VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20091124

DEPUTADO SIRA LA DIGNIFIKA AN HO PN

Husi: Manuel Jordao*

Desde primeira lejislatura to’o ohin loron, ita assiste deputados barak la dignifika PN (Parlamento Nacional). Husi primeira lejislatura ita hare deputado balu foti kadeira hodi tuda deputado seluk. Ikus mai ita mos hare deputado balu halo insultos ho tolok deputados sira seluk iha PN. Ema hotu hatene ho kuinese deputados primitivos ho la sivilizadus sira ne'e, tanba sira nia hahalok hetan kobertura direkta husi TVTL. Hahalok sira tolok malu iha uma nian ou iha dalan lori hotu ba iha PN. Deputados sira ne'e la hatene dignifika sira nia an ho PN ne'ebe ohin loron halo sira nia naran sai boot.

Iha mundo ne'e, ema ida atu sai kuinesidu tenki liu dalan rua ne'e ida, halo buat diak ou halo krimi. Ita nia deputado sira, la'os hoto-hotu, tanba la hatene halo buat diak ruma, entaun sira buka halo fali krimi tuda ema ho kadeira ou tolok malu iha PN hodi bele sai kuinesidu. Halo moe tebes. Hanesan lolos Jose Manulin sai kuinesidu tanba na'ukten ou hanesan mos Jony Marques sai kuinesidu tanba oho ema.

Ohin loron, iha luron ho iha uma sori-sorin, ita rona labarik ho foin sae sira, sempre taka nia ko’alia kona ba buat diak ho aat ho tolok. Ita la hatene ita nia deputados sira tolok dor ne’e mak hanorin labarik sira eh labarik sira mak hanorin sira? Deputados sira ne’e ninia hahalok hanesan lolos kriminozu sira ne’ebe gosta tuda malu ou hanesan lolos labarik sira falta edukasaun ne’ebe gosta tolok malu.

Deputado sira dehan, sira mak representante povo nian, sira mak rona aspirasaun povo nian hodi hato’o iha plenaria. Sira representa ema sira insultador ho tolok dor ka representa povo ida edukadu ho civilizado? Povo ida ne’ebe interessado ho tolok neduni deputadu sira ba defende interesse tolok ne'e iha PN? La iha povo ida maka hato’o ba deputado sira atu tolok ka insulta malu iha PN.

Deputado tolok dor sira nee iha sorti, konsegue sai deputado tanba tabele tuir lista partido nian, karik sira ida-idak ba halo kampainye ba an hodi sai deputado hanesan iha Estados Unidos de Amerika, nem ema ida hakarak hili sira, tanba sira badaen de’it iha foti kadeira hodi tuda ema ho hatene de’it tolok, maibe nem hatene oin-sa mak defende povo nia interesse ho argumento ne'ebe diak ho forti.

Ema hotu ne’ebe hare TVTL, sira hotu hatene deputados inkompetentes, mediocres ho la iha kualidade sira ne’e mai husi partido Fretilin. Sira kaer Governo mos hakarak usa forsa de’it hodi obriga sira nia hanoin ba ema seluk, agora iha opozisaun mos hanesan. Ita bele stress ho frustradu tanba la hetan poder hanesan uluk, maibe tenki hatene tau an hodi loron ida fila fali ba kaer ukun. Se lae povo bele hanoin hanesan ne’e, se mak bulak ba hili fali partido ne’ebe nakonun ho ema sira hatene de’it halo violencia ho tolok?

Hare ba buat hirak ne’e hotu, dala ruma hau konkorda ho ema barak, ne’ebe dehan partido Fretilin ninia karakter violento ho groseiru nanis, tanba ne’e mak ninia deputados sira ne’ebe tuur iha PN mos hatene de’it lori kadeira hodi tuda deputadu sira seluk ou tolok. Ou deputado sira gosta usa violensia ho tolok dor ne'e lori missaun espesial husi ema ka grupo ruma hodi destroe partido Fretilin liu husi sira nia hahalok aat hirak ne'e? Fretilin tenki matan moris hodi haree buat aat hirak ne'e.

