VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160323

Asinatura Akordu Mak Obstakulu

Asinatura Akordu Mak Obstakulu

Victor Tavares
FH
Parabens ba MKOTT nebe mobiliza ho partisipasaun husi asosiasaun oin-oin, estudantes sira husi universidades oin-oin, alunus sira husi escolar oin-oin, movimentu partidarius sira, organizasoins resistensia sira no mos sosiedade sivil sira ho maximu ona iha manif loron 2 ne'e hodi exige ba Australia atu tur hamutuk ho Timor koalia kona ba fahe fronteira nebe justu tuir UNCLOS ka lei internacional tasi nian.

Maibe, hau nian DUVIDA mak ne'e: Ita rasik, ita nian boot sira nebe uluk asina akordu hamutuk ho governo Australia hahu iha 20 de Maio 2002 ne'e hakarak RATIFIKA ka lae?

Tanba lia fukun nebe sai hanesan satan ka osbtakulu atu koalia kona ba tasi timor mak ida metan iha mutin leten ne'e! Akordu ida nebe uluk asina iha momentu euforiku, iha ambiente euforia ka haksolok nian okos ita monu ba lasu nebe malae latan hela. Ho laran haksolok ita asina hamutuk dokumentu nebe malae ho hanoin dok prepara tiha ona.

Hanesan katuas sira nian liafuan “ita jura tafui hamutuk ita nian kaben”. Agora ikus mai ita basa reen toos, afinal akordu nebe asina iha ambiente haksolok nian laran lori mate ka ita asina ita nian mate…

Victor Tavares
Forum Haksesuk

20160322

Mensagem Camarada Wilson Obrigados: Aktivis Solidaritas Indonesia

Camarada Wilson Obrigados: Aktivis Solidaritas Indonesia

Camarada Wilson Obrigados
(foto Upe Ha Asosiasaun HAK)
"Kawan-kawan; saya mewakili Solidaritas Indonesia. apa yang di lakukan oleh Australia adalah sebuah penjajahan kolonialisme. Rakyat Timor-Leste adlaah pemenang sejarah melwan kolonialisme; di bawah penjajahan Portugis, rakyat bersatu berteriak "A LUTA CONTINUA!!!" dan penjajahan Portugis kalian usir dari Timor-Leste. di bawah penjajahan Indonesia, rakyat bersatu berteriak "A LUTA CONTINUA!!!"

Penjajah Indonesia kalian usir dari Timor-Leste dan sekarang. hari ini Rakyat Timor-Leste bersatu kembali meneriakkan "A LUTA CONTINUA!!!" terhadap sikap *pemerintah negara Australia yang masih menguasai sebagian Rakyat Timor-Leste, dan kita tahu masa depan Australia; bila tidak mau berunding, bila tidak mau menyerahkan HAK Rakyat Timor-Leste, *Australia akan menjadi bangsa yang kalah. 

Australia akan mengikuti nasib Portugis, Australia akan mengikuti nasib Indonesia di Timor-Leste. Karea itu kepada pemerintah Australia, Disini saya katakan pemerintah Australia di Australia; sebelum kalian kalah secara memalukan; kalian harus duduk bernegoisasi dengan rakyat Timor-Leste. Kepada Rakyat Timor-Leste, apa yang kida dapatkan dalam sejarah perjuangan kemerdekaan kalian. Persatuan Rakyat selalu menjadi pemenang, selalu memerdekakan Rakyat Timor-Leste. Ketika pemerintah Australia masih menguasai sebagain wilayah Timor-Leste; maka tidak ada pilihan. Rakyat Timor-Leste harus kembali bersatu. 

Bersatu menuntut pemerintah Australia untuk berunding, bersatu untuk menuntut Australia menyerahkan HAK Rakyat Timor-Leste. "Liberta Patria!!!" saya disini mewakili solidaritas dari Indonesia yang sejak dari zaman pendudukan Indonesia, kami sudah memperjuangkan, kami menuntut kemerdekaan untuk Timor-Leste, kami *maraih HAK bangsa Timor-Leste. Bagi kami AKtivis Solidaritas dari Indonesia; Kemerdekaan Timor-Leste belum 100%. masih ada sebagian teritori Timor-Leste yang masih di kalim oleh Australia, kareana itu Rakyat Timor-Leste dan Solidaritas Internasional tidak akan pernah berhenti menuntut pemerintah Australia. merdeka 100% untuk Timor-Leste!!! A LUTA CONTINUA!!! SEKEDAR SAYA KASIH TAHU BAHWA TANGGAL 24 MARET *2016 nanti. di Jakarta dan Yogyakarta; kawan-kawan solidaritas hendak melakukan aksi yang menuntut pemerintah Australia ... negosiasi yang menguntungkan Rakyat Timor-Leste, bukan negosiasi yang menguntungkan pemerintah Australia. A LUTA CONTINUA!!! A LUTA CONTINUA!!! A LUTA CONTINUA!!! VIVA SOLIDARIDADE!!! VIVA SOLIDARIDADE!!! VIVA SOLIDARIDADE!!!”

Camarada Wilson Obrigados

#MKOTT Aksi—orasi di depan kedutaan Australia di Dili, dalam rangka menuntut kedaulatan rakyat Timor-Leste yang masih di caplok oleh Pemerintah Australia.
#MOVIMENTUkontraOKUPASAUN_TASI_TIMOR_LESTE
#MEDIAN_LINE_NOW !!!
#A_LUTA_CONTINUA !!!
#Indonesian_Solidarity__For__Timor_Leste

Dili, Timor-Leste, 22 Maret 2016
Sumber Asosiasaun HAK

20160321

A soberania e dignidade do estado

A Soberania e Dignidade do Estado

Victor Tavares
Forum Haksesuk
A Austrália um país gigante que é, um país industrializado super moderno, um país democrático com recursos abundantes com o seu povo muitíssimo avançado a nível de vida, o seu governo já devia ter a honestidade para si mesmo e para com o povo australiano. Mostrar ao mundo e em especial mostrar ao povo do pequeno tão pequeno país como é Timor-Leste a sua nobre dignidade que reflecte a grandeza do seu país. 

Porque, é inadmissível nem é aceitável num mundo civilizado onde um país como a Austrália não respeitar a soberania de outro país com qualquer que seja o argumento que se advoga. 

O que está em causa é a soberania de Timor-Leste, a dignidade de um estado soberano. Nós não queremos nada dos outros, só queremos o que é nosso! Com toda a humildade pedimos o respeito do Governo da Austrália para respeitar a soberania do povo de Timor-Leste e vamos sentar na mesa e resolvemos os nossos problemas, os problemas das fronteiras no Mar de Timor. 

Por favor, ensinem-nos o respeito pela dignidade do Estado. Nós respeitamos o Estado e o povo australiano. A dignidade do Estado Australiano e seu povo está acima da ambição dos seus governantes em petróleo no mar de Timor. 

Já basta o sofrimento do povo de Timor-Leste!

Victor Tavares
Forum Haksesuk

20160320

Konsolidasaun Estrutura PD Iha Munisipiu Ermera

KONSOLIDASAUN ESTRUTURA PD IHA
MUNISIPIU ERMERA

Iha loron 12 ho 13, fulan Marsu, tinan 2016, Partido Democratico (PD), halo konsolidasaun ba ninia estrutura baze iha Munisipiu Ermera, nebe kompostu husi Postu Administrativo 5, mak Letefoho, Atsabe, Ermera-Vila, Railako no Hatolia.

Letefoho, 12/03/2016 

Ernesto Dudu, Prezidente Munisipiu Ermera
(Letefoho, 12/03/2016)
Konsolidasaun estrutura PD iha Postu Administrativu Letefoho diriji husi Xefe Ekipa III, Antonio da Conceição, nebe mos hanesan Prezidente Konseilu Politiku Nasional (CPN). Ekipa ida ne’e akompaina mos husi liderança nacional PD sira seluk hanesan Vise Sekretariu Jeral IV, Mario de Araujo, Sekretariu Jeral JD, no reprezentante hosi OMD, Lita Sarmento. Ekipa III ho ninia membro sira simu diretamente hosi Presidente PD Munisipiu Ermera, eis-komandante FALINTIL, Ernesto "Dudu" nebe akompaina husi estrutura Munispiu Ermera nian.

Membru PD sira hamutuk serka de atus tolu (300) mak marka prezensa iha fatin konsolidasaun no na’in 150 mak simu posse hodi prenxe estrutura sira iha suku 8 postu administrativo Letefoho nian.

Iha konsolidasaun ne’e, Antonio da Conceição, afirma katak, PD identiku ho jerasaun foun no nudar jerasaun foun tenki iha mehi nebe aas. “Ita tenki iha mehi ne'ebe bo'ot ba rai ida ne'e. Ita tenki hamrik hamutuk hodi apoiu malu hodi halo transformasaun ba rai ida ne'e," deklara Presidente CPN Antonio da Conceicao. Iha sorin seluk, nia mos dehan,"liu hosi tomada de pose ne'e hatudu duni ita nia komprimisiu no konviksaun katak ita mos iha responsabilidade atu fo buat di'ak ba nasaun ida ne'e. Tenki hatudu forsa atu fo konfiansa ba povu katak nasaun ne'e tenki la'o ho hakmatek hodi lori dezenvolvimentu ba ema hotu. Ita tenki fiar-an katak iha PD ita mos bele halo diferensia ba povu," dehan Antonio da Conceição.

