VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20161013

Engenheiro António Guterres no Timor-Leste

  ENGENHEIRO ANTÓNIO GUTERRES NO TIMOR-LESTE

Carlos da Silva L.F.R.Saky

Carlos da Silva L.F.R.Saky
Notisia eleisaun Eng. António Guterres, eis-Primeiru-Ministru Portugal nian ba Sekretariu-Jeral das Nasoens Unidas, la’os hetan reasaun di’ak no laran ksolok de’it iha Portugal, maibe  mos iha Timor-Leste.

Pessoalmente hau kuinese Eng. António Guterres uituan. Uituan tanba la’os hetan malu beibeik, maibe hetan malu oin ho oin dala ida ka rua, nomos husi  korrespondensia.

Hetan malu foufoun ho Eng. António Guterres iha 1994,  bainhira ami na’in 29, nebe okupa embaixada Amerika iha Jakarta, iha 1994, to’o iha Lisboa/Portugal.  Dr. José Ramos-Horta, nebe iha biban neba hanesan Reprezentante Espesial CNRM nian, nia mak organiza konferensia imprensa ida hodi halu ami hetan malu. Konferensia imprensa ida nebe halo hamutuk entre Dr. José Ramos-Horta, RENETIL no Eng. António Guterres hodi koalia kona-ba problema Timor-Leste nian. Konferensia imprensa halu iha Sede Associação 12 de Novembro nian, Associação nebe sempre fasilita serbisu RENETIL nian iha Portugal. Iha tempu neba, Eng. António Guterres sei hanesan Sekretariu-Jeral Partido Socialista nian, lider partido opozisaun.

Eng. António Guterres akompaina di’ak tebes problema Timor nian. Desde hetan malu iha Associação 12 de Novembro, RENETIL estabelese kedas ligasaun ho Juventude Socialista (JS), tanba iha biban neba, Sekretariu-Jeral JS nian, Sergio Sousa Pinto ho sst., mak akompaina Eng. António Guterres ba iha konferensia imprensa ne’e. Hahu husi neba kedas iha inisiativas barak mak RENETIL ho JS halu hamutuk.

Eng. António Guterres la’os figura foun ida ba Timor-Leste maibe amigu boot Povo Timor nian. Nia sempre iha Timor oan sira nia sorin, iha momentu sira difisil, no iha momento sira nebe Timor oan sira entre mate no moris. Nia nudar ema ida dedikadu no empenadu tebes ba kestaun Timor nian. Liu husi Dr. Ramos-Horta no lider Rezistensia Timor nian sira seluk, halo nia kuinese di’ak tebes dossier kestaun Timor nian. Ninia dedikasaun no dezempenu hodi defende kauza Timor nian hanesan buat ida indiskutivel. Nia ema ida simples, umilde, umanu, komunikativu no asesivel.

Iha 1995, bainhira Partido Socialista manan tiha eleisaun lejislativa no nia eleitu ba Primeiro-Ministru Portugal nian, lori RENETIL nia naran, ha’u haruka surat felisitasaun ida ba ninia vitoria, no fo hanoin mos ba nia atu labele haluha, no kontinua luta ba direitu Timor oan sira nian ba autodeterminasaun ho ukun rasik-an. Surat ne’e hau haruka liu husi JS. Iha ne’e mak nota, Eng. António Guterres ninia dedikasaun no seriedade hakarak rezolve problema Timor nian tuir Timor oan sira nia interesse duni. Iha resposta Eng. António Guterres nian ba RENETIL, parte balun hakerek hanesan ne’e:

Quero aproveitar a ocasião para lhe reiterar o firme propósito do meu Governo de exercer uma continua influência a nível internacional no sentido do respeito pelas Resoluções das Nações Unidas no que concerne à questão de Timor-Leste, e ao inalienável direito à autodeterminação do povo timorense.
 Espero poder contar com a colaboração da V. Exa. No sentido de, em dialogo com todos os legítimos representantes do povo de Timor-Leste, trabalhamos em conjunto para atingir uma solução justa e legitima que mais sirva os interesses e as aspirações do povo de Timor”.

La espera hetan resposta husi Eng. António Guterres. RENETIL hakerek surat barak ona ba Xefe Estadu ho Xefe Governu sira, maibe nunka hetan resposta ruma. Unika resposta nebe RENETIL hetan mak husi Eng. António Guterres, resposta ida klaru no hatudu ninia determinasaun ho seriedade hodi buka tulun Timor oan sira hodi bele hetan nia direitu ba autodeterminasaun. Ksolok boot hetan resposta husi Eng. António Guterres. Jestu Eng. António Guterres nian hatudu diferensa  ida entre nia ho lider politiku mundu sira seluk. Nia hatudu ninia sensibilidade ba kauza justa ida no hatudu mos ninia aspektu umana nebe solidariu ho ema seluk.

