VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20181211

Intervensaun hosi Deputado Assanami


INTERVENSAUN SEM TEXTO HOSI PREZIDENTE PARTIDO DEMOCRÁTICO, DEPUTADO MARIANO ASSANAMI SABINO IHA LORON DATOLUK, 11-12-2018,  KONA BA OGE 2019.      
SE. Sr. Prezidente Parlamento Nasional
SE. Sr. Primeiru Ministru
Distintus Deputadus e membro governo VIII Governu Konstitusional
Povo Doben Timor Leste maka hau hadomi

Setor agrikultura iha elementu 3 importante: 1. Loromatan, Bee no Rai. Ita bele fo trator, ita bele iha engenheiru, ita bele iha tekniku oioin, maibe kuandu bee, ita lahadia ho didiak maka ita sei tradisional nafatin, tanba agrikultura modernu nee signifika katak ita jere ona rai, ita jere ona bee no ita jere ona loromatan. 

Sektor agrikultura nee atu fo benefisio direita ba povo agrikultor, ita nia povo ida nee maioria moris nu'udar agrikultor maka ita persiza projeta agrikultura. Agrikultura presiza subsidiu. Ita bele ba halo peskiza iha rai nebe deit laiha agrikultura ida nebe laiha subsidiu hosi governu, tanba agrikultura nee rezultadu boot maibe, rendimentu osan uitoan. Tanba nee maka presiza nafatin subsidiu ba iha agrikultura hodi fasilita agrikultor liu liu uma kain sira.

Tinan ida ne’e tanba ita sosa asaun husi Conocophilips ho Shell, tanba ne’e ita tau osan kiik oan ba iha setor agrikultura. Maibe, tinan oin ita tenke tau ona osan ba iha agrikultura para I depois ita halo ona barrajen, laiha ona rajaun para ita atu lahalo barrajen. para ita jere bee ba animal, bee ba aihoris, bee ba ema i bee ba enerjia. 

Animal lubuk ida mate, laos tanba teki teki nia mate deit, maibe tanba sira lahemu bee. Labarik barak mate ohin lakesar ita, sira mate tanba bee. Iha Dili ita ke'e bee, supa bee, se maka hatene bee ida ne'e iha hidrogem. Labarik kabun moras mate, ema ida lakesar, ema ida lafo sala ba estado, lafo sala ba governo nebe maka jere povo nia osan. Tanba ema seidauk hatene, maibe nee direitu ida, se labarik ida mate tanba bee, ne'e governo tenke resposabiliza tanba governo maka jere povo nia osan. 

Ba oin ita tenke halo ona barrajen ita labele ke'e bebeik tanba ita ne'e ilha, se ita ke'e bebeik ita bele mout. Be'e husi Ramelau nia ain, tun to'o tasi ita husik deit nune'e, nee riko soin ida, maibe ita lakuidadu. Entaun atu dehan, ba setor agrikultura nee, nia fukun maka be'e ne’e, se ita jere ona be'e ho didiak maka ita bele rezolve ona setor ne'e. 

Tasi importante tebes, uluk hau sei ministro, iha ona [hanoin] sidade peskas, projeta para atu lao, maibe momentu ne’e labele lao, tanba ita latau osan iha neba. Uluk kedan, hau sei ministro agricultura, [barrajen] sai deit proridade iha surat tahan, to’o agora prioridade iha surat tahan deit, osan ita la tau. Osan tenke tau dunik iha infraestrutura, estrada no ita koalia ba bee mos, maibe kuandu ita tau osan iha agrikultura para jere bee ne’e, [sai] integrado, ita resolve problema dala ida. Asaun ida resolve dala ida. 

Sektor agrikultura ita lalika fo sala, ita lalika halo kampaine para hetan votus husi povo ida ne'e, maibe se ita seriu, ita hadia ida ne'e. Tanba rendimentu konkreta ba povo husi sektor ida ne'e. 

Sektor pekuaria i peskas, sektor ida nebe luan i luan liu fali wainhira ita manan tan Fronteira Maritima, luan liu fali ita nia rai maran. Ita nia ikan ema na’uk iha tasi, ohin ita kolia ema na’uk nafatin. Uluk hau hakarak halo ona sidade peskas ida para peskador sira nee tenke organizado, ita tenki konsentra iha fatin ida. Ita nia engenheiru sira nebe agora iha nee sira estuda, sira kaer ikan iha tasi mean. Uza roo sira nebe que husi Japaun nian, mas ita la utiliza rekurso sira nee. Ita seidauk seriu haree buat sira ne'e, tanba ita kahur politik ho teknik. Hau husu para ba oin fo atensaun ba setor ida ne'e tanba fo osan lorloron.