Iha fatin hanesan, prezidenti PD Munisipiu Ermera, Ernesto Dudu,  apela ba estrutura postu administrativu ne'e katak “durante ne'e Partido Democrático halo buat barak ona, inklui mos iha munisipiu Ermera. Tamba ne'e to'o ohin loron povu Ermera sei fo sira nia konfiansa nafatin ba PD.” Dudu mos afirma katak “PD respeita nafatin lideransa fundador nasaun nian, inklui partidu boot sira. Maibe PD tenki firmi hodi kaer metin ninia prinsipiu rasik hodi dezenvolve rai ida ne'e. Ohin loron ita tenki firme nafatin, labele tabele liu ba osan hodi trai povu nia fiar mai ita," akresenta eis-komandante FALINTIL ne'e.

Letefoho (12/03/2016)
Iha parte seluk, Vise Sekretariu Jeral Partido Democrático, Mario de Araujo mos sublina liu katak depois Presidente La Sama mate, PD forte liu-tan tamba partidu ne'e kaer metin prinsipiu lideransa kolektivu. Nia reafirma tan dala ida katak "La Sama ida mate, La Sama barak mosu . PD mak nu'udar fatin atu tuur hamutuk hodi koalia no dezenvolve povu no nasaun ne'e ba oin,"hatutan Vise Sekjer Mario de Araujo ba estrutura sira.

Atsabe, 12/03/2016

Ekipa IV lidera husi Nominando “Buras” Martins Buras, Vice Prezidente PD, akompaina husi Virgilio Hornay, Vice CPN, Nivio Magalhães, Prezidente JD, Cristina da Conceiçnao, Vice Prezidente OMD, Celito Cardoso, Benjamim Martins, membru KEEP, Alexandre de Araujo, Anacleto Bento Ferreira, nsst.

Atasabe, 12/03/2016
Iha postu Administrativo Atsabe, feto barak no mos katuas ex-Falintil balun, no mos ex-chefe suco balun partisipa iha konsolidasaun PD nian ne’e.

Iha Atsabe, membru PD sira serka de 100, inkluindu eis-FALINTIL balun, partisipa iha konsolidasaun ne’e. Ema liu 60 resin mak simu posse. Koordenador PD postu administrativo Atsabe nain feto ida, naran Deolinda Pereira.

Buras Martins iha ninia intervensaun explika ba lider PD sira foin simu posse katak halo konsolidasaun ho objetivu atu halo reajustamaneto ba estrutra, prenxe fatin sira maka mamuk tanba moras, mate ou abandona estrutura, ho prepara-an atu ba tuir Konferensia, Mini-kongresu no Kongresu. Nia afirma katak iha kongresu maka ita sei diskute no defini hamutuk politika no programa partido nian ba kampaina iha 2017 no mos ba ukun. Vise Prezidente PD nian ne’e mos haktuir katak, PD ninian membro fundador sira mai husi organizasaun rezistensia sira nian, nebe maka maioria joven iha tempu neba. Funu hodi hasoru invazores sira, funu hasoru rejimi opressor, iha experiensia moris iha opresaun nia okos nebe la diak. Nia dehan uluk ita hasoru ukun ivansor sira nian, tanba ida ne’e ita lakohi tan ukun sira hanesan ne’e mosu tan iha ita nian rain, dehan Buras.

Atasabe, 12/03/2016
Xefe Ekipa IV ne’e mos  realsa katak, PD mos halo parte iha prosesu harii nasaun. PD halo ona buat barak durante kaer ukun, maski la halo to’o hotu tuir PD ninian hakarak. PD sai hanesan partido determinante iha formasaun governu AMP no governu Bloku Koligasaun. PD hola parte iha prosesu hirak ne’e atu hametin estabilidade iha ita nian rain. Estabilidade la iha mak dezenvolvimentu mos sei la la’o. Hamutuk iha Bloku Koligasaun dada tan Fretilin mai hola parte mos iha ukun governasaun nian, hodi hasoru no fo solusaun ba problemas sira nebe Timor-Leste hasoru. 

Enkuantu Cristina da Conceicao, Vise Presidente OMD, sente orguilu tanba Koordenador PD Posto Atsabe, feto ida. Ne’e hatudu katak feto sira mos iha kapasidade no dedikasaun hodi  lidera PD iha nivel postu administrativu nian. Tuir Cristina, ida ne’e akontese tanba PD kompromete atu fo fatin no biban hanesan ba feto sira atu partisipa ativa iha vida politika.

Atasabe, 12/03/2016
Vise Prezidente OMD nian ne’e hateten katak  OMD alem de halo diseminasaun informasaun, fo mos formasaun atu kapasita intervensaun feto sira iha atividade politika ho qualidade no kompetensia, paralelamente dezenvolve mos atividade koperativa no ekonomika.

Iha fatin hanesan, Nivio Magalhães, Prezidente Juventude Democratico (JD), iha ninia intervensaun, afirma katak JD hanesan liras ida husi PD nian ho misaun atu hametin no habot PD hodi la’o ba oin nafatin. Nia esplika katak, iha tinan 1975 jovem sira, ho tinan sei nurak, hamrik no hahu funu hasoru opresaun, no invazaun. Tuir Nivio Magalhães, “ historia rasik hatudu katak iha tinan 1975 jovem sira, ho tinan sei nurak, hamrik no hahu funu hasoru opresaun, no invasaun. Exemplo ita bele foti husi Atsabe oan sira rasik hanesan Rui Fernandes, Lucas da Costa, Paulo Ferreira, companheiro Anacleto Bento Ferreira ninian aman”. Iha sorin seluk, Nivio mos apela ba joven sira kalmo, ran malirin no neon luan nafatin hodi akompaina situasaun politika atual nebe maka manas. Ita labele hirus malu ho partidu sira seluk ninian membru sira. Nudar jovem ita tenki serbisu maka’as, ho kompromisu ida atu aumenta votus eleisaun 2017.

Ermera-Vila, 12/03/2016

Ermera-Vila,12/03/2016
Konsolidasaun ba estrutura PD nian iha Ermera-Vila hola fatin iha Suku Poetete. Lideransan PD sira nebe partisipa iha konsolidasaun ne’e mak Adriano do Nascimento, prezidente PD nudar Xefe Ekipa I, Francisco Borolaco, Vise Sekretariu-Jeral PD, Marcos da Cruz, Xefe Departamento Agrikultura PD, Carlos da Silva Saky, membro CPN no Vise-Prezidente Komisaun ba Estudos Estratejikus no Planeamentu (KEEP), Rui Manuel Hanjam, membro KEEP, Emilia Mousaco, Sekretaria-Jeral OMD, Abina, membro OMD, Hugo, Komisariu ba Ermera, ho sst.

Militante PD sira hamutuk atus 600 resin ho entusiazmu tebes simu lideransa PD iha Suku Poetete. Lia na’in sira simu lideransa PD sira iha estrada ninin. Hafoin hamulak, lia na’in sira hamutuk ho grupu muzikal ida, toka instrumentalia hodi akompaina lideransa PD sira ba iha fatin konsolidasaun.

Programa iha Ermera vila hahu uluk ho lok bua ho malus husi PD sira iha Ermera-Vila ba lideransa nasional PD sira. Tuir mai fo juramento no tomada de posse ba estrutura suku husi suku 10 postu administrative Ermera-Vila nian.

Konsolidasaun iha Ermera-Vila loke husi Vise-Prezidente PD Ermera, Antonio Varela. Vise Prezidente PD nee, hateten, Prezidente PD Munisipiu Ermera, eis-Komandante Falintil Rejiaun VI, Ernesto Dudu, labele partisipa iha konsolidasaun iha Ermera-Vila, tanba nia tuir konsolidasaun nebe halo iha Letefoho. Maibe nia haruka ninia mensajen eskrita ba estrutura PD iha postu administrativa sira hotu husi Munisipiu Ermera nian hodi le iha konsolidasaun sira iha Ermera-Vila.

Iha mensajen ne’e, Dudu hateten katak agora iha suku no aldeia sira iha mudansa barak ona. Uluk iha aldeia ho suku sira laiha fatin enkontru, laiha bee moos, estrada mos aat. Agora iha mudansa barak, PD halo ona buat barak iha Ermera tanba ne’e tenki haree didiak ida ne’e hodi ba oin buat diak sira bele kontinua nafatin hanesan ne’e.

Ermera-Vila, 12/03/2016
Eis Komandante dudu mos dehan, iha 1982, bainhira nia mai rende, laiha ema ida mak koalia kona-ba FRETILIN. Ema hotu tauk koalia konaba ukun-rasik-an. Tanba ida ne’e mak nia fo an tomak hodi reziste iha rejiaun 4 hodi lori Timor ba ukun-rasik-an. Nune’e, nia afirma: “PD mak FRETILIN nia oan no tanba ne’e PD dalan diak liu ona ho diak nebe mak halo ona mai Ermera.” Nia mos afirma katak, “mudansa iha kuandu ita ema hakarak esforsu, serbisu no mudansa foin iha. Tan ne’e, ita hotu hamutuk esforsu liu husi PD hodi bele akontese mudansa diak ba Ermera no Nasaun ne’e.” Eis-Komandante dudu mos halo apelo ba estrutura PD sira atu labele ameasa ka koalia aat ema, labele minimiza malun. Dudu mos afirma, “PD sei buras, tanba ita hamutuk, Ermera sei diak tanba ita serbisu, Timor mos sei diak liu tanba ita lolo liman hamutuk.” Ba joven feto ho mane sira, Dudu husu sira atu organiza an hodi konvense maluk sira atu mai hamutuk iha PD hodi halo PD manan iha 2017. Eis-Komandante Dudu afirma katak.”ami katuas ona, loron badak ona, oras besik ona, imi mak joven, imi mak tenki la’o. Imi la’o sala mai konsulta ho ami hodi kontinua la’o ba oin nafatin.”

