VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20181206

Francisco Mau-Kura Fahe Konshementu Konaba G7+, "Vizaun Estadu Nian"

Foto Francisco Mau-Kura 
Fahe hau ata nia konshementu sobre G7+... artigo simples nee, atu tenta halo espliksaun hodi ita bele kumpriende Visaun Estado nian. karik ema ruma hakarak halo diskusaun klean, hau ata pronto bele halo diskusaun iha TV ka iha kualker forum. mai hau nee Interese nacional no stratejika duni ba Timor-Leste.

Hanoin hikas hau ata visita ba Afrika, no saida hau aprende husi neba???


Hau ata nia primeira Visita ba Afrika iha 2006, Nasaun Afrika primeira nebe hau visita ba dalauluk, hodi halo visita trabalho ba iha neba mak Benin, Oeste Afrika, iha momentu neba hau ba participa encontro ka Konferensia Nasaun Paises menus desenvolvido nian (LDGs), hela durante semana ida, no aprende tebes estuda no hare rasik nasaun nee nia desafiu. Nasaun Afrika segundo nebe hau visita ba mak Liberia (2011), no antis too iha cidade Monrobia, Liberia, Hau ata nia viajen liu husi Nasaun sira hanesan Nairobi, Kenya, Accra, Ghana. hare sira nia realidade halo hau ata aprende hodi bele hare diferensia entre Kenya, Ghana no compara ho Liberia.

Nasaun Afrika terseira nebe mak hau visita ba mak Sudao Sul( 2012, no Nasaun Afrika ida ikus liu nebe hau visita ba Nasaun Irmaos Gunea Bissaun( 2013) antis hau hetan orden komisaun servisu ba Thailandia.

Hela iha Gunea Bissaun mak kleur liu, kuaze semana rua.

Husi Hau nia visita ba afrika nee, visita trabalho ba asunto, Paises menus desenvolvido, no nasaun G7+ Nasaun Fragil no post confliktu sira.

Lisaun importante nebe mak hau bele aprende mak nee, atu Timor-Leste labele repete sala sira nebe mak sira halo, tamba sira hotu nebe ukun rasik ann epoca periode 1970... no sira nebe ukun rasik aan depois segundo Guerra Mundial husi Periode 1945 - 1974... Mayoria sai nasaun Vunerabel no failha iha sira nia desenvolvimentu Nacional tamba sira nia lider sira ladun kuidadu oinsa mak deal ho nasaun doadoder sira ka Nasaun desenvolvidu riku sira nebe mak uluk hanesan nasaun kolonialista ka imperialista sira, tamba nee, ita labele hafodak kuandu nasaun desenvolvidu sira nebe halo grupu aan iha G77 nebe ho objetivu promove kooperasaun Sul-Sul (Kerjasama Selatan, selatan) tamba sira hotu problema ho tusan depois impresta husi Banco Mundial, IMF no ho Nasaun OECD sira( nasaun riku), iha Periode 1950 ate 1980 ka 1990 Nasaun sira nebe desenvolvidu riku sira uja instrumentu apoio desenvolvimentu (Aid ka kooperasaun desenvolvimentu) hodi bele kontinua dikte nasaun foun sira nebe foin ukun rasik aan.

Uluk tinan 2005, Kuandu hau ata ba runiao iha Asembeila-Jeral Nacoes Unidas, iha Segundo Commitee nebe mayoria nia agenda sobre cooperacao desenvolvimentu ho asunto Nasaun Doadores sira nia apoio desenvolvimentu ba Nasaun Terseira mundu sira, mayoria hakarak koalia mak oinsa fo sala ba nasaun doador sira, no ejji ATU nasaun riku sira halo diskontu ba sira nia tusan, tamba rezimi sira ka Governo nebe uluk ukun mayoria sala uja osan deve nian (Soft loan ou deve osan bot nian, ho funan bot).... husi nebe hau aprende katak Timor-Leste seidauk iha tusan ka deve nasaun ruma, portantu Timor-Leste seidauk sai kliente ba agenda koalia sobre asuntu debe nian no oinsa atu halo deskontu ba deve, maibe hau kuriosu, hakarak buka kompreinde nasaun sira deve nee no nasaun riku sira, nia situacao entao hau mos interese duni hodi tur no rona. Agora Nasaun sira nebe kategoria ba nasaun Fragile liu ka economia iha situacao transisaun, kuanze sira nia agenda ladun sai preoridade iha diskusaun sira

