VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160928

Kombate Pratika Korupsaun no Subornu Hosi Ema Estranjeiru ba Ofisial Timor Oan Sira iha Timor-Leste

KOMBATE PRÁTIKA KORUPSAUN NO SUBORNU HOSI EMA ESTRANJEIRU BA OFISIAL TIMOR OAN  SIRA IHA TIMOR-LESTE


Adriano do Nascimento


1. Introdusaun

Adriano do Nascimento
Artigu ho títulu nebe haktuir iha leten, mosu ho hanoin ida katak, ukun na’in no públiku presiza debate klean, kona ba asuntu subornu hosi ema estranjeiru ba funsionáriu no ofisial EstaduTimor-Leste. Artigu ida ne’e nudar refleksaun hosi Workshop Rejional kona ba Responsabilizasaun Personalidade Legal ba krime korupsaun iha nível nasional no internasional.Workshop ne’e organiza hosi Organizasaun Nasoens Unidas, partikularmente hosi Sekretariadu ba Droga no Krimi iha rejiaun Asia Sudeste-Pasífiku, nebe hala’o iha loron 16 to’o 17 fulan Agostu tinan 2016, iha Bangkok, Thailand.

Parlamento Nacional, espesialmente Komisaun A, nebe nia knar espesifiku ba área kombate korupsaun nian, hetan konvite hosi ONU hodi tuir Workshop refere, banune, autor mos hetan fiar hosi komisaun A hodi representa Parlamento Nacional iha eventu ne’e. Partisipante ba workshop ne’e mai hosi nasaun 10 mak hanesan; Timor-Leste, Thailand, Malaysia, Singapore, Indonesia, Philippine, Cambodia, Vietnam, Laos, Brunei, Myanmar. Partisipante hosi Timor-Leste nebe hola parte iha workshop ne’e kompostu hosi representante hosi Parlamento Nacional, Ministério Justiça, Procuradoria Jeral da República no CAC.

Workshop durante loron rua ne’e, halo ho objetivu rua; Primeiru, mak atu haklean liu tan kapasidade nasaun membru, iha aspektu oi-oin hodi dezenvolve no implementa plataforma legal no institucional, iha área responsabilizasaun personalidade legal ba krime korupsaun, inkluindu subornu estranjeiru hosi perspektiva efetividade aplikasaun lei; Segundu, mak atu acompanha nasaun membro sira iha rejiaun Ásia sudeste no pasífiku, hodi implementa rekomendasaun hosi primeira revizaun ba Konvensaun Anti Korupsaun ONU nian/UNCAC, particularmente tau ênfaze ba artigu 16 (Subornu ba oficial estranjeiru) no artigu 26 (Responsabilizasaun personalidade legal) hosi UNCAC.

2. Saida mak subornu estranjeiru?

Korupsaun no subornu laos buat foun iha mundu negósiu nian. Esperiênsia hatudu katak ema nebe halo negósio, sempre fo prezentes oi-oin ba ofisial sira, iha instituisaun públika no privada hodi hetan tratamentu espesial, nune, porsaun bot ida hosi korupsaun mak fo subornu, inkluindu subornu hosi ema estranjeiru.

Ho razaun hirak ne’e maka negósiu transnasional sempre asosiadu ho hahalok korupsaun, tamba halo subornu ba funsionáriu no ofisial Estadu sira, hodi hetan vantazen ilegal hosi kontratu no investimentu públiku. Nune, ita bele haktuir katak, subornu estranjeiru signifika ema estranjeiru fo ka oferese benefísiu ruma ba funsionáriu no ofisial Estadu nasaun ida nian, hodi influensia ofisial ne’e, atu ezerse nia responsabilidade ofisial ho objectivu atu hetan negósio, ou vantajen hosi negósiu ho dalan ilegal. Benefísiu hosi subornu nebe oferese hosi ema estranjeiru ba funsionáriu no ofisial Estadu rai ida nian ne’e, mai ho forma oi-oin hanesan; fo osan cash, presente nebe bot tebes ka exazeradu, finansia férias ba funsionáriu no ofisial Estadu hodi pasiar iha rai liur, fo servisu ba nia famila ka kolega, no fo eskola ba nia famila no kolega iha rai liur ka iha universidade nebe famozu.