Eng. António Guterres bele dehan kumpri tomak ninia promessa ba Timor. Nia luta iha Timor oan sira nia sorin to’o Timor hetan nia libertasaun ho ukun-rasik-an. Nia promete no kumpri nia promessa sira nebe hakerek iha surat resposta ba RENETIL.

Iha tinan 1996, hanesan Primeiru-Ministru ona, nia ba Bangkok/Tailandia, tuir Primeira Simeira Azia-Europa (ASEM), Simeira nebe partisipa husi Xefe Estadu ho Xefe Governu barak, inkluindu Prezidente Indonezia, ditador Soeharto.

Eng. António Guterres foin mak sai Primeiru-Ministru, buat hotu sei foun ba nia, inkluindu diplomasia. Bele dehan Eng. António Guterres hahu ninia diplomasia ho kestaun Timor nian. Tanba iha Bangkok mak nia foti problema Timor nian iha Xefe Estadu ho Xefe Governu sira seluk nia oin.

Nia hatudu duni ninia kualidade nudar lider, determinadu,  brani no diplomata, maski foin hahu. Iha dekada 90 nia laran, didator Soeharto sei maka’as tebes, lider boot sira Europa nian mos sei reseiu ka ta’uk Soeharto. Ditador Soeharto hanesan  lider maka’as no iha influensia boot iha rejiaun Azia. Nia iha relasaun di’ak no forte ho rai Osidente sira. Nia mos defensor forte no fiel interesse ekonomiku, politiku, ideolojiku no militar Osidente sira nian iha Azia. Bele haree, oinsa Soeharto oho ema komunista (PKI) sira iha Indonezia. Osidente sira la presiza hafoer sira nia liman ho ran turu ida husi ema Indonezia nian, maibe liu husi Soeharto nia liman, oho ema komunista  sira rihun ba rihun iha Indonezia.

Tanba relasaun di’ak no interesse Osidente sira nian iha Indonezia no rejiaun, mak iha Bangkok, Primeiro-Ministro Britaniku, John Major, koko tulun Indonezia, hodi pressiona Eng. António Guterres, atu labele foti problema Timor nian iha Simeira ne’e. John Major konsidera problema Timor nudar problema bilateral entre Indonezia ho Portugal nian. Nune’e, nia dehan se problema politiku bilateral ruma mak foti iha Simeira ne’e, diak liu halo para ema be foti problema ne’e. Indonezia nebe nudar okupante Timor nian, hakat tuir kedas John Major nia ain-fatin, sira mos halo ameasa ba Eng. António Guterres katak, se Portugal foti kestaun Timor nian mak sira sei dada-an kedas husi Simeira ne’e.

Eng. António Guterres nudar ema matenek. Nia tetu Timor la manan buat ida se nia levanta kestaun Timor iha Simeira laran, tanba bele sai kontra-produsente no la hetan apoiu husi nia maluk Europa sira. Maibe Eng. António Guterres lalakon ninia jeniu intelektual no politika. Nia kontinua iha determinasaun no tenasidade, lahakruk ba presaun ho ameasa sira. Nia la deziste maibe reziste. Nia buka joga fali iha li’ur, la’os iha Simeira laran.

Iha enkontru informal ida, iha nebe partisipante sira Simeira nian iha hotu oin, Eng. António Guterres ho brani foti kestaun Timor nian. Nia dehan ba Soeharto: “Husik Xanana Gusmão mak Portugal sei aseita loke sesaun de interesses entre ita nia rain iha embaixada rai amigu sira iha Jakarta no Lisboa”. Iha tempu neba Soeharto nonok deit, la hatan. Maibe hanesan ema hotu hatene, ikus mai loke duni sesaun de interesses iha Jakarta no Lisboa hanesan parte ida husi confidance building hodi fasilita solusaun ba problema Timor nian.

Laiha Xefe Estadu ho Xefe Governu ruma, nein diplomata ruma mak hanoin Eng. António Guterres brani foti kestaun Timor iha Soeharto nia matan laran. Tanba domin, dedikasaun, seriedade no ninia sensibilidade ba povu Timor nia terus mak halo nia brani foti kestaun Timor nian. Nia la’o hasoru presaun ho ameasa sira husi Indonezia ho ninia amigu sira. Nia foti kestaun Timor nian, foti ho intensaun di’ak, hakarak hakotu lais Timor oan sira nia terus naruk iha okupasaun Indonezia nia okos.