Iha parte seluk, Antonio Varela afirma katak, uluk Mari Alkatiri hateten Ermera nudar knuk PD nian. Iha eleisaun 2012 votos iha Ermera tun, maibe, nia promote atu iha 2017 PD tenki fila fali sai knuk PD nian. Nia afirma katak funu hotu ona, agora tenki halo dezenvolvimento ba oin tuir hanoin ho motto PD nian, “harii nasaun husi baze”.

Tuir mai, Prezidente PD, Adriano do Nascimento, loke ninia diskursu ho agradese ba lia na’in sira ho grupu joven sira nebe simu PD ho dere muzika.

Adriano do Nascimento esplika katak konsolidasaun ninia objetivu atu halo reajustamento ba estrutura PD nian, prenxe fatin sira nebe sei mamuk no simu sira nebe mai reforsa PD.  

Presidente PD nian esplika sentidu husi juramentu ba lider PD sira foin simu posse katak, halo juramentu atu halo ema hotu nebe tama iha PD sai hanesan familia ida deit no atu hadia rai Timor-Leste liu husi PD. Nia mos esplika naran ida PD inspira husi Republika Democrática nebe kuinesidu ho Republica Democrática de Timor-Leste (RDTL). Nune’e, harii PD hodi defende estado de direito demokratiku no hametin prinsipiu ho valores sira demokrasia nian iha Timor-Leste. PD la’o tuir avo Xavier, Nicolau Lobato ho Ramos Horta nia ain-fatin hodi harii demokrasia iha ita nia rain. PD hakarak halo transformasaun ba nasaun no povo Timor hodi sai nasaun no povo ida demokratiku, dehan Adriano do Nascimento.

Tuir Adriano do Nascimento, iha 2001, bainhira atu taka Conselho Nacional da Resistencia Timorense (CNRT), maun veteranu sira, inkluindu maun Dudu, maun Fitun ho seluk-seluk tan, husu ba alin sira iha RENETIL, Dewan Solidaritas, Fitun, OPJLATIL ho seluk-seluk tan, atu harii partido hodi sira bele tuir. Maun veteran sira dehan nune’e: “CNRT ohin taka ona, imi harii tok partido ida hodi ami hamrik iha imi nia kotuk hodi sai alternativo ba FRETILIN. PD ne’e harii husi vetranu sira”, haktuir Adriano do Nascimento.

Iha konsolidasaun ne’e, Prezidente PD nian, esplika mos signifikadu husi kor ho figura sira nebe mosu iha bandeira PD nian. Nia haktuir katak, kor azul ne’e reprezenta domin, dame no estabilidade. Tan ne’e PD tenki luta maka’as hodi tau domin, dame no estabilidade iha Timor-Leste, tenki hakribu tipu violensia hotu-hotu. Kor mutin reprezenta moos, katak atu halo politika tenki halo ho fuan no laran moos. Raios muitin sira nebe iha bandeira laran hatudu naroman husi direksaun oioin hodi fo naroman no moris diak ba Timor oan sira. Kor mean signifika brani, brani hasoru situasaun hotu-hotu, no brani mos hateten sala, sala, no loos, loos, tanba Timor-Leste nia ukun-an mai husi ita hotu nia kontribuisaun no sakrifisiu. Enkuantu luhu ka mama fatin, hatudu identidade kultural Timor nian, katak ita halo buat hotu tuir ita nia kultura. Nudar Timor oan, ita tenki tane ita nia tradisaun ho kultura. Ho mama fatin ne’e, ita lok bua ho malus ba malu hodi mama no tuur hamutuk iha biti boot nia leten hodi tesi problema sira nebe iha.

Ermera-Vila, 12/03/2016
Atu hametin PD iha fatin hotu-hotu, husi nasional to’o iha baze, Prezidente PD, Adriano do Nascimento afirma katak, dalan ida mak liu husi juramentu ne’e. Halo juramentu hodi fo konfiansa no fo knaar ba malu hodi sai responsavel iha aldeia no suku. Lider PD nian ne’e, husu ba estrutura sira iha baze nebe maioria mai husi ema joven aira atu ida-idak lori PD ba kuda iha inan ho aman sira nia leet hodi halo PD sai buras, boot no maka’as liu tan. Nia mos husu ba membru PD sira atu labele trata no insulta ema tanba doutrina PD nian mak domin ho dame. PD hakribi violensia. Nia husu, kuandu iha problema ruma, tenki rezolve tuir ita nia kultura. Nia mos dehan, PD ita hotu mak haboot hodi serbi nasaun ho estado. Liu husi PD ita bele lori Timor-Leste ba oin, ba iha dezenvolvimento no progresu.

Adriano do Nascimento afirma katak, ohin loron ema uituan mak tuir PD maibe PD tenki sai hanesan FALINTIL sira uluk iha ailaran. “Uluk, ema iha FALINTIL la to’o atus ida, maibe sira hatene organiza-an, organiza ita hotu, halo ita hotu hamutuk, hodi iha 1999, ita halo lakon otonomi sira. Ohin imi barak mai iha ne’e, hau fiar no kontente, halo PD sei sai boot. Ita boot sira nudar lider sei halo PD sai boot liu tan. PD moris ho imi, boot ho imi”, dehan Adriano do Nascimento.

Prezidente PD dehan, “uluk Nicolau Lobato mate, Xanana sa’e, bainhira funu maluk kaer Xanana, Mauhunu sae, funumaluk kaer Mauhunu Konis Santana sae, Konis Santana mate, Taur Matan Ruak sae. Ema balun dehan La Sama mate PD mos mate, maibe hau dehan ba ita boot sira hotu, La Sama mate, Adriano sa’e, se Adriano mate aban, seluk sei sa’e, PD ba oin nafatin hodi kontinua La Sama nia mehi sira.”

Relasiona ho tensaun entre Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak, Lere Anan Timur, Mari Alkatiri no Lu Olo, Adriano do Nascimento dehan, “PD halo ona deklarasaun iha Parlamento Nasional, PD la apoia ida, la hatun seluk. Sira hotu mesak ita nia maun, ita nia aman. Sira ne’e asset Timor nian, tan ne’e PD la’o iha klaran hodi halo sira tuur hamutuk. PD ba koalia ona ho amo bispo sira, D. Noberto no D. Basilio, hodi husu sira atu lori ita nia maun sira nebe hanoin la hanesan ne’e tuur hamutuk, liu husi dialogo hodi rezolve hamutuk problema nebe iha. PD mos ba hasoru ona PM, Rui Maria de Araujo, no Prezidente Taur Matan Ruak, husu sira atu tuur hamutuk. PD nudar partido husi jerasaun foun sira nian, lakohi hatun ida no hasa’e seluk. PD fiar, maski liafuan naksalak, sira sei rezolve sira nia problema”.

Iha biban ne’e. Prezidenti PD, Adriano do Nascimento mos koalia kona-ba OGE 2016 nebe aprova ona iha fulan hira liu ba. Nia dehan, “iha debate iha parlamento, PD fo ninia pontu de vista kritiku, maibe tanba iha kadeira 8 deit, labele halo buat barak. PD defende tau tan osan ba agrikultura, maibe partido boot sira kontra. PD nian motto ‘harii nasaun husi baze”, hakarak fo uluk atensaun ba povo sira iha baze, liu husi sosa trator, dada bee moos ba populasaun nia uma, maibe la liu, tanba kadeira 8 deit. PD defende atu tau osan juta 2 ba agrukultura hodi sosa trator, sosa makina fa’an kafe, tau osan ba kooperativas, sosa animal hodi hakiak, maibe partido boot sira dehan lae, neduni, imi lalika hein ona atu trator mai, makina dulas kafe nian mai ka sosa karau imi atu hakiak. Sira dehan sosa aviaun ho kapal cepat mak importante liu. PD foti liman no foti ain hodi defende programa sira nebe atu lori benefisiu ba povu iha baze, maibe la liu. PD mos defende tau osan juta 5 hodi hadia saude, sosa aimoruk, maibe la liu. PD mos defende atu tau osan hodi dada bee mos, ne’e mos laliu.”

Iha debate OGE 2016, PD kontra fundo ida nebe bolu Fundo Autonomo hodi troka Fundo de Infra-estrutura. Fundo autonomo ne’e ema ida labele kontrola. Seluk tan, Prezidente PD mos afirma katak iha debate ba OGE 2016, nia rasik vota kontra lei ida nebe halu ajudikasaun direkta sein fronteira, nebe liga ho programa ida bolu Programa de Desenvolvimento Integrado Municipal (PDIM). Tanba lei ida ne’e loke dalan ba sira atu fahe projetus ba malun iha Oekusi fahe daudaun, maibe lei ne liu nafatin tanba ita iha kadeira 8 deit.

Ermera-Vila,12/03/2016
Prezidente PD, Adriano do Nascimento, husu ba estrutura PD sira iha baze atu tau matan ba administrador sira. Haree tuir, proyek sira, sira fo ba see, fo ba sira nebe sira iha koor politika hanesan ka familia, ka fo ba sei deit mak iha iha kapasidade atu halo projetu ida ho kualidade. Tuir Adriano do Nascimento, ministeriu sira labele halo ajudikasaun direkta sein fronteiras, maibe ba Oekusi sira bele halo, tanba sira aprova ona lei ida kona-ba ajudikasaun direkta sein fronteira ne’e.

