VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20091009

Maternus Bere no Interesse Nasional (1)

Husi* António Ramos Naikoli

Maternus Bere (MB) autoridades sira kaer no hetan kondenasaun husi Tribunal Distrital Suai, ne´ebe akusa MB nudar autores materiais ba Masakre ne´ebe Milicia pro-Indonésia halao iha Igreja Suai, iha loron 06 Fulan Setembro tinan 1999. Iha massakre ne´e hetan vitimas populasaun civieis barak no relijiosus balun (Padre no madre) sira. MB autoridade kaer iha loron 09 Fulan Agosto tinan 2009, no hetan sentensa iha fulan Agosto laran, simu kastigu tuir krimi ne´ebe maka nia komete iha passadu.

Tuir Regulamentu UNTAET Nº.15/2000, ne´ebe konstitui painel ba krimes graves no ninia kompetencias ba julga krimes graves, krimi kontra umanidade, krime kontra jenocidiu,no sst. Hare ba Reg. UNTAET Nº.15/2000, Tribunal ne´ebe maka knar ba julga krimes graves, ne´e Tribunal Distrital Dili. Tribunal Distrital Suai viola rasik regulamentu no husik ba Konseilu Superior Majistratura Judicial loke averiguasaun ba Juiz procesu.

Reasaun husi Indonesia no tinan 10 Konsulta Popular

Reasaun husi Indonésia la kleur, diplomasia husi Jakarta mai uja argumentu principius no rekomendasaun husi Komisaun Amizade no Verdade Timor-Leste no Indonésia.

Tinan ida ne´e,2009, Timor-Leste komemora loron historika, loron ne´ebe Timor oan hotu, mane/feto, ferik/katuas, husi vila/foho, husi rai laran/rai liur, ho ita nia determinasaun, hakotu okupasaun ilegal iha tinan 24 nia laran no loke dalan ba procesu foun ida maka kontrusaun ba estado-Nasaun.

Iha Festa tinan 10 loron Konsulta popular, Komisaun organizadora festa nian, hola decisaun hodi bolu aktores sira ne´ebe envolve iha procesu, hanesan governantes husi Indonesia no Portugal, hanesan ONU no solidariedade internacional. Sira maka eis-PM no Ministru Rai Liur Portugal nian, António Guterres no Jaime Gama.

Ulun UNAMET, Misaun ONU nian ne´ebe organiza Konsulta Popular, Ian Martin, sst. Konvidadus ba festa la kompletu, se la iha presensa husi governates Indonésia no liliu aktores sira ne´ebe hola parte ba procesu hanesan eis-Presidente Prof. B. J. Habibie, eis-Menlu Ali Alatas (Matebian) no membrus governu indonesia aktual. Indonesia aproveita konvite hodi tau hanesan kondisaun hodi hola parte cerimonia-liberta ka entrega Maternus Bere ba Indonesia, hodi kumpri kastigu iha teritoria Indonesia. Ida ne´e maka, koloka problema, husi sorin ida decisaun tribunal no husi sorin seluk, interesse nasional Timor-Leste.

Interesse nasional:

Saida maka representa interesse nasional ba Timor-Leste?

Interesse nasional hare tuir mai ne´e: interesse ba desenvolvimentu / progresu / estabilidade / seguransa, interesse ba politiko, interesse ba relasaun hodi halao politika rai liur ne´ebe diak ho ita ninia vizinyus ne´ebe besik liu. Iha kasu konkretu, Maternus Bere reflekte ba interesse nasional ka problema ne´ebe puru ba justisa? Husi deklarasaun bankada CNRT, hodi hatan ba Mosaun Censura (MC) husi Fretilin, foti interesse nasional iha termus sira tuir mai ne´e: “estabilidade nasional depende ka ba kondusaun diak ba politika rekonsiliasaun, relasaun diak ho ita nia vizinyus no relasauns internasionais (Hare Dekl. CNRT, 22/09/20099”.

Interesse nasional, ne´e saida maka reflekte ba interesse ba nasaun tomak nian. Rekonsiliasaun Nasional huri uluk,oras neé no sei konsidere hanesan interesse nasional, tuir Konstituisaun RDTL iha ninia iha ninia artigu 162º, fó hanesan perioridade ba CAVR no ikus liu harii CVA. Neduni la bele hatun kasu MB ba analise ne´ebe puru juridiku-legal, maibe hare no konsidere mos ninia implikasoens ba kasu iha lian sira socio-kulturias. Saida maka iha kausa, laos MB, maibe koloka iha fatin áas interesse nasaun ida nian.

Rekonsiliasaun nasional no Komisaun amizade i Verdade husi Timor-Leste ho Indonésia. Hare ba imperativu interesse nasional, estado Timor-Leste konfronta ho hola decisaun dilematika. Sakrifika ema ida ba fó beneficiu ba emar barak lori interesse nasional ka konfrontu ho ita ninia vizinyus?

