiha, fila kotuk, la kumpre tuir.
Povo nebé ha'u respeita tebes
Membros Fretilin nian
Hotu-hotu hatene no aceita, Fretilin manán iha Agosto 2001. Ita koalia lolós karik, ho respeito tomak ba Partidos oposição sira, maioria Fretilin nian mak halo Constituição RDTL, hodi define Estado de Direito Democrático.
Iha Estado de Direito Democrático, tuir Constituição, Forças Armadas no Polícia tenki apartidárias, labele defende partido ida.
Maibé, sa ida mak ita haré, Polícia iha Governo nia ókos, atu moris fo han fen ho oan, ladun brani atu dehan 'lae', ba ordem nebé mai husi Ministro Interior e, dala ruma, husi Primeiro Ministro rasik.
Iha dia 2 de Junho foin daudauk né, antes de reunião Conselho Superior de defesa e segurança, Brigadeiro Taur mai koalia ho ha'u e nia dehan: Presidente, ha'u dehan ba Dr. Roque Rodrigues, 'Imi nia sala boot, mak imi tenta atu lori fali F-FDTL ba Fretilin nia ókos'. Iha momento ida né, ha'u haksolok tebes, tamba ha'u hasoru fila fali ha'u nia Alin, nebé ha'u lakon tiha.
Serviços Informação ka Inteligência, sai fali inteligência partido nian, hodi rona tuir Presidente nia koalia iha Lospalos, 'sms' kedas ba Primeiro Ministro, hodi acompanha Partidos oposição sira nia actividades, mos 'sms' ba Primeiro Ministro. Jovens balun, iha Farol, haré buat ruma mós, 'sms' ba Primeiro Ministro. Ohin loron, tamba servisu la iha, ita hotu buka moris. Se mak iha osan, ita hakbesikan ba sira.
Ema hotu haré katak buat ida né akontese iha ita nia rain.
Foin daudauk né, reunião iha Baukau, balun dehan nunè: 'Xanana, nuné duni, iha funu, fahe ita, funu hotu tiha mos fahe nafatin ita'.
Ha'u compreende liafuan 'fahe' nia sentido. Nia sentido katak, ba sira politico no matenek boot sira né, lolós, povo ne tenki tama tomak ba Fretilin, Polícia, FDTL, funcionários, bisnis, suco, aldeia, karau, nehek, ai, du'ut, buat hotuhotu tenki tama iha Fretilin. Timor-Leste mak Fretilin, Fretilin mak Timor-Leste. Labele iha tan buat seluk, labele iha tan ema seluk. Né mak explika katak 'Xanana fahe Timor', tamba né, 'Xanana mak tenki tun'. Temi hanesan fali, ha'u hakarak ukun to'o tinan 50 nia laran.
Balun, uluk, iha 1991, ha'u hasoru sira iha Dili, fo parabéns mai ha'u, tamba hasai estratégia política nebé los, iha 1986, hodi hamoris CNRM. Ohin, hetan ona cadeira iha Governo, hodi hein, aban bain rua, sai Ministro, dehan fali ona katak, ha'u fahe Povo.
Povo doben no terus nain
Tamba né, mak liu tiha Congresso Fretilin nian, iha Maio kotuk, delegados barak ka balun simu kilat. Administrador Distrito no Subdistrito sira mos, rona dehan balun simu kilat. Tamba né mak, ita haré iha televisão, rona iha rádio, lê iha jornais sira, politico nain, matenek sira nebé kaer kuda talin nia tutun, dehan beibeik: 'Mari tun, ran sei nakfakar!', 'Mari tun, Timor rahun!', 'Mari tun, funu mosu!'
Comandante kala mak Rogério. Membros Comité Central sira kala sai hanesan Conselheiro Político, ba ideologia 'Ran Nakfakar', no ideologia 'Timor Rahun'! Vice-Presidente Parlamento mos gosta ona temi funu. Eh, osan barak ona, temi lerek funu.
História la'o daudauk, la'o nafatin, ita hotu nia hahalok mak hakerek história. Eurico Guterres, mundu tomak conhece, temi nudar assassino ho buat seluk tan i nia hetan prisão, i ita hotu temi nia
naran, tamba, iha Timor-Leste, ita hotu mesak santo deit, ita mesak heróis da Libertação, ita mesak político ukun nain nian. Maibé, interessante tebe-tebes!!!
Enquanto Eurico Guterres, iha 26 de Maio, haruka 'sms' ida mai, hodi husu ba ukun-nain sira atu labele halo povo sofre hanesan né, ita nia ukun-nain sira temi, ho kontenti, ´ran sei nakfakar', ´Timor sei rahun' no 'ita sei funu'.
História la'o daudauk, la'o nonok, la'o nafatin, hodi hakarek hela ita nia hahalok, diak ka at, mos ka foer.
La iha ema ida sei inventa história, ita mak halo daudauk ita nia história nebé triste no halo ita moe, no povo sofre.
Sira kala konta hela nafatin ho F-FDTL. Hodi sira nia hahalok, F-FDTL naran foer tiha ona. I ha'u fiar, F-FDTL, ohin loron, hein ha'u, atu ami koalia. F-FDTL, sala duni, maibé tamba ba rona fali ema-at, ba rona fali ema ke la hadomi povo, ba rona fali ema ke hakarak sosa povo nia klamar. Uluk, iha funu laran, ita dehan beibeik: Kilat musan la oho karik, fos ho super-mi bele oho. Katak, kilat musan bele oho deit mak isin, rupia, fos ho supermi oho klamar hotu dala ida.
Ha'u sei hatais fali farda, hodi foti fali F-FDTL nia naran. Ha'u sei la'o fali ho Falintil sira, nebé Povo Timor nia Aswain, nebé ohin loron tanis, tamba sira arrepende, lakohi rona sira nia Maun, ba se tilun fali ba ema hamrok-ran. Iha 2000, ha'u husik tiha FALINTIL, tamba ha'u hatene, sira kumpre tiha ona sira missão lulik atu liberta Pátria, sira boot hotu ona, ha'u bele husik sira la'o mesak. Hanesan CNRT, iha 20001, ami taka tiha, hodi ida-idak buka fatin iha processo foun, ukun-an nian.
Mas, ha'u pronto atu la'o fali ho sira, ba husu desculpa ba Povo. Ikus tiha, F-FDTL tomak, husi Brigadeiro-General to'o soldado foin tama, sei halo Juramento ba Povo, katak, nudar militar, sei hakru'uk ba Constituição, no respeita Leis sira, sei la depende ba Partido ida, no sei fo garantia ba liberdade no fo segurança ba população, no sei respeita ordem constitucional.
Ba PNTL, nebé, ema hamrok-ran buka fahe no soran, sei mos halo juramento ba Povo, katak, sei haku'uk deit ba Constituição, sei defende legalidade democrática no fo garantia ba segurança interna povo tomak nian e sei la tuir partido ida.
Iha loron 11 fulan Maio, Mari dehan ba ha'u katak nia desconfia Rogério, mak iha kotuk, iha 28 de Abril, tamba la cumpre nia ordem atu haruka kedas UIR ba hodi tahan manifestantes sira.
Semana rua liu tiha, Rogério ba mos Kaikoli e ba koalia ho ha'u. Ha'u dehan ba nia: 'Rogério, atu temi Nicolau Lobato, ha'u bele dehan ba o, katak ha'u hamutuk ho Nicolau iha momentos balun mais dificeis iha funu. Ema acusa o katak o fahe kilat. Fiar netik ha'u ba. Hanoin didiak ba, tamba iha funu, ha'u la lakon ema ruma husi ha'u nia familia, o lakon o nia família tomak. Nicolau ho o nia alin sira, haré hela ita, tanis hela, tamba buat sira nebé acontece daudauk. Ha'u hatene, sira lakohi ida né'.
Maluk sira
História boot ema hamrok-ran ne sei boot, sei naruk. Tamba, iha fatin-fatin, mosu comandantes kiik-kiik, namkari iha Timor tomak, hodi halo tarutu, hodi hatauk ema. Ema balun, kala husi Departamento Comunicação Comité Central nian, haruka beibeik 'sms' ba delegados sira, administrador sira.
Mas ho ansia, buti sala número, ema hotu hetan, e 'sms' husu atu lori 'povo rihun 10 husi distrito ida ne, rihun lima husi distrito ida nebá, atu apoia camarada Lu Olo no camarada Mari'.
Ohin, se mak atu sai funcionário, ka sai ministro, tenki prepara-an oho nia klamar rasik, tamba dolar kolu molik tiha ona princípios nebé sira iha karik, ita la hatene.
Ita haré momós, ema sira ne, halimar ho povo nia terus, usa povo atu defende sira nia kadeira, sira nia naran no sira nia bolso.
CAVR nia Relatório husu atu PÁRA HO VIOLÊNCIA POLÍTICA, hodi Povo labele terus tan dala ida. Foin, iha Janeiro kotuk nebá, mak ha'u lori Relatório né ba entrega ba Secretário-Geral ONU nian. La to'o fulan nén deit, kilat tarutu, ahi suar, ema mate fali iha Dili laran.
Jovem ida iha Lospalos, dehan ha'u traidor, tamba la defende Tribunal Internacional. Ohin loron, nia tur la hakmatek, loko-an los, iha Lospalos nebá, fiar katak Fretilin iha kilat atu halo funu.
Ha'u ba Lospalo, iha tinan kotuk, ha'u koalia ho sira, e ha'u dehan Fretilin tenki husu desculpa. Sira 'sms' kedas ba Mari. Iha reunião ida nia laran, Mari hatudu 'sms' né ba ha'u, hanesan kontenti tamba nia rede informações Partido nian, namkari iha Timor tomak, atu informa Presidente nia koalia ka oposição sira nia actividades.
Ha'u bele dehan ba jovem ida né, katak ha'u, agora, lakohi sai tan traidor ba Povo. Tamba sa? Bain-hira, Tribunal começa tesi kona ba crimes sira nebé akontese daudauk, ha'u sei husu ba Tribunais sira atu considera se bele hamamuk tiha Prisão Becora, Baukau no Ermera hodi simu bainaka foun. Sira hotu, nebé oras ne dadur, sira nia sala kiik, se ita compara ho ida nebé acontece daudauk. Crime contra Estado de direito democrático, crime contra povo ida ke terus tiha ona iha funu, durante tinan 24 nia laran. Becora, Baucau no Ermera sei simu bainaka oi-oin deit, corruptos lubuk ida mos, sei ba iha nebá e tenki ba iha nebá.
Comisaun Investigasaun Internasional sei mai, atu ajuda ita tomak, atu haré ba violência polìtica nebé mosu iha ita nia rain.
Buat hotu nebé CAVR halo no hato'o, hodi rona povo nia halerik, povo nia husu, povo nia exigência, ba políticos sira atu labele tan halo povo sofre, atu evita violência politica, buat sira né hotu, liderança Fretilin lakohi rona, la halo kazu.
Liderança Fretilin hatudu katak, halerik né, la os sira nia problema, tanis né, la os sira nia problema, povo terus mos la os sira nia problema, povo mate mos la os sira nia problema. Sira nia problema boot mak, halo oinsá deit, bele ukun nafatin. Liderança Fretilin nian, hatene deit acusa ema seluk, tamba sira nia arrogância, sira lakohi simu katak sira halo sala. Ba sira, sala la iha, buat nebé sira halo iha ona objectivo ida: kaer ukun.
Sira tenki hanoin deit mak funu, atu kaer ukun, tamba ukun fo buat hotu-hotu, osan, uma diak iha rai seluk, bisnis nebé hatama osan ba sira no ba partido, maibé partido né mak sira lubuk oan nebé kaer ukun.. Povo terus hela iha Dili laram, sira seidauk be haré Povo, seidauk ba koalia netik ho Povo. Sira hanoin deit mak atu mobiliza ema husi interior, atu hatudu katak Fretilin tomak hakru'uk ba sira, hodi re'i sira nia futar liman ho ain. Povo nebé mobiliza atu apoia sira, koitadu, kala sa'e kareta de graça, mai Dili, hakilar oitoan 'Viva ida n'e, Viva ida nebá', han tiha, fila ba uma, ke'e rai nafatin, oan atu ba escola mos, osan la iha, iha uma hamalaha hela deit.