Hau hanoin katak, ita tenke investe dunik iha programa estratejik sira, para atu, halo osan ne’e importante. Laiha dalan para ita dehan nee la importante, buat sira nee ita presiza.

Nasaun ida leno an ba buat haat importante: 1. Ninia governasaun tenki halo hakmatek/estabilidade, paz para buat sira nee bele la’o 2. Hasa’e rendementu ekonomiku. 3. Hahoris kampu de servisu bebeik, ema hira maka ita fo servisu. 4. Balanco pagamento, hanesan hau kolia bebeik katak, nasaun ida labele sosa deit, maibe tenke fa’an. se ita dada kadoras mai industri ida, sei derrivadu industri lubuk maka sei mai, ba alkatraun nian, ba aimoruk nian nebe ke uluk ita dehan nusa maka fabrika ne’e iha fali Darwin neba  I lafo ba ita. Problema la’os tanba atu sosa sasan ne’e, ou dada kadoras mai ne’e, maibe problema ne’e maka ita la kolia nakloke ba malu, ita lakonsidera malu didiak, ita ba influensia povo hodi hetan poder nee iha ita nia liman, kaer iha ita nia liman i depois ita lakoi kolia ba malu. Ita uja fali poder ne’e ba interese partidu nian, pois ita falun an ita kolia interese estadu nian, ida nee maka durante nee ita la’o. 

KOALIA INTERESsE ESTADU NE’E IBUN MAMAR LOLOS, PRATIKA NE'E LAIHA. Imi lider sira, imi mate restu nebe ke agora sei iha, Prezidente, Primeiru Ministro, maun Xanana, maun Mari, imi mate restu. imi bele fo buat ruma mai jerasaun foun nee ka ou imi husik hela konflitu ida para ami atu hatutan? Nebe sala la’os, atu sosa ne’e maka sala, atu investe ne’e maka sala, maibe sala ne’e tanba ita la kolia ba malu. Tamba ne’e maka PD aposta nafatin ba DIALOGO NASIONAL. Imi na’in hira koalia bebeik ba malu los ona, lalika tun to’o mai iha kraik, tanba sira iha kraik ne’e soldadu prontu maka barak, importante imi na’in hirak koalia ba malu los ona, iha kraik ne’e asegura deit.

Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional ne’e renova deit husi Planu Dezenvolvimentu Nasional nebe ke hahu iha 2000 nebe ke 2002 ita aprova iha Parlamentu Nasional. Ita mai ho PEDN, ita ida nebe ke lahatene, komesa dehan ne’e partidu ida nee nian no ida neba nian. Los duni ke PD ho CNRT ho partido lubuk ida maka hahu plano ne’e, mas aprova iha Fretilin nia tempo. Plano Dezenvolvimento Nasional ne’e mai husi Governasaun Fretilin, entaun wainhira kuandu ita halo sosializa ba povo tomak, maske PLP no Khunto nebe ke foun, maibe sira nain hotu ba programa PEDN. TAMBA ITA SARANI PEDN BIBLIA ITA NIAN BA DESENVOLVEMENTO BA POVO TOMAK NIAN. Nebe diak liu ita koalia lia fuan ne'e "ITA", lalika HAU, lalika O, mas ita ne’e presiza koalia.

 Iha funu laran ita sempre kolia ba malu ITA. Uluk iha funu laran ita dehan regiaun V maka ida nebe loke iha Soeharto nia dapur [laran]. Mai ona ukun an, Rejiaun ne’e kuatru deit (I-IV). Horiseik, FPI (Frente Politika Interna) nia boot [Mandati] ne’e maka koalia iha ne’e katak, uluk iha Rejiaun ne’e iha cinco (5). Nebe buat ida HAU DEIT, O DEIT ne’e ba oin mos sei nunee, nebe diak liu kolia ITA duke HAU DEIT ou O DEIT. Buat nebe ke sala hau maka sala, buat nebe ke los nee o maka los, nebe hau husu para ita haree ida ne’e, ita projeta ba ita nia nasaun ne'e.  Uluk kuandu ita ba kampaine ba maun Xanana nia kandidatu ba Prezidente da Republica nee ita dehan : "TMOR BA TIMOR OAN, TIMOR BA MUNDO ". Nebe rekonsiliasaun la’os ita fihir deit ita nia Timor [sira] nebe ke uluk halai ona ba Indonezia. Ne’e maka ita kolia rekonsiliasaun la’os. Maibe rekonsiliasaun ne’e é tudo. Rekonsiliasaun ba buat tomak [hotu], para i depois ITA HARII FALI TIMOR FOUN IDA BA TIMOR OAN TOMAK. Ema hotu hotu tenke dignu sai numero UM iha Timor ne'e, labele ida sai fali numeru SEGUNDu iha rai ida ne'e, tanba deit nia pilihan (opsaun), labele tanba politik ne’e diferente, partidu diferente nia sai fali numero segundo iha rai ida ne'e. Tanba nia laiha partido, nia sai fali numero segundo, partido sira maka sai fali na’in ba estado, LAE. 