Sei iha Bangkok, Eng. António Guterres mos, indirektamente, hatan ba Primeiru-Ministru Britaniku, John Major, ho sira hotu nebe hanoin hanesan. Eng. António Guterres dehan: “Kestaun Timor-Leste nian, labele trata hanesan kazu bilateral ida, maibe kazu multilateral, iha ambitu ONU nian. Ha’u iha biban ona hato’o ba prezidente Soeharto dalan sai nian ida ba problema Timor, hodi ita to’o ba solusaun ida liu husi estapas”.

Hakat politika sira nebe Eng. António Guterres halo iha Bangkok marka ninia afirmasaun pessoal nudar lider no diplomata ekselente ida. Iha Bangkok mak nia hahuu ninia diplomasia ho kestaun Timor nian no lori to’o iha rohan, to’o iha vitoria final ba libertasaun Timor-Leste nian. Orguillu boot ida ba Timor, bainhira iha amigu ida defende ita iha nebe deit, defende ho liman kukun no nehan, defende ita iha momentu sira nebe defisil tebes, iha momentu sira nebe anin la’os huu mai ita nia sorin, maibe huu ba funumaluk nia sorin. Ne’e mak ita nia amigu no ita nia maun-alin loloos. Eng. António Guterres, amigu boot no amigu loloos povu Timor nian.

Eng. António Guterres la para de’it defende Timor iha Simeira iha Bangkok, maibe iha eventu internasional sira nebe de’it mak nia partisipa, nia nunka haluha problema Timor, atu iha Portugal ka rai seluk.

Iha tinan 1999, bainhira referendum liu tiha, iha nebe Timor oan sira hili ukun-rasik-an, milisia sira ho tulun militar no polisia sira Indonezia nian, kari terror iha Timor laran tomak, halo Timor-Leste sai ahukdesan. Hatudu solidariedade ba Timor oan sira, ema portugez sira hamutuk tokon tun iha dalan, hatais ropa mutin, hodi halu kordaun umanu iha Lisboa. Prezidente Jorge Sampaio no Primeiro-Ministru, António Guterres, telefone lorloron no fila-fila, ba Prezidente Estados Unidos, Bill Clinton no Primeiru-ministru Britaniku, Tony Blair, ho dirijente politiku internasionais sira seluk, insisti maka’as atu forma no haruka lais forsa internasional mai Timor-Leste hodi salva Timor oan sira.

Eng. António Guterres uza meius hotu-hotu, atu nasional ka internasional, hodi apoia Timor oan sira. Bainhira Estados Unidos da Amerika sei passivu loos no laiha serteza hakarak apoia forsa internasional ruma mai Timor, Eng. António Guterres prepara tiha ona Bataillaun ida husi forsa Portugal nian atu haruka mai Timor. Roo-ahi ka fragata Vasco da Gama sai tiha ona husi Portugal no tuir dalan ona mai Timor, maibe fila fali de’it tanba Sekretariu-Jeral ONU nian, Kofi Annan, husu ba Portugal katak, prudente liu lalika haruka forsa sira Portugal nian ba Timor bainhira militar Indonezia sira sei iha territoriu Timor nian, tanba se forsa rua ne’e involve iha konflitu armada mak sei difikulta forsa manutensaun da paz tama iha Timor.

Iha momentu nebe Timor oan sira moris iha situasaun ida defisil tebtebes, dezesperadu, angustiadu, entre mate ho moris, halo Eng. António Guterres mos tuir dezesperadu no angustiadu. Nia hakarak hetan lais apoiu internasional hodi haruka forsa manutensaun da paz mai Timor, maibe lahetan resposta ho apoiu lais. Nia sai dezesperadu no angustiadu tanba halo telefone fila-fila ba Prezidente Bill Clinton hodi hetan apoiu ruma, maibe la simu resposta klaru ka definitivu ruma.