Iha mensagem fim-do-ano, 2005, ha'u fo apelo ba jovens no povo tomak, atu labele fiar políticos sira nebé temi 'violência', dudu sira ba violência. Ita lakohi rona malu, ita hotu fiar katak, matenek boot liu iha mundu rai klaran, mak sira nebé, ho sira nia hahalok, bele fo osan ba sira, hodi hafoer Fretilin nia imagem, hodi hamate Fretilin nia naran no Fretilin nia história.
Ha'u hatene, Nicolau Lobato triste. Nicolau Lobato sei la husu, atu tau nia naran iha kintukantu. Nia la precisa. Buat nebé nia husu, mak ida deit: Respeita nia luta, atu liberta Rai né ho Povo né, respeita netik nia ran!
Lulik no Matebian sira, hadér ba, hodi haré povo ida né! Ruin nebé namkari lemorai, hamrik fali ba, Ran nebé nakfakar lemorai, hamutuk fila ba, hodi haré sira nebé hakarak estraga povo, hakarak halo povo terus beibeik, hakarak halo povo mate beibeik. Hatudu imi nia-an ba, hatudu imi nia kbit ba! Imi nia oan ha'u, mak né, sadik daudauk imi, hodi tau matan ba Povo né, hodi liberta tiha Povo né husi ema hamrok-ran nia okos.
Povo terus nain Membros Fretilin nian
Iha política, bain-hira ita halo sala, bele kiikoan ida, maibé ita la reconhese katak sala, ita sei halo sala barak no boot liu tan. Tamba la reconhece katak, iha 1975 to'o 1978, Fretilin oho membros Fretilin rasik no seluk nebé la aceita ideologia sira nian, ohin loron, buat oho ne, ba lideransa Fretilin la os problema. Oho, ba sira, katak, ema ida ka rua, ka sanulu, ka atus, ka rihun, mak mate. Buat nebé importante ba sira, Partido tenki maka'as, tamba sira tenki ukun nafatin.
Partido hanesan né, Partido ida ke lakohi democracia, partido ida ke hakarak impõe nia hakarak mai ita tomak.
Ha'u respeita Fretilin, tamba Fretilin mak hanorin ha'u hadomi Rai no servi ba Povo.
Povo tomak respeita Fretilin, tamba Fretilin iha História Timor-Leste nia laran. Maibé, Povo tenki hakribi ema balun nebé hakarak hamate Partido ida né, hodi halo mos Povo tomak terus.
Ema sira hanesan né, la merece iha Fretilin nia laran. Ha'u fiar, Partido sira seluk mos, sei la simu sira, tamba ema sira ne, hakarak susu fali povo nia ran, hakarak haré povo nia terus, atu sira ukun ba beibeik, hodi hetan diak. Partido ida nebé simu sira, Povo tenki cuidado, tamba Partido né, keta ikus mai sai hamrok fali karik, hodi husu hemu povo nia ran.
Rogerio sai husi Ministro, Mari foti nia ba Vice-Presidente Fretilin. Halo ita hotu mak moe ba politica foer né. Rogério ba Quartel Polícia nian, husu combustível ba kareta nebé sei iha nia. Encarregado Logística PNTL dehan: Ita boot la os Ministro Interior, labele hetan ona combustível husi PNTL. Rogério hatán, hodi tolok tan: Likrauk, ha'u agora boot liu Ministro, o hatene ka lae?
Iha 28 Novembro 2002, ha'u husu atu hasai tiha nia, tamba informações husi fatin hotu-hotu dehan katak, em vez de hala'o nia serbisu, ba organiza povo, atu tá ai, nia mak sei fa'an, kuda aifarina, nia mak sei fa'an, halo tua, nia mak sei fa'an, kaer ikan, nia mak sei fa'an. Ha'u koalia ho Mari, nudar Primeiro Ministro ho Ministro Horta, iha ha'u nia uman, antes de 28 de Novembro, 2002 né, kona ba Rogério. Ikus mai, tamba ha'u husu atu hasai nia, ha'u mak sala i 4 de Dezembro akontese, dun fali mai ha'u.
Ema hotu hatene kuak sira nebé ke'e hela iha Tibar, no fatin seluseluk, tamba Rogério buka osan mean, nebé nia rona katak Japoneses sira hakoi hela. Ita lalika admira ba hahalok nebé Rogério halo. Bain-hira, ita funu no terus daudauk, iha ita nia Rai-laran, Rogério, nudar Ministro de Defesa, hela iha Angola i aproveita halo tráfico diamantes, sai ema kaer tiha nia, hodi ba dadur. E Fretilin, tamba nia naran Lobato, ou tamba ema balun mos kanek, foti nia hanesan Vice-Presidente Fretilin nian.
Iha posse ba Ministro do Interior, ha'u kaer liman ho nia i ha'u dehan: 'Rogério, labele hanoin ha'u atu respeita ó, tamba o nia naran Lobato. Nicolau mos Lobato, mas nia Nicolau, ó, naran Rogério. Ha'u sei respeita ó, se ó nia hahalok hatudu mai ha'u atu bele respeita, mas la os tamba ó Lobato.' Investidores balun mai i buka hasoru ha'u i sira dehan: 'Presidente, imi nia sistema né oin seluk liu, atu investe iha imi nia rain, iha dalan rua: ida, tenki liga ba Agencia Investimento nebé Ministro Rogério mak kaer, ida seluk ba langsung ba ema boboot sira.
Empresários Timor oan balun ba dehan ba ha'u ho triste: Presidente, ha'u hetan tiha ona licença ba ha'u nia Companhia, maibé ami hetan pressão, osan balun tenki tama ba Fretilin. Ha'u husu ba sira,
'hakarak ha'u koalia sai?', i sira hatán ' Maun, ami hein tinan hirak kedas, osan mos lakon barak ona, husik ami recupera fali ami nia osan lai'.
Maluk Fretilin nia membros sira
Povo doben, terus nain
Tamba né, mak, nudar Presidente da República, nebé la aceita resultado Congresso loron 17 to'o 19, Maio kotuk ba, ha'u exige ba Comissão Política Nacional Partido Fretilin nian atu hala'o, lalais kedas, Congresso Extraordinário ida, atu hili, tuir Lei nº 3/2004, kona ba Partidos Políticos, Direcção Foun Partido nian. Ha'u dehan, tuir Lei, né katak, muda 'eleição foti liman' husi Estatuto Fretilin nian, hodi nuné eleição Direcção foun, tuir voto directo no secreto. Ha'u fo prazo to'o semana ida né, atu hala'o Congresso Extraordinário né, tamba actual Direcção Fretilin nian, Direcção ida que ilegítima.
Presidente Fretilin, Lu Olo, Vice-Presidente Fretilin, Rogério Lobato no Secretário-Geral Fretilin, Dr. Mari Alkatiri, sira né, tuir Lei Partidos Políticos nian, ilegítimo hotu.
Labele dehan Fretilin la iha osan, tamba Fretilin iha osan barak.
Até osan resto husi Congresso nian, Rogério sosa kareta rua ba grupo Rai Lós nian.
Iha tiha Direcção Foun, mak ha'u bele discute Crise agora né husu sa ida ba Estado atu decide. Tamba la os Fretilin mak sala, maibé ema matan-luan ba osan no ambisaun boot atu sa'e povo nia kotuk sira nia hahalok.
Sa ida mak Estado de direito democràtico? Artigo 1 ita nia Constituição dehan: 'Repúblika Demokratika Timor-Leste katak Estado ida nebé demokrátriku.... no iha respeito ba dignidade ema moris idaidak nian'. Ohin loron, ita temi 'funu', temi 'ran nakfakar', katak ita haluha tiha tolerância política. Uku nain sira hatudu katak, la iha respeito ba dignidade ema idaidak nian, hodi konsente ba violência, no destruição nebé halo ema lakon vida no sasán.
Iha artigo 6, Constituição dehan: Objectivo fundamental (katak 'dasar') Estado nian mak: alínea b) garante no promove sidadaun sira nia direitu no liberdade fundamental, no respeito ba Estado nia prinsipiu kona ba direito demokrátiku; alínea c) defende no garante demokrasia política. Iha crise né nia laran, ita rona mak ameasas oi-oin. Ukun nain sira ajuda viola daudauk objectivo sira nebé Estado nian rasik.
Iha artigo 29º, Constituição dehan: N.º 1 - labele viola ema ida nia vida; n.º 2 - Estado reconhece no garante direito ba vida.
Sa ida mak ita haré? Husik ema tiru malu, ema mate, povo sofre. Ukun nain sira ajuda viola Estado nia obrigação, la kumpre nia dever atu garante ba sidadaun idaidak, direito ba vida.
Buat sira né hotu mak halibur malu, fo sentido ba liafuan 'Estado de direito democrático'.
Povo, agora, enfrenta problema boot tebetebes ida: kilat iha ema civil nia liman, kilat taruto iha fatin barak. No mos, ha'u hakarak informa, Forças Intervenção, kaer kilat barak nebé la os PNTL nian ka F-FDTL nian.
Estado labele konsente buat ida né, terus ida né ba Povo. Ema balun temi katak 'ita lakon daudauk ita nia soberania'. La os tamba Forças Internacionais mai ita nia rain, mak ita sei lakon soberania, tamba ita mak husu i, liuliu, tamba ita mak hatudu, ita la iha kbit atu resolve problemas sira nebé mosu, hodi hamosu fali problemas boot liu.
Estado de direito democrático la os deit òrgãos soberania tur hamutuk, hamnasa ba malu, sai iha TV, koalia ba jornais sira, katak ami hamutuk. Unidade Nacional la os, ita rabat ba malu, hodi hatudu ita nia nehan ba povo. Unidade Nacional atu metin, metin husi ita nia hanoin no ita nia hahalok, metin husi rona ba povo nia lian, rona ba povo nia halerik. Ami ukun nain sira sempre haluha katak: povo bele terus, ami diak nafatin, iha careta Estado, iha uma Estado, povo terus, ami simu osan nafatin, povo hamalaha, ami bolu malu han diak deit, hemu tan tua, povo tauk tiru, ami la'o ho segurança maka'as.
Tamba ida né, ami costuma mos la rona povo nia halerik, tamba ami dok husi imi. Povo terus daudauk, balun sei brani dehan 'Funu!' Em vez de ami, Ukun nain sira moe, ami hatudu katak, povo nia sofrimento né la kona liu ba ami nia kulit.
Estado labele konsente ida né. Estado mós labele konsente katak iha kilat ilegal iha ita nia rai laran. Ha'u fiar, Fretilin mós labele konsente buat ne hotu. Se Fretilin konsente, Fretilin hakarak halo história foun iha ita Rai doben né.
Responsabilidade sé nian lós? Justiça sei haré, sé nia responsabilidade! E buat sira né hotu, grave tebetebes! I, ohin loron, ida né mak Povo preokupa! E Fretilin rasik tenki preocupa ho ida né.
Tamba né, ha'u fo APELO ida ba hotu-hotu nebé ohin loron kaer hela kilat, atu ba entrega ba Forças Internacionais sira, hodi hateten se mak fahe. Imi la iha culpa, tamba ema seluk mak lohi imi atu tama iha rai kuak. Se la entrega kilat sira ne, mak Forças Internacionais mak ba hetan, ne significa katak imi hakarak rai hela kilat atu oho ema. Diak liu, hotu-hotu nebé simu kilat, ba kedas ona entrega ba Forças Internacionais sira. Labele haluha, tenki dehan se mak fo ba imi no atu halo sa ida.