Iha konsolidasaun ne’e, Prezidente PD mos fo hanoin ba militante PD sira katak, eleisaun tinan oin besik ona, ema sei lori osan, proyek ho pozisaun mai hodi sosa ka troka ho votos. Nia esplika katak, “PD laiha osan, tanba PD mai husi maubere ain tanan sira nia oan. La Sama mai husi agrikultor nia oan, hau mos hanesan. Eleisaun mai, sira bele halimar ho osan sira nebe mai husi ajudikasaun direkta. Sira sei lori osan mai, proyek ho pozisaun mai fo ba imi. Sira sei lori osan ho foz mai fahe ba imi. Imi simu de’it, maibe vota nafatin ba imi nia partido. Tan ne’e, instrusaun ho palavra de orden ba imi mak ne’e: ‘simu ba hotuhotu han, ne’e imi nian, ne ita hotu nian’. Saida mak sira fo ba imi, imi simu deit, tanba ne’e la’os sira nia kosar ben. Halo nusa, ema hotu laiha osan, derepente hetan osan barak, ne’e osan nauk nian. Ita husu atu tau tan osan hodi sosa trator, hadia saude, sosa aimoruk, dada bee mos, dehan osan laiha, maibe osan lori mai fahe iha tempu eleisaun iha fali. Atu hadia estrada osan laiha, sosa trator osan laiha, sosa mesin ba kafe osan laiha, derepente sira lori osan mai. Sira lori osan mai hodi sosa povu nia kiak ho povu nia ignoransia. Halo politika hanesan ne’e moral laiha. Nusa mak la tau osan nebe iha ba beasiswa maibe hein eleisaun mak lori mai? PD tenki rejeita ema sosa ita nia kiak ho ita nia ignoransia,” dehan Adriano do Nascimento.

Prezidente PD mos hateten katak ukun ne’e estado tomak nian, neduni tenki haree Timor tomak, labele haree fatin ida deit, labele Dili de’it ka Oekusi deit. Tuir Adriano do Nascimento, “se PD manan tenki halo Ermera diak liu tan, nusa mak tau osan ba Oekusi bele maibe Ermera labele? Tau osan hanesan ba distritu hotu-hotu hodi dezenvolve Timor-Leste tomak, labele dezenvolve fatin ida deit,” dehan Adriano do Nascimento.

Presidente PD mos husu ba militante sira labele trata partido seluk, labele insulta partido sira seluk, ita tenki hatudu ita nia maturidade politika ho ita nia intelektualidade.

Ermera-Vila,12/03/2016
Adriano do Nascimento mos dehan se PD mak manan eleisaun no ita ukun mesak, PD bele halo buat barak. PD bele tau osan barak ba edukasaun, tau osan barak ba bolsa estudo hodi haruka Timor oan sira ba eskola iha liur. Bele tau osan hodi estudante sira kredit hodi selu sira nia eskola no kuandu serbisu ona mak selu hikas. Maibe estudante sira nebe hetan bolsa estudo tenki estudante sira nebe hetan notas diak.

Molok ramata nia intervensaun, Prezidente PD mos halo apelo ba veteranos sira tenki hamutuk hodi fo apoio ba negosiasaun konaba fronteira maritima. “Hau husu ba veteran sira, tenki hamutuk hodi fo apoio total ba negosiasaun fronteira maritima. Tanba fronteira maritima ne’e reprezenta ita nia soberania no ita nia dignidade nudar nasaun no estado. PD nia pozisaun klaru tebes, PD desde inisiu kedas, to’o ohin loron, hamrik firmi nafatin defende dada fronteira maritima tuir median line. Bainhira seidauk dada definitivamente fronteira maritime entre Timor-Leste ho Australia mak ita tenki luta nafatin tanba ita seidauk hetan libertasaun da patria lolos,” dehan Adriano do Nascimento.

Iha fatin hanesan, Francisco Borolaco, Vise Sekretariu-Jeral PD, hateten katak PD mai husi jerasaun Fretilin ho CNRT. Durante PD hola parte iha governo, PD halo mudansa barak. PD mak hakotu krizi lorosa’e ho loro monu. PD kontribui ba paz ho estabilidade.”

Vise Sekretariu-Jeral PD nian ne’e afirma katak, dezenvolvimento tenki hahuu husi baze, la’os hahu husi leten. “PD ninia dezenvolvimento tenki hahu husi baze, maibe partido sira seluk nian lae, sira nian hahuu husi leten. Sira nian hahuu ho sosa aviaun hodi boot sira sae, PD nian hahuu ho sosa trator hodi fahe ba agrikultor sira.. Ukun-an labele iha leten deit, ukun-an tenki tun mai kraik. Ita tenki muda sistema de dezenvolvimento, tenki fo poder boot ba munisipiu sira, suku ho aldeia sira, hodi halo dezenvolvimento la’o ba oin, ne’e mak naran ‘harii nasaun husi baze”, dehan Borolaco.

Vise Sekretariu-Jeral PD nian ne’e mos, halo kritika maka’as ba boot sira kuandu moras lori ba Singapura ka Indonezia, maibe povo ki’ik sira hetan tratamentu de’it iha Timor-Leste ho fasilidades nebe kuran tebes “Agora boot sira moras ba Singapura, ba Indonezia. Povo sira moras halo tratamento iha Timor deit. Tenki tau osan ba ministeriu saude hodi hadia fasilidades sira hospitais nian, nune’e hodi serbi povo ho diak. Infelizmente, PD defende atu tau tan osan ba saude, sira seluk hakarak tau tan osan hodi sosa aviaun ho roo”, dehan Borolaco. Borolaco mos dehan ukun la’os tanba boot sira, maibe ukun tanba povo. Funu uluk la’os iha Dili de’it, maibe iha ne’e hotu, neduni iha ne’e ka iha fatin sira seluk, merese hetan atensaun hanesan, la’os Dili ho Oekuse deit.

Vise-Presidente PST, Tomas, hili la'o hamutuk ho PD
Vise Sekretariu-Jeral PD nian ne’e mos dehan, tinan hira ne’e nia laran PD ukun hamutuk ho partido sira seluk, ita halo buat barak, maibe ho kadeia 8, ita labele halo buat barak liu tan. Nia dehan PD manan mak ita tenki halo reforma ba agraria. “Agora sira nebe domina rai boboot iha Timor, sira nia hun iha rai-li’ur, la’os iha Timor. Rai na’in mak imi, rai na’in mak ita, tanba ne’e PD manan tenki halo mudansa ba ida ne’e.”

Borolaco mos koalia kona-ba pensaun vitalisia. Nia dehan “tenki halo revizaun ba lei pensaun vitalisia. Pensaun vitalisia ne’e hodi assegura ukun na’in sira nia moris ho dignidade. Tenki assegura duni ukun na’in sira dignidade, maibe presiza hatun tanba ema barak sei kiak, sei sofre. Kuandu ema hotu moris diak ona, bele hasae. Labele iha ema moris diak iha ema moris kiak sira nia leet. Presiza halo mudansa”, dehan Borolaco.

Borolaco mos afirma katak “PD nia forsa iha baze, se imi iha forsa ami iha nasional mos iha forsa. Ita tenki iha forsa hodi hatudu ba sira katak ita la’os labarik, ita mos bele ukun.”

Iha sorin seluk, Albina Samson, Vise Sekretaria-Jeral OMD, iha fatin hanesan, esplika ba membro PD sira katak, OMD ajuda halo rekrutamentu ba feto sira hodi tama iha partido hodi bele ezerse sira nia papel politika. OMD ajuda fo treinamento ba feto sira hodi sira bele partisipa iha vida politika, edukasaun, ekonomia ho seluk-seluk tan.

Iha fatin hanesan, Rui Manuel Hanjam, eis vise-ministru Finansas, no membro CPN no KEEP, afirma katak, ohin loron edukasaun diak hetan deit iha Dili, Baukau no Lospalos. Nia dehan se PD mak ukun mesak, sei halo edukasaun nebe ho kualidade abranje fatin hotuhotu iha Timor laran tomak.

Rui Manuel Hanjam, nebe hanesan Ermera oan hateten katak, se Ermera oan sira la apoia Ermera oan sira serbisu iha Dili, entaun Ermera sei la hetan buat ida. Nia dehan, uluk hau serbisu hanesan sise ministro das Finansas mak konsegue koalia hodi dada ahi husi Aileu mai Ermera, tanba ne’e, apoia partido nebe imi nia ema sira iha ba hodi tulun dezenvolve Ermera.

Railaku, 12/03/2016

Railaku, 12/03/2016
Konsolidasaun iha Railaku partisipa husi ema 300, husi Suku nen (6) iha Railaku nian. Iha Kailaku monta ona estrutura 25, sei falta aldeia tolu maka seidauk.

Iha konsolidasaun ne’e, Presidente PD Adriano do Nacimento, fo parabens ba estrutura munisipiu ba esforsu boot nebe sira halo hodi halibur kuadru estrutura tomak atu konsolida hanoin, vizaun, misaun no estratejia ba programa politika PD nian atu lori nasaun RDTL ba oin.

Hafoin loke tiha konsolidasaun iha postu administrativu Railaku, Prezidente PD ho membru Ekipa I liu ba Ermera-Vila no Sekretariu-Jeral PD, Mariano Sabino Assanami kontinua halo konsolidasaun iha postu Administrativu Munisipiu Ermera nian ne’e.

Kordenador PD Railaku nian, Rui Manuel Bere, ho orgulho hateten katak maski PD seidauk manan maioria ba ukun, maibe PD eziste nafatin hahu iha 2007 to’o agora, maiski 2012 iha dezafius oi-oin, PD reziste no kontinua eziste, tanba PD nakonu ho ema joventude intelektuais no rezistensia.

Railaku,12/03/2016
Rui Manuel Bere mos halu apelu ba estrutura tomak atu hamutuk ho laran luak serbisu maka’as atu PD bele lori duni dezenvolvimentu Timor nian ba oin.