Ita rai ne´ebe independente no soberanu maibe, iha moris nudar nasaun, ita mos la buka inter-dependencia ho rai-rai seluk, ho komunidade internasional, ho komunidade rejional no ho ita nia vizinyus besik liu sira. Interdependencia husi Timor-Leste ho Indonésia reflekte ba ita nia emar nia moris lor-loron. Haknauk ba deklarasaun husi bankada CNRT katak, husik ita nia emar, moris iha ambinete ne´ebe tranquilu no hakmatek, paz no estabilidade. Dala ruma estabilidade, balun dehan sosa ka halao ho forsa. Ba ami laos ida maka interesse, ita hotu nia hakarak sustentabilizar ambiente ida ne´e, liu ona tinan tolu nulu (30) ita nia emar la mehi, hein, ho moris hakmatek ida ne´e no la iha emar ida makaprekupa ho oinsa maka restabelce hikas fali ambiente ida ne´e”.

Aktores estado nia envolve hotu:

Aktores estado Timor-Leste nian envolve iha procesu ba hasai ka liberta-husi Presidente Republika, Tribunal Rekursus, Prokurado Jeral Republika, Governu- no konsulta mós ulun bot oposisaun nian. Tuir Presidente Republika iha ninia dada lia ho TVTL (edisaun 21/09/2009), “halo surumutuk ho Dr. Mari Alkatiri no Primeiru-Ministru, tuir hau nia vontade rasik hodi haksesuk malu asuntu ne´e ho lideres nasionais, buka dalan ba problema ida ne´e.” (idem).

Surpresa ba Presidente maka posisaun ne´ebe moderadu husi Dr. Mari Alkatiri, la reflekte ba bankada F ninia posisaun”, haktuir Presidente Horta.

Presidente Tribunal Rekursus la iha ka ausente, presidente em ejercicios, Natercia, mos hetan konsultadu no hela ho consciente konaba kasu MB, iha loron ida ne´e duni (30.08.2009).

Kasu MB, halo atrasu cerimonia komemorativa, liu minutu tolu nulu ho resin. Cerimonia ne´ebe maka prevista ba tuku 09:00 HTL. Presidente Republika rasik hein Ministra Justisa fó ordem ba hasae Bere husi kadeia Bekora ba embaixada Indonésia. Dada lia ne´ebe maka envolve PM Kay Rala Xanana Gusmão, Ministra Justisa, Komandante jeral PNTL no Presidente Tribunal Rekursus ne´ebe exercicio, Natercia. Natercia nudar Presidente tribunal rekursus ba exercicio, dehan ba Ministra Lucia Lobato katak “Kompetencia Ministra atu hasae MB husi fatin ida ba tau iha fatin seluk”.

Sra. PJR, mos hola parte ba kasu ne´e, iha loron 27 fulan Agosto, nia la hola parte ba surumutuk alto nivel ne´ebe halo iha Palacio Aitarak Laran, Maite fó garantia ba Presidente, liu husi telefoni husi Singapura, fó ninia suporta tomak ba decisaun estado.

Hasae tiha MB husi kadeia Bekora, mosu mai akusasoens oi-oin, balun dehan Presidente Republika maka sala, balun fali dehan Governu. Ikus mai, mosu aktus rua ne´ebe sai hanesan lojika husi decisaun estado nian.

Ba dala uluk; Parlamentu Nasional rejeita visita ne´ebe maka Presidente atu halao ba liur. Tamba relaciona ho decisaun estado nian, ho hasae MB husi kadeia Bekora ba embaixada Indonésia.

Ba dala ruak; Mosaun Censura hasoru Governu ne´ebe PM Kay Rala Xanana Gusmão maka lidera. Aktu ida ne´e, relaciona ho decisaun estadu nian konaba MB, maibe ninia destinu ba Governu ne´ebe lidera husi PM Kay Rala Xanana Gusmão.

Hasae MB, ne´e decisaun ne´ebe estado maka hola lori interesse nasional. Nahouk Presidente Republika iha ninia dada lia ho TVTL (21/09/2009), “laos hotu legal, apoiu ba decisaun estado no interesse nasiona”. Oposisaun ne´ebe lidera husi FRETILIN, hakarak aproveita situasaun hodi tenta halo monu Governu liu husi Mosaun Censura. Laos facil tamba, tuir Konstituisaun RDTL, atu hamonu Governu ho Mosaun Censura, buka iha votasaun maioria absoluta. Iha pontu vista matematika, laos facil ne´e bele akontece, se wainhira oposisaun sira tau hamutuk hodi kontra AMP.

