VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20210629

DEKLARASAUN PARTIDO DEMOCRÁTICO RELASIONA HO SITUASAUN POLITIKA IHA MYANMAR


"Partido Democrático fo apoiu total ba Rezolusaun Assembleia Jeral ONU nian no la aseita ho pozisaun abstensaun Estadu TL nian!" 

Ohin, dala ida tan, Partido Democrático halo deklarasaun kona-ba krizi iha Myanmar, tanba Partido Democrático preokupa tebes ho situasaun iha Myanmar no preokupa no lamenta tebes ba pozisaun Timor-Leste (TL) nian nebe halo abstensaun ba Rezolusaun Assembleia Geral (AG) ONU nian, nebe hasai iha loron 18 fulan Junho 2021.

Rezolusaun Assembleia Jeral ONU nian importante tebes tanba, kondena golpe militar iha Myanmar nebe hadau ukun husi Governu eleitu Aung San Suu Kyi nian. Partidu National League for Democracy (NLD) Aung San Suu Kyi nian nebe, manan eleisaun demokratikamente ho 82%, iha eleisaun fulan Novembru 2020. 

Myanmar monu dala rua ona iha golpe de estadu, primeiru iha 1962 no segundu iha 2021. Desde 1962 to’o 2010, rejime militar mak ukun autoritariamente iha Myanmar. Ho golpe militar iha 2021 ne’e, hanesan fokit hikas delon demokrasia nian nebe foin moris iha Myanmar no halo rai ne’e fila ba ditadura militar ida nebe repressivu, la respeita direitus humanus no anti-demokrasia, hanesan nebe akontese desde 1962 to’o iha 2010. 

Povu Myanmar nebe tinan barak moris iha rejime repressivu ida nia okos, lasimu golpe estadu ne’e. Feto mane, ferik-katuas, jovens sira, jornalistas no ativistas direitos humanus no movimentu pro-demokrasia sira iha Myanmar, tun iha dalan, halo manifestasaun boot hasoru militar sira. Militar sira responde, no atua violenta no brutalmente hasoru manifestantes pasifikus sira. Ema hamutuk rihun mak militar sira kaer no detein. Manifestantes barak mak tiru mate iha fatin, barak mak kanek no rihun mak lakon. 

Desde Fevereiru 2021, ema hamutuk atus walu (800) resin ona mak mate. Iha fulan Abril, Human Right Watch relata katak, ema hamutuk atus mak lakon nia vida. Ne’e hatudu momos krimi hasoru humanidade no violasaun momos ba lei internasional. Ema hamutuk 175,000 mak sai refujiadu no liu tokon ida mak halai sai hosi Myanmar. Ema rihun mak lakon no ninia membru familia sira, no to’o ohin loron lahatene sira nia paradeiros. Feto sira nebe dadur, abuzada no violada husi militar sira. 

Violasaun ba direitus humanus ida maka’as tebes no hatudu momos krimi seriu kontra humanidade iha Myanmar. 

Saida mak akontese iha Myanmar hanesan loloos saida mak akontese ba timoroan sira durante 24 okupasaun Indonezia nian. Timoroan barak tenki husik hela nia rain hodi halai ba Portugal, Makau no Australia. Barak refujia no terus iha ai-laran, husi 1975 to’o 1978, no akontese hikas iha 1999, barak refujia ba Dare no fatin seluk, no rihun atus resin mak refujia ba Indonezia. Timoroan rihun mak sai dadur no oho iha massakre sira. Timoroan barak lakon desde 1975 to’o 1999, no to’o ohin loron lahatene sira nia paradeiros. Barak sai dadur, torturada fizika no psikolojikamente. Feto barak violada no abuzada iha prizaun sira. Jovens inosente no indefezu barak kanek, tiru mate, no oho lakon, tanba involve iha manifestasaun pasifika sira hanesan iha Santa-Kruz ka estudantes sira hetan kanek tanba hetan agresaun iha manifestasaun pasifika sira iha Jakarta. Timoroan sira liu rihun atus rua mak sai vitima mate iha peridu okupasaun Indonezia nian.  

