VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20190131

Intervensaun husi Prezidente Bankada FRETILIN iha Sesaun Plenária ba Reapresiasaun OGE 2019



Díli, 31 de janeiro de 2019
Sr. Presidente Parlamento Nacional, 
Sr. Primeiro Ministro, e Membros do VIII Governo Constitucional,
Distintos Deputados,�Audiénsia no Rona Nain sira hotu,
Povu Maubere tomak,
Exelénsias,
Iha dia 22 de dezembru de 2018, Parlamentu ida ne’e aprova ona orsamentu jerál de Estadu ba tinan 2019 ho montante $2,1 biloins resin.
Orsamentu ida ne’e, ne’ebé Governu AMP lideradu husi PM Sr. Taur Matan Ruak aprezenta, mak orsamentu ida boot liu iha ita-nia istória hafoin ita restaura ita-nia independénsia.
Kuaze osan ne’e tomak mai husi ita-nia únika rezerva finanseira, ita-nia fundu soberanu, no komplementa netik ho $198 miloins husi reseita doméstika. Proposta orsamentu ida ne’e sei lori governu atu halo levantamentu boot liu RSE dala 3.
Ami la’ós preokupa de’it ho montante boot ne’ebé Governu ida ne’e propoin atu uza hodi implementa ninia polítika iha tinan 2019 tanba haree ba ita-nia kapasidade ezekusaun ne’ebé seidauk adekuadu.
Maibé ami preokupa liliu ho faktu katak orsamentu ida ne’e despezista, orsamentu ida ne’e atu halo de’it gastus deznesesárius, orsamentu ba improdutividade no inefisiénsia.
Orsamentu ida ne’ebé sei kompromete ita-nia ekonomia, no kompromete sustentabilidade Fundu Petrolíferu. Orsamentu ne’ebé sees dook liu ona husi Sr. Primeiru Ministru nia kompromisu eleitorál no programa VIII Governu nian.
Orsamentu ida ne’ebé sei la lori rezultadu adekuadu no benefísiu mínimu ba ita-nia Povu.
Señór Primeiru Ministru no ilustres membrus do governo sira,
Fatia bot liu husi total orsamentu ne’e, mais de $650 milhoes, aloka ba sosa ita-nia partisipasaun iha projetu Greater Sunrise nudár investimentu iha setór petrolíferu, enkuantu setór primáriu, liuliu agrikultura, simu menus de 1% husi totál orsamentu; turizmu hetan uitoan liu tan, edukasaun mais ou menus 7%, saúde iha de’it 4%, bee-moos no saneamentu mós uitoan tebes. Osan ba formasaun profesionais sira tun kuaze 50%, nune’e mós Fundo Dezenvolvimento Capital Humano hetan redusaun maka’as. Capitál de Dezenvolvimento iha de’it $400 e tal milhões, ki’ik liu fali Bens e Serviços. Ne’e dezekilíbriu ida boot tebetebes.
Rezultadu no benefísiu saida mak povu atu hetan husi orsamentu ida hanesan ne’e?
Husi orsamentu ida boot ne’e, afinál osan barabarak ne’ebé mai husi Fundu Minarai nian, barak mak tau ba bens e servisus no kapitál menór, área sira ne’ebé la produtivu, gasta de’it ba konsumu nian, hodi sustenta no habokur de’it mákina estadu, hodi fó fatin servisu, no fó benefísiu ba militante no membru partidu sira iha governu.
Tanba buat sira ne’e mak obriga Bankada FRETILIN hodi diskorda no ikus mai vota kontra proposta orsamentu ida ne’e durante primeira deliberasaun iha fulan dezembru tinan kotuk.
Ami realsa dala ida tan katak ami mós hakarak kadoras husi Greater Sunrise dada mai Timor-Leste. Timor-Leste tenke sai duni na’in ba ninia rekursus minerais atu dezenvolve rekursus sira ne’e ba ita, ne’e hanesan interese nasionál. Maibé ami hakarak halo buat ne’e ho loloos. Ami, no mós Povu tomak, lakohi projetu ida ne’e atu sai tan hanesan uma MDG, ka sai hanesan proposta dahuluk liu ba projetu óleu pezadu ne’ebé ikus mai tenke hadi’a tanba presaun husi partidu opozisaun. Ami lakohi tan projetu ida hanesan Portu Navál iha Hera ka estrada boboot sira ne’ebé halo ho osan barak maibé agora komesa rahun daudauk. Osan sira ne’e ita tenke hasai husi ita nia fundu rasik i Povu hili ita atu asegura responsabilidade no akuntabilidade husi ita-nia ukun-na’in sira.
Kolega deputadu sira,
Iha semana kotuk, Sua Exelénsia Prezidente da Repúblika veta proposta orsamentu ida ne’e hodi haruka filafali mai Parlamentu Nasionál atu halo reapresiasaun.
