VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070828

Ana Pessoa: La garante Inparcialidade Ministerio Publiku (MP)


Tuir lian tatoli nebe maka STL hatun iha edisaun (28/08) "Katak Ana Pessoa sei halai taru ba kaer Prokurador Jeral Republika (PJR) hodi troka Lonhinhos Monteiro husi Fretilin (in STL, 28/08)". Husi Sorin AMP sei hatou naran Dionisio Babo (idem).

Iha hakerek ne´e hakarak kestiona no sei hasae lian litik konaba "Inparcialidade Ana Pessoa atu ba kaer PJR no halao servisu MP nian".

Tamba saida maka iha duvida konaba Ana Pessoa (AP);

Ida (1); AP hola parte ba nukleo duro Governo Fretilin /Mari Alkatiri nian. Nukleo duro tamba buat hotu Mari Alkatiri molok atu hola decisaun ruma, dala uluk halo konsulta ho AP. Iha ne´e bele konsidere katak AP maka iha liu influencia ba Mari Alkatiri do ke kualker Ministros.

Rua (2); AP hola parte iha Gabinete Krise (GK) nebe Governo Fretilin/Mari Alkatiri kria hodi hatan no buka dalan ba resolve Krise Politika Militar. GK nebe hola parte Eis-Ministro Defesa, Roque Rodrigues, Eis-Ministro do Interior, Rogerio Tiago Lobato. GK ninia decisaun maka fo autorizasaun ba F-FDTL ba halo seguransa iha Dili. Impaktu bot husi Decisaun GK nian maka nakfera KPM, hahu husi GK fo fiar ba F-FDTL hodi ba tiru manifestantes pro-Peticionarios sira iha Taci Tolu no rai Kotu iha loron 28-04-2006.

Tolu (3); AP ho GK ninia decisaun ne´e «Inkonstitucional» tamba:
1) Desautoriza Prezidente Republika (PR) nudar Komandante Supremo Forças Armadas (FA), decisaun ne´e sira hola «hanesan revelia ba PR» ka la respeitu ba PR nudar FA ninia Komandante Supremo.

2) AP ho GK ninia decisaun,bolu F-FDTL ba fo seguransa ne´e desautoriza PNTL,nebe kontra Konstitusaun RDTL nebe defini funsaun Seguransa ne´e iha PNTL nian liman.

3) AP ho GK ninia decisaun maka hahu nakfera KPM, naksobu instituisaun Estado nian hanesan F-FDTL ho PNTL,Timor oan barak tenke halai sai husi sira nia uman tamba uma sunu, iha deslokados barak, Timor oan fahe ba Lorosae vs Loromono. Krise sira ne´e hotu konsekuencia direkta no indirekta husi Decisaun «errada no Inkonstitucional» nebe AP ho GK hola hodi resolve Problemas F-FDTL Peticionarios nian.

Ho AP kaer PJR, ninia konsekuencia maka ne´e:

La iha ona inparcialidade no independencia iha MP ninia servisu. Liliu processo sira nebe maka envolve membros Governo Fretilin/ Mari Alkatiri bele kontinua arquivo deit ona. Enquanto MP sei halai tuir maka autores sira nebe sai hanesan konsekuencia husi KPM nia rasik. Kasu Major Alfredo Reinado, ne´e hanesan efeito ida deit, maibe laos kausa no responsabilidade moral no intelektual, tamba KPM mosu tamba PM ho GK ninia decisaun hodi resolve problemas F-FDTL Petisaun nian. Neduni ho AP nudar PJR neduni autor moral no intelektual sira livre husi Justisa. Se nune duni perigo bot ida ba Processo demokratku no desenvolvimentu iha Rai Timor LoroSae (RTL).

Kumprimisso AMP nian:

AMP no liliu CNRT ninia Kumprimisso politiko no eleitoral maka buat rua (2):

Harii Auditorio Internacional ba kontas ka Osan nebe maka Governo Fretilin no familia sira nian iha Tinan lima nia laran. Osan suab Mina rai iha Tasi Timor nian, no sst. Ho auditorio Internacional maka bele apura lolos iha duni korupsaun ka lae. Waihira iha duni Korupsaun, saida maka ninia implikasaun kriminal ka saida maka MP ninia aktuasaun, fo perdaun ka lori ba Tribunal julga?

Neduni ho AP nudar PJR bele sai hanesan tentativa husi Fretilin hodi taka sira nia fura no sala nebe maka halo iha tinan lima nia laran.

Loke fila fali arquivo konaba Mari Alkatiri ninia envolvimento nudar autor KPM.
Ho AP nudar PJR processo kontra Mari Alkatiri kontinua «arquivo deit».