Inquérito komesa la'o daudauk ona kona ba fahe kilat ba civis sira no mos atu hatene kilat ilegal sira né, mai husi nebé no ba sé, sé mak husu, sé mak simu, sé mak iha alfândega husik sai. Imi hotu nia naran, ema sei temi.
Ema sira nebé kaer Fretilin, ikus ne, costuma hakilar nuné: vigilância máxima.
Agora, tempo ha'u mak husu fali ba povo atu halo vigilância maka'as iha Distritos no Subdistritos, ba sira nebé kaer no fahe kilat ba delegados sira, ka ba ema seluk. Se imi hatene ka haré ema balun iha hela kilat, maibé rai subar tiha ona, fo hatene ba Forças Internacionais ba hasai, se nia lakohi entrega. Se entrega agora kedas, sira fila kedas ba uma. Se ulun fatuk tós, subar hela ka hakoi hela kilat, sira sei responde iha Tribunal, kona ba, ho misaun sa-ida mak sira simu kilat né, i rai subar hela né, atu halo sa ida, atu oho sé.
Maluk sira tomak Povo doben, terus nain
Ha'u fiar tebetebes katak, ita hotu haré ona, ita tenki hanoin uluk liu mak povo nia terus. Nudar Presidente da República, bain-hira ha'u sai ba liur, ha'u sempre koa'lia hanesan né: Timor, caso sucesso duni, maibé sucesso né to'o deit, 20 de Maio 2002.
Processo ukun-an iha ita nia rai laran mak sei hatudu katak ita sucesso nafatin ka seidauk.
Ha'u fiar, ho crise boot tebes ida né, nebé la fo garantia ba Estado de direito democrático atu moris, ita sei hakat liu mota merak né, hodi harí duni buat foun iha ita nia rai, hodi haburas direitos humanos, haburas democracia, haburas domi no dame.
Membros Fretilin nian Povo doben, terus nain
Ha'u husu ba Primeiro-Ministro se nia hatene kona ba ema fahe kilat ba delegados Fretilin nian balun, nia dehan nia la hatene. Maibé, ikus ona, nia hatene tiha, nia haruka beibeik Rogério atu desarma. I Rogério haruka 'sms' ba Rai Los, atu para tiha iha dalan, manifestantes nebé contra Governo, hodi sunu tiha kareta sira no mos 'sms' atu halo 'operações comando' kalan i subar loron.
Iha reuniões nebé ha'u iha ho nia, Primeiro Ministro koalia kona ba grupos armados, dehan tenki desarma, i nunka dehan mai ha'u katak, pelo menos, grupo Rai Los nian, nia hatene Rogério mak arma.
Primeiro Ministro informa mai ha'u katak, depois de tiru malu iha Tasi Tolo, iha 24 de Maio, nebé FDTL captura polícia nia kilat hat, Rogério fo hatene ba nia katak kilat ho ema nebé mate ne, grupo Rai Los nian, nebé Rogério rasik mak koloka iha nebá.
Lolós, Primeiro Ministro informa ba Brigadeiro Taur Matan Ruak kona ba ida né, katak kilat polícia nian né, la Comando polícia mak fahe kilat, tamba Rogério mak fahe. Ha'u hanoin, karik Primeiro Ministro informa ba Brigadeiro Taur, Brigadeiro kala la bolu civis atu fo kilat hodi mai Dili, ho FDTL, buka tuir policia sira atu oho.
Ha'u husu ba nia, Primeiro Ministro, se nia hatene kona ba kilat ilegal nebé tama iha ita nia rain, nia dehan nia la hatene.
Problema hotu-hotu nebé mosu, la os tamba nia. Sira nia koalia, mak dun deit ema seluk. Antes de ha'u ba Portugal, ha'u husu atu resolve problema peticionário sira nian, iha uma laran, katak iha quartel laran, hodi evita 'lorosae loromonu' nakfera ba liur, atu estraga estabilidade no Unidade Nacional.
Nia dehan los duni, problema né problema político, i promete katak nia sei halo buat hotuhotu atu resolve. Ha'u to'o tiha Portugal, iha Internet, sai katak Primeiro Ministro dehan nia 'labele resolve, tamba petição l aba nia', hodi fo apoio ba decisão atu hasai peticionários sira.
Maibé, loron hahú manifestação peticionários sira, Antoninho Bianco lê comunicado ida, katak, 'agora, Primeiro Ministro bele ona resolve, tamba primeira vez, mak oficialmente, simu petição'.
Problema hotu-hotu nebé mosu, ema seluk mak halo, ema selu mak hakarak, hodi estraga nia imagem, hodi hatún Fretilin iha eleições 2007.
Como ukun na'in sira, iha Órgãos soberania sinti no hatudu katak, problema sira nebé mosu la os sira nia responsabilidade, ha'u dehan ba Povo tomak no ba Fretilin.
1. Ema hotu tauk se Mari tun, funu fila fali no ran nakfakar fali. 2. Ema barak preocupa, se Mari tun, Governo sei la funciona, ema la simu osan i buat oi-oin. No mos, se Mari tun,bancada maioria sei resigna hotu e Parlamento mos la funsiona. 3. Balun dehan mai ha'u katak, ita tenki hatudu ba Comunidade Internacional, katak iha normalidade institucional ka constitucional, lae ita moe boot, se interrompe tiha instituições sira né nia servisu. Ha'u, Povo mak hili. Tamba hili, ha'u tenki presta contas ba Povo. Ha'u, antes de atu buka satisfaz comunidade internacional, ha'u tenki hakruuk ba povo, terus na'in, nebé hili ha'u. Povo husu daudauk mai ha'u, nudar Presidente da República, ha'u nia responsabilidade iha nebé, kona ba 'garante
Unidade Nacional' nebé nakfera tiha, 'garante estabilidade' nebé rahun tiha, 'garante normal funcionamento instituições democráticas', nebé paralisado tiha.
Nudar Presidente da República, nebé Povo hili, la os foti liman, maibé ho voto directo no secreto, ha'u moe tebes, tamba ha'u la kaer didiak ha'u nia responsabilidade. Né duni, ha'u pronto atu assume responsabilidade ida né.
Presidente da República mak órgão soberania. Ema ida deit, ha'u mesak deit, mak Órgão Soberania né.
Tuir Constituição, se Presidente República resigna-an, Presidente Parlamento, Lú Olo, mai tur fali hanesan Presidente da República, hodi promulga lei, atu sira bele viola diak liu tan.
Buat hotu bele funciona nafatin. Governo ukun nafatin, hodi taka tiha estrada kuak barak iha cidade Dili e Parlamento mós bele foti liman nafatin, hodi fo han fen ho oan. Iha Parlamento, la iha problema: Jacob Fernandes sei la hanoin funu, tamba sa'e ba Presidente Parlamento.
Buat importante boot ida, mak ne: atan oan ha'u, nunka dehan katak, ha'u tun karik, povo sei terus ka Timur sei belar tiha. Né duni, estabilidade sei maka'as nafatin e, ha'u fiar, ho òrgãos Soberania unidos nafatin, Timor sei la'o ba oin.
Nuné, Fretilin mak hili. La os Direcção Fretilin nian, nebé ilegítima, tamba viola Lei no Constituição.
Ou husu responsabilidade ba imi nia camarada Mari Alkatiri kona ba Crise boot ida né, kona ba sobrevivência Estado de direito democrático nian ou, aban, ha'u mak haruka surat ida ba Parlamento Nacional, hodi informa katak ha'u sai husi Presidente da República, tamba ha'u moe ba hahalok at nebé Estado halo ba Povo e ha'u la brani atu haré ba povo nia oin.
Ikus liu, hau husu ba hot-hotu atu tur hakmatek, tanba momentu susar ida ne'e, ita hotu tenki halo refleksaun didiak hodi labele mosu tan violensia no destruisaun iha ita nia rain laran !
----------------------------------~->
O PRESIDENTE DA REPÚBLICA
MENSAGEM
Dili, 22 de Junho de 2006
Povo doben no terus nain Líderes no Membros Fretilin nian
Ha'u husu lisensa ba Maluk sira, atu koalia oitoan kona ba Fretilin, tamba ha'u conhece Fretilin, liu Delegados sira balun ka sira hotu nebé iha Congresso foin liu ba né, hatene foti deit liman, tamba tauk lakon serbisu, hodi fo han fen no oan, i tamba simu osan hosi kotuk (ha'u hatene ema ida ke simu
100.000 dólares atu sosa kotu Delegados sira seluk, la hatene nia fahe lolós ka... fo lima ratus, lima ratus ba delegados sira, i nia ta'u osan né hotu iha nia bolso). Maibé, la buat ida, nia atu riku to'o iha nebé, né asuntu privadu, ne duni la os problema povo nian, tamba osan né Partido nian. Doben sira
Ha'u uluk, Membro Comité Central Fretilin nian, to'o ha'u sai iha 1986. Se la fosse crise no violência nebé mosu, tuir kedas Congresso Fretilin nian, tamba nudar Presidente da Republica, ha'u tenki tau matan ba instituições democráticas nia vida, ha'u atu hasai critica nebé maka'as kona ba Congresso, loron 17 to'o loron 19 Maio foin liu ba né. Congresso ida né viola alínea c), artigo 18º, Lei nº 3/2004, kona ba Partidos Políticos, nebé dehan: Titulares (katak ema nebé kaer ka hetan knar, iha) orgauns direksaun (partidu) nian, hotuhotu, tenki hili, liu husi voto directo no secreto ba filiados sira ka ba assembleia ida nebé representa filiados sira ne'. Artigo 46.º Constituição RDTL, iha nia n.º 3, dehan nuné: 'Lei sei regula atu forma no organiza Partidos Politicos sira'. Lei né, mak Lei n.º 3/2004.
Lei qualquer ke mosu iha ita nia Rain, labele viola Constituição. Organizasoens hotu-hotu nebé Lei ida regula, labele viola lei né. Né, principio elementar Direito nian, e Governo iha barak liu mak Doutores no Doutoras, nebé halo tiha lei, hafoin sira viola ba interesses sira nian.
Tan sira maka hatene liu, iha mundu rai klaran, ema seluk mesak 'supermi', Congresso Fretilin nian foin dadauk né, bele viola lei, nebé sira mak halo, ho maioria iha Parlamento no matenek tomak iha Governo nebé hakerek lei ne, hodi halakon tiha sistema 'voto secreto' ba fali 'voto foti liman', halo povo tomak hamnasa ho triste, ba comédia Partido boot no histórico halo hela, atu rai ba ita nia história, loron ikus nian. (Tamba sei rai ba história, ha'u mos sarani GMT - Gedung Matahari Terbit, ba GAT - Gedung Angkat Tangan, hodi nuné la iha tan Partido ida iha ita nia rain, atu halimar fali ho povo, hodi viola uluk lei nebé sira, politicos nain sira, mak hakerek no aprova).
Doben sira
Fretilin, Partido histórico ida, ita hotu hatene. Iha 20 de Maio tinan 1974, mosu ASDT (Associação Social-Democrata de Timor). Ho influencia maluk estudantes universitários Timor oan, nebé estuda iha Portugal tempo nebá, nebé inclui mos Abílio Araújo, maka, iha 11 de Setembro tinan ida nebá duni, mosu ASDT/FRETILIN, to'o ikus mai sai deit ona Fretilin.
Jovens universitários sira nebá hatama, ba ASDT/Fretilin, orientação revolucionária, nebé sira aprende iha tempo fascista no colonial Salazar no Marcelo Caetano nian.
Ita hotu bele haré: FRETILIN, katak, Frente Revolucionária. Iha Maio 1977, iha Laline, iha reunião Comité Central Fretilin nian, adopta tiha ideologia marxista-leninista. Ha'u mos participa, nudar membro Comité Central. Maluk balun sei moris, mos participa, nudar membro Comité Central, hanesan Abel Ximenes Lari Sina, Filomeno Paixão, Feliciano de Fátima no Má Huno.