Ita nia historia no luta naruk hasoru rejime militar no ditatorial Indonezia nian, tuir loloos halo ita sensivel liu ba sofrimentu povu Myanmar nian, no loloos TL mak hamrik iha oin liu, hamutuk ho rai demokratiku sira, hodi kondena golpe de estadu no violasaun ba direitus humanus iha Myanmar. Infelizmente, TL hola pozisaun abstensaun, hatudu momos ita nia falta de sensibilidade ba direitus humanus no sofrimentu povo rai seluk nian, nebe terus no sofre hanesan ho ita, iha tinan 24 okupasaun Indonezia nian. Povo Myanmar nia sofrimentu no terus naruk liu ita nian, sira terus iha dekada 6 nia laran, terus iha rejime militarista ida nia okos. Ohin loron Myanmar monu hikas ba rejime militar nia liman nebe halo ema rihun terus, mate no lakon. 

Rai barak preokupa tebes ho situasaun iha Myanmar. Hahu husi Uniaun Europeia, Estadus Unidus da Amerika, membru CPLP no ASEAN rasik, inkluindu Japaun, Korreia do Sul no seluk-seluk tan, tanba ne’e sira sai ko-sponsor ba Rezolusaun Assembleia Jeral ONU nian nebe halo Prevensaun ba Konflitu Armadu iha Myanmar no buka atu hapara violensia no violasaun ba direitus humanus iha rai ne’e no lori hikas Myanmar ba dalan demokrasia nian. 

Hasoru konflitu politika no militar iha Myanmar nebe seriu tebes, Assembleia Jeral ONU nian, hasai ona Rezolusaun ida ho votos a favor 119, kontra 1 no abstensaun 36, inkluindu TL. 

Partido Democrático hakfodak, triste no lamenta tebes ho pozisaun abtensaun TL nian.  Partido Democrático hakfodak liu tan ho explikasaun ministra Negosius Estrajeiras no Kooperasaun, Sra. Adalzija Magno nian, nebe la konsistente, la inspira no la konvensida. No hakfodak no lamenta liu tan ho explikasaun Primeiro-Ministro Taur Matan Ruak nian nebe mos la konvensidu no dezartikulada. 

Ministra Adaljiza Magno justifika TL hola pozisaun abstensaun tanba, primeiru, hakarak mantein konsistensia no segundu tanba lahetan orientasaun husi PR no PM hodi muda pozisaun TL nian. 

Pergunta mak ne’e, konsistensia ba saida nian? Ministra Adaljiza Magno karik la akompaina didiak evolusaun politika iha Myanmar nian.  Tanba saida mak TL iha 2002, hafoin restaurasaun RDTL vota a favor ba Rezolusaun sira ONU nian, depois iha 2011 hahu muda pozisaun husi a favor ba iha abstensaun? Atu ita hotu hatene, molok 2010, Timor-Leste vota a favor ba Rezolusaun sira ONU nian tanba, iha Myanmar, sei ukun husi rejime militar ida desde 1962 to’o 2010, nebe la respeita direitus humanus, nein vontade popular. Ema barak mak sai prizoneiru politiku, inkluindu Aung San Suu Kyi nebe detida no sai prizoneira politika desde 1989 tanba hahu organiza povu Myanmar hodi luta ba demokrasia. Iha 1990, Partido NLD manan eleisaun ho 52.5%, militar sira lasimu no la’os anula de’it eleisaun ne’e, maibe kaer Aung San Suu Kyi, lider partido NLD nian hodi submete ba prizaun domisiliaria ida, no foin liberta hikas iha 2010. Durante prizaun domisiliara, Junta Militar sira lahusik Aung San Suu Kyi ba Oslo hodi simu Premiu Nobel da Paz nebe nia hetan, nune’e mos la husik nia sai hodi ba tuir seremonia funeral nia la’en nian iha Reino Unido.