Hau hanoin katak tempo ona para maun sira kolia ba malu, ita sira jerasaun foun nee mos lalika fali, gava ida ne’e, ka hatun ida ne’e. ka ho fali ida ne’e para hamonu ida ne’e. Ita jerasaun foun hamutuk dudu sira, dudu sira tanba rai ida nee, rai kiik ida nebe presiza ita hotu nia kontribuisaun. 

Joven lubuk ida antre [iha bicha] hela ba buka servisu, ita moe ka lae? Ita hanoin sira ba Inglaterra no Irlandia ba buka moris diak iha ne'eba. Loos dunik katak sira ba buka servisu, mas ita lahatene saida maka sira hasoru iha neba, buat ruma mosu ba sira. Ita tenke tau matan ba sira. Dala ruma sira hasoru susar ruma atu lori fila mai mos susar lahalimar. Nebe diak liu ita tau forsa hamutuk hodi hasoru ita nia inimigu. ita nia inimigu maka KIAK. Ita tau hamutuk forsa ne’e, ita sei kombate dunik kiak, maibe ita fahe ba fahe mai, susar para ita kombate kiak nee. Tamba nee maka konsistensia PD nian para atu defende nafatin PEDN no defende nafatin Programa Tasi Mane, ne’e konsistensia i konsistensia nafatin atu defende ita nia rekonsiliasi Nasional, Dialog Nasional, Unidade Nasional, Desenvolvimento Nasional i Identidade Nasional, nee PD nia proposta, iha ne’e maka ita kolia ba interese nasional. Se lae ita define interesse nasional konforme tuir ita nia interesse, ita define interesse povo nian hodi falun tiha [ho] ita nia interesse. 

PARTIDO BOBOOT HADAU MALU MAKA CAC, HADAU MALU MAKA PDHJ, IMI NIA INTERESE SAIDA? Instituisaun estadu nian ita tenke tau ba estadu, ita nia fuan ne’e tenke boot wainhira ita kaer estadu. Ida nebe estadu nian mos ita hakarak tau partidu iha laran, nebe maun sira, imi mate restu kontinua afirma nafatin, imi nia responsabilidade lamai husi partidu nebe que ohin [lori] imi manan iha partido ida nee. Imi [nia] responsabilidade kontinua asume nudar gerrilleriu, nudar komandante, nudar mos ativista nebe [iha] responsabilidade ba rai ida nee, nebe ke merese dunik ba Timor oan hotu hotu tenki moris diak. nebe ita halo kampaina iha 1999, ema dehan imi ukun an sei han fatuk, ita dehan lae, ami iha ida ne’e, ami iha ida neba. Nebe husu ba maun sira dala ida tan, ita tenki sai mai para ita kolia ba malu. Koalia ho didiak, rai ida ne’e ita nian hotu. Liu ba ida-idak nia pilihan, ida-idak nia partidu, ne’e liu ba dadauk ona, mai ita konstrui fila fali, ita la’os deit konstrui infrastrutura, maibe mos ita konstrui ema, ita konstrui ita nia sosiedade, ita konstrui ita nia kultura para i depois ita bele [iha] forsa atu nunee, ilha ida nee bele sai esperansa ba ema hotu hotu iha mundo rain klaran.

Hau husu deskulpa karik liafuan ruma lamonu ba ita boot sira nia laran, maibe ne’e apelu ida husi imi nia alin nebe ke koalia husu para imi, ita tenki hamutuk, ba O Timor ne’e, ita tenki prontu atu servi sem rezerva.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.