Iha fatin hanesan, Sekretario-Jeral PD nian, Mariano Assanami, nudar Xefe Ekipa II, fo tomada de posse ba estrutura foun iha Railaku. Nia husu ba estrutura sira nebe simu posse ona  atu tane as nasaun Timor-Leste. Assanami mos husu ba militante PD nian atu metin liu tan: “PD bele kiik, maibe riku ho espiritu serbi, matenek, forti atu tutan nafatin espiritu funu nain sira nian ba dezenvolve rai ne’e. Tanba ne’e hanesan militante PD nian, labele monu ba osan, kadeira ‘jabatan’. Veterano hanesan Komandante Dudu, sei nafatin hamutuk ho ita, prepara ita jerasaun foun ba ukun. PD maka uluk kedas deklara atu diskuti fronteira maritima iha Parlamentu Nasional.”

Assanami mos afirma katak, PD nudar partido ida nebe nia ema sira kontribui ba ukun rasik an. “PD mai husi rai ne’e nia oan, tanba ne’e serbi no mate duni ba rain e’e. Dala ida tan, militante PD labele monu ba manobra, ema balun sei halo kiak povu ho sosa povu hodi manan votus. Militante tenki luta, tanba wainhira sistema metin ona susar atu sobu fali. Tanba ne’e tenki serbisu maka’as,” dehan Assanami.

Hatolia, 12-13/03/2016

Railaku,12/03/2016
Konsolidasaun ba estrutura PD iha Posto Administrativo Hatolia halo iha fatin 2, Hatolia A no Hatolia B. Iha Hatolia A halao iha Domingo, 13 de Março 2016, lidera husi Xefi Ekipa IV, Lurdes Bessa, nebe hanesan mos Vice Presidente PD no Xefi Bancada PD iha Parlamento Nacional.

Hola parte iha ekipa ne’e Vice Presidente PD Buras, Xefi Departementu no membro Keep Florindo Pereira, Xefi Departementu Juventudi Luis, Prezidente KEEP João Martins. Partisipa mos iha konsolidasaun ne’e prezidenti PD Munisipiu Ermera, Ernesto Fernandes Dudu, vise presidente Antonio Varela ho estrutura balun  husi Munisipiu Ermera.

Konsolidasaun ne’e halao iha salaun Paroquial Hatolia no loke ho orasaun diriji direitamente husi amo Parako Hatolia. Hafoin ida ne’e kontinua ho prosesu tomada da posse nebe diriji husi Xefi Ekipa Nacional Deputada Lusdes Bessa and termu da posse husi visee prezidente PD Munisipiu Ermera.

Hatolia, 13/03/2016
Estrutura nebe simu tomada da posse ne’e hamutuk 200 resin husi suku 8 Hatolia A nian. Iha intervensaun eis-Komandante FALINTIL, Ernesto Dudu husu ba estrutura nebe foin simu posse atu servisu makas  liu tan. Nia husu ba povu atu loke matan no haree didiak partidu PD nebe halibur aspirasaun povu Hatolia nian. Dudu dezafia estrutura PD posto administrativo Hatolia atu halo refleksaun ba desenvolvimentu durante tinan 16 Timor-Leste ukun ne’e, povu hetan ona saida. Se hakarak paz, hakmatek, no desenvolvimentu, PD maka sei bele garante ida ne’e. Dudu hakotu nia diskursu husu estrutura foun iha tempu paskoa ne’e tenki perdua malu, labele rai odi ba malu.

Iha fatin hanesan, Lurdes Bessa, afirma katak PD iha periodu ukun an tinan 15 ne’e, PD kontribui barak ba prosesu konstrusaun de Estado Timor-Leste hahuu husi Assembleia Konstituinte, sai nudar partido oposizaun iha premeira lejislatura, no hola parte iha governasaun desde governu AMP mai to’o VI governo konstituional.

Iha parte seluk, Lurdes Bessa mos deha, matebian La Sama, prezidente PD nian, ema ida simples maibe sempre preokupa ho povu ki’ik ho kiak sira. Ho hanoin ida ne’e mak mosu La Sama nian hanoin nebe hakarak halo ZEESM iha Timor-Leste hodi kombate kiak. “ZEESM ne’e ideia saudozu La Sama nian. Ideia Maun La Sama nian ne’e hetan apoiu husi Governu, Parlamentu no Presidente da Republika, tanba ne’e mak Governo indika Maun Mari Alkatiri ba kaer ZEESM ne’e,” dehan Lurdes Bessa.

Lurdes Bessa mos, afirma katak, PD sempre defende dezenvolvimente nebe fo benefisiu ba povu kiik sira iha baze. Tanba ne’e maka iha okaziaun saida deit, Bankada PD halo deklarasaun politika sempre hahuu ho lema “Kaer Metin Ukun Rasik An, Harii Nasaun Husi Baze”.

Hatolia, 13/03/2016
Iha oportunidade hanesan, Lourdes Bessa husu para feto sira bele ativu liu tan iha PD. PD fo opurtunidade boot tebes ba feto maluk sira hodi ativu iha partidu. “So uniku PD, mak fahe numeru hanesan entre deputadu mane no feto iha Parlamento Nacional. Tanba nee, imi tenki servisu makas ba partidu ho dedikasaun, responsabilidade no espiritu demokratika hodi lori PD bele manan iha eleisaun 2017,” hatete Deputada Lourdes Bessa.

Enkuantu Konsolidasaun nebe halo iha Hatolia B, halo iha loron 12 fulan Marsu, lidera husi Julio Metamali, Vise-Prezidente CPN no akompaina husi líder PD sira husi nacional hanesan Angelina Machado, Prezidente OMD, deputado Paulino Monteiro, Xefe Departamento Justisa PD, 3. Octavio da Conceicao, Joao Gibran, OJD no Sekretariu Jeral Munisipiu Ermera.

Membros PD serka de 400 mak partisipa iha konsolidasaun ne’e no 396 mak simu posse hodi okupa estrutura iha suku 5.

Hatolia, 13/03/2016
Iha konsolidasaun ne’e, Metamali fo orientasaun politika ba estrutura sira nebe simu posse ona atu serbisu maka’as liu tan hodi bele manan eleisaun iha 2017. Iha fatin hanesan, Angelina Machado, prezidente OMD nebe hanesan mos deputada PD, afirma katak, fundo infra-estrutura nebe nakfilak ona ba fundo autonomo taka dalan ba Parlamento Nasional atu halo fiskalizasaun, buat ida nebe ladun diak. Angelina Machado mos preokupa tanba OGE2016 la tau limite maximo 10% ba ajuste direktu sein fronteira nebe relasiona ho Programa de Desenvolvimento Integrado Municipal (PDIM). Ajudikasaun direkta sein fronteira ne’e bele aumenta fraude jestaun. Jestaun ladiak ba fundos ne’e tuir relatoriu auditoria husi tribunal de rekursus kona ba abuzu de kontratasaun do estado por ajuste direktu, dehan Angelina Machado.      

LORON TO’O ONA, Páskua 2016!

LORON TO’O ONA, Páskua 2016!

Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo
Ho Domingu Ramos nian sarani sira namkari iha mundu rai klaran tama iha semana boot (ou Semana Maior) ka semana santa. Bolu semana santa, tanba semana ne’e ita dedika ba Na’i Jezus Kristu nia Páskua. Bolu semana boot (Semana Maior), tanba sarani sira iha semana ida ne’e hanoin hikas  mistériu sentral fiar nian no moris kreda/igreja nian.

Semana santa hahú ho domingu ramos nian, ka “Domingo da Paixão” Sarani sira tama iha prosisaun ho ai-sanak (ramos) ai oliveira, ka nuu ou tua metan tahan ka “AI-RAMOS”, iha liman, hodi hananu no haklaken Jezus Kristu, hanesan Liurai mundu nian; nia manan tiha ona sala no mate. Maibé, sarani sira mos sei la’o no hakat tuir Na’i Jezus Kristu nia terus no mate iha foho Kalváriu.

Tuir mai, ita tama iha tríduo paskal; loron tolu, kinta, sesta, no sábadu, sarani sira sei selebra mistério mesak importante deit:

- Kinta-feira santa: Ita sei hanoin hikas loron ne’ebé  Na’in Jezus kristu han hamutuk ho nia eskolante sira (apóstolu) iha “Ceia Pascal”. Iha jantar ka han kalan nian ne’e, Na’in Jezus fase apóstolu sira nia ain, hodi haruka sira atu hadomi malu (Mandamentu Foun ka domin nian); bainhira han daduan Jezus fahe paun no fó tua ba sira, hodi dehan: “Née hau nia isin, ne’e há’u nia ran”. Nain Jezus husik hela mai ita sakramentu boot rua: sakramentu eucaristia no sakramentu da ordem.

- Sesta-feira santa: Loron Paixaun“Paixão”: Ita hanoin hikas loron triste nian, tanba iha loron nee, ema baku, fó terus, no hedi Naí Jezus kristu iha Kruz. Sei lee Leitura da Paixão (tuir Ano A, B, C); hafoin ita sei re’i Na’in Jezuz nia krús. Loron ne’e la iha missa.

- Sabadu Santu kalan: Hala’o vijília paskal. Sarani sira hein Jezus ne’ebé sei moris hi’as! Selebrasuan iha klan Sabadu santu ne’e sei hala’o buat haat:

-Parte dahuluk: fó bensaun ba ahi foun no sriu paskal´(lilin halo bani/wani been), nébé reprezenta Jezus Kristu; Sei hananu knanauk furak ida naran “Precónio Pascal”.

-Parte daruak: hala’o “Liturgia da Palavra”. Sei lee leitura hitu, hasai hosi Antigo Testamento no Novo Testamento hodi hanoin hikas istória salvasuan nian;

- parte datoluk: liturjia batizmu nian. Hotu hotu sei hananu Ladaiña santu tomak nian; Prezidente ka amo lulik sei fó bensa ba bee; tuir mai, sarani sira hafoun hikas promessa batizmu nian (iha fatin balu, sarani katekumenu ka labarik sira) no hisik bee santu ba ema.