Iha 2010 no 2011, TL hahu muda pozisaun, husi vota a favor ba Rezolusaun ONU nian ba abstensaun. Vota ba abstensaun tanba militar sira hahu loke-an ona. Iha 2011 militar sira liberta lider NLD nian, Aung San Suu Kyi, liberta prezu politiku sira hamutuk atus rua (200). No permite ba Sekretaria Estadu Norte Amerikana, Hilary Clinton vizita ba Myanmar. Prosesu tranzisaun ba demokrasia hahu, no TL haree sinais sira ne’e hanesan pasu pozitivu tanba ne’e, TL vota abstensaun ba rezolusaun sira ONU nian. Prosesu tranzisaun demokrasia kontinua la’o no iha sinais atu la’o ba demokrasia ida konsolidada. Iha 2012, hahu eleisaun parsiais ka sela pemilihan iha Myanmar, eleisaun tranzitoria ida, hodi prenxe de’it kadeira sira nebe sei falta. Iha eleisaun ne’e, NLD hetan 66% no Aung San Suu Kyi sai Primeira-Ministra. Liu tinan 3, iha 2015 halo eleisaun foun, eleisaun normal ho mandatu tinan 5. Partido LND manan ho marjen ida boot liu tan (77.1%). Ho mudansas no sinais pozitivus sira ne’e mak justifika pozisaun abstensaun husi Timor nian. 

Maibe iha Novembru 2020, halo hikas eleisoens foun, partido LND Aung San Suu Kyi nian, manan ho 82%, marjen ida boot liu tan. Foin hahuu primeira lejislasaun, iha 1 de Fevereiro 2021, militar sira halo golpe no harii Junta Militar ida. Ho golpe ne’e, militar sira hadau poder husi NLD, la respeita vontade popular nebe fo ona vitoria 82% ba LND. Iha kedas loron golpe ne’e, militar sira kaer Aung San Suu Kyi, nebe atu sai Primeira-Ministra no U Win Myint, Prezidente Myanmar, no lider senior sira NLD no polisia sira. Povo Myanmar la simu golpe ne’e, no tun iha dalan halo manifestasaun boot hasoru militar sira. Resposta ba manifestasaun pasifika sira ne’e mak militar sira tiru mate manifestantes barak, kaer ema rihun no soe tama iha kadeia, submete ba tortura oioin iha kadeia laran, no feto sira violada no abuzada iha kadeia laran. Ema hamutuk rihun mak lakon no lahatene ninia paradeiru sira. Golpe ne’e, halo Myanmar fila ba situasaun iha 1962 to’o 2010, militar sira kontrola tomak Myanmar no halo tipu violasaun oioin ba direitus humanus. Tanba faktu sira ne’e hotu mak laiha razaun ba TL vota abstensaun ba rezolusaun Assembleia Jeral ONU nian tanba militar sira la honra ona kompromissu sira atu respeita direitus humanus no garante prosesu tranzisaun demokrasia iha Myanmar. Vota abstensaun ne’e erro boot ida, fo impressaun hanesan MNEC la akompaina mudansa kritiku sira iha Myanmar ho didiak.  

Ministra Adaljiza defende konsistensia iha votasaun, maibe Ministra rasik la konsistente ho ninia esplikasaun no justifikasaun sira. Fofoun dehan vota abstensaun tanba konsistensia, maibe, ikus mai dehan mudansa pozisaun ne’e tenki ser mai husi PR no PM. Pergunta mak ne’e, Ministra halo konsulta no diskusaun ruma ho PR no PM kona-ba problema Myanmar nian ka lae? Ministra explika ba PR no PM kona-ba mudansa sira iha Myanmar no sujere atu TL muda nia pozisaun tanba situasaun foun no faktu sira nebe akontese iha Myanmar ka lae? PR no PM tenki inteiradu diak ho assuntu mak sira foin bele hola desizaun ka orienta atu vota oinsa. Se sira la informadu no konsultadu, oinsa mak sira atu orienta votos? Se Ministra la konsulta no la fo hanoin ba PM no PR, ne’e kulpa tomak Ministra nian, la’os PR no PM nian tanba hirarkia no kompetensia atu halo konsulta ne’e tenki mai husi MNEC, la’os fali husi PM no PR ba Ministra. 