Maibé, ha'u bele dehan ba imi katak, iha 1975, Timor atrasado liu. Tecnologia, iha mundu mos, so ikus né ona fo hakat boot tebes ida, halo mundu sai kiik tiha. Ha'u fiar, ho ha'u nia laran tomak, katak se Nicolau Lobato, Sahe, Carvarino, Hamis Basarewan, César Mau Laka, Hélio Pina no Inácio Fonseca no seluk tan, mak moris to'o 2006, iha era pós-guerra fria nia laran, era globalização nia laran, era teconologia nia laran, sira hotu sei haré katak, ba Timor nebé sira hadomi tebes, hodi fo sira nia an ba mate, ideologia uluk nian la serve ona.
Ohin, grupo kiik-oan ida, nebé mai husi liur, hakarak repete fali, hahalok nebé ita liu tiha ona iha 1975 to'o 1978.
Tuir ita hotu temi, iha Agosto 1975, katak UDT halo golpe atu duni sai comunista sira husi ita nia rain, hodi hahú funu entre Timor-oan. Iha 2006, Fretilin hakarak halo golpe atu oho democracia, nebé sira rasik hakerek iha Constituição. Problema fahe kilat, la os ba situasaun nebé ita liu dadauk, iha tiha ona sira nia plano, fahe duni atu hasoru eleições 2007 nian. Tamba né mak ita rona beibeik, sira dehan: Fretilin deit mak bele kria estabilidade ka instabilidade.
Bain-hira Bases de Apoio hotu rahun, iha 1978, maluk sira iha ponta leste ho atan-oan ha'u, buka organiza-an hodi mos buka maluk sira nebé sei iha sector sira seluk, hodi hetan malu ho sira housi Bazartete/Likisa nian, Same no Ainaro. La fiar karik, husu ba maluk Veteranos sira nebé iha F-FDTL, tan ba, lae, imi bele hanoin katak ha'u mai inventa, hodi loko-an deit, hanesan ema balun nebé ha'u conhece, foin tama iha Partido Fretilin, haré fali ba ita ho matan sorin, hanesan sira mesak deit mak halo funu.
Maluk doben sira tomak Membros Fretilin nian
Iha Março 1981, iha Conferência iha Laline, reorganiza fali Resistencia, i tuir ami kostuma dehan, passa ba fase de guerrilha. Hanesan iha crise nebé ita hetan daudauk né, iha Conselho de Estado fo sai katak, haré didiak ba prioridade problemas sira nian, tamba ita la iha kbit atu resolve buat hotu dala ida deit; nuné, iha 1981 mos, ami nia prioridade, reorganiza uluk.
Tan ne, ami mos, iha 1981, sei kaer 'orientação ideológica' nebé ami simu husi matenek sira no ulun sira. Iha 1983, durante período 'cessar-fogo' ho TNI, husi Março to'o Agosto, ami komesa koalia daudaun kona ba demokrasia. Tan né, iha 1984, atu corrige falhas housi EMG-Falintil nian, iha Região Central, mosu 'CC Hudi Laran' nebé lakohi simu mudança política nebé, ami haré katak sei diak liu ba ita nia processo Resistência. Kona ba ida ne, maluk barak sei moris bele konta diak liu tan, ho 'rendarenda, biku-biku', lae, sira bele hanoin katak, ha'u mesak deit mak hatudu-an hanesan fali ha'u mesak mak hakerek ita nia história.
Ha'u hahú haruka surat ba liur, ba DFSE (Delegação da Fretilin em Serviço no Exterior) - bele husu ba Sr. Abílio Araújo, nebé ami hili, iha Março 1981, nudar Presidente FRETILIN no, tuir Estatuto Partido nian, sai mos nudar Presidente RDTL.
Ha'u mos dehan ba liur katak, iha ita nia rai laran, Unidade Nacional metin tiha ona, husi Tutuala to'o Fronteira, liu husi Oe-kusi no Jako, katak Igreja mos hamutuk ona, katak ema partidos seluk mos participa daudaun iha resistencia. Tan né, ha'u hakerek ba maluk sira iha liur atu tur hamutuk ho UDT, bele hakoak malu fali.
Iha liur nebá, iha Portugal, iha Moçambique no iha Austrália, kala 'intel' mos hafuhu namanas timor oan sira iha nebá, hodi bok-an ladiak, kala 'mau-hú' tuituir hela sira nia lalatak iha liur nebá, kala tamba né, kleur tebes duni mak sira hasoru malu, hodi hamosu 'Convergência Nacionalista', nebé mos hetan problema barak - bele husu Fretilin nia ema sira iha liur, no Sr. João Carrascalão no Sr. Vicente Guterres.
Ha'u temi sira nia naran, só para dehan katak, se hanoin ha'u bosok karik, husu ba sira.
Maibé, kala lia anin to'o maluk sira iha liur nebá katak Gadapaksi iha ita nia rain laran, hurlele jovens sira tasak diadiak. Nuné mak, iha Moçambique, Rogério tenta atu 'hetan pengalaman' hodi halo sira rasik mak tá malu e Ramos Horta mos sai tiha sira nia dadur. Presidente Chissano, tempo nebá sei
Ministro Negocios Estrangeiros, mak ba liberta Ramos Horta. Ha'u bosok karik, husu ba sira, tamba sira mak hela hakmatek, estuda sai doutor, iha tinan ruanulu resin hat nia laran, iha Moçambique.
Harí tiha Convergencia Nacionalista, iha Lisboa, iha ai-laran, ha'u kontenti tebe-tebes, hodi fo tan hakat ida ba oin. Iha Dezembro 1986, ha'u hamosu CNRM, ha'u husik Fretilin, tamba nudar Comandante Falintil Aswain ha'u tenki lori FALINTIL sai husi Partido ida nia okos.
FALINTIL sai, hodi nuné, nudar Forças Libertação Povo tomak nian, partidos tomak nian, ema hotu nian, loro-monu, lososa'e, tasifeto, tasimane, hodi hatutan Ramelau ba Matebian.
Ha'u dehan ba sira iha liur, katak, nudar Comandante FALINTIL, ha'u mak kaer funu. Katak mos, ha'u respeita nafatin FRETILIN, i membros CC nian hamutuk ho ha'u iha ai-laran, tama iha CNRM nia laran.
Lu Olo, dehan katak, iha tinan 24 nia laran, nia lori bandeira Fretilin iha nia kohe laran; kala tebes duni, maibé ha'u nunka haré. Bain-hira ha'u la'o, nudar membro Comité Central Fretilin, mai to'o raiklaran, hodi organiza fali Resistência, ha'u lembra katak nia, Lu Olo, subar hela iha Builó. Karik, suku hela kohe, hodi tau bandeira Fretilin nian.
Lu Olo dehan mos katak, sé mak sai husi FRETILIN, traidor no la iha história. Liafuan mamuk no beikten, tamba sé traidor, ha'u traidor uluk, ha'u traidor boot liu ba Povo ida né, no Rai ida né. Ha'u husik Fretilin, atu liberta ita nia Rain no Povo tomak. Tamba ha'u la oho Fretilin e respeita nafatin Fretilin, mak Lu Olo bele sai Presidente, hodi sai matenek foti uluk kartaun iha Parlamento Nacional, hodi maioria tuir, vota contra ka vota a favor.
Ha'u mak sinti-an hanesan traidor ka la iha história, hodi fila fali ba Fretilin, dala ruma Lú Olo la sai Presidente Fretilin.
Maluk sira tomak Membros Fretilin nian
Hanesan ha'u dehan iha kotuk, iha protesto maka'as tebe-tebes husi liur, dehan katak ha'u oho Fretilin. Abílio Araújo hakerek mai maluk sira Fretilin, atu reorganiza-an fila fali. Ami reune. Ma Huno, Mau Hodu, Konis Santana, nudar membro Comite Central Fretilin ho ha'u, ami decide atu hatún Abílio Araújo, tamba iha funu laran, ami labele simu ordem husi liur, tamba, husi liur, sira mak tenki tuir orientações husi laran.
Tamba, iha ai-laran mos, ami simu jornais husi Portugal, informações oioin, no rona mos radio, ami hatene katak, sira iha liur, iha rasik Fretilin nia laran, haré malu la diak, la hamutuk. Husu ba José Luis Guterres, Ramos Horta no Abílio Araújo, se buat sira nebé ha'u dehan, los ka lae.
Ami haré katak, keta em vez de tau sira nia hanoin ba Povo nia terus, sira bele han malu hodi hadau kadeira Presidente Fretilin nian e depois tenta comanda fali funu husi liur. Tamba, iha ai-laran, la iha ida buka kadeira, buka deit atu servi, hodi lori funu ba oin, sira nain tolu hateten mai ha'u katak, la iha ida husi sira hakarak sai Presidente Fretilin.
Nuné, ami decide atu cria CDF (katak, Comissão Directiva da Fretilin), hodi evita katak matenek sira, iha liur nebá, han malu buka sai Presidente Fretilin. Se maluk sira la fiar, husu ba Lu Olo, momento ne, nia iha nebé? Se nia iha Reunião ida nebá, nia sei bele dehan katak ha'u bosok karik, katak buat sira né ha'u inventa, tamba la lós.
Husu mos ba Lu Olo, tan sa mak ikus tiha, nia mesak mak kaer Comissão Directiva Fretilin nian, iha ai laran. La os, tamba Ma Hunu no Mau Hodu captura tiha no Konis mate tiha? Iha mundu né, ema balun haluha lalais tiha ema seluk nia ruin no ran nebé fakar ba 'Ukun Rasik An' i, at liu, bele tafui fali ba sira nia rate.
Iha ailaran, ami mos lê acusações husi Amnestia Internacional no Organizações Direitos Humanos, katak Fretilin mos comete crimes. Ha'u haruka mensagem ida ba liur, hodi reconhece duni katak Fretilin oho duni ema, tamba problema ideologia, hodi arrepende ba ida né. Iha liur, sira hotu hirus ha'u tebe-tebes, Abílio Araújo sai kedas deklara katak lae, buat nebé ha'u dehan, ne bosok.
Hahú iha né, ha'u mos taka dalan ba sira, tamba hodi relatorios no informasoens nebé ha'u haruka, mak sira mos koalia ba mundo. To'o 1989, ha'u haruka fali informações no relatorios sira ba CDPM (Comissão para os Direitos do Povo Maubere) nebé belun portugueses sira mak kaer.
Maluk sira hotu Maluk membros Fretilin nian
Iha 1989, ha'u iha Ainaro, ha'u simu surat ida husi Rogério Lobato, acusa sira hotu iha liur, katak sira la halo buat ida, dehan mos katak funu hotu tiha, hotuhotu tenki simu justiça popular. Rogério mak fo hatene mai ha'u, iha surat né, katak Mari Alkatiri hakiak hela coelho no manu iha Maputo.
Ha'u simu, iha 1990, surat ida husi Ramos-Horta oferese-an atu sai nudar ha'u nia representante espesial no representante CNRM nian iha liur. Ha'u subar hela iha Becora, ha'u hakerek ba nia, katak ha'u hatán, maibé tenki tuir prinsipius no orientasoens politicas nebé CNRM nian, no haktuir ha'u nia liafuan. Nia mos hatán fila fali, hodi dehan katak nia mos 'sai husi Fretilin' atu serbi ba funu. Se maluk sira la fiar karik, husu ba Ramos-Horta.
Iha 1991, iha Novembro iha Santa Cruz, maluk balun conta lori liu ba Fretilin. Ha'u respeita imi nia terus, maibé labele soe tiha ema seluk nia hanoin no hahalok, ba fali tahu laran. Hanesan né, ita la iha honestidade política. Labele temi Fretilin nia bandeira deit, tamba ha'u mak fo orientações atu lori mos UDT nia bandeira no bandeira Portugal, tamba tuir Resolução ONU nian, Portugal sei sai hela hanesan 'potência administrante'.
Manifestação atu husu 'solução pacífica', iha ONU nia mahon, ho participação mos husi Portugal no Partidos Politicos sira. Husu boot, labele dehan iniciativa Fretilin nian, tamba la os, tamba iha Comando da Luta ida, husi CNRM.