Parte dahaat: hala’o litrujia Páskua nian ho missa hanesan bain bain. De facto iha kalan ne’e Na’in Jezus Kristu moris hi’as duni! Tanba ne’e, sei dere ka toka sinu ka kampaiña no hananu Aleluia!

Iha Portugal, iha loron Domingu Resurreisaun, ema sei lori krús tama uma sai uma, atu nune’e família/uma kain sira bele rei Na’in Jezus moris  hi’as nia ilas. Iha Timor, la iha toman ka kostume ida ne’e. 

Ema aproveita atu ba halo piknik no hariis tasi. Iha tempu uluk (antigamente) oan sarani sira lori manu aman, manu tolun no tua botil ida, ka prezente seluk, ba husu bensa ba aman no nian sarani (padrinho no madrinha). Kostume ida ne’e mos atu lakon ba daudaun…

Boas Festas da Páscoa, Aleluia!

Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo

20160319

APELU MKOTT BA POVU TIMOR-LESTE

Apelu husi MKOTT ba Povu Timor-Leste

Defesa Soberania Nian 
"Sidadaun hotu-hotu iha direitu no devér atu kontribui ba defeza independénsia, soberania no integridade territóriu nasaun nian."Artigu 49.º C-RDTL
Foto/textu FB @ Asosiasaun HAKMKOTT - Movimento Kontra Okupasaun Tasi Timor
1. “ohin tuir lolos ami la halo press conference mais ami fo sai apelu deit ba publiku, katak MKOTT ne'ebe kompostu husi estudantes, grupu feto Timor Leste, sosiedade sivil, juventude sira inklui veteranu sira ... Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor sei halo demonstrasaun pasifiku, kontra governu Australia iha embaixada Australia nia oin, hahu iha dia 22-23 de Marsu 2016, i orariu demonstrasaun ba dia 22 maka tuku 8 dader hotu-hotu sei konsentra iha jardin, eis Balai Prajurit, Tiger Fuel nia oin no tuku 9;30 halo marsa da paz ida ba iha embaixada Australia nia oin, tamba ne'e lori kolega sira, MKOTT nia naran, ami konvida entidade hotu-hotu, liu-liu maluk sira ne'ebe maka hela iha Dili atu hola parte iha manifestasaun pasifiku ida ne'e

atu informa mos; manifestasaun ida ne'e sem violentu, sei ho dame. ita hakarak hatudu ita nia maturnidade politiku ba governu Australia, memsmu ita iha problema ho sira maibe ita sei respeita sira nafatin, mais ita atu hatete ba sira katak povu direitu, nasaun nia direitu bo'ot liu, tamba ne'e mak husu ba povu Timor-Leste, liu-liu ba sira ne'ebe mak hela iha Dili atu hola parte, tamba asaun ida ne'e laos organiza husi partidu politiku, laos organiza husi governu *Timor-Leste, maibe ne'e murni organiza husi movimentu, ne'ebe maka kompostu husi grupu hirak ne'ebe maka ohin ami temi ona, katak sei laiha partidu politiku ida ne'ebe mak ba iha ne'eba atu halo halo kampanye iha ne'eba. mais ne'e povu nia direitu, entidade hotu-hotu nia direitu atu ba koalia iha ne'eba atu koali-ejiji governu Australia, katak governu Australia tem que respeita forenteira maritima, ne'ebe MKOTT fo nia opsaun katak lina; median line ne'e hanesan opsaun ne'ebe diak liu ba povu Timor-Leste no diak liu ba governu Australia nomos governu Timor-Leste, i ami mos rekomenda katak; karik governu rona hela ami, rona hela movimentu kontra okupasaun Tasi Timor ne'e nian katak--ami liha opsaun, ami so iha opsaun ida, opsaun uniku maka lina; median line ne'e uniku ba MKOTT no ami hanoin ne'e uniku ba povu Timor-Leste, ... iha dia 22-23 Marsu 2016, husu povu Timor-Leste atu mai partisipa iha asaun ida ne’e... Ami apelu ona ba transporte publiku no maluk motorizada atu se liu husi Embaixada Australia nia oin karik, apita dala rua dala tolu, atu hatudu ba governu Australia no ba povu Timor-Leste katak sinu hahu dere ona, hodi kontra governu Australia ne’ebe maka la respeitu povu Timor-Leste nia direitu”__ Gaudencio de Sousa

2. “husi parte MKOTT nia, iha movimentu ida ne’e ita maka kordena no orienta, maibe ita fo mos espasu—koordensaun ba entidades hotu, partidu politiku sira inklui organizasaun massa sira, ne’ebe tan interese boot, interese Nasional hanesan interese ita nian---ita hotu-hotu mai halibur iha dia 22-23 Marsu 2016, tuir orariu ne’ebe ohin ita temi ona.

Ba komunidade sira ne’ebe hela besik iha parte embaixada Australia nian, ida ne’e luta itya nian, luta ba interese Nasional, ne’ebe karik ita boot sira hakarak partisipa ho dalan prepara netik be’—hahan oan ruma ba manifestasaun, ida ne’e furak liu, atu hatudu ita nia vontade tomak luta ba median line”__ Efrem

3. “atu fo hatene mos ba povu tomak husi Lorosae to’o Loromonu, husi Tasi Feto too Tasi Mane; katak asaun ida ne’e—asaun popular, asaun povu nian ne’ebe maka povu Timor-Leste halao iha Timor-Leste, maibe povu Australia mos halo iha Australia atu husu ba ninia governu hodi respeita soberania povu Timor-Leste, ne’ebe asaun ida ne’e laos entidade ida mesak nian, maibe asaun ne’e asaun povu ninian, ita hotu nian; ne’ebe laiha ema ida maka dehan asaun ida ne’e sira maka halo ou ida ne’e mak halo, asaun ne’e asaun povu nian, tamba asaun hotu-hotu ne’ebe mak sei halo iha mundu tomak; iha Inglatera mos ami simu ona katak; sira mos sei halo iha ne’eba, iha Indonezia mos sei halao asaun ne’ebe konjunta.

4. Asaun sei halao iha fatin hotu-hotu; hodi suporta katak injustisa ne’ebe mak governu-estadu ida halo ba governu-estadu seluk—tuir lolos labele akontese tuir lei Internasional ne’ebe mak iha tiha ona”__ Manuel Monteiro

5. “Atu hatutan tan deit katak—ba movimentu 22-23 Marsu 2016 ne’e movimentu manifestasaun ida ne’ebe ami bolu ... solidaridade manifestasaun Internasional; iha Australia mos halo, iha Nova Yorke mos halo. *asaun sira ne’e halo ho forma oi-oin estudante Timor oan sira ne’ebe iha Jogja, Malang *no seluk-seluk tan—sira halao asaun iha fatin barak—forma ne’e sira la tun ba kampu maibe sira haforma *ho maneira oin-oin—balu fahe pamfletu, foto no sticker sira ba publiku.

Ami mos atu hateten katak; desde horseik embaixada Australia fo sai ona sira nia warning, husu ba sira nia personil-sira atu lalika tama ba asaun, hus ba Australianu sira ne’ebe iha atu labele besik embaixada Australia nia ojn tamba iha asaun.

Ho oportunidad eida ne’e; ami em nome da MKOTT, ami hakarak apelu ba kolega sira, ativista Australianu sira , povu Australianu sira ne’ebe iha Timor-Leste, nebe iha fuan hanesan atu apoiu povu Timor-Leste nia soberania, atu nafatin bele mai iha ami nia asaun, tamba asaun ida ne’e laos asaun ida ne’ebe ho violentu, laos asaun ida atu baku ema, atu diskrimina ema, maibe asaun ida ne’ebe atu halibur espresaun tomak nian. Atu ejiji direitu povu Timor Leste ba soberania no ami hatene katak povu Australia mos hamutuk ho povu Timor-Leste, mas que governu Australia diferente.

Tamba ne’e mak ho apelu ida ne’e ami hakarak fo hatene katak; warning ida ne’ebe embaixada sira halo so mete deit atu hafraku movimentu nian, atu hafraku deit espresaun povu nian, tamba ne’e nakloke katak eventu ida ne’e mos sei konvida kolega barak, ativista lubuk ne’ebe iha Timor-Leste, no ativista sira husi rai liur atu bele partisipa mos iha eventu ida ne’e, atu hatudu katak luta ida ne’e laos luta povu Timor-Leste mesak, luta ida ne’ebe involve mos solidaridade Internasional.

Ami bele halo estimasaun massa to’o mais dez mil, tamba iha universidade barak mak prontu atu partisipa, ... ami mos lobby partidu politiku lubuk ne’ebe prontu atu partisipa mas que sira la mai ho bandeira partidu politika. Sira sei mai nudar povu, nudar sidadaun Timor-Leste ne’ebe fo apoiu. 

MKOTT mos organiza tiha ona cefe suco sira, kada suco minimu bele 100 pessoas atu partisipa iha asaun ...

Luta ida ne’e luta naruk, ne’ebe la determina husi asaun 22-23 Marsu 2016 nian, luta ida ne’e luta kontinuasaun ne’ebe Timor oan sira hahu kedas iha 1975 atu hatudu soberania Timor-Leste nian. Ita kontinua luta ida ne’e tamba ita seidauk liberta Timor-Leste husi okupasaun Australia nian. Ne’e luta sei naruk—se sira Australia labele rekunese soberania Timor-Leste nian, ita sei nafatin halo tamba ejijensia prinsipal MKOTT maka husu governu Australia atu respeita direitu fundamental Timor-Leste nudar nasaun soberania.

Ida mos ejiji governu Australia atu fila-fali ba mekanismu rezolve disputa forenteira maritima nian bazeia ba lei Internasional; International court for Justice no Tribunal Internasional ba forenteora maritima nian.