Prezidente da Repúblika fó razaun 4, ne’ebé ami bankada FRETILIN fiar katak importante tebetebes ba ita atu tau iha konsiderasaun:
1. insustentabilidade agravada iha OGE 2019;
2. kebra ho regras no prinsípiu sira iha Konstituisaun da Repúblika no mós iha lei estruturante sira iha ita-nia dezenvolvimentu;
3. dezekilíbriu orsamentál ne’ebé aas;
4. no polítika alternativa ne’ebé mukit tebes atu hasees ita husi falénsia finanseira.
Bankada FRETILIN respeita desizaun ne’ebé Prezidente da Repúblika foti kona-ba proposta orsamentu ida ne’e e ami sauda bankada hotu-hotu nia prontidaun atu mai halibur filafali iha fatin ida ne’e hodi responde ba veto prezidensiál ida ne’e.
Ami iha esperansa katak ita hotu-hotu iha salaun ida ne’e bele, no sei servisu hamutuk, sei simu malu, atu buka dalan ida di’ak liu ba ita-nia Povu no ita-nia nasaun.
Kolega deputadu sira,
Povu doben Timor-Leste tomak,
Bankada FRETILIN rekoñese katak rekomendasaun sira ne’ebé Sua Exelénsia Prezidente da Repúblika hato’o hodi akompaña ninia veto prezidensiál la’ós rekomendasoins simples.
Ami nia bankada mós fiar katak kolega sira iha sorin apresia substánsia ne’ebé motiva Prezidente da Repúblika nia veto. Nune’e ami hakarak ita hotu atu fó konsiderasaun ba Prezidente da Repúblika nia mensajen, halo análize ho kle’an hodi responde adekuadamente.
Ida ne’e la’ós tarefa ida fasil, ne’ebé bele konklui iha diskusaun ba loron ida ka rua nian.
Ami husi Bankada FRETILIN nota katak atu halo diskusaun ida ho sériu, atu fó duni kumprimentu ba ita-nia knaar tuir Konstituisaun da Repúblika ezije, órgaun ida ne’e presiza iha diálogu ida espesífiku liu tan ho órgaun ezekutivu atu hatene loloos oinsá ita bele responde ba Prezidente da Repúblika nia veto ho maneira efikás, no hetan rezultadu ne’ebé bele satisfás órgaun de soberania hotu-hotu, liuliu hodi bele asegura duni interese Povu nian.
Nune’e Bankada FRETILIN propoin ba plenária ida ne’e nia konsiderasaun atu estabelese Komisaun Eventuál ida hodi dirije diskusaun sira ne’e, ne’ebé sei halo entre membru Parlamentu Nasionál ho membru VIII Governu Konstitusionál.
Komisaun Eventuál ida atu analiza didi’ak saida mak ita presiza altera iha orsamentu ida ne’e, ou, até halo fali proposta orsamentu foun ida atu responde ba preokupasoins oioin, la’ós de’it husi Na’i Prezidente da Repúblika, maibé husi ita-nia Povu tomak.
Komisaun Eventuál ida hanesan ne’e la’ós prátika foun, maibé sai ona dalan iha tinan hira nia laran ba Governu ho Parlamentu Nasionál atu konserta sira nia hanoin, sira nia polítika, atu hetan konsensu ba orsamentu jerál de Estadu molok orsamentu ne’e lori mai halo deliberasaun iha Parlamentu Nasionál.
Bankada FRETILIN fiar katak ho dalan ida ne’e mak ita bele hamutuk supera impasse ida ne’e.
Kolega deputadu sira,
Exelénsia membru governu tomak,
Povu Timor-Leste,
Lei orsamentu jerál de Estadu ba tinan 2019, hanesan lei OGE sira seluk, iha dimensaun lejizlativa ida importante no mós iha impaktu boot ba vida nasaun nian. Tanba ninia elevada importánsia, lei orsamentu jerál de Estadu hetan rekoñesimentu iha Konstituisaun da Repúblika hodi inklui entre lejizlasaun sira seluk iha ámbitu deliberasaun eskluziva Parlamentu Nasionál nian, e versa iha Artigu 95, alínea 3, no Artigu 145, alínea 1 iha ita-nia konstituisaun.
Laiha dúvida, entaun, katak deliberasaun ba lei ida ne’e, iha faze ida ne’e, hafoin hetan veto prezidensiál, rekere maioria kualifikada ho 2/3 husi deputadu sira ne’ebé marka prezensa iha plenária ida ne’e, tuir Artigu 88 alínea 3 husi Konstituisaun da Repúblika.
Nune’e, e haree hikas fali ba estrutura orsamentu tinan 2019 nian, ne’ebé, hanesan ami nia bankada sempre argumenta katak, laiha benefísiu mínimu ba Povu, nein iha kurtu, nein iha longu prazu, Bankada FRETILIN propoin ba plenária atu pasa imediatamente ba votasaun ba konfirmasaun lei ida ne’e nian.
Bankada FRETILIN sei fó nia votu kontra.
Obrigadu.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.