Iha fins 1998, ha'u fo kbit ba Manuel Tilman, Pe. Francisco Fernandes, Pe. Domingos Maubere no Pe. Filomeno Jacob, ba to'o Portugal hodi ajuda Ramos-Horta no Fretilin no UDT, hala'o Conferência hodi muda CNRM ba CNRT, nuné halibur Timor oan tomak iha laran. Tamba UDT la simu liafuan Maubere i hakarak 'T' ba Timorense. La fiar, husu ba Sr. João Carrascalão no sira seluk nebé, uluk iha liur.
Doben sira Maluk Fretilin nia membros sira
Iha 1998, se ha'u la sala, iha ona Reformasi nia laran, iha Indonesia, ha'u mak haruka Mau Hodu ba to'o Sydney e ha'u hakerek ba Fretilin atu organiza-an nudar Partido, hodi hatudu mos sira nia orientação político-ideológica.
Iha CNRM no CNRT nia mahon, mak Povo manán iha Agosto 1999. Ne mak história, história resistencia nian, história terus nian, história ran nian. Ohin loron, ita rona, Fretilin mesak mak halo funu. La buat ida, imi deit mak Funu nain, né ami simu, naran keta mai soe fali rai henek iha Povo nia matan, tamba povo tomak mak ba vota, la os Fretilin deit.
Iha Maio 2000, Fretilin convida ha'u ba koalia iha sira nia Conferência, iha GMT, agora sarani ona ba GAT. Ha'u husu buat tolu ba Fretilin:
- ida, revê, katak haré fila fali, kazu Xavier do Amaral nian, tamba nia la os traidor ba ita nia rain, maibé la simu ideologia nebé, iha Laline, Maio 1977, Comité Central hasai. - rua, ba ema hotu nebé Fretilin oho, tamba considera nudar traidor, maibé sira la os traidor, sira la simu deit mak ideologia marxista-leninista, ba sira né, hamós tiha sira nia naran, hodi família sira tur hakmatek. - tolu, Fretilin tenki husu deskulpa ba Povo, liuliu ba familiares vítimas sira nian. Iha Conferência ida nebá, ha'u hatete nuné: 'Nudar, membro Comité Central Fretilin nian, iha tempo hahú funu to'o funu nia klaran, buat diak hotu nebé Fretilin halo, ha'u mos halo parte, buat at nebé Fretilin halo karik, ha'u mos simu responsabilidade. La os katak ha'u sai ona husi Fretilin, mak ha'u hakarak atu fase liman.
Ha'u husu mos katak, naran Fretilin hasai tiha desizaun politica ida kona ba ne, ha'u rasik sei tun ba povo hodi husu deskulpa, hodi explica tan sa, hodi husu família sira compreende sala nebé halo tiha ona.
Liu tiha loron hirak, iha Fretilin nia festa, iha 20 de Maio 2000, iha Estádio, sira convida ha'u ba e, depois de Lu Olo, fo sai nia discurso, ha'u husu ba nia no Mari, kona ba ha'u nia pedidos nebé ha'u fo hela iha Conferência. Sira hatán katak sira harí tiha ona Comissão atu haré ba ida né.
Iha Agosto 2000, iha Congresso CNRT, Fretilin dada-an ketak tiha, hodi sai husi CNRT. Ami hakmatek nafatin, serbisu nafatin tuir processo polìtico nebé UNTAET mos kaer hela, to'o Junho 2001, CNRT dissolve tiha, tamba nia missão hotu tiha ona.
Iha Janeiro 2001, Ramos Horta fo hatene ba diak liu ha'u koalia ho Mari. Ha'u hatán katak, Fretilin mak loke CNRT nia odamatan atu sai, ema ida seidauk taka, hakarak mai, mai deit. Mari ba koalia ho ha'u, iha CNRT/Balide.
Nia dehan sira sai, tamba hirus ha'u, tamba ha'u husik fali ema balun ba koalia iha Congresso nia laran, hodi hamonu Fretilin nia naran. Ema sira né, mak familiares vítimas violência política FRETILIN nian iha ai-laran.
Ha'u hatán ba nia, ho hirus oitoan: 'Ita boot haluha tiha ona, imi nia Conferência iha Maio, nebé ha'u husu buat tolu ba imi. Hamós vítimas sira nia naran, ka husu deskulpa ba Povo, la os hatún Fretilin, maibé hadia ka hamós Fretilin nia naran'.
Ha'u dehan mos ba nia: 'Ita boot la iha liu razaun atu tauk, tamba ita boot bele dehan ba povo nuné: Ha'u, Mari, ha'u la iha buat ida ho hahalok sala nebé mosu iha ita nia rai laran. Ha'u, Mari, iha Maputu, terus tinan sanulu resin hat, maibé ha'u fase ha'u nia liman, loroloron, ho sabaun. Ha'u, Mari, nia liman mos. Se imi hakarak husu, imi husu ba Xanana, nia liman mak foer, nia liman mak ran'.
Ha'u dehan nafatin ba nia: 'Se ita boot koalia hanesan ne mos, ha'u simu, i ha'u sei ba husu desculpa ba Povo, bain-hira Fretilin halo decisão política ida kona ba ida né'.
'Lapangan Pramuka' muda ba 'Campo da Democracia', tamba Partidos hotu-hotu assina katak, sei harí Governo Unidade Nacional. Fretilin manán tiha, sira sés-an ba 'compromisso político' ida nebé sira simu. Se lakohi simu, lalika ba, do que ba tiha, assina tiha, no fim sé kotuk ba lia fuan nebé temi. Hanesan los Constituição nebé sira halo, Leis nebé sira halo. Sira halo tiha, fila kotuk, la kumpre tuir.
Povo nebé ha'u respeita tebes
Membros Fretilin nian
Hotu-hotu hatene no aceita, Fretilin manán iha Agosto 2001. Ita koalia lolós karik, ho respeito tomak ba Partidos oposição sira, maioria Fretilin nian mak halo Constituição RDTL, hodi define Estado de Direito Democrático.
Iha Estado de Direito Democrático, tuir Constituição, Forças Armadas no Polícia tenki apartidárias, labele defende partido ida.
Maibé, sa ida mak ita haré, Polícia iha Governo nia ókos, atu moris fo han fen ho oan, ladun brani atu dehan 'lae', ba ordem nebé mai husi Ministro Interior e, dala ruma, husi Primeiro Ministro rasik.
Iha dia 2 de Junho foin daudauk né, antes de reunião Conselho Superior de defesa e segurança, Brigadeiro Taur mai koalia ho ha'u e nia dehan: Presidente, ha'u dehan ba Dr. Roque Rodrigues, 'Imi nia sala boot, mak imi tenta atu lori fali F-FDTL ba Fretilin nia ókos'. Iha momento ida né, ha'u haksolok tebes, tamba ha'u hasoru fila fali ha'u nia Alin, nebé ha'u lakon tiha.
Serviços Informação ka Inteligência, sai fali inteligência partido nian, hodi rona tuir Presidente nia koalia iha Lospalos, 'sms' kedas ba Primeiro Ministro, hodi acompanha Partidos oposição sira nia actividades, mos 'sms' ba Primeiro Ministro. Jovens balun, iha Farol, haré buat ruma mós, 'sms' ba Primeiro Ministro. Ohin loron, tamba servisu la iha, ita hotu buka moris. Se mak iha osan, ita hakbesikan ba sira.
Ema hotu haré katak buat ida né akontese iha ita nia rain.
Foin daudauk né, reunião iha Baukau, balun dehan nunè: 'Xanana, nuné duni, iha funu, fahe ita, funu hotu tiha mos fahe nafatin ita'.
Ha'u compreende liafuan 'fahe' nia sentido. Nia sentido katak, ba sira politico no matenek boot sira né, lolós, povo ne tenki tama tomak ba Fretilin, Polícia, FDTL, funcionários, bisnis, suco, aldeia, karau, nehek, ai, du'ut, buat hotuhotu tenki tama iha Fretilin. Timor-Leste mak Fretilin, Fretilin mak Timor-Leste. Labele iha tan buat seluk, labele iha tan ema seluk. Né mak explika katak 'Xanana fahe Timor', tamba né, 'Xanana mak tenki tun'. Temi hanesan fali, ha'u hakarak ukun to'o tinan 50 nia laran.
Balun, uluk, iha 1991, ha'u hasoru sira iha Dili, fo parabéns mai ha'u, tamba hasai estratégia política nebé los, iha 1986, hodi hamoris CNRM. Ohin, hetan ona cadeira iha Governo, hodi hein, aban bain rua, sai Ministro, dehan fali ona katak, ha'u fahe Povo.
Povo doben no terus nain
Tamba né, mak liu tiha Congresso Fretilin nian, iha Maio kotuk, delegados barak ka balun simu kilat. Administrador Distrito no Subdistrito sira mos, rona dehan balun simu kilat. Tamba né mak, ita haré iha televisão, rona iha rádio, lê iha jornais sira, politico nain, matenek sira nebé kaer kuda talin nia tutun, dehan beibeik: 'Mari tun, ran sei nakfakar!', 'Mari tun, Timor rahun!', 'Mari tun, funu mosu!'
Comandante kala mak Rogério. Membros Comité Central sira kala sai hanesan Conselheiro Político, ba ideologia 'Ran Nakfakar', no ideologia 'Timor Rahun'! Vice-Presidente Parlamento mos gosta ona temi funu. Eh, osan barak ona, temi lerek funu.
História la'o daudauk, la'o nafatin, ita hotu nia hahalok mak hakerek história. Eurico Guterres, mundu tomak conhece, temi nudar assassino ho buat seluk tan i nia hetan prisão, i ita hotu temi nia
naran, tamba, iha Timor-Leste, ita hotu mesak santo deit, ita mesak heróis da Libertação, ita mesak político ukun nain nian. Maibé, interessante tebe-tebes!!!
Enquanto Eurico Guterres, iha 26 de Maio, haruka 'sms' ida mai, hodi husu ba ukun-nain sira atu labele halo povo sofre hanesan né, ita nia ukun-nain sira temi, ho kontenti, ´ran sei nakfakar', ´Timor sei rahun' no 'ita sei funu'.
História la'o daudauk, la'o nonok, la'o nafatin, hodi hakarek hela ita nia hahalok, diak ka at, mos ka foer.
La iha ema ida sei inventa história, ita mak halo daudauk ita nia história nebé triste no halo ita moe, no povo sofre.
Sira kala konta hela nafatin ho F-FDTL. Hodi sira nia hahalok, F-FDTL naran foer tiha ona. I ha'u fiar, F-FDTL, ohin loron, hein ha'u, atu ami koalia. F-FDTL, sala duni, maibé tamba ba rona fali ema-at, ba rona fali ema ke la hadomi povo, ba rona fali ema ke hakarak sosa povo nia klamar. Uluk, iha funu laran, ita dehan beibeik: Kilat musan la oho karik, fos ho super-mi bele oho. Katak, kilat musan bele oho deit mak isin, rupia, fos ho supermi oho klamar hotu dala ida.
Ha'u sei hatais fali farda, hodi foti fali F-FDTL nia naran. Ha'u sei la'o fali ho Falintil sira, nebé Povo Timor nia Aswain, nebé ohin loron tanis, tamba sira arrepende, lakohi rona sira nia Maun, ba se tilun fali ba ema hamrok-ran. Iha 2000, ha'u husik tiha FALINTIL, tamba ha'u hatene, sira kumpre tiha ona sira missão lulik atu liberta Pátria, sira boot hotu ona, ha'u bele husik sira la'o mesak. Hanesan CNRT, iha 20001, ami taka tiha, hodi ida-idak buka fatin iha processo foun, ukun-an nian.
Mas, ha'u pronto atu la'o fali ho sira, ba husu desculpa ba Povo. Ikus tiha, F-FDTL tomak, husi Brigadeiro-General to'o soldado foin tama, sei halo Juramento ba Povo, katak, nudar militar, sei hakru'uk ba Constituição, no respeita Leis sira, sei la depende ba Partido ida, no sei fo garantia ba liberdade no fo segurança ba população, no sei respeita ordem constitucional.