Iha situasaun ida nebe todan tebes nune’e, hein ho ansiedade no dezesperadu atu hetan apoiu lais ruma, Sekretariu Estadu Amerika nian, William Cohen, halu deklarasaun ida a favor liu ba pozisaun Indonezia nian. Eng. António Guterres la kontente ho deklarasaun William Cohen nian, nia haruka bolu embaixador Estados Unidos da Amerika nian iha Lisboa, no husu ba embaixador ne’e, Amerika hili Indonezia ka hili aliadu tuan NATO nian. Lato’o iha ne’e deit, dezesperadu tebes ona ho pozisaun Amerika nian nebe laklaru, no angustiadu no revoltadu ho situasaun todan nebe Timor oan sira hasoru, Eng. António Guterres telefone ba Prezidente Bill Clinton hodi fo hanoin katak Portugal tetu dada ninia forsa militar husi Kozovo ho Bosnia, se ninia aliadu sira labok-an hodi kria lais, forsa internasional da paz nian ida mai Timor, tanba Portugal la aseita sira nia forsa militar ajuda dadaun hela ninia aliadu NATO sira iha Kozovo no Bosnia, maibe kuandu Portugal presiza ajuda, sira labok-an. La’os ne’e de’it, Eng. António Guterres mos dehan ba prezidente Bill Clinton Portugal sei sai husi NATO se ninia aliadu tuan sira kontinua pasivu haree Timor oan sira mate mohu. Se Portugal dada-an husi NATO mak halo NATO mos sei lakon baze aerea iha Lajes/Açores nebe serve hanesan baze estratejika NATO nian desde Segunda Guerra Mundial. Baze aerea Lajes hanesan fatin ida estratejiku tebes ba NATO tanba husi ne’e mak aviaun funu sira NATO nian sai hodi ba halo intervensaun militar iha rai sira nebe hetan konflitu iha Europa, Medio Oriente no Estremu Oriente. Seluk ho ne’e, Eng. António Guterres mos fo hanoin ba prezidente Bill Clinton hodi haree manifestasaun ema tokon iha Lisboa nebe hahuu la’o ona ba anti Amerika.

Ho determinasaun, dedikasaun, abnegasaun, tenasidade no abilidade manobra diplomatika sira hotu nebe Eng. António Guterres halo, konsege influensia pozisaun Estados Unidos Amerika nian. Prezidente Bill Clinton sente duni tenki halo buat ruma hodi apoia kriasaun forsa internasional ba Timor hodi evita Portugal dada an husi Kozovu, Bosnia no NATO.

Ikus ona, prezidente Bill Clinton koalia publikamente katak Eng. António Guterres ninia telefone fila-fila no koalia ho matan-been sira nebe husu fila-fila apoiu internasional, hamutuk ho prezidente Jorge Sampaio nia husu mak sai faktor determinante ba desizaun sira hodi haruka forsa internasional ba Timor.  

Tanba buat hotu nebe Eng. António Guterres halo ba Timor, mak iha loron nebe nia manifesta ninia intensaun hakarak kandidata-an ba Sekretariu-Jeral ONU nian, hetan kedas apoiu husi Timor, apoiu nebe reprezenta husi Dr. José Ramos-Horta, eis-Prezidente da Republika no Laureado Nobel da Paz, nebe mos hanesan amigo boot Eng. António Guterres nian. Dr. Jose Ramos-Horta hakerek artigu balu no publika iha imprensa internasional sira hodi defende no fo apoiu abertamente ba kandidatura Eng. António Guterres nian.

Eng. António Guterres ema ida ho kualidade maka’as, simples, umilde, onestu, sinseru, determinadu no dedikadu. Nia iha kredibilidade internasional maka’as, halo vizita ba rai oioin, haree no sente problema ema desfavoresidus ho refujiadus sira nian. Nia ema politiku altu nivel, ema ida nebe sempre aposta iha dialogu, nebe ko’alia ho ema hotu, rona ema hotu no hato’o ninia hanoin ho klaru.

Eleisaun Eng. António Guterres nian ba Sekretariu-Jeral ONU nian hanesan eskoilla nebe loos ba fatin nebe loos. Ho ninia esperiensia nudar Primeiru-Ministru no Alto Komisariu Nasoens Unidas nian ba Refujiadus, nune’e mos ho ninia kuinesimentu di’ak ba mundu no ninia matenek sei serbi di’ak ba lideransa Nasoens Unidas nian.

Fiar katak ho konfiansa ba ninia kompetensia no kualidade diplomatika nebe Eng. António Guterres iha, nia bele jere ONU efektivu no efisiente liu tan hodi bele rezolve problema komplexu sira iha mundu nian hanesan problema refuziadu sira nian, problema konflitu narauk sira iha Medio Oriente entre Palestina ho Israel nebe dada tama rai barak ba laran, problema libertasaun ba Povu Sahara Osidental to’o problema violasaun grave ba direitus umanus iha rai oioin, inkluindu violasaun ba direitus umanos iha Papua Osidente nebe grave tebtebes.

Nudar amigu boot Timor nian, no iha momentu defisil balu nebe luta hamutuk ba libertasaun povo  Timor nian, tuir ksolok no felisita ninia eleisaun ba Sekeratriu-Jeral das Nasoens Unidas. Espera ho eleisaun Eng. António Guterres nian bele lori susesu barak liu tan ba missaun nobre sira ONU nian iha mundu no espera Nasoens Unidas iha Eng. António Guterres nia lideransa okos sei hetan susesu barak.


Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.