TL hola pozisaun ida sala liga ho situasaun politika iha Myanmar. Partido Democrático hein PM atu hadia hikas Timor nia naran. Infelizmente, PM mos mai halo justifikasaun ida malahok no desartikuladu liu tan. Primeiru dehan buat hotu liu ona, ne’e hanesan faktu ida konsumadu no sai lisaun ba futuru. Ikus mai, PM koalia ba media nasional sira katak vota abstensaun tanba TL sempre defende valores no prinsipius demokrasia nian, respeita direitus humanus, rekonsiliasaun no solusaun pasifika ba problema sira. Ne’e esplikasaun no justifikasaun ida la konsistente, la artikuladu no redikulu tebes.

Oinsa mak TL defende valores no prinsipius sira demokrasia nian ho direitus humanus se rezolusaun ida nebe kondena maka’as golpe estadu no Junta Militar nebe viola momos no la respeita vontade popular no direitus humanus, Timor-Leste vota fali abstensaun? Rekonsilisaun la’o bainhira iha dialogu. Oinsa mak Timor-Leste apoia dialogu se iha rezolusaun ONU nian nebe apelu momos ba dialogu, TL vota fali ba abstensaun? Oinsa mak TL atu ajuda solusaun pasifika ba problema Myanmar nian, se rezolusaun nebe halo apelu ba rai hotu-hotu atu labele hatama kilat ba Myanmar, TL vota fali abstensaun?

TL so bele vota ba abstensaun bainhira TL halo esforsu no aproximasaun ruma ba parte hotu-hotu nebe involve iha konflitu iha Myanmar no oferese nia an atu sai mediador ba krizi iha Myanmar. Serake TL iha hanoin ne’e ona no halo ona tentativa ruma atu sai mediador ba konflitu Myanmar nian? Iha TL, so ema na’in 3 mak iha kondisaun liu atu sai mediador, mak Maun Boot Jose Ramos Horta no Maun Boot Xanana Gusmão no Amo Bispu Dom Carlos Felipe Ximenes Belo. Personalidade tolu ne’e de’it nunka konsultadu husi Governu, oinsa mak sira atu ba halo mediasaun? Ka iha figura seluk ruma nebe kredivel liu sira na’in tolu ne’e hodi halo mediasaun?

Se TL nia pozisaun vota abstensaun ho razaun hakarak tama ASEAN tanba konvensidu katak TL so bele adere ba ASEAN bainhira membru ASEAN tomak tenki lia ida,  ida ne’e hatudu TL tauk no la konsege hare hetan rasik nia esforsu tomak atu tama ASEAN durante ne. Se MNEC akompanha didiak mudansas iha rejiaun ne’e, TL nia adezaun ba ASEAN sei la depende total ba kazu Myanmar nian. Tanba saida mak tenki tauk vota a favor ba rezolusaun ONU nian tanba tauk Myanmar sei la a favor ba Timor tama ASEAN?  TL haluha tiha katak, embaixador Myanmar nian ba ONU, nia mos a favor ba rezolusaun Assembleia Jeral ONU nian ne’e. Partido Democrático fiar, sedu ou tarde, rejime militar sei monu no rahun, no Myanmar sei fila hikas ba dalan demokrasia nian. Tan ne’e, TL mos la presiza ansi tama ASEAN, ho rejime militar nebe agora ukun hela iha Myanmar. Labele hanoin de’it tama iha ASEAN hodi sakrifika tomak prinsipius no valores historikus, demokrasia no direitus humanus nebe sempre sai Timor nia pontu forte no halo diferensa iha rejiaun Azia.

