VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20091202

Pakote Referendum Tuir Mari Alkatiri: Simu Nasi bungkus vs fahe nasi bungkus(2)

(Companhia Fortuna Uni Pessoal, lda)

Husi Alberto Reis Maklear*

Legalidade

Tuir Lei aprovisionamentu iha Ministeriu Finansas (MF) konaba tenderizasaun ba projektus tenke liu procesu ida no preence ba kriterius balun ne´ebe hakerek ona iha ne´eba. Tuir ka kumpri ona ninia kriterius legais no importante ba ninia objektivu rasik, ba desenvolvimento, prospreriadade ba rai no ba povo ida ne´e rasik. Neduni konaba Simu no fahe Nasi bungkus ne´e kumpri ka lae kriterius no requisitus legais?

Simu Nasi Bungkus ka 53 projektus , kontra Lei ne´e vigora iha Aprovisionamento central iha Ministerio Finanças nian. Tamba, Ida; simu projektus la liu husi tenderizasaun ka konkursu publiku ida. Procesu la transparente, bolu sub-subar ka halibur deit empresarius ne´ebe iha ligasaun kor partidu ka ligasaun ba Fretilin. Empresarius sira ba simu nasi bungkus hamutuk 53 projektus la liu husi tender no kada projektus fó 5% ba kofre Partidu Fretilin. Se projektu ida minimu hetan 2 Milaun dolar Amerikanu, basta halo kalkula Matematika deit hodi hetan osan hira maka tama ba kofre partido hodi financia kampanha politika iha tinan 2007.

Fahe Nasi Bungkus ka Pakote Referendum, hare ba ninia legalidade tuir Lei, tamba halo transferensia husi Kapital Desenvolvimentu (KD) husi OGE2009 Ministeriu infra-estrutura. Hola medida ida ne´e ho base ba Dekreto Lei No. 29, 28.10.2009, “konaba aprovisionamentu especial ba projektus perioritarias”. Hare husi aspektus Legais (juridika) kumpri duni requecitus sira iha.

Deskriminasaun

Simu nasi bungkus ka 53 projektus, ne´e pratika deskriminasaun, tamba fahe deit ba empresarius ne´ebe iha ligasaun ba kor partidu ka militante partidu Fretilin nian. Empresarius ne´ebe maka la iha kompromisu i nem ligasaun kor partidu hanesan Mari Alkatiri automatikamente exkluidu.

Fahe Nasi bungkus ka Pakote Referendum, la deskrimina kor partidu politiku, nia husi AMP ka partidu ne´ebe deit. Hare deit iha koordenador Pakote Referendum iha distritus sira barak liu maka mai husi partidu Fretilin i mos balun husi partidariu AMP nian. Iha ne´e ilustra katak medidas ne´ebe maka Governu AMP foti la deskrimina hanesan 53 projektus ne´ebe hasai hodi fó deit ba empresarius Fretilin nian.

Koncentrasaun ba riku no soin

Simu nasi bungkus ka 53 projektus fahe deit ba empresarius ne´ebe iha ligasaun ba kor politika ninia konsekuensia maka ne´e, riku no soin ne´ebe koncentra deit iha ema lubung ida ka elites grupo kiik ida maka iha ligasaun ba Fretilin. Koncentrasaun riku no soin, ne´e halo sala barak maibe habadak ba rua deit.

Ida; kontra principiu Konstituisaun RDTL nian, ne´e proklama katak kontra monopoliu ba riku no soin. Riku no soin buka fahe ba ema hotu, la hare klasses sociais oi-oin, la deskrimina ba rasa no relijiauns. Bolu empresarius ligadu ba Fretilin hodi simu 53 projektus ne´e kontra rasik principius K-RDTL nian. Se ita hotu bele imajina tok, se iha lejislativa 2007 Presidente Republika bolu Fretilin maka forma IV Governo Konstitucional, ninia konsekuencia maka ne´e: oras ne´e laos tan 53 projkektu maibe 700 projektus bele fahe deit ba Companhia 10 + 1 (Fortuna Uni Pessoal, Lda). Fortuna Uni Pessoal, Lda (foin harii besik fulan hirak nia laran), ne´e Companhia foun ida ninia areas ba negicios maka: Konstrusaun,Hotelarias i Grafikas, ninia direkto maka Mari Alkatiri rasik. Bele kalkulu deit riku no soin Timor-Leste nian bele monu deit iha grupos oan ida no klan ida maka monopoliu hotu,ekonomika,politika no Sistema Judicial.

Rua; kontra rasik ideologia ne´ebe maka partidu Fretilin adopta iha ninia doutrina no hananu liu husi diskursu ho lia fuan mesak murak hanesan, ami maka lori povo Maubere nia naran, ami maka kontra explorasaun husi ema ba ema, kontra kapitalista ne´ebe monopoliu riku no soin. Hare iha pratika, grupu elites kiik oan ida maka sai fali «grupo Burgues» iha proletariadu sira nia let. Lori povu nia naran maibe hanehan dadaun povu, explora dadaun povu.

Fahe Nasi bungkus ka pakote referéndum, la deskrimina empresarius Timor oan, hotu-hotu hetan, hamutuk 700 companhias maka hetan beneficius husi Pakote Referéndum mai husi kor partidu hotu-hotu,husi rejiaun no distritos hotu-hotu. Ninia fins,oinsa maka desenvolvimentu ne´e bele lao ba to´o baze. Hasae kbiit empresarius nasionais sira nian. Tamba Ukun Rasik An atu hadia emar barak nia moris, hadia neneik maibe bebeik!

Pakote Referendum Tuir Mari Alkatiri:Simu Nasi bungkus vs fahe nasi bungkus (1)
http://forum-haksesuk.blogspot.com/2009/11/pakote-referendum-tuir-mari-alkatiri.html

* Servisu nudar Aileba iha Merkado Taibesi!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.