Iha diskusaun kona ba mosaun de sensura, ita hare momos deputado Fretilin balu la hatene distingui sa-ida mak formal ho sa-ida mak informal. Sira halo PN sai hanesan sira nia uma, iha ne'ebe inan, aman, oan ho bei-oan sira balu malu "O" ba rohan mai rohan. Iha uma oin-seluk, ita lori linguagem informal hodi bolu malu hodi hametin relasaun familia nian ou halo membro familia sira sai besik liu ba malu, hodi halakon tiha distancia ida entre feto ho mane, ou labarik ho ema boot iha uma. Iha instituisoens Estado nian ou serbisu fatin oin-seluk, iha ninia regras rasik, regras ida la hanesan ho regras iha uma nian. Ema halo tratamentos ba malu tuir regras formais nian, la'os hanesan iha uma nian ne'ebe tuir regras informais nian.

Ita hare iha TVTL, deputado Fretilin ida, tanba deskontroladu ou haluha an, ou ran mak sa'e to'o ulun, bolu PM Xanana Gusmao ho “O”. Primitivu duni deputado ida ne’e, la hatene etika, regras ho normas ne’ebe iha. Keta hanoin bolu PM Xanana Gusmao ho “O” hodi halo nia sai ki’ik tiha ou hatun nian. Deputado ne'ebe la hatene regras ho normas ne'e mak hatun an rasik, la dignifika an nudar politiku, deputadu, iha estudos, educado ho sivilizadu, maibe hatun an rasik tanba la aprende buat ida durante sei eskola ou agora sei eskola hela. Dala ruma obriga an de'it hodi sai politiku ho deputadu, tanba ne'e mak la hatene regras komunikasaun formais nian. Hanesan los ema primitivu sira moris iha fatuk kuak ne'ebe la iha kontaktu ho ema seluk no mundu seluk. Tanba ne'e mak la kuninese regras ho normas halo tratamentos ba malu tuir regras formais ho oficiais nian.

Se mak la hatene respeita ema seluk sei lakon respeito rasik husi ema tomak. Se mak buka hatun ema seluk, nia rasik hatun nia an. Tanba povo ne'ebe sivilizadu sei kondena tomak hahalok aat ne'e. Povo Timor ne'ebe edukadu ho sivilizadu mos kondena hahalok usa forsa ho tolok malu ne'e. Keta hanoin povo gava imi tanba imi hatudu forsa iha Parlamentu ou tolok tun tolok sa'en. Povo sei hakribi de'it ba imi hanesan sira hakribi ba violencia ho hakribi ba ema sira tolok dor sira nebee la iha ona moral ho edukasaun. Deputado sira gosta usa violencia ho tolok dor la merese atu representa ema ruma.
.
Tuir lolos hamosu lei ida hodi fo sansaun ba deputados sira ne’ebe usa violensia ho tolok iha PN hodi obriga sira nia hakarak ba sira seluk. Tanba hahalok ne’e la eduka ita nia povo ho ema foin sa’e sira, maibe atu lori ita nia rain ba moris ida ne’ebe la hatene edukasaun ho sivilizasaun. Ema nebee demokrata ho sivilizadu mak ida ne’ebe diskuti ideias la usa violensia ho tolok hodi defende nia ideias, maibe usa razaun. Ema nebee razaun la iha mak gosta usa forsa ho tolok hodi halo ta’uk ema seluk.
.
Hare ba hadi'a imi nia hahalok antes bolu ba imi nia an representante povo nian tanba, povo lakohi ona usa violencia hodi hasoru malu no povo mos lakohi ema moral la iha ho tolok dor sira atu representa sira.

* E-mail: manuel.jordao@yahoo.com

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.