VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20060711

Esquadrão da Morte de Alkatiri (1)

Esquadrão da Morte de Alkatiri (1)

Tuir TV ABC iha edisaun (09/06), Australian nian fo liu husi ninia reportagem konaba eis-Guerrilheiro nain tolu nulu (30) nebe kaer kilat automatika FNC no Medralhadora, nebe tuir pers ocidente nian klassifika nudar : «Esquadrão da Morte de Alkatiri (EMA)». Tuir porta voz EMA, Komandante Raylos katak “harii grupo ne hetan instrusaun husi eis-PM Mari Alkatiri no nudar Sekretario Jeral FRETILIN”. Hatutan, iha sira nia lista emar sira nebe atu Oho maka: Militares Peticionarios sira no grupos Major (Alfredo, Tara i Tilman), oposisaun interna iha Fretilin no oposisaun politika no kritiku sira no liliu sira «Opnion Maker» sira tama iha lista negra EMA nian”. Gastao Salsinha ninia deklarasaun ba Jornal Público edisaun (08/06) katak “ iha membros CCF balun maka fahe kilat ba Civis sira (Publico,08/06) “.

Ba Osho, Filosofo (Indiano) iha ninia livro «Liberdade» dehan nune (...) Não se deve dar o poder a um revolucionario-porque ele sabe como sabotar, mas não sabe como criar; ele só sabe destruir. (idem) Ele deve ser honrado, respeitado, receber medalhas de ouro e tudo, mas não lhe dêem o poder (Osho, 2004, pp. 106).

Sira nebe maka uluk iha tinan 1975 hatene Oho deit nudar autor moral ka material, ikus mai mos hatene maka halo ida ne deit, haknauk ba Xanana ninia lian katak «Sira be hamrok ran». Uluk iha tinan 1975 Timor oan ho Timor halo Funu no mate barak, revolucionarios sira mosu mai ho diskurso katak «Sira mesak traidor, fascista, no sst.», ikus mai iha biban Ukun An mos, sei pratika aktus sira ne no harii EMA.

Neduni wainhira rona no hare iha TV ABC fo sai lian tatoli konaba «Esquadrão da Morte de Alkatiri» la dun hakfodak ida, tamba:

a) Tuir definisaun konceitu «Oposisaun» ba Alkatiri nudar «Inimigo» no laos konsidere «Oposisaun ka kritika» sira nudar elementus fundamental iha «Demokrasia». Ba José Luis Guterres (JLG) iha ninia plano kandaidatura ba Sekjen Fretilin nian fo hanesan ponto nebe ninia perioridade mos dialog ho oposisaun,sociedade Civil i Igreja Católica (DN,12/05). Tenik tan JLG, oposisaun hanesan «parceiros» iha demokrasia nebe «saudavel», laos inimigo (idem). Tamba Mari Alkatiri konsidere oposisaun hanesan inimigo, neduni buka elimina liu husi «EMA», hare deit husi Komandante EMA ninia deklarasaun sira simu orientasaun atu elimina oposisaun interna i externa husi Fretilin, opinion maker sira, no sst. Maibe porta voz ka juru bicara «EMA» Railos dehan katak «Sira la executa plano sira ne, tamba ho objektivo ladiak no la klaro».

b) Fila Fali ba 1975, ne hanesan «herança» nebe Funu iha tinan 1975 nian; Fila ba kotuk tamba sira nebe maka uluk hatene Oho ema seluk, neduni sira ne hatene maka «destrui» deit maibe la hatene saida maka konstroe «Paz» ka moris hakmateik. Tuir Jill Jolliffe iha ninia reportagem ba Revista Visão (edisaun, nº 691, 1 a 7 Junho 2006), katak: “«Fretilin iha lideransa Mari Alkatiri/Lu´Olo nian hakiduk ba tinan 1975, maka iha deit Partido ida (Partido Uniko), funu iha uma laran (guerra civil, red), fahe Timor ba Lorosae vs Loromono»”. Fila ba tinnan 1975, tamba Mari Alkatiri ho Lu´Olo buka oinsa maka partidariza emar ka populasaun Timor tomak ne mesak Fretilin deit, se maka laos Fretilin laos Timor oan. Se maka Fretilin maka hetan «beneficio» husi Estado, no sst.

