VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160319

APELU MKOTT BA POVU TIMOR-LESTE

Apelu husi MKOTT ba Povu Timor-Leste

Defesa Soberania Nian 
"Sidadaun hotu-hotu iha direitu no devér atu kontribui ba defeza independénsia, soberania no integridade territóriu nasaun nian."Artigu 49.º C-RDTL
Foto/textu FB @ Asosiasaun HAKMKOTT - Movimento Kontra Okupasaun Tasi Timor
1. “ohin tuir lolos ami la halo press conference mais ami fo sai apelu deit ba publiku, katak MKOTT ne'ebe kompostu husi estudantes, grupu feto Timor Leste, sosiedade sivil, juventude sira inklui veteranu sira ... Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor sei halo demonstrasaun pasifiku, kontra governu Australia iha embaixada Australia nia oin, hahu iha dia 22-23 de Marsu 2016, i orariu demonstrasaun ba dia 22 maka tuku 8 dader hotu-hotu sei konsentra iha jardin, eis Balai Prajurit, Tiger Fuel nia oin no tuku 9;30 halo marsa da paz ida ba iha embaixada Australia nia oin, tamba ne'e lori kolega sira, MKOTT nia naran, ami konvida entidade hotu-hotu, liu-liu maluk sira ne'ebe maka hela iha Dili atu hola parte iha manifestasaun pasifiku ida ne'e

atu informa mos; manifestasaun ida ne'e sem violentu, sei ho dame. ita hakarak hatudu ita nia maturnidade politiku ba governu Australia, memsmu ita iha problema ho sira maibe ita sei respeita sira nafatin, mais ita atu hatete ba sira katak povu direitu, nasaun nia direitu bo'ot liu, tamba ne'e mak husu ba povu Timor-Leste, liu-liu ba sira ne'ebe mak hela iha Dili atu hola parte, tamba asaun ida ne'e laos organiza husi partidu politiku, laos organiza husi governu *Timor-Leste, maibe ne'e murni organiza husi movimentu, ne'ebe maka kompostu husi grupu hirak ne'ebe maka ohin ami temi ona, katak sei laiha partidu politiku ida ne'ebe mak ba iha ne'eba atu halo halo kampanye iha ne'eba. mais ne'e povu nia direitu, entidade hotu-hotu nia direitu atu ba koalia iha ne'eba atu koali-ejiji governu Australia, katak governu Australia tem que respeita forenteira maritima, ne'ebe MKOTT fo nia opsaun katak lina; median line ne'e hanesan opsaun ne'ebe diak liu ba povu Timor-Leste no diak liu ba governu Australia nomos governu Timor-Leste, i ami mos rekomenda katak; karik governu rona hela ami, rona hela movimentu kontra okupasaun Tasi Timor ne'e nian katak--ami liha opsaun, ami so iha opsaun ida, opsaun uniku maka lina; median line ne'e uniku ba MKOTT no ami hanoin ne'e uniku ba povu Timor-Leste, ... iha dia 22-23 Marsu 2016, husu povu Timor-Leste atu mai partisipa iha asaun ida ne’e... Ami apelu ona ba transporte publiku no maluk motorizada atu se liu husi Embaixada Australia nia oin karik, apita dala rua dala tolu, atu hatudu ba governu Australia no ba povu Timor-Leste katak sinu hahu dere ona, hodi kontra governu Australia ne’ebe maka la respeitu povu Timor-Leste nia direitu”__ Gaudencio de Sousa

2. “husi parte MKOTT nia, iha movimentu ida ne’e ita maka kordena no orienta, maibe ita fo mos espasu—koordensaun ba entidades hotu, partidu politiku sira inklui organizasaun massa sira, ne’ebe tan interese boot, interese Nasional hanesan interese ita nian---ita hotu-hotu mai halibur iha dia 22-23 Marsu 2016, tuir orariu ne’ebe ohin ita temi ona.