Ba PNTL, nebé, ema hamrok-ran buka fahe no soran, sei mos halo juramento ba Povo, katak, sei haku'uk deit ba Constituição, sei defende legalidade democrática no fo garantia ba segurança interna povo tomak nian e sei la tuir partido ida.
Iha loron 11 fulan Maio, Mari dehan ba ha'u katak nia desconfia Rogério, mak iha kotuk, iha 28 de Abril, tamba la cumpre nia ordem atu haruka kedas UIR ba hodi tahan manifestantes sira.
Semana rua liu tiha, Rogério ba mos Kaikoli e ba koalia ho ha'u. Ha'u dehan ba nia: 'Rogério, atu temi Nicolau Lobato, ha'u bele dehan ba o, katak ha'u hamutuk ho Nicolau iha momentos balun mais dificeis iha funu. Ema acusa o katak o fahe kilat. Fiar netik ha'u ba. Hanoin didiak ba, tamba iha funu, ha'u la lakon ema ruma husi ha'u nia familia, o lakon o nia família tomak. Nicolau ho o nia alin sira, haré hela ita, tanis hela, tamba buat sira nebé acontece daudauk. Ha'u hatene, sira lakohi ida né'.
Maluk sira
História boot ema hamrok-ran ne sei boot, sei naruk. Tamba, iha fatin-fatin, mosu comandantes kiik-kiik, namkari iha Timor tomak, hodi halo tarutu, hodi hatauk ema. Ema balun, kala husi Departamento Comunicação Comité Central nian, haruka beibeik 'sms' ba delegados sira, administrador sira.
Mas ho ansia, buti sala número, ema hotu hetan, e 'sms' husu atu lori 'povo rihun 10 husi distrito ida ne, rihun lima husi distrito ida nebá, atu apoia camarada Lu Olo no camarada Mari'.
Ohin, se mak atu sai funcionário, ka sai ministro, tenki prepara-an oho nia klamar rasik, tamba dolar kolu molik tiha ona princípios nebé sira iha karik, ita la hatene.
Ita haré momós, ema sira ne, halimar ho povo nia terus, usa povo atu defende sira nia kadeira, sira nia naran no sira nia bolso.
CAVR nia Relatório husu atu PÁRA HO VIOLÊNCIA POLÍTICA, hodi Povo labele terus tan dala ida. Foin, iha Janeiro kotuk nebá, mak ha'u lori Relatório né ba entrega ba Secretário-Geral ONU nian. La to'o fulan nén deit, kilat tarutu, ahi suar, ema mate fali iha Dili laran.
Jovem ida iha Lospalos, dehan ha'u traidor, tamba la defende Tribunal Internacional. Ohin loron, nia tur la hakmatek, loko-an los, iha Lospalos nebá, fiar katak Fretilin iha kilat atu halo funu.
Ha'u ba Lospalo, iha tinan kotuk, ha'u koalia ho sira, e ha'u dehan Fretilin tenki husu desculpa. Sira 'sms' kedas ba Mari. Iha reunião ida nia laran, Mari hatudu 'sms' né ba ha'u, hanesan kontenti tamba nia rede informações Partido nian, namkari iha Timor tomak, atu informa Presidente nia koalia ka oposição sira nia actividades.
Ha'u bele dehan ba jovem ida né, katak ha'u, agora, lakohi sai tan traidor ba Povo. Tamba sa? Bain-hira, Tribunal começa tesi kona ba crimes sira nebé akontese daudauk, ha'u sei husu ba Tribunais sira atu considera se bele hamamuk tiha Prisão Becora, Baukau no Ermera hodi simu bainaka foun. Sira hotu, nebé oras ne dadur, sira nia sala kiik, se ita compara ho ida nebé acontece daudauk. Crime contra Estado de direito democrático, crime contra povo ida ke terus tiha ona iha funu, durante tinan 24 nia laran. Becora, Baucau no Ermera sei simu bainaka oi-oin deit, corruptos lubuk ida mos, sei ba iha nebá e tenki ba iha nebá.
Comisaun Investigasaun Internasional sei mai, atu ajuda ita tomak, atu haré ba violência polìtica nebé mosu iha ita nia rain.
Buat hotu nebé CAVR halo no hato'o, hodi rona povo nia halerik, povo nia husu, povo nia exigência, ba políticos sira atu labele tan halo povo sofre, atu evita violência politica, buat sira né hotu, liderança Fretilin lakohi rona, la halo kazu.
Liderança Fretilin hatudu katak, halerik né, la os sira nia problema, tanis né, la os sira nia problema, povo terus mos la os sira nia problema, povo mate mos la os sira nia problema. Sira nia problema boot mak, halo oinsá deit, bele ukun nafatin. Liderança Fretilin nian, hatene deit acusa ema seluk, tamba sira nia arrogância, sira lakohi simu katak sira halo sala. Ba sira, sala la iha, buat nebé sira halo iha ona objectivo ida: kaer ukun.
Sira tenki hanoin deit mak funu, atu kaer ukun, tamba ukun fo buat hotu-hotu, osan, uma diak iha rai seluk, bisnis nebé hatama osan ba sira no ba partido, maibé partido né mak sira lubuk oan nebé kaer ukun.. Povo terus hela iha Dili laram, sira seidauk be haré Povo, seidauk ba koalia netik ho Povo. Sira hanoin deit mak atu mobiliza ema husi interior, atu hatudu katak Fretilin tomak hakru'uk ba sira, hodi re'i sira nia futar liman ho ain. Povo nebé mobiliza atu apoia sira, koitadu, kala sa'e kareta de graça, mai Dili, hakilar oitoan 'Viva ida n'e, Viva ida nebá', han tiha, fila ba uma, ke'e rai nafatin, oan atu ba escola mos, osan la iha, iha uma hamalaha hela deit.
Iha mensagem fim-do-ano, 2005, ha'u fo apelo ba jovens no povo tomak, atu labele fiar políticos sira nebé temi 'violência', dudu sira ba violência. Ita lakohi rona malu, ita hotu fiar katak, matenek boot liu iha mundu rai klaran, mak sira nebé, ho sira nia hahalok, bele fo osan ba sira, hodi hafoer Fretilin nia imagem, hodi hamate Fretilin nia naran no Fretilin nia história.
Ha'u hatene, Nicolau Lobato triste. Nicolau Lobato sei la husu, atu tau nia naran iha kintukantu. Nia la precisa. Buat nebé nia husu, mak ida deit: Respeita nia luta, atu liberta Rai né ho Povo né, respeita netik nia ran!
Lulik no Matebian sira, hadér ba, hodi haré povo ida né! Ruin nebé namkari lemorai, hamrik fali ba, Ran nebé nakfakar lemorai, hamutuk fila ba, hodi haré sira nebé hakarak estraga povo, hakarak halo povo terus beibeik, hakarak halo povo mate beibeik. Hatudu imi nia-an ba, hatudu imi nia kbit ba! Imi nia oan ha'u, mak né, sadik daudauk imi, hodi tau matan ba Povo né, hodi liberta tiha Povo né husi ema hamrok-ran nia okos.
Povo terus nain Membros Fretilin nian
Iha política, bain-hira ita halo sala, bele kiikoan ida, maibé ita la reconhese katak sala, ita sei halo sala barak no boot liu tan. Tamba la reconhece katak, iha 1975 to'o 1978, Fretilin oho membros Fretilin rasik no seluk nebé la aceita ideologia sira nian, ohin loron, buat oho ne, ba lideransa Fretilin la os problema. Oho, ba sira, katak, ema ida ka rua, ka sanulu, ka atus, ka rihun, mak mate. Buat nebé importante ba sira, Partido tenki maka'as, tamba sira tenki ukun nafatin.
Partido hanesan né, Partido ida ke lakohi democracia, partido ida ke hakarak impõe nia hakarak mai ita tomak.
Ha'u respeita Fretilin, tamba Fretilin mak hanorin ha'u hadomi Rai no servi ba Povo.
Povo tomak respeita Fretilin, tamba Fretilin iha História Timor-Leste nia laran. Maibé, Povo tenki hakribi ema balun nebé hakarak hamate Partido ida né, hodi halo mos Povo tomak terus.
Ema sira hanesan né, la merece iha Fretilin nia laran. Ha'u fiar, Partido sira seluk mos, sei la simu sira, tamba ema sira ne, hakarak susu fali povo nia ran, hakarak haré povo nia terus, atu sira ukun ba beibeik, hodi hetan diak. Partido ida nebé simu sira, Povo tenki cuidado, tamba Partido né, keta ikus mai sai hamrok fali karik, hodi husu hemu povo nia ran.
Rogerio sai husi Ministro, Mari foti nia ba Vice-Presidente Fretilin. Halo ita hotu mak moe ba politica foer né. Rogério ba Quartel Polícia nian, husu combustível ba kareta nebé sei iha nia. Encarregado Logística PNTL dehan: Ita boot la os Ministro Interior, labele hetan ona combustível husi PNTL. Rogério hatán, hodi tolok tan: Likrauk, ha'u agora boot liu Ministro, o hatene ka lae?
Iha 28 Novembro 2002, ha'u husu atu hasai tiha nia, tamba informações husi fatin hotu-hotu dehan katak, em vez de hala'o nia serbisu, ba organiza povo, atu tá ai, nia mak sei fa'an, kuda aifarina, nia mak sei fa'an, halo tua, nia mak sei fa'an, kaer ikan, nia mak sei fa'an. Ha'u koalia ho Mari, nudar Primeiro Ministro ho Ministro Horta, iha ha'u nia uman, antes de 28 de Novembro, 2002 né, kona ba Rogério. Ikus mai, tamba ha'u husu atu hasai nia, ha'u mak sala i 4 de Dezembro akontese, dun fali mai ha'u.
Ema hotu hatene kuak sira nebé ke'e hela iha Tibar, no fatin seluseluk, tamba Rogério buka osan mean, nebé nia rona katak Japoneses sira hakoi hela. Ita lalika admira ba hahalok nebé Rogério halo. Bain-hira, ita funu no terus daudauk, iha ita nia Rai-laran, Rogério, nudar Ministro de Defesa, hela iha Angola i aproveita halo tráfico diamantes, sai ema kaer tiha nia, hodi ba dadur. E Fretilin, tamba nia naran Lobato, ou tamba ema balun mos kanek, foti nia hanesan Vice-Presidente Fretilin nian.
Iha posse ba Ministro do Interior, ha'u kaer liman ho nia i ha'u dehan: 'Rogério, labele hanoin ha'u atu respeita ó, tamba o nia naran Lobato. Nicolau mos Lobato, mas nia Nicolau, ó, naran Rogério. Ha'u sei respeita ó, se ó nia hahalok hatudu mai ha'u atu bele respeita, mas la os tamba ó Lobato.' Investidores balun mai i buka hasoru ha'u i sira dehan: 'Presidente, imi nia sistema né oin seluk liu, atu investe iha imi nia rain, iha dalan rua: ida, tenki liga ba Agencia Investimento nebé Ministro Rogério mak kaer, ida seluk ba langsung ba ema boboot sira.
Empresários Timor oan balun ba dehan ba ha'u ho triste: Presidente, ha'u hetan tiha ona licença ba ha'u nia Companhia, maibé ami hetan pressão, osan balun tenki tama ba Fretilin. Ha'u husu ba sira,
'hakarak ha'u koalia sai?', i sira hatán ' Maun, ami hein tinan hirak kedas, osan mos lakon barak ona, husik ami recupera fali ami nia osan lai'.