MNEC mos la observa no halo analise  ho didiak ba  mudansa no konjuntura politika iha ASEAN. Politika ASEAN nian uluk defende naun-interferensia ba assuntu interna rai membru ida-idak nian, maibe agora lahanesan ne’e ona. Haree deit Indonezia no Malazia, hamrik iha oin, hamutuk ho rai demokratiku sira, defende no vota a favor ba Rezolusaun Assembleia Jeral ONU nian. Iha ASEAN, rai neen (6) mak vota a favor ba Rezolusaun, inkluindu Singapura nebe sempre tau rezerva ba adezaun Timor nian ba ASEAN. Tanba ne’e, Timor-Leste ninia tauk mos laiha fundamentu, tanba konjuntura politika iha ASEAN mos muda tiha ona. Iha ASEAN nia laran, rai haat deit, Brunei, Kamboja, Laos no Tailandia, nebe konsideradu husi organizasaun internasional Freedom House, nudar rai sira nebe seidauk iha liberdade lolos, sira mak hili abstensaun. Aat liu tan mak TL nebe nudar paiz demokratiku, nebe tane aas estadu de direitu no demokratiku, vota abstensaun fali iha rai sira nebe la defende estadu de direitu no demokratiku, rai sira nebe fa’an kilat ba Myanmar hodi militar sira uza hodi oho rasik ninia povu hanesan Russia no Xina ka rai sira la demokratiku no extremista sira hanesan Iran, Yemen no seluk-seluk tan. Karik TL halo konsulta ba rai vizinhu sira ka membru ASEAN sira, Partido Democrático fiar, TL sei hola pozisaun hanesan rai barak iha ASEAN laran no rai barak membru ONU nian. 

 Pozisaun TL nian, ho votus abstensaun ba Rezolusaun Assembleia Jeral Nasoens Unidas nian hamosu interrogasaun boot tanba la koerente ho prinsipiu sira ligadu ho kestaun fundamentais sira direitus humanus nian no solidariedade entre povu sira iha ambitu moral, etika no sidadania. La honra konstituisaun RDTL nebe defende estadu de direitu no demokratiku nebe respeita vontade popular, respeita direitus humanus, no tane aas liberdade no valores sira solidariedade nian. No aat liu tan la honra historia no luta naruk no todan timoroan sira nian nebe terus tebes iha okupasaun Indonezia nia okos. 

TL nudar membru plenu CPLP nian, lahatudu ninia solidariedade ba membru CPLP sira, tanba membru CPLP balun sai proponente no sira hotu vota a favor ba rezolusaun Assembleia Jeral ONU nian, exseptu TL. Buat hirak ne’e hot hatudu, TL lahalo konsulta ho CPLP nebe TL nudar membru ida. Pozisaun abstensaun ne’e mos lahatudu solidariedade TL nian ba povo Myanmar nebe ohin loron sofre no la solidariu ho Governu eleitu Myanmar nian no maioria membru ASEAN sira nebe a favor ba rezolusaun ONU nian. Rai ASEAN sira, agora buka kuidadu tebes ho kredibilidade ASEAN nian liga ho demokrasia no direitus humanus no balun mos hakarak kandidata an ba Conselho Direitos Humanos ONU nian. Oinsa mak TL hakarak tama ASEAN se la kontribui hodi kuidadu ho naran diak no kredibilidade ASEAN nian? Ho pozisaun Timor nian nebe abstein ne’e, la tuir tane aas kredibilidade ASEAN nian no latuir defende demokrasia no direitus humanus iha ASEAN no iha rejiaun. Pozisaun abstensaun ne’e mos sei difikulta Timor nia hakarak atu sai membru Conselho Direitos Humanos ONU nian.