Ita mos husu governu Australia atu labele uja sira nia poder politiku ekonomia iha rejiaun ida ne’e—atu nafatin hanehan politika iha Timor-Leste—nafatin nauk Timor-Leste nia futuru.

Ita mos husu ba governu Australia atu mai ho boa vontade, fuan diak hodi mai negosia ho Timor-Leste konaba forenteira maritima.

Mkot nafatin fo mensajen ba negosiator Timor-Leste nian katak; MKOTT fo idea, fo mandatu katak luta ida ne’e atu hetan soberania, MKOTT lako negosiator sira atu halo bargaining entere soberania ho osan, soberania ho pipe line ka bargaining ho buat seluk tan.

Tamba ejemplu fo hatudu ona mai ita katak; negosiator barak mak prefere liu foti osan hodi sakrifika soberania Timor-Leste. Do que insoberania, MKOTT firme nafatin ho nia pozisaun hodi dudu prosesu ida ne’e; prosesu ida ne’ebe tuir prinsipiu median line, prinsipiu ne’ebe ba soberania deit.

Tamba ne’e mak negosiator sira, ita nia maun boot sira ne’ebe reprezenta povu Timor-Leste atu mantein hodi rona ejiji katak MKOTT hakarak soberania ba Timor-Leste laos bargaining, soberania adalah harga mati, labele iha kolateral, persen husi mina, husi buat ruma, mina ka saida *deit.

Ita hakarak determina tuir prinsipu lei no direitu Internasional *konaba forenteira maritima nian. Konaba ativa minarai; ne’e ativa ekonomia ne’ebe sei bele halo bazeia ba analiza ekonomiku, ne’e peritu sira bele halo”__ Juvinal Dias

6. “luta ida ne’e sei iha mudansa lalais se kompara ho luta ba ukun rasik an. Luta ba ukun rasik an fofoun ema oituan deit, maibe depois hahu aumenta. Agora luta ba determinasaun forenteira maritima—ita hare iha asaun fulan kotuk liu ba, ne’e ema kuaje mai hotu, agora ita hare tan 22-23 Marsu 2016, presaun sei mai mak’as ne’e fo hatudu presaun boot ba governu Australia hodi iha boa-politika atu hakat ba meja negosiasaun.

Movimentu laos iha Timor-Leste deit safe maka iha Australia, kolega sira ne’ebe maka fo solidaridade ba iha luta ukun rasik an, kontinua—reafirma fila-fali sira nia komitmentu fo solidaridade mai Timor-Leste ne’ebe nia Independencia seidauk kompletu”__ Manuel Monteiro

7. “koordenasaun ho parte seguransa hahu kedas hori bain-rua, horseik ami hasoru ministru kompetente, koalia konaba seguransa ne’ebe sira sei fo iha 22-23 Marsu 2016. Atu informa mos katak iha tinan ida ne’e MKOTT tau ona iha ninia ajenda; tinan ba kampanye, tinan ba advokasia—ba kazu forenteira maritima.

Ami sei mobiliza, laos demonstrasaun deit, maibe sei iha atividad ebarak, sei iha mos edukasaun sivika *no atividade seluk-seluk tan atu ganha fali ita nia sentimentu nasionalismu no sentimentu patriotismu ba ita nia nasaun”__ Gaudencio de Sousa

18- 03- 2016; Rua Karaketu, Mota-ain, no.08, Dili Timor-Leste,

Prepara husi:
Progarama baze dadus
Asosiasaun HAK


Governo Austrália Laiha Direitu Atu Hadau Fronteiras Marítimas Timor-Leste Nian

GOVERNO AUSTRÁLIA LAIHA DIREITU ATU HADAU FRONTEIRAS MARÍTIMAS TIMOR-LESTE NIAN

Hosi: Moisés Vicente

Moisés Vicente
Sobu tiha lei ne’e. Sunu tiha lei ne’e. Lei la serve no ba Timor-Leste lei ne’e la funsiona. Timor-Leste la’os nasaun dependente ida. Austrália hetan apoiu hosi nasaun boboot sira tanba ne’e hakarak halo konforme nia hakarak, Timor-Leste la’os nia kolonia. Problema fronteira marítima entre Timor-Leste ho Austrália ladauk hotu. Austrália kaer metin akordu ne’ebé uluk iha tempu okupasaun Indonesia halo ho Austrália hakat ba oin hodi tau ses tiha Timor-Leste nia direitu soberania fronteira marítima tuir Lei Internasionál. Maibé ohin loron Timor-Leste hanesan nasaun soberania ona. Vigáriu Jerál Episkopál Re Evanjelizasaun Diocese Díli,  Pe. Juvito do Rego Araújo. (Jornál Matadalan SEMANÁL, 17-23 Fevereiru 2016).

Funu hasoru nasaun boot Australia laos funu direita ho tanki da quera ho kilat boot, maibé agora povu Timor-Leste fonu hasoru liu husi funu Diplomasia, halo funu liu husi Demostransaun pasifiku. Fronteira marítima ne’e direitu Internasionál ne’ebé pais Timor-Leste tenke hetan, maibé tanbasá maka Timor-Leste labele rezolve problema ida ho Austrália?. Sé Timor-Leste lebele hetan nia direitu fronteira marítima, diak liu sobu tiha Lei Internasionál marítima ninian tanba lei ne’e rasik la funsiona ba Timor-Leste. Timor-Leste nia luta ba nia ukun rasik-án durante tinan rua nulu resin haat (24), to’o mate mohu maibé nunka hakiduk too hetan Independénsia, no ohin loron mós Timor-Leste sei mantein pozisaun hodi luta ba nia direitu too hetan. Governo Austrália ulun toos atu rezolve problema fonteira marítima ho Timor-Leste tanba sira bazeia deit ba akordu ne’ebé Indonesia halo ho Austrália. Nasaun Indonesia nia okupasaun iha Timor-Leste nee mós ilegál, ne’ebé akordu hotu-hotu halo ne’e ilegál tanba la tuir lei. Austrália bazeia ba ne’e entaun Austrália mós ilegál hotu.

Iha parte seluk, Peskizadór Ekonomia ONG Lao Hamutuk Juvinal Diaz hateten saída maka Timor-Leste ezije agora ne’e atu husu nia direitu soberania. Austrália tenke deside liña fronteira marítima bazeia ba prinsípiu no lei internasionál. Timor ezije nia direitu soberania. Austrália nia kerakusan, egoizmu, hakarak atu buka manán deit atu bele benefisia sira Austrália, UNCLOS-United Nations Convention on the Law of the Sea iha prinsípiu rua atu rezolve fronteira marítima maka Mandatóriu no Negosiasaun Bilaterál. Austrália la sai hosi UNCLOS maibé sira hili dalan negosiasaun bilaterál atu rezolve problema fronteira marítima ho Timor-Leste, Juvinal Diaz hato’o kestaun ne’e ba Jornalista Matadalan SEMANAL iha MNEK, Segunda,15/02/2016. VI Governo Timor-Leste lidera hosi Primeiro Ministro Dr. Rui Maria de Aroújo fó kompetensia tomak ba Eis Primeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmão hodi lidera prosesu hirak ne’e, prosesu ne’ebé hasoru dezafius oi-oin, maibé dezafius hirak ne’e la hanesan ho sofrimentu luta Timor-Leste nian ho bala musan. Deputadu hosi Bankada Partidu FRETILIN Eládio Faculto, sente orgullu ho nomeiasaun Kay Rala Xanana Gusmão nian tanba nia nuudar líder máximu ba luta libertasaun nian. No kontinua ezerse ninia funsaun ne’ebé boot atu halo negosiasaun ba fronteira marítima nian. “Ha’u fó ha’u nia apoiu totalmente ba líder Kay Rala Xanana Gusmão tanba nia ema ida ne’ebé kualidade diak tebes atu halo negosiasaun iha futuru. Ne’eduni, ita iha esperansa boot hodi hetan rezultadu diak ho ita nia maun boot ne’e ninia papél ne’ebé sei uza durante negosiasaun”, dehan Deputadu Eládio Faculto iha Parlamentu Nasionál, Segunda, 15/02/2016.

Austrália rasik sees án ona hosi UNCLOS-United Nations Convention on the Law of the Sea, ka lei tratadu tasi nian. Austrália abandona hosi UNCLOS tanba tenta dezvia hodi hatudu ninia superpoténsia iha sudeste Aziátiku. Tanba ne’e nia (Austrália) abandona. Ne’e signifika katak nia hakarak kontribui ba ilegalidade ne’ebé maka iha, ou iha jogu foer. Hakerek na’in optimista katak Austrália sei lakon simpatia hosi nasaun barak bainhira nia hakarak lori povu Timor-Leste ba iha konsekuénsia ruma, no nasaun barak sei solidariza ba Timor-Leste hodi dudu Austrália ba iha negosiasaun ida ne’ebé tuir nórmas internasionais ninian. Ho kondisoens ne’ebé Timor-Leste infrenta, nu’udar nasaun foun, tuir loloos Austrália maka tenta posibilidade atu ajuda hodi hamri’ik ho ninia apoiu, laos atu esplora fali Timor-Leste ne’ebé kondisoens sei fraku. Tuir loloos nia maka ajuda para ko’alia ho Indonesia para bele fó direitu soberania ba fronteira maritima Timor-Leste nian ne’ebé kompleta.