Maluk Fretilin nia membros sira
Povo doben, terus nain
Tamba né, mak, nudar Presidente da República, nebé la aceita resultado Congresso loron 17 to'o 19, Maio kotuk ba, ha'u exige ba Comissão Política Nacional Partido Fretilin nian atu hala'o, lalais kedas, Congresso Extraordinário ida, atu hili, tuir Lei nº 3/2004, kona ba Partidos Políticos, Direcção Foun Partido nian. Ha'u dehan, tuir Lei, né katak, muda 'eleição foti liman' husi Estatuto Fretilin nian, hodi nuné eleição Direcção foun, tuir voto directo no secreto. Ha'u fo prazo to'o semana ida né, atu hala'o Congresso Extraordinário né, tamba actual Direcção Fretilin nian, Direcção ida que ilegítima.
Presidente Fretilin, Lu Olo, Vice-Presidente Fretilin, Rogério Lobato no Secretário-Geral Fretilin, Dr. Mari Alkatiri, sira né, tuir Lei Partidos Políticos nian, ilegítimo hotu.
Labele dehan Fretilin la iha osan, tamba Fretilin iha osan barak.
Até osan resto husi Congresso nian, Rogério sosa kareta rua ba grupo Rai Lós nian.
Iha tiha Direcção Foun, mak ha'u bele discute Crise agora né husu sa ida ba Estado atu decide. Tamba la os Fretilin mak sala, maibé ema matan-luan ba osan no ambisaun boot atu sa'e povo nia kotuk sira nia hahalok.
Sa ida mak Estado de direito democràtico? Artigo 1 ita nia Constituição dehan: 'Repúblika Demokratika Timor-Leste katak Estado ida nebé demokrátriku.... no iha respeito ba dignidade ema moris idaidak nian'. Ohin loron, ita temi 'funu', temi 'ran nakfakar', katak ita haluha tiha tolerância política. Uku nain sira hatudu katak, la iha respeito ba dignidade ema idaidak nian, hodi konsente ba violência, no destruição nebé halo ema lakon vida no sasán.
Iha artigo 6, Constituição dehan: Objectivo fundamental (katak 'dasar') Estado nian mak: alínea b) garante no promove sidadaun sira nia direitu no liberdade fundamental, no respeito ba Estado nia prinsipiu kona ba direito demokrátiku; alínea c) defende no garante demokrasia política. Iha crise né nia laran, ita rona mak ameasas oi-oin. Ukun nain sira ajuda viola daudauk objectivo sira nebé Estado nian rasik.
Iha artigo 29º, Constituição dehan: N.º 1 - labele viola ema ida nia vida; n.º 2 - Estado reconhece no garante direito ba vida.
Sa ida mak ita haré? Husik ema tiru malu, ema mate, povo sofre. Ukun nain sira ajuda viola Estado nia obrigação, la kumpre nia dever atu garante ba sidadaun idaidak, direito ba vida.
Buat sira né hotu mak halibur malu, fo sentido ba liafuan 'Estado de direito democrático'.
Povo, agora, enfrenta problema boot tebetebes ida: kilat iha ema civil nia liman, kilat taruto iha fatin barak. No mos, ha'u hakarak informa, Forças Intervenção, kaer kilat barak nebé la os PNTL nian ka F-FDTL nian.
Estado labele konsente buat ida né, terus ida né ba Povo. Ema balun temi katak 'ita lakon daudauk ita nia soberania'. La os tamba Forças Internacionais mai ita nia rain, mak ita sei lakon soberania, tamba ita mak husu i, liuliu, tamba ita mak hatudu, ita la iha kbit atu resolve problemas sira nebé mosu, hodi hamosu fali problemas boot liu.
Estado de direito democrático la os deit òrgãos soberania tur hamutuk, hamnasa ba malu, sai iha TV, koalia ba jornais sira, katak ami hamutuk. Unidade Nacional la os, ita rabat ba malu, hodi hatudu ita nia nehan ba povo. Unidade Nacional atu metin, metin husi ita nia hanoin no ita nia hahalok, metin husi rona ba povo nia lian, rona ba povo nia halerik. Ami ukun nain sira sempre haluha katak: povo bele terus, ami diak nafatin, iha careta Estado, iha uma Estado, povo terus, ami simu osan nafatin, povo hamalaha, ami bolu malu han diak deit, hemu tan tua, povo tauk tiru, ami la'o ho segurança maka'as.
Tamba ida né, ami costuma mos la rona povo nia halerik, tamba ami dok husi imi. Povo terus daudauk, balun sei brani dehan 'Funu!' Em vez de ami, Ukun nain sira moe, ami hatudu katak, povo nia sofrimento né la kona liu ba ami nia kulit.
Estado labele konsente ida né. Estado mós labele konsente katak iha kilat ilegal iha ita nia rai laran. Ha'u fiar, Fretilin mós labele konsente buat ne hotu. Se Fretilin konsente, Fretilin hakarak halo história foun iha ita Rai doben né.
Responsabilidade sé nian lós? Justiça sei haré, sé nia responsabilidade! E buat sira né hotu, grave tebetebes! I, ohin loron, ida né mak Povo preokupa! E Fretilin rasik tenki preocupa ho ida né.
Tamba né, ha'u fo APELO ida ba hotu-hotu nebé ohin loron kaer hela kilat, atu ba entrega ba Forças Internacionais sira, hodi hateten se mak fahe. Imi la iha culpa, tamba ema seluk mak lohi imi atu tama iha rai kuak. Se la entrega kilat sira ne, mak Forças Internacionais mak ba hetan, ne significa katak imi hakarak rai hela kilat atu oho ema. Diak liu, hotu-hotu nebé simu kilat, ba kedas ona entrega ba Forças Internacionais sira. Labele haluha, tenki dehan se mak fo ba imi no atu halo sa ida.
Inquérito komesa la'o daudauk ona kona ba fahe kilat ba civis sira no mos atu hatene kilat ilegal sira né, mai husi nebé no ba sé, sé mak husu, sé mak simu, sé mak iha alfândega husik sai. Imi hotu nia naran, ema sei temi.
Ema sira nebé kaer Fretilin, ikus ne, costuma hakilar nuné: vigilância máxima.
Agora, tempo ha'u mak husu fali ba povo atu halo vigilância maka'as iha Distritos no Subdistritos, ba sira nebé kaer no fahe kilat ba delegados sira, ka ba ema seluk. Se imi hatene ka haré ema balun iha hela kilat, maibé rai subar tiha ona, fo hatene ba Forças Internacionais ba hasai, se nia lakohi entrega. Se entrega agora kedas, sira fila kedas ba uma. Se ulun fatuk tós, subar hela ka hakoi hela kilat, sira sei responde iha Tribunal, kona ba, ho misaun sa-ida mak sira simu kilat né, i rai subar hela né, atu halo sa ida, atu oho sé.
Maluk sira tomak Povo doben, terus nain
Ha'u fiar tebetebes katak, ita hotu haré ona, ita tenki hanoin uluk liu mak povo nia terus. Nudar Presidente da República, bain-hira ha'u sai ba liur, ha'u sempre koa'lia hanesan né: Timor, caso sucesso duni, maibé sucesso né to'o deit, 20 de Maio 2002.
Processo ukun-an iha ita nia rai laran mak sei hatudu katak ita sucesso nafatin ka seidauk.
Ha'u fiar, ho crise boot tebes ida né, nebé la fo garantia ba Estado de direito democrático atu moris, ita sei hakat liu mota merak né, hodi harí duni buat foun iha ita nia rai, hodi haburas direitos humanos, haburas democracia, haburas domi no dame.
Membros Fretilin nian Povo doben, terus nain
Ha'u husu ba Primeiro-Ministro se nia hatene kona ba ema fahe kilat ba delegados Fretilin nian balun, nia dehan nia la hatene. Maibé, ikus ona, nia hatene tiha, nia haruka beibeik Rogério atu desarma. I Rogério haruka 'sms' ba Rai Los, atu para tiha iha dalan, manifestantes nebé contra Governo, hodi sunu tiha kareta sira no mos 'sms' atu halo 'operações comando' kalan i subar loron.
Iha reuniões nebé ha'u iha ho nia, Primeiro Ministro koalia kona ba grupos armados, dehan tenki desarma, i nunka dehan mai ha'u katak, pelo menos, grupo Rai Los nian, nia hatene Rogério mak arma.
Primeiro Ministro informa mai ha'u katak, depois de tiru malu iha Tasi Tolo, iha 24 de Maio, nebé FDTL captura polícia nia kilat hat, Rogério fo hatene ba nia katak kilat ho ema nebé mate ne, grupo Rai Los nian, nebé Rogério rasik mak koloka iha nebá.
Lolós, Primeiro Ministro informa ba Brigadeiro Taur Matan Ruak kona ba ida né, katak kilat polícia nian né, la Comando polícia mak fahe kilat, tamba Rogério mak fahe. Ha'u hanoin, karik Primeiro Ministro informa ba Brigadeiro Taur, Brigadeiro kala la bolu civis atu fo kilat hodi mai Dili, ho FDTL, buka tuir policia sira atu oho.
Ha'u husu ba nia, Primeiro Ministro, se nia hatene kona ba kilat ilegal nebé tama iha ita nia rain, nia dehan nia la hatene.
Problema hotu-hotu nebé mosu, la os tamba nia. Sira nia koalia, mak dun deit ema seluk. Antes de ha'u ba Portugal, ha'u husu atu resolve problema peticionário sira nian, iha uma laran, katak iha quartel laran, hodi evita 'lorosae loromonu' nakfera ba liur, atu estraga estabilidade no Unidade Nacional.
Nia dehan los duni, problema né problema político, i promete katak nia sei halo buat hotuhotu atu resolve. Ha'u to'o tiha Portugal, iha Internet, sai katak Primeiro Ministro dehan nia 'labele resolve, tamba petição l aba nia', hodi fo apoio ba decisão atu hasai peticionários sira.
Maibé, loron hahú manifestação peticionários sira, Antoninho Bianco lê comunicado ida, katak, 'agora, Primeiro Ministro bele ona resolve, tamba primeira vez, mak oficialmente, simu petição'.
Problema hotu-hotu nebé mosu, ema seluk mak halo, ema selu mak hakarak, hodi estraga nia imagem, hodi hatún Fretilin iha eleições 2007.
Como ukun na'in sira, iha Órgãos soberania sinti no hatudu katak, problema sira nebé mosu la os sira nia responsabilidade, ha'u dehan ba Povo tomak no ba Fretilin.
1. Ema hotu tauk se Mari tun, funu fila fali no ran nakfakar fali. 2. Ema barak preocupa, se Mari tun, Governo sei la funciona, ema la simu osan i buat oi-oin. No mos, se Mari tun,bancada maioria sei resigna hotu e Parlamento mos la funsiona. 3. Balun dehan mai ha'u katak, ita tenki hatudu ba Comunidade Internacional, katak iha normalidade institucional ka constitucional, lae ita moe boot, se interrompe tiha instituições sira né nia servisu. Ha'u, Povo mak hili. Tamba hili, ha'u tenki presta contas ba Povo. Ha'u, antes de atu buka satisfaz comunidade internacional, ha'u tenki hakruuk ba povo, terus na'in, nebé hili ha'u. Povo husu daudauk mai ha'u, nudar Presidente da República, ha'u nia responsabilidade iha nebé, kona ba 'garante
Unidade Nacional' nebé nakfera tiha, 'garante estabilidade' nebé rahun tiha, 'garante normal funcionamento instituições democráticas', nebé paralisado tiha.
Nudar Presidente da República, nebé Povo hili, la os foti liman, maibé ho voto directo no secreto, ha'u moe tebes, tamba ha'u la kaer didiak ha'u nia responsabilidade. Né duni, ha'u pronto atu assume responsabilidade ida né.
Presidente da República mak órgão soberania. Ema ida deit, ha'u mesak deit, mak Órgão Soberania né.
Tuir Constituição, se Presidente República resigna-an, Presidente Parlamento, Lú Olo, mai tur fali hanesan Presidente da República, hodi promulga lei, atu sira bele viola diak liu tan.
