VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070828

ANA PESSOA PGR - JUSTISA BA KRIZE SEI LA IHA IMPARSIALIDADE

TIMOR-LESTE SEI LA HETAN JUSTISA BA KRIZE POLITIKU, MILITAR NO SOSIAL NEBE MOSU DESDE MARSU 2006, SE ANA PESSOA SAI PGR.

http://www.smolec.pl/kobiety/wicepremierzy_2001-2010_pliki/Pessoa-Ana.jpgPROSESU JUDISIAL BA KRIZE SEI LA’O LA HO IMPARSIAL


Naran Ana Pessoa mosu iha imprensa nasional iha semana kotuk bainhira hahu mudansa iha politika no mos transformasaun nebe mos akontese iha instituisoins soberanas ho nian konfigurasaun responsabilidades. Mudansa hirak ne’ebe iha ligasaun ho mudansa iha instituisoins tolu estado RDTL nian, Prezidensian, Parlamento Nasional no mos Governo.

Iha biban nebe Presidente da Republika José Ramos Horta no Primeiro-Ministro Xanana Gusmão hasoru problemas nebe husi partido Fretilin koloka iha momento ida ne'e, ba instituisoins rua ne’e, de repente mosu naran no perfil Srª. Ana Pessoa atu okupa fatin iha procuradoria atu sai Prokuradora Geral da Republika-PGR.

Iha ema balu rekonhese Drª Ana Pessoa nian kapasidades no ninian kompetensias nebe hatudu iha biban liu ba bainhira nia halo parte governo Fretilin nebe liderado husi Mari Alkatiri. Karik bele los katak senhora Ana Pessoa matenek boot no kompetente tebe-tebes iha área justisa ka administrasaun etc.
Maibe mos la ezajeru karik klasifika ninian (AP) nian matenek no kapasidades hirak ne’e karik iha surat tahan deit.

Independentemente Srª Ana Pessoa ne’e matenek na’in, kapasidades wa’in no kompetente tebe-tebes, maibe iha realidade tarefas lubun boot ida iha Drª Ana Pessoa nian kompetensias, liu-liu tarefas nebe mosu ba nian knaar kona ba krize politiku-militar nebe mosu iha tinan kotuk, nebe mos krize ne’e nian rohan la kotu to’o ohin loron.
Sr.ª Dr.ª Ana Pessoa mos sei halo parte integrante nudar koresponsavel moral ba krize nebe afekta povo nian moris to’o ohin loron. La’os deit tanba Ana Pessoa halo parte familia partidaria ho ex-PM Mari Alkatiri maibe mos tanba nia halo parte Governo Fretilin nebe responsavel ba krize ida ne’e. Prosesu ba investigasaun kona ba krize ne’e seidauk halo ho prosedimentu nebe los hodi hetan solusaun ba apuramentu verdades hodi hetan justisa ba krize ida.

Ita hotu nian memoria sei fresku tebes kona ba konsekuensias nebe mosu, direktu ka indirektu krize nebe hahu iha Marsu 2006, hanesan lakon Timor oan lubuk ida nian vida, halo feto kaben na’in balun faluk, halo oan sira balun sai kiak lakon inan ka aman ka lakon rua nee hotu, halo inan ho aman balun lakon sira nian oan nebe sira hadomi, halo populasoins rihun ba rihun soe hela sira nian uma ka knua hodi ba terus iha ai-hun ka fatuk koak, halo populasoins sira lakon sira nian uma ho riku-soin no halo povo Timor tomak lakon sira nian moris hakmatek iha ukun an ida ne’e nian laran.

Buat hirak ne’e hotu la’os mosu mesak maibe mosu tanba ema balun nian hahalok. Ema balun ne’e mak ukun na’in sira, krize mosu iha I Governo Konstitusional nian mandato no mos mosu krize tanba falta de kapasidades no inkompetensias membros governo nebe kaer knaar Defeza Nasional no mos ingovernabilidade halo problemas nebe mosu iha militar F-FDTL nian leet sai fali krize politiku, militar no sosial.

To’o ohin loron mos krize ne’e seidauk rezolve no mos la hatene los atu rezolve oin sa. Husi sorin ida ulun boot no kbiit na’in sira buka hala’o rekonsiliasaun no hodi hametin unidade nasional, husi sorin seluk mos buka oin sa Estado Foun iha mundo ida ne’e buka harii justisa. Rekonsiliasaun ba unidade nasional importante tebe-tebes maibe harii justisa iha Timor-Leste nudar nasaun soberanu mos fundamental no mos sai hanesan aliserse ba sosiedade nebe demokratika no justisa sosial.

Ne’eduni, povo nian susar no terus, mate no lakon nian uma no riku-soin hirak ne’e nem ema ida bele nega ka halo finji katak situasaun hirak ne’e la akontese ka bele haluha.
Autor moral no material no mos koresponsaveis ba krize tenke hatan hotu iha justisa nian oin. Hanesan mos Ana Pessoa nebe mos koresponsavel moral ba krize tenke hatan nune’e Ana Pessoa la iha kondisoins morais no materiais atu sai hanesan PGR iha Timor-Leste.

Alem de la iha kondisoins morais no materiais, Ana Pessoa mos iha biban liu ba no aktualmente la hatudu nia an hanesan ema nebe independente, tanba nia la’os independente duni. Oin sa nia bele salvaguarda independensia no imparsialidade instituisaun soberana PGR nudar pilar fundamental ba harii justisa iha Nação RDTL ?

Atu sai PGR presiza ema nebe prense kriterio pelu menus tolu : Kapasidades, kompetentes no independente. Ema ruma bele iha kapasidades, kompetente maibe la iha independensia mak ema ne’e sei tuir deit ninian intereses rasik ka nian grupo nian intereses. Independente maibe la iha kapasidades no la kompetente, ema ne’e bele sai instrumento ba grupo de intereses. Estabilidade iha faktor tolu ne’e ba ema nebe atu okupa fatin iha PGR sei bele hala’o ninian knaar nebe diak no los durante iha nian mandato.

Srª. Ana Pessoa nudar membro do governo Fretilin nian nebe mos hasoru problemas barak iha nian kompetensia durante krize maibe la rezolve.

Oin sa mak Nasaun Timor-Leste bele harii justisa ba krize ida ne’e, iha nebe Komisaun Independente Internasional-KII ONU nian fo hela rekomendasaun atu hala’o investigasaun nasional kona ba kazu eskuadraun da morte nebe implika ex-PM Mari Alkatiri, atu nune’e autor moral sira bele hatan iha justisa nian oin se Ana Pessoa nebe husi partido Fretilin no halo mos parte governo nebe halo mosu krize mak sai PGR???

Victor Tavares
Porto - Portugal

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.