Lisboa, 28-08-2007
António Ramos Naikoli

5 comentários:

  1. Problema agora ne la os Imparcialidade maibe problema maka se Ana Pessoa sae duni maka Railos , Alfredo , Leandro Izac , Paulo Martins ho Golpista sira seluk se metin hotu ba toba iha Hotel Becora . Tan ne kuidadu ita hotu reza para nia abele sai Procurador Geral se lae geger au ama ...

    ResponderEliminar
  2. Xanahorta sae rai ona . Se Ana Pessoa mak sae tebes CNRT uluk nia resposabiliddade ba corrupsaun ulun moras ona . Tanba too agora orsamentu ho asset CNRT uluk nebe sira nauk seidauk fo sai ba publico . Sira compara i hanoin tuir fali Ana Pessoa hanesan fali feto Australiana nebe sira rua troka malu ne sala bot . Sira rua hakarak hatama hotu sira nia fen uluk ba hotu Ministra hanesan Emilia Pires ne sei la hetan tamba Ana Pessoa la os hanesan Emilia Pires ho Christy feto Australia ne . . .... Se sae tebes sira rua ba para hotu iha Hotel Becora ho Mausoko tamba AMP ne grupo Ilegal ida nebe la regista iha CNE , Tribunal recursu ho ESTAE derrepente mossu husi nebe hadau malu ukun ho Fretilin . Ne primeira vez acontece iha mundo , partido ida mak manan seluk mak ukun . Nia concequencia sei mosu tuir mai ita hare deit .... AMP compostu husi grupo criminozu nebe nebe ba tabele tuir Xanana atu salva sira , balu ba hatama iha PN balu sai Ministro atu ema sira ne hetan imunidade maibe ne atu dura too nebe ? Ema hanesan Gil Alves sai Ministro ne Timor ba para iha nebe los ? Ema hanesan Paulo Martins fahe kilat kontainer 2 ida ba Liquisa ida ba Aileu ba subar fali iha PN ho tan Mauhu seluk nebe nakonu iha AMP ne atu lori Timor ba nebe ? Ita reza deit ona .... maibe povu sei teci lia ne la kleur tan deit ona ...

    ResponderEliminar
  3. Maun kadiuk,

    Atu debat kusir hanesan ita boot nia "hakarek" ne'e ema hotu bele, maibe atu argumenta sistematicamente hanesan Naikoli ho Victor ne'e, hau hanoin ita-boot laiha kemampuan karik.

    Se hakarak lambe Marie ho Mautupo sira nia kidung ba tuir sira deit.

    Ana Pessoa sei la barani loke CNRT nia problema uluk tanba neba tempo resistencia; ema sira fo ossan lakohi sira nia naran temi; Ana Pessoa ho Marie mos uluk halo lakon ossan FRETILIN/CNRM to CNRT barak; Sira subar deit iha liur hanesan o agora dadaun ne'e.

    Diak liu lalika hatudu liman, tanba liman fuan hat kleuk hela ba O nia direcao.

    Abracos,
    Sakunar

    ResponderEliminar
  4. Kadiuk,

    Ne so AMP maka laran luak hakarak convida Fretilin Maputo mos mai fas parte iha Governo. Ida ne maka hanaran "Good will" in good governance. Laos matan fuan naklosu deit ba Poder. AMP considera katak atu lori pais ne ba oin, ema hotu iha responsabilidade ba Dezenvolvimento tuir ida-idak nia area de qualificacao. Se karik foin dadauk ne Fretilin (Maputo) maka kaer governo, lalika mehi kedas(hein manu nia nihan moris), saida maka sei akontese maka sira sei hare ema hosi partido seluk nudar sira nia inimigo bot; hanesan uluk Timor oan odio Indonesia ( realidade ita hare momos hela iha tinan lima liu ba)

    Iha Ingles dehan " Expand the Olive branch" the bottom line is; fo servisu mos ba ema seluk, labele buat hotu ita maka hakuak metin hotu tiha, depois ita patina hela iha fatin deit. AMP hatudu ona exemplo ida que LUAR BIASA.

    Nusa maka o odio Xanana ho Horta hanesan ne??? (Desculpa!) mas labele fingi matan at tilun diuk, hau mos Fretilin nia oan e Fretilin nia beioan, too bainhira deit hau fretilin nafatin. Mas laos Fretilin ho imagem Maputo. Saida maka Xanana ho Horta nia sacrifisiu ba Timor nia independencia laos qualqer ema ida bele halo.

    Hakoak bot ida ba Kadiuk!

    ResponderEliminar
  5. KADIUK, is associated with DIUK...so no question asked if he is being diuk.

    Sorry sibac, I also use the same ID as yours.

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.