Buat hotu bele funciona nafatin. Governo ukun nafatin, hodi taka tiha estrada kuak barak iha cidade Dili e Parlamento mós bele foti liman nafatin, hodi fo han fen ho oan. Iha Parlamento, la iha problema: Jacob Fernandes sei la hanoin funu, tamba sa'e ba Presidente Parlamento.
Buat importante boot ida, mak ne: atan oan ha'u, nunka dehan katak, ha'u tun karik, povo sei terus ka Timur sei belar tiha. Né duni, estabilidade sei maka'as nafatin e, ha'u fiar, ho òrgãos Soberania unidos nafatin, Timor sei la'o ba oin.
Nuné, Fretilin mak hili. La os Direcção Fretilin nian, nebé ilegítima, tamba viola Lei no Constituição.
Ou husu responsabilidade ba imi nia camarada Mari Alkatiri kona ba Crise boot ida né, kona ba sobrevivência Estado de direito democrático nian ou, aban, ha'u mak haruka surat ida ba Parlamento Nacional, hodi informa katak ha'u sai husi Presidente da República, tamba ha'u moe ba hahalok at nebé Estado halo ba Povo e ha'u la brani atu haré ba povo nia oin.
Ikus liu, hau husu ba hot-hotu atu tur hakmatek, tanba momentu susar ida ne'e, ita hotu tenki halo refleksaun didiak hodi labele mosu tan violensia no destruisaun iha ita nia rain laran !
----------------------------------~->
20060602
Governo Mari Alkatiri hatene Fo Sala ba Sira Seluk
Governo PM Mari Alkatiri, sira iha diskursu nebe «uniforme», tamba saida maka dehan nune? Hatan maka ne: Sira ne hatene dekora maka iha sira ibun Tutun waihira sira halo buat ruma sala ka halao serbisu lao lalos, hanesan waihira Krise F-FDTL nian sira buka tau todan ka fo sala ba ema seluk, hanesan hakerek iha STL edisaun (02/05) katak: ”Maibe iha ne mos ita la kompreende ba politikus Timor nian sempre hakarak fo sala nafatin ba buat nebe ita rasik maka kria ka fonte ba problema,waihira mosu sai problema bot no la konsegue resolve no ikus mai tuda sala ba ema seluk (STL, 02/05)“.
Iha krise F-FDTL Petisaun nian ne, sira ninia vocobulario nebe sira hatama iha «Discionario ka kamus» Politika Timor nian maka ne: Kolonialismo maka sala, waihira buat ruma maka lao ladiak ka halo la diak,buka kedan buat nia sala maka Kolonialismo, problema laos kolonialismo maka lakohi resolve problema nebe proprio elites politikus sira rasik maka kria hela,hare deit:Krise-FDTL ninia hun kedan. Indonesia maka sala, Iha tinan hat (4) Timor oan maka kaer Ukun ka Governo Timor, neduni laos fali ona fo sala ba Indonesia tan tamba Indonesia la iha ona.
Otonomia sira maka sala, waihira mosu krise F-FDTL buka oinsa maka atu minimiza sira nia tuntutan ka reivindikasaun tuda sira F-FDTL Petisaun ne mesak «Milicia deit», buka nafatin fo sala ba ema seluk ke la iha relasaun ho krise F-FDTL nia hun no abut lolos ne. Emar husi liur maka joga, akusa ba Emabaixada rai liur balun maka hakarak joga iha krise F-FDTL nia kotuk, tuir lolos Governo Alkatiri maka la iha «Vontade Politika» atu resolve krise ne, Alkatiri maka hakarak duni husik akuluma krise to´o dait naruk no grave liu hanesan Timor hasoru oras. Oposisaun maka jogo hodi kontra Governo, buat ne waihira krise todan fo sala ba oposisaun maka sala no hodi akusa Oposisaun maka hakarak halo «Golpe Constitucional», ka krise lideransa Alkatiri nian rasik.
Tuir Adelino Gomes (AG) jornalista, iha ninia hakerek iha Jornal Público edisaun (10/05) ho titulo «Golpe de Estado Ou Crise de Liderança?», iha artigo ne AG aponta problemas ne maka «Conjugados, porém, os doferentes cenários talves sustentam a ideia de um Timor-Leste ingovernável», hatudu katak Governo la Governo, hare husi Krise ne nia hun ho abut rasik justifika katak Governo maka responsavel. PD i Fernando Lasama ho nia Fen maka hamrik iha krise F-FDTL Petisaun nia kotuk, akusasaun ne husi PM Mari Alkatiri, wainhira kritika no hotu-hotu aponta liman ba Governo Alkatiri maka responsavel iha Krise F-FDTL Petisaun sira nian, Mari buka oinsa maka fo sala ba PD no Fernando La´sama ho nia familia, tuir lolos sala ne Alkatiri nudar cefe Governo nia maka asumi hakarak buka fali «Bodas expiatoria», hakarak fase nia oin hodi tuda todan ba ema seluk.
Desmente ba Alkatiri ninia diskursu mai husi eis-Membro Governo Abel Ximenes, hare deit Abel Ximenes, eis-Ministro do Desenvolvimento dehan: “«Hau alerta iha Fulan Febreiro ona ba Sr. PM Mari Alkatiri, Ministro da Defesa i Ministro do Interior, buka foti decisaun ruma nebe acertada i corecta ba resolve problemas ne. Hatutan tan Larisina, situsaun iha biban neba grave liu ona, neduni hau nia decisaun ne reflekte situasaun nebe maka Timor Leste infrenta oras ne (RTP i RDP,08/05)»”.
Kolimau2000 maka kria instabilidade, MNEC, José Ramos Horta mos hanesan buka salva an ho krise F-FDTL wainhira mosu ona incidente iha loron 28 i 29 Abril, buka fo sala ba «Grupo Falentil Isolado» nebe resultadu husi desmoblisasaun FALINTIL molok Timor Lorosae proklama ka Restaura Independencia iha tinan 2002, tuir lolos Kolimau2000 (mai husi FALINTIL Isolado) la existe ona no laos ameaça ida real ba estabilidade, tamba iha tinan 2004 Governo rasik proklama katak Grupos ne sira kontrola ona, nusa maka oras ne Kolimau2000 sei mosu nafatin iha diskursu oficial Governo nian?
Alkatiri nia mos aprende oinsa maka joga ema seluk han malu ka especialista Mari nian maka: Uluk nia joga Rogerio Lobato maka konfronto ho Xanana, oras ne ho Krise F-FDTL nia joga Taur Matan Ruak maka konfronto ho Xanana. Neduni nia (Sani: Alkatiri) hatene katak ”Konsilida poder wainhira ema hanesan Xanana, Rogerio Lobato i Taur matan Ruak (nebe representa hirarquia F-FDTL nian) han malu ka envolve iha konflitus”. Wainhira han malu, liliu ho Krise F-FDTL dalan luan ba Alkatiri atu konsilida ninia Poder, hahu husi FRETILIN. Ho Krise F-FDTL Petisaun nian, Mari Alkatiri ho ninia maquina probaganda politika, lança Boatos maka ne: kria klima tensaun molok atu hahu Kongresso FRETILIN iha loron (17,18 i 19) fulan Maio katak “Iha ameaça ba Kongresso FRETILIN mai husi Krise nebe afekta ba F-FDTL Petisaun”.
Hare deit tuir Agência Noticias internacionais fo tatoli katak “Delegados sira barak maka mai husi Distrito no sub-distrito ba hela iha Quartel Jeneral F-FDTL nian (Lusa,16/05)”. Molok delegados sira atu tama ba Auditorio Kongresso grupos Arte marciais sira halo revista (nebe tuir imprensa liur descreva katak grupo paramilitar). Ikus mai iha Kongresso adopta modelo ba votasaun laos segredos (rahasia) maibe foti Liman. Alkatiri ho diresaun Partido FRETILIN pratika istilo jogo Golkar iha Soeharto nian Ukun, tamba sira delegados sira waihira foti liman, sira la iha coragem atu foti liman kontra kandidadatura Alkatiri ho Lu´Olo, iha sentimentu ba delegados Kongresso maka ne «Tauk», tamba : Ida (1), sira barak liu maka serbisu iha Governo (Ministro,vice-Ministro, Administro, no sst), sira barak funcionarios iha distrito no sub-distrito, sira barak maka hetan beneficio material i ekonomika husi Governo Alkatiri, neduni situasaun ne lakohi ariska, diak liu foti liman deit. Rua (2), Tauk tamba se foti liman bele hetan ameaça husi grupos apoantes Alkatiri nian nebe maka fo seguransa ba Kongresso.
Estrategia Marketing Politika Alkatiri nian,oinsa maka minimiza Krise Politika nebe afekta ba Instituisaun Estado nian hanesan F-FDTL no Governo nian,hodi fo sai imagem nebe positivo ba Governo Alkatiri, maibe fo sala ba sira seluk sai hanesan «probaganda oficial» Governo Alkatiri nian. Iha ne Governo Alkatiri utiliza teknika Marketing Politika “Spin Doctor”, terminologia Aglo-Saxonica katak” Buka minimiza faktor negativos konaba ema ida nia figura”.
Atu kompreende liu tan postura politika ita nia PM Mari Alkatiri, liliu Alkatiri ho ninia amigos sira husi «Maputo», tamba sira dala barak maka uja metodo nebe maka elites Afrikanos sira uja hodi hanehan rasik sira nia reno ka emar. Atu kompreende liu tan, haknauk ba intelektual Afrikanos nain rua (2), 1 husi Mozambique, Mia Couto (Escritor ka penulis), ida fali husi Angola, André Francisco de Sousa, fundador MPLA (Movimento da Libertação da Angola).
Tuir Mia Couto:
(...) Nós já conhecemos este discurso. A culpa já foi da guerra, do colonialismo, do imperialismo, do apartheid, enfim, de tudo e de todos. Menos nossa. É verdade que os outros tiveram a sua dose de culpa no nosso sofrimento. Mas parte da responsabilidade sempre morou dentro da casa (http://www.macua.org/miacouto/MiacoutoISCTEM2005.html)”.
Mia Couto hakarak dehan katak diak liu lalika fo sala tan ba ema seluk, buat nebe ita maka sala nusa maka fo fali sala ba ema seluk. Alkatiri ninia Governo maka kria estabilidade no destrui estabilidade, waihira la garante ona estabilidade hahu ona tuda sala ba ema seluk ka hatene deit fo sala ba ema seluk.
Tuir André Franco de Sousa (AFS), husi Angola, Fundador MPLA iha ninia Livro «Angola: O apertado Caminho da Dignidade», AFS mos iha hakerek konaba oinsa maka elites Politikus MPLA nian uja metodo nebe maka hodi afasta sira nebe hanoin no hare sasan la hanesan ka kontrariu ho sira nebe maka kaer decisaun politika ka sira nebe kaer poder,hakerek ho Português nune:
(...) “No tempo colonial, um dos maneiras utilzadas para criar a desconfiança e isolar elementos progressistas e patriotas, em luta comum contra o colonialismo e o fascismo, foi fazer constatar que pertenciam à PIDE/DGS e não passavam de elementos provocadores (Sousa, 1997, pp. 17)”.
Komparasaun ba Governo Alkatiri nian, oinsa maka mantem «Estatus Quo» hodi kria instabilidade liu husi Krise F-FDTL Petisaun nian, konsegue objectivo Politika Alkatiri nian: Re-eleito nudar Sekretariu Jeral FRETILIN no hodi fo sala krise F-FDTL Petisaun ne ba Sira seluk. Sira seluk maka: Kolonialismo, Indonesia, Otonomi i Milicias, Oposisaun no Kolimau2000.
Afinal Governo Alkatiri hatene deit Fo sala ba Sira seluk!
*António Ramos Naikoli, Cidadaun Timor oan Hela iha Lisboa!
Subscrever:
Mensagens (Atom)
![]() Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo Premiu Nobel Paz 1996 |
TINAN ATU LIMA
Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu |
LORON TO’O ONA, Korrupsaun! |
LORON TO’O ONA, Demokrasia!
|