Ba komunidade sira ne’ebe hela besik iha parte embaixada Australia nian, ida ne’e luta itya nian, luta ba interese Nasional, ne’ebe karik ita boot sira hakarak partisipa ho dalan prepara netik be’—hahan oan ruma ba manifestasaun, ida ne’e furak liu, atu hatudu ita nia vontade tomak luta ba median line”__ Efrem

3. “atu fo hatene mos ba povu tomak husi Lorosae to’o Loromonu, husi Tasi Feto too Tasi Mane; katak asaun ida ne’e—asaun popular, asaun povu nian ne’ebe maka povu Timor-Leste halao iha Timor-Leste, maibe povu Australia mos halo iha Australia atu husu ba ninia governu hodi respeita soberania povu Timor-Leste, ne’ebe asaun ida ne’e laos entidade ida mesak nian, maibe asaun ne’e asaun povu ninian, ita hotu nian; ne’ebe laiha ema ida maka dehan asaun ida ne’e sira maka halo ou ida ne’e mak halo, asaun ne’e asaun povu nian, tamba asaun hotu-hotu ne’ebe mak sei halo iha mundu tomak; iha Inglatera mos ami simu ona katak; sira mos sei halo iha ne’eba, iha Indonezia mos sei halao asaun ne’ebe konjunta.

4. Asaun sei halao iha fatin hotu-hotu; hodi suporta katak injustisa ne’ebe mak governu-estadu ida halo ba governu-estadu seluk—tuir lolos labele akontese tuir lei Internasional ne’ebe mak iha tiha ona”__ Manuel Monteiro

5. “Atu hatutan tan deit katak—ba movimentu 22-23 Marsu 2016 ne’e movimentu manifestasaun ida ne’ebe ami bolu ... solidaridade manifestasaun Internasional; iha Australia mos halo, iha Nova Yorke mos halo. *asaun sira ne’e halo ho forma oi-oin estudante Timor oan sira ne’ebe iha Jogja, Malang *no seluk-seluk tan—sira halao asaun iha fatin barak—forma ne’e sira la tun ba kampu maibe sira haforma *ho maneira oin-oin—balu fahe pamfletu, foto no sticker sira ba publiku.

Ami mos atu hateten katak; desde horseik embaixada Australia fo sai ona sira nia warning, husu ba sira nia personil-sira atu lalika tama ba asaun, hus ba Australianu sira ne’ebe iha atu labele besik embaixada Australia nia ojn tamba iha asaun.

Ho oportunidad eida ne’e; ami em nome da MKOTT, ami hakarak apelu ba kolega sira, ativista Australianu sira , povu Australianu sira ne’ebe iha Timor-Leste, nebe iha fuan hanesan atu apoiu povu Timor-Leste nia soberania, atu nafatin bele mai iha ami nia asaun, tamba asaun ida ne’e laos asaun ida ne’ebe ho violentu, laos asaun ida atu baku ema, atu diskrimina ema, maibe asaun ida ne’ebe atu halibur espresaun tomak nian. Atu ejiji direitu povu Timor Leste ba soberania no ami hatene katak povu Australia mos hamutuk ho povu Timor-Leste, mas que governu Australia diferente.

Tamba ne’e mak ho apelu ida ne’e ami hakarak fo hatene katak; warning ida ne’ebe embaixada sira halo so mete deit atu hafraku movimentu nian, atu hafraku deit espresaun povu nian, tamba ne’e nakloke katak eventu ida ne’e mos sei konvida kolega barak, ativista lubuk ne’ebe iha Timor-Leste, no ativista sira husi rai liur atu bele partisipa mos iha eventu ida ne’e, atu hatudu katak luta ida ne’e laos luta povu Timor-Leste mesak, luta ida ne’ebe involve mos solidaridade Internasional.

Ami bele halo estimasaun massa to’o mais dez mil, tamba iha universidade barak mak prontu atu partisipa, ... ami mos lobby partidu politiku lubuk ne’ebe prontu atu partisipa mas que sira la mai ho bandeira partidu politika. Sira sei mai nudar povu, nudar sidadaun Timor-Leste ne’ebe fo apoiu. 

MKOTT mos organiza tiha ona cefe suco sira, kada suco minimu bele 100 pessoas atu partisipa iha asaun ...