Sei ajenda iha Segunda-Feira, loron 12 fulan Outubro, haksesuk malu no votasaun konaba ba Mosaun Censura husi Fretilin kontra Governu, subskrita mos husi AD (Aliança Democratico, KOTA/PPT). Argumentu Mosaun Censura, konsidera katak decisaun ilegal ba hasae MB.

Ne´e sai esforsu ne´e ingloria ba Mari Alkatiri, tamba Mosaun Censura sei la passa iha Parlamentu. Atu passa buka hetan maioria absoluta, ne´e katak, buka hetan votus 33 hodi konsegue pasa Mosaun Censura: buat ne´ebe imposivel ba Alkatiri.

Mai ita halo konta, tau hamutuk deputadus 21 husi Fretilin, 2 husi AD no 2 husi PUN, tau gamutuk 25. La bele,camaradas!

Se, ho matan delek, ka ambisaun ho ajenda seluk, ita la hatene, lider husi partidu iha koligasaun governamental ne´ebe laos CNRT-tamba CNRT ne´e Xanana nian-fó instrusoens ba ninia deputadus sira hodi vota ba favor ba Mosaun Censura. Dala ruma, bele hetan maioria absoluta ho 33 votus. Parentesis ruma: balun hakarak bok, hodi dada ka hadok an husi PM Xanana iha kasu Bere!.

Surumutuk ne´ebe maka halao iha Dare, husi lideres AMP, membrus Governu no Parlamentares sira (20/09/2009), halo estrategia hodi hasoru estrategia oposisuan nian. AMP hamutuk iha projektu komum ida hodi hamutuk iha aliansa no kumpri lejislatura to´o 2012, kontraria ba estrategia oposisaun maioria parlamentar ne´ebe lidera husi ulun bot eternu Mari Alkatiri, ne´e sira nia meta oinsa maka fila ba kaer poder lalais molok tinan 2012, ka liu husi eleisaun antecipada, ho tulun husi Presidente Republika, disolve Parlamentu Nasional no konvoka eleisaun antecipada iha tinan 2010.

Kasu MB, provoka mudansas iha estrategia husi Palacio Aitarak Laran (Palacio Presidencial), iha deklarasaun ba exklusiva ba TVTL (21/22/09/2009), “Presidente Republika hases an husi oposisaun no foti politika Governu AMP nian iha tinan rua nia laran”. Tenik tan Presidente Ramos Horta, nia kompromete hodi la konvoka eleisaun antecipada no so halo eleisaun iha tinan 2012”.

Iha lejsilatura ne´e, distribuisaun ba kadeira iha Parlamentu maka tuir mai ne´e: Fretilin-21, CNRT-18, ASDT/PSD-11, PD-8, PUN-3, AD-2,UNDERTIM-2, tau hamutuk: 65 kadeira. Koligasaun governamenta AMP ne´e tau hamutuk CNRT ho fatin 18, koligasaun ASDT/PSD ho fatin 11, PD ho fatin 8 no UNDERTIm ho fatin 2, tau hamutuk 39 kadeiras.
Governu prontu no preparadu ba hatan iha Parlamentu Nasional konaba Mosaun Censura. Lian litik hatou ba PN maka ne´e,bainhira los maka ajenda ba haksesuk malu konaba Mosaun Censura. Tuir Vice-Presidente PN, Vicente Guterres, iha ninia deklarasaun ba pers, perioridade PN, iha biban badak, maka haksesuk malu konaba Lei jestaun Financeira no Lei Remuneratoria, no sst. Estrategia Mosaun Censura no inqueritu ba Parlamentar ba foz, mai hodi prejudika deit kalendariu IV Governu Konstitucional nian. Husi sorin ida, sucesu bot ne´ebe governu ne´e halao maka exekusaun orsamental. Ho Mosaun Censura no inqueritu parlamentar bele prejudika ba koncentrasaun governu iha exekusaun orçamental.

Reforma jestaun finaceira husi IV Governu Konstitucional ne´ebe implementa dadaun, ne´e konsidere nudar reformas importante ne´e governu ida ne´e konsegue alkansa iha tinan rua nia laran. Husi sorin seluk, Mosaun Censura no inqueritu Parlamentar, hanesan koresponde ba tatika ne´ebe adopta husi oposisaun maioria parlamentar hodi marka ajenda politika nasional. Se hare ba kalendariu, hela deit fulan tolu hodi hakotu ba tinan financeiru ka fiskal 2009 no tama ba haksesuk malu konaba OGE2010. Instrumentus rua ne´ebe maka foti husi Oposisaun maioria parlamentar sai hanesan slogans politika iha biban ba haksesuk malu konaba OGE2010!

Versão Portuguesa:

Engles version:

*Editor Forum Haksesuk

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.