Hosi sorin seluk, deklarasaun hosi MKOTT-Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor, iha loron 23 Fevereiru 2016 ne’ebé halao demostrasaun pasifiku iha Embaixada Australia nia oin iha Dili, MKOTT hamutuk ho ita nia maun Veteranus sira iha Timor-Leste, Estudantes Akademiku sira iha Timor-Leste, Sosiedade Sivil, Komite 12 Novembru. Iha momentu ne’e MKOTT hatete katak liu tinan haat nulu (40) ona Australia goza reseita hosi rekursu mina-rai no tasi nian iha area Tasi Timor ne’ebé loloos tuir lei no prinsipiu internasionál nian pertense ba Timor-Leste. Iha inísiu kedas Australia buka argumentu oi-oin atu justifika sira nia kaan-teen ne’e. Hanesan iha 1972, Australia halo akordu ho Indonézia atu define sira nia fronteira. Argumentu falsu ba “plataforma Kontinental” hosi Australia halo sira okupa, domina no nauk hosi povu Timor-Leste. Iha 1974, Kompañia mina-rai sira Australia nian deskobre kampu gas Greater Sunrise. Atu halo fasil sira hodi hetan riku-soin hosi Greater Sunrise no seluk tan iha Timor-Leste nia territóriu, Australia suporta invazaun Indonézia nian mai Timor-Leste iha 1975 ne’ebé oho besik ema 200,000. Bainhira Timor-Leste manán independénsia hosi okupasaun ilegál hosi Indonézia, Australia nafatin hakarak atu hetan porsaun balu hosi riku-soin povu Timor-Leste nian liu hosi obriga Timor-Leste atu rekoñese direitu balu Australia nian ba iha kampu mina-rai Elang Kakatua,  Bayu Undan, Greater Sunrise no mós halo Timor-Leste tenke lakon nia direitu ba kampu mina-rai Laminaria, Corralina no Buffalo ne’ebé to’o ohin loron sei sai area disputa entre rai rua nian. Ema Australia barak mak hanoin katak sira nia Governu mak laran luak liu ba povu Timor-Leste, maibé buat ne’e la loos. Dezde 1999, Australia fó maizumenus biliaun $1.7 liu hosi programa asisténsia militár no sivíl nian mai Timor-Leste liu hosi mekanizmu bilateral no multilateral nian. Maibé, durante tinan sanulu resin ne’e hanesan, Governu Australia mós simu osan besik biliaun $5 hosi reseita sira hosi kampu petróleu no gas ne’ebé loloos pertense ba direitu Timor-Leste nian. Tanba ne’e, liu biliaun tolu ne’ebé Timor-Leste “fó” ona ba Australia halo Povu Timor-Leste mak sai Australia nia doadór boot liu, la’ós Australia mak Timor-Leste nia doadór boot.

Ho buat injustisa lubuk ne’ebé Timor-Leste enfrenta hela hosi okupasaun Australia nian ba Tasi Timor, nune’e, MKOTT-Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor husu ba Governu Australia hanesan tuir mai ne’e:

  1. Australia tenke respeita no trata soberania no dignidade nasaun Timor-Leste nian hanesan sira halo ba nasaun sira seluk iha mundu.
  2. Australia tenke fila ba mekanizmu disputa fronteira maritima nian tuir jurizdisaun Tribunal Internasionál ba Justisa (International Court of Justice) no Tribunal Internasionál ba Lei Tasi nian (ITLOS).
  3. Australia tenke halo negosiasaun ho Governu Timor-Leste ho vontade ne’ebé di’ak.
  4. Australia labele kontinua argumentu kona-ba “Plataforma Kontinental” ne’ebé la válidu ona.
  5. Australia nudár nasaun boot labele uza nia podér ekonomia no polítika iha rejiaun ne’e atu kontinua nauk futuru Timor oan sira nian.

Iha lidun seluk, Negosiador prinsipal ba delimitasaun fronteiras maritimas atual MPIE-Ministru Planeamentu no Investimentu Estratejiku Kay Rala Xanana Gusmão husu ba Timor-oan hotu atu hamutuk hodi luta hasoru injustisa, in moralidade, dez-onestidade, husi Governu Austrália atu deskuti delimitasaun fronteiras marítimas. Eis Komandante Supremu Luta Libertasaun Nasional ne’e dehan, Timor-Leste hetan ona nia Independensia maibé seidauk iha soberanu kompletu. Ita liberta ita nia rai durante tinan rua nulu resin hat (24) maibé ita seidauk liberta ita nia tasi iha tinan 30 ona ne’ebé ita tenke hamutuk fila-fali no tenke hanoin interese nasionál tau iha leten liu, dehan Xanana Gusmão iha Seminariu Hamutuk Existe ita nia Tasi husi Expansionista ou Konférensia Assosiasaun Brigada Negra iha Delta Nova, Comoro, Kuarta 16/3/2016. (Jornál INDEPENDENTE, 17 Marsu 2016).

Konkluzaun ba artigo ka opinião ida ne’e bazeia ba perguntas ne’ebé mensiona iha leten Governu Australia Laiha Direitu Atu Hadau Fronteiras Marítimas Timor-Leste nian. Tuir hakerek na’in nia hare katak iha inísiu kedas Governo Australia buka argumentu oi-oin atu justifika sira nia kaan-teen ne’e. Hanesan iha tinan 1972, Australia halo akordu ho Indonesia atu define sira nia fronteira. Argumentu falsu ba plataforma Kontinental hosi Australia halo sira okupa, domina no nauk hosi povu Timor-Leste. Iha 1974, Kompañia mina-rai sira Australia nian deskobre kampu gas Greater Sunrise. Atu halo fasil sira hodi hetan riku-soin hosi Greater Sunrise no seluk tan iha Timor-Leste nia territóriu, Australia suporta invazaun Indonézia nian mai Timor-Leste iha 1975 ne’ebé oho besik ema 200,000. Problema fronteira marítima entre Timor-Leste ho Austrália ladauk hotu. Austrália kaer metin akordu ne’ebé uluk iha tempu okupasaun Indonesia halo ho Austrália hakat ba oin hodi tau ses tiha Timor-Leste nia direitu soberania fronteira marítima tuir Lei Internasionál. Maibé ohin loron Timor-Leste hanesan nasaun soberania ona.

Rekomendasaun ba atuál PM-Primeiro Ministro Australia Malcolm Turnbull, ami povu Timor-Leste husu ami ninia direitu soberania katak tenke rekoñese Timor-Leste nia liña fronteira Maritima ho Australia iha ninia fatin. Husu mós povu Timor-oan ne’ebé hela iha Australia atu halo nafatin demostrasaun pasifiku no ezije makas ba Governo Australia atu hare liña fronteira maritima Timor-Leste nian. Husu mós ba atuál Primeiro Ministro Australia atu hare fila-fali akordu MoU ba Tratadu CMATS asina ona hosi Ministru Negósiu Estranjeiru Alexander Downer no José Ramos Horta iha Sydney iha 12 Janeiru 2006, asiste hosi Primeiru Ministru John Howard no Mari Alkatiri. Povu Timor-Leste la nega buat ne’ebé ajuda ona mai povu Timor-Leste iha tinan 1999 liubá. Maibé fronteira maritima Timor-Leste ne’e buat ketak ida, ne’e direitu tomak Timor-Leste nian.

Ikus liu, husu mós Timor-oan iha rai laran atu mai hamutuk aluta kontinua nafatin halo demostrasaun pasifiku, ne’ebé mak sei organiza husi MKOTT-Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor sei halo hamutuk iha Embaixada Austrália Díli, loron 22-23 Marsu 2016. Demostrasaun pasifiku ne’e halo hamutuk ho ita nia maun Veteranus sira iha Timor-Leste, Estudantes Akademiku sira husi UNTL-Universidade Nasional Timor Lorosae, UNDIL-Universidade Dili, UNPAZ-Universidade da Paz, UNITAL-Universidade Oriental Timor Lorosae, DIT-Díli Institute of Technology, IOB-Institute Of Business, Sosiedade Sivil, Komite 12 Novembru, Igreja no Parlamentu Nasional. Husu nafatin atu halao mós Diplomasia liu husi Ministru Negosiu Estranjeiru no Koperasaun Timor-Leste hasoru Governo Austrália nian. ***

*Artigu ida ne’e larepresenta Institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoal. Hakerek na’in servisu voluntariu iha Fundasaun Mahein, Hanorin iha Ensino Secundário Católica São José Operário-Balide.

Referénsia:

v  Timor Lo’as Austrália nia Kolonia. Asesu iha loron 5 Marsu 2016
v  Timor-Leste Ezije Fronteira Marítima La’os Sai Inimigu ba Malu. Asesu iha Timor Agora, 7 Marsu 2016. http://timoragora.blogspot.pt/2016/03/tl-ezije-fm-laos-sai-inimigu-ba-malu.html
v  Fundu Mina Rai Iha Ameasa Nia Laran. Asesu iha Timor Argora, 5 Marsu 2016 http://timoragora.blogspot.pt/2016/03/fundu-mina-rai-iha-ameasa-nia-laran.html
v  Presidente Timorense reitera que fronteiras são assunto pendente na relação com Austrália. Asesu iha Timor-Agora, 4 Marsu 2016. http://timoragora.blogspot.pt/2016/03/presidente-timorense-reitera-que.html
v  UNDIL-Universidade Díli Hala’o Palku Livre Diskuti Fronteira Marítima. Asesu iha Jornál Nacional Diário, 16 Marsu 2016, pajina, 14
v  Xanana Gusmão Fanu Espiritu Timor-Oan ‘Luta’ Hasoru Governu Austrália. Asesu iha Jornál INDEPENDENTE, 17 Marsu 2016, pajina, 1-11
v  Xanana Gusmão: Funu Libertasaun Seidauk Hotu. Asesu iha Jornál Diariu Timor Post, 17-3-2016

v  Xanana Gusmão: Deskonfia Timor-Oan Balun Faan Timor. Asesu iha Jornál Suara Timor Lorosae, 17-3-2016