Maibe atu hatete katak Konjuntura iha Naoces Unidas, Hanesan Nasaun terseira mundu sira, ka depois hetan Independencia depois Funu Mundial II, nebe ejiste sira nia inspirasaun mai husi Konferensia Asia no Afrika iha Bandung, Indonesia, 1955. Soekarno husi Indonesia, Tito husi Yosgoslavia, (Agora lakon tiha ona iha mapa mundu nian, bubar), hodi enfim transforma ba Non-Aliados, no Grupo 77 no Small Island State Countries, tamba nee mak hau dehan, Grupo existencia sira nee nia necidade no interese stratejika la hanesan,

Exemplo: Soekarno halo konfrontasaun ho Nasaun Ocidente sira, tamba kestaun State Building no Nation-Building nune mos experencia nasaun sira seluk iha America Latina sira, hanesan Argentina, Cile, no sira seluk, maibe Mundu agora nia konjuntura iha mudancas makas iha dekade tolu ikus.

tamba nee, 2010, Kuandu hau sei tugas hela iha Manila, Filipinas, Hau rona quarto Governo atraves Maun Bot Xanana nia lideransa toma iniasiativa hodi halo Konferensia iha Dili, Konvida Nasaun sira hotu nebe senti aan marginalizadu no situacao Fragilidade mai Konferensia Internacional hodi estabele movimentu foun, G7+ nebe atraves DILI Declaration nee mai hau, idea ida inovativu tebes, hodi harin movimentu ida nee hodi bele halo negociasaun ho nasaun riku sira, nebe nia resultadu atinji duni, iha nivel Global, mak nee: 

1. atraves high Level Dialogue iha Busan, Korea, hamosu New Deal,
2. Participa mos iha diskusaun iha Nacoes Unidas, hodi hatama mos Objetivu 16 ba SGDS 
3. Nasaun fragile sira (G7+) mos hetan rekonhecementu hodi sai observador iha Asembelia-Geral Nacoes Unidas no iha futuru sei harin Grupo forma iha Konjuntura nivel Nacoes unidas nian, nebe sei aumenta tan grupo foun, sei kompleta liu tan, hanesan tuir mai, Nasaun grupo Nao Aliados, G77 (South -South Cooperation), Small Island States, Least Developed Countries no Grupo Nasaun Fragil (G7+)....

Karik preokupasaun publik husu ka duvida katak Timor Leste atu hetan nia retorno saida husi Movimentu G7+ nee???

Nia retorno laos finanseiro deit maibe retorno politiku no sosial, halo Timor-Leste nia influensia political Global aumenta, Nasaun riku sira ka nasaun Major Power sira bele konsidera mos Timor-Leste nia soft power hodi Nasaun riku no forza mayor sira atu labele halo intervencao mai Timor-Leste nia asunto interna, Retornu Politika seluk mak, Nasaun riku sira kuandu kompete ba kualer eleisaun iha Nacoes Unidas no organisaun Internacional ruma, sira sura mos Timor-Leste influensia hodi mobiliza apoio ba sira hodi bele halo bargaining power... Nune mos Timor-Leste hetan respeitu husi nia vijinho sira,

Diplomasia nee karun duni, Interese Nacional mak Desenvolvimentu Nacional buka halo kooperasaun ho nasaun hotu hotu intermus normativa mak basea ba KRDTL nian, intermus programativo mak PEDN no Program Preoridade Governo nian.

Tamba nee, atu hahu Industrializasaun ba Timor-Leste ho neneik no bebeik ita tenki kaer sektor ruma estratejiku hodi sai instrumentu de aranke... nebe mai hau ata nia hanoin, Industria Petro-Quimical, Industria Tasi Mane, no ZEEMS nee sai duni stratajiku duni ba Timor-Leste hodi sektor de aranke no iha multiply effect.

Hau ata konkorda, Ho Dr Mari Alkatiri nia deklasaun katak Dr Mari Alkatiri ho Maun Bot Xanana sei entraga Estado RDTL ida nebe viabel no sustentabel ba lideranca jerasaun foun bele kontinua iha futuru... sira entrega ho diak projetu estado bot rua refere.

Ho nune, hau fiar metin no laduvida ba Maun bot Xanana nia esforsu atu dada Kadoras mai Timor-Leste... desde uluk Hau nunka Duvida ba Bot Xanana.

Ita bele debate hodi hetan solusaun Konstrutiva no decisaun estratejiku ba Sustentabilidade RDTL moris ba futuru... Sai Nasaun Rin besi asu,, nebe sai mos Estado Prospridade (Welfare State) kumpri KRDTL...

Hakuak Bot

Francisco Mau-Kura
www.facebook.com/francisco.d.fernandes
www.facebook.com/francisco.d.fernandes/posts/10156691567829336

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.