Luta ida ne’e luta naruk, ne’ebe la determina husi asaun 22-23 Marsu 2016 nian, luta ida ne’e luta kontinuasaun ne’ebe Timor oan sira hahu kedas iha 1975 atu hatudu soberania Timor-Leste nian. Ita kontinua luta ida ne’e tamba ita seidauk liberta Timor-Leste husi okupasaun Australia nian. Ne’e luta sei naruk—se sira Australia labele rekunese soberania Timor-Leste nian, ita sei nafatin halo tamba ejijensia prinsipal MKOTT maka husu governu Australia atu respeita direitu fundamental Timor-Leste nudar nasaun soberania.

Ida mos ejiji governu Australia atu fila-fali ba mekanismu rezolve disputa forenteira maritima nian bazeia ba lei Internasional; International court for Justice no Tribunal Internasional ba forenteora maritima nian.

Ita mos husu governu Australia atu labele uja sira nia poder politiku ekonomia iha rejiaun ida ne’e—atu nafatin hanehan politika iha Timor-Leste—nafatin nauk Timor-Leste nia futuru.

Ita mos husu ba governu Australia atu mai ho boa vontade, fuan diak hodi mai negosia ho Timor-Leste konaba forenteira maritima.

Mkot nafatin fo mensajen ba negosiator Timor-Leste nian katak; MKOTT fo idea, fo mandatu katak luta ida ne’e atu hetan soberania, MKOTT lako negosiator sira atu halo bargaining entere soberania ho osan, soberania ho pipe line ka bargaining ho buat seluk tan.

Tamba ejemplu fo hatudu ona mai ita katak; negosiator barak mak prefere liu foti osan hodi sakrifika soberania Timor-Leste. Do que insoberania, MKOTT firme nafatin ho nia pozisaun hodi dudu prosesu ida ne’e; prosesu ida ne’ebe tuir prinsipiu median line, prinsipiu ne’ebe ba soberania deit.

Tamba ne’e mak negosiator sira, ita nia maun boot sira ne’ebe reprezenta povu Timor-Leste atu mantein hodi rona ejiji katak MKOTT hakarak soberania ba Timor-Leste laos bargaining, soberania adalah harga mati, labele iha kolateral, persen husi mina, husi buat ruma, mina ka saida *deit.

Ita hakarak determina tuir prinsipu lei no direitu Internasional *konaba forenteira maritima nian. Konaba ativa minarai; ne’e ativa ekonomia ne’ebe sei bele halo bazeia ba analiza ekonomiku, ne’e peritu sira bele halo”__ Juvinal Dias

6. “luta ida ne’e sei iha mudansa lalais se kompara ho luta ba ukun rasik an. Luta ba ukun rasik an fofoun ema oituan deit, maibe depois hahu aumenta. Agora luta ba determinasaun forenteira maritima—ita hare iha asaun fulan kotuk liu ba, ne’e ema kuaje mai hotu, agora ita hare tan 22-23 Marsu 2016, presaun sei mai mak’as ne’e fo hatudu presaun boot ba governu Australia hodi iha boa-politika atu hakat ba meja negosiasaun.

Movimentu laos iha Timor-Leste deit safe maka iha Australia, kolega sira ne’ebe maka fo solidaridade ba iha luta ukun rasik an, kontinua—reafirma fila-fali sira nia komitmentu fo solidaridade mai Timor-Leste ne’ebe nia Independencia seidauk kompletu”__ Manuel Monteiro

7. “koordenasaun ho parte seguransa hahu kedas hori bain-rua, horseik ami hasoru ministru kompetente, koalia konaba seguransa ne’ebe sira sei fo iha 22-23 Marsu 2016. Atu informa mos katak iha tinan ida ne’e MKOTT tau ona iha ninia ajenda; tinan ba kampanye, tinan ba advokasia—ba kazu forenteira maritima.

Ami sei mobiliza, laos demonstrasaun deit, maibe sei iha atividad ebarak, sei iha mos edukasaun sivika *no atividade seluk-seluk tan atu ganha fali ita nia sentimentu nasionalismu no sentimentu patriotismu ba ita nia nasaun”__ Gaudencio de Sousa

18- 03- 2016; Rua Karaketu, Mota-ain, no.08, Dili Timor-Leste,

Prepara husi:
Progarama baze dadus
Asosiasaun HAK


Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.