VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20101001

KOMENTARIU BA DOM CARLOS NIA ARTIGO "REVOLUSAUN 59"

João Noronha

Hau apresia tebes artigu ida “A REVOLTA DE 1959 EM VIQUEQUE, WATOLARI E WATOCARBAU” ne’e, tamba la iha informasaun falsu atu hamatak istoria, eh iha intensaun atu hanorin buat ne’ebé la los ba jerasaun foun iha Timor-Leste. Artigu ne’e kolia ho faktu, no kolia tuir dalan los hodi fo hanoin no eduka foin-sae Timor-oan sira ne’ebé la dun iha asesu diak ba istoria pólitika Timor nian, kona-ba saida mak akontese iha tempu Portuges sei kaer ukun iha Timor-Leste.

Simples deit, katak saida mak presiza kaer metin husi artigu ne’e katak, Portuges mai ukun Timor ne’e mos ho sira nia objetivu no interese rasik. Portuges sira la dun fo valor ba ema Timor nia moris sosial eh ekônomia, Timor-oan atu sai matenek ka kontinua ho beik no moris kiak, sira la importa ho ida ne. Halo ema Timor maioria moris terus to tempu ne’ebé sira la tahan no tenke hamosu duni revolusaun. Husi kedas ita nia bei-ala eh avo sira mai to iha 1959, ema Timor-oan barak liu mak so bele sai asuliar deit hodi servi Portuges sira hodi bele alkansa sira nia objetivu. Sira nia objetivu mak atu mai halo esplorasaun eh hasai rikusoi Timor nian, no tamba ida ne’e. Sira nia objetivu no intensaun la os atu mai sobu kultura Timor nian, no halo ema Timor-oan hotu tenke husik sira nia dalen lokal no tenke uza mak Portuges. Tamba ne mak kultura Timor nian bele sai buras nafatin to ohin loron, no Portuges husik hela Timor-Leste iha 1975 mos, ema Timor-oan ne’ebé bele uza Portuges ho diak iha besik 5% deit (bele menus liu tan ida ne).

Revolusaun 1959 ne hatudu duni ba mundu katak esperitu/mentalidade Timor oan atu hakarak moris iha liverdade hanesan mos paiz seluk-seluk nebe ukun-an hahú nanis kedas ona (iha tempu Dom Boaventura, funu Manufahi), no kontinua mai to iha 1959. Timor-oan hakarak hetan moris foun ho edukasaun, no padraun moris ida diak liu. Maibe, talves husi vizaun maluk Timor-oan sira nebe gosta hakruk ba Portuges sira, kala sente orgulhu ho saida mak ema sira ne’e uluk halo hela ba sira nia bei-ala eh avo sira, no ida ne’e mak sira sente ba furak ka sai hanesan "nostalgia" ida diak ba sira, no oin sa atu realiza fila-fali "nostalgia" ka "nostalgila" ida ne’e maske iha tempu Timor ukun-an tiha ona.

Ho hatene istoria ida ne’e, ita bele aseita katak sira ne’ebé halo revolusaun iha tempu Portuges ne’e, la os traidor. Maibe, sira mos iha objetivu halo revolusaun, tamba haré ba moris Timor-oan nian iha tempu ne’eba ladiak ka pior - presiza mudansa! Timor-oan sai atan hela deit ba malae mutin sira, no atu atan bebeik to bainhira? Istoria ida ne’e mak hatudu duni katak ita (Timor-oan) ho malae mutin ne’e hetan tratamentu la hanesan iha tempu uluk kedas, tamba "fasizmu" no "rasista". Malae mak sai patraun, no Timor-oan sai atan hodi servi firme ba sira iha Timor-oan nia rai rasik. Se karik iha tratamentu diferente entre Portuges ho Timor-oan iha uluk kedas, oin sa tan mak ita sei hakarak haklalak ka rekere katak Timor-oan ho Portuges sira iha identidade ho kultura ida deit eh hanesan? Impósivel, maibe ne’e mak realidade no úniku iha Timor-Leste.

Ikus liu, iha ona tempu ukun-an ne nia laran, husu ba nai-ulun sira atu tau ukun-an ne 100% duni núdar ukun-an. Loke matan ba istoria ne’e hodi lalika sikat tan manu fulun ruma nebe sei bele kria klase sosial no grupu marjinal foun iha kontekstu Timor-Leste foun, tamba sei la lori buat diak ida ba Timor-Leste, maibe sei kria deit problema foun ba jerasaun foun sira. Husik ba Timor-Leste lao ho nia karakteristiku rasik ne’ebé orijinal, no lalika orbiga eh inventa Timor-Leste atu tenke sai hanesan Amerika, Portugal, ka Indonesia, tamba nanis kedas ida-idak iha kontekstu rasik, hanesan kultura, ambiente, no sistema rasik. Timor-Leste tenke hanesan “osan mean” ida fo nabilan, folin karu, no atrai ema hotu, no la os halo fali hanesan “fantajia” ida ne’ebé sei folin laek. JN

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.