 TL biar nudar paiz ki’ik ida, maibe ninia kredibilidade iha materia direitus humanus nian hetan respeitu boot iha mundu. Timoroan lubun ida, manan premius internasionais tanba defende paz, liberdade no diretus humanus. Fernando La Sama de Araujo, hetan premiu Reebok Human Rigths Award iha 1992, Dr. Jose Ramos-Hora, no Bispo Dom Carlos Felipe Ximenes Belo hetan premiu Nobel da Paz iha 1986, Maun Boot Xanana Gusmão hetan premiu Sakharov Prize husi Uniaun Europeia iha 1999. Iha TL rasik, tinan-tinan, Presidente da Republika, fo Premiu Direitus Humanus Sergio Viera de Melo ba entidades sira nebe defende direitus humanus. Abstensaun TL nian mai desvaloriza hotu kedas rekuinesimentu internasionais sira ba TL liu husi premiu sira nebe figura destakadu timoroan sira hetan. 

Partido Democrático lamenta tebes ho pozisaun abstensaun TL nian tanba lahatudu sensibilidade ba Timor-Leste nia sofrimentu rasik no sofrimentu povu rai seluk nian. Durante tinan 24, ita halo kampaine iha mundu tomak, buka apoiu husi rai no organizasaun internasionais oioin, hodi kondena Indonezia hodi respeita direitus humanus iha Timor-Leste, tuir lolos TL tenki sensivel no hamrik iha oin liu hodi buka apoiu internasional hodi kondena golpe militar, kondena violasaun ba direitus humanus nebe Junta Militar halo hasoru ema sivil sira, no ijiji demokrasia ba Myanmar hanesan uluk ita ijiji demokrasia ba Indonezia. 

Abstensaun Estadu Timor nian iha votasaun hatudu momos TL lahalo tuir Konstituisaun RDTL, la koerente no konsistente defende estadu de direitu no demokratiku nebe Estadu Timor adopta tanba hola pozisaun abstensaun hodi la kondena rejime ida nebe lahalo tuir lei no la respeita instituisaun demokratika sira, no lahalo tuir vontade popular nebe fo ona vitoria ba partido NLD, la honra akordo, konvensoens no paktu internasionais sira kona-ba direitus humanus nebe TL ratifika no assina ona.

Dala ida tan, Partido Democrático afirma nia pozisaun, koerente no konsistente ho ninia prinsipiu no valor sira nebe preve iha Estatutu Partidu nian, tane aas demokrasia, direitus humanus no solidariedade hodi kondena ho firmi no maka’as golpe militar iha Myanmar nebe halo violasaun momos ba prinsipius no valores sira demokrasia no direitus humanus, no manifesta ninia apoiu no solidadariedade ba Povo Myanmar, ba movimentu pro-demokrasia hodi kontinua luta ba direitus humanus no demokrasia. 

Partido Democrático fo apoiu total ba Rezolusaun Assembleia Jeral ONU nian no la aseita ho pozisaun abstensaun Estadu TL nian! 

Atu labele halo Timor nian naran no imajen sai aat liu, Partido Democrático, sekunda hanoin Dr. Jose Ramos-Horta nian, no husu ba Governu halo nota verbal ida, haruka ba Prezidente Assembleia Jeral no Sekretariu-Jeral ONU nian hodi repara pozisaun TL nian no manifesta intensaun a favor ba Rezolusaun ONU nian nebe hasai ona iha dia 18 de Junho de 2021. Seidauk tarde ba Governu atu halo ida ne’e. Ba ida ne’e, Governu bele konta ho apoiu Partido Democrático nian. 

Ho nota verbal ne’e, Timor-Leste bele manan hikas kredibilidade no kontinua afirma nia an no sai modelu husi rai ki’ik ida nebe defende duni demokrasia, liberdade no direitus humanus iha rejiaun no iha mundu. 

Obrigado.

Dili, 28 de Junhu 2021

Eng. Mariano ASSANAMI Sabino
Presidente Partido Democrático

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.