Mari Alkatiri maka hakarak duni «kria instabilidade no konstroe estabilidade», waihira ambiente politika la favorece ba Mari Alkatiri ho ninia grupos, neduni buka kria instabilidade liu husi harii «EMA».

Mari Alkatiri mos hakiduk ba tinan 1975 hodi banati tuir modelo kolonialista oinsa fahe emar Timor oan ba Lorosae hasoru Loromono, tamba Mari Alkatiri hatene katak ninia Camaradas sira nebe maka kontra nia iha Partido laran ka sira nebe maka halai taru ho nia ba lideransa Fretilin nian, hotu-hotu mai husi Lorosae hanesan: Vitor Costa, Vicente Maubosy, Reis Kadalak, eis-Ministro do Desenvolvimento, Abel Ximenes Larisina no eis-kandidatu ba Sekjen José Luis Guteres. Neduni Mari Alkatiri ho ninia grupos probagandas sira ba foti issue Lorosae kontra Loromono.

c) Hare husi Kronologi oinsa maka Mari Alkatiri to´o poder hatudu katak “«Mari Alkatiri tauk lakon ba poder,neduni buka oinsa maka joga kartus sira nebe maka nia iha, inkluindo elimina oposisaun sira hotu liu husi EMA». Hahu husi Kongresso Fretilin iha fulan Maio, tuir lolos votasaun nebe «Segredo» maibe sira opta fali modelo «Estalinista» foti liman deit, nebe tuir Jill Folliffe klasifika hanesan «Ditadura iha Tempo Kim Il sung iha Korea Utara». Tuir José Luis Guterres (JLG), eis-kandidato ba Sekjen Fretilin halo deklarasaun tansaida maka «retira» ninia kandidatura: ”Fretilin viola rasik ninia tradisaun demokratika. Dehan JLG processo ba hili kandidato ba tuir kongresso liu husi «voto secreto», maibe agora foti liman deit ne anti-demokratiku, degan Guterres (In Lusa,18/05, Público i DN (19/05)”. Se Partido Politik (PP) halo parte ba «Organização do Poder Politico», tuir artigo 65 koalia konaba «Eleições» katak: ”Universal (umumu), livre (bebas), directo (langsung) , secreto (rahasia)“. Se hanesan ne, duvida nebe maka Prezidente Xanana Gusmao foti iha ninia diskursu konaba Kongresso Fretilin ne «Ilegal» tamba kontra rasik principio Ukun Fuan Inan ka Constituição, maibe hein interpretasaun husi Tribunal recursos tamba grupo José Luis Guterres haruka ona karta ba Tribunal konaba «Ilegal» no kontra Konstituisaun RDTL. Mari Alkatiri ho Ana Pessoa hatene katak se processo votasaun liu husi «Voto secreto» sira lakon, neduni ita mos kompreende Mari Alkatiri fo ordem ba Rogerio Lobato, eis-Ministro Administrasaun Intern (MI) hodi harii «Esquadrão da Morte de Alkatiri» iha Fulan Maio laran molok hahu Kongresso. Mari Alkatiri no Ana Pessoa hatene liu husi presaun Psikologika ba delegados sira liu husi: Ida; «Vota Foti Liman» no Rua; sosa voto, haknauk ba Deklarasaun Xanana (Lusa, 22/06). Ida uluk, vota ho foti liman hanesan «ameaça» bot ba sira delegados sira, tamba barak liu maka hetan «benefecio» husi Governo tamba barak maka servisu iha Administrasaun publika, barak maka kaer kargo bot iha Distrito no sub-distrito, neduni sira lakohi lakon, se sira vota kontra sira hetan risko bot, tamba sira iha familia no precisa Servisu. Sira mos tauk, se foti liman kontratrariu hetan «ameaça» husi «Esquadrão da Morte de Alkatiri». Seluk, Mari Alkatiri ho Ana Pessoa pratika modelo ida «Compra voto» ka sosa voto, fo osan ba delegados sira, atu nune bele vota ba sira (hare Deklarasaun Pres. Xanana, 22/06).

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.