Definisaun subornu estranjeiru tuir Konvensaun Anti Subornu Estranjeiru ONU, artigu 1 haktuir katak: “subornu estranjeiru katak oferese, promesa ka fo direta ka liu hosi intermediáriu pekuniáriu, osan lubun ida ka vantazen seluk, ba oficial públiku estranjeiru, hodi fo ba oficial ne’e rasik ka ba ema seluk tan, banune, oficial ne’e halo tuir dezempenho hosi responsabilidade oficial, hodi hetan ka assegura negósiu ka vantajen impróprio hodi halo negósiu internacional”.

Tamba ne’e, subornu no persepsaun ba subornu, sai preokupasaun bot ema hotu nian, iha nível nacional  no internacional. Iha ona tendênsia katak públiku hahú lakon fiar ba governu, emprezáriu sira no negósiu em jeral. Subornu mos minimiza kresimentu no dezenvolvimentu iha nasaun ida, tamba negósiu hahú halo inovasaun no kompetisaun hodi halo subornu ba oficial sira iha governu. Basa, ema balu iha governu desvia dadauk osan Estadu nian ba nia an rasik, hodi uza ba interesse pessoal ka grupu nian. Nune, ita presiza restaura fiar públiku nian ba governu, hodi jere osan Estadu ba povu nia moris diak. Tamba ne’e, dalan úniku ba ita, mak tenki kombate prátika subornu, ho dalan oi-oin hodi hamenus no hamate sira nia pensamentu inovador, no hahalok efetivu hodi fo subornu ba ita nia ema sira iha governu.

3. Se mak fo subornu no se mak simu subornu?

Hanesan haktuir iha leten katak, subornu estranjeiru, halo entre ema estranjeiru ho ema rai na’in hanesan funsionáriu no ofisial Estadu,nebe servisu iha instituisaun Estadu. Normalmente, ema estranjeiru nebe fo osan ba funsionáriu no ofisial Estadu, ka halo transaksaun koruptu, mai hosi kompanhia bo-bot, nebe konhesidu iha mundu. Kompanhia sira nebe hetan ona punisaun tamba sempre halo subornu estranjeiru, mak hanesan kompanhia ekstrativa (kompania mina no gás, osan mean, marmer, manganese no seluk-seluk), kompanhia transporte no armazenamentu (hanesan kompania ba aviaun, ro, kareta, komboiu,supply base no seluk-seluk tan), kompanhia telekomunikasaun no informátika (hanesan kompanhia Telkom, TV, rádio, jornal, IT no seluk-seluk tan), kompanhia manufatura no indústria.

Tuir relatóriu Organizasaun ba Kooperasaun Ekonómika no Dezenvolvimentu (OECD/Organization for Economic Cooperation and Development) nebe halo iha tinan 2014 haktuir katak, ofisial hosi kompanhia sira nebe sempre fo subornu ba funsionáriu no ofisial Estadu rai seluk nian, mak hanesan tuir mai: 1). Kompanhia ekstrativa hanesan mina no gás, osan mean no seluk-seluk, sempre halo subornu no transaksaun koruptu ho total (19%), kompanhia nebe halo konstruksaun, halo subornu ho total (15%), kompanhia nebe halo negósiu iha transporte no armazenamentu (supply base), halo subornu ho total (15%), kompanhia nebe halo negósiu iha telkom no IT, halo transaksaun koruptu ho total (10%), no kompanhia nebe halo negósiu iha setor manufatura no indústria, halo subornu ho total (8%), setor saúde (8%), gás no eletrisidade (6%). Kompania hirak ne’e, hetan ona sansaun ka punisaun ba sira nia aktus ba transaksaun koruptu iha nasaun nebe implementa lei ho rigorozu. (Fontes: OECD analysis of foreign bribery cases concluded between 15/02/199 and 01/06/2014).

Faktus hatudu katak globalizasaun ekonomia hamosu oportunidade ba subornu no korupsaun. Ezemplu konkretu balu mak hanesan tuir mai; 1). Iha Marsu 2011, IBM aseita atu resolve alegasaun balu hodi selu subornu ho total US$54 juta hodi hetan kontratu iha Korea do Sul; 2). Hahú hosi tinan 2001-2007, konglomeradu Injeneria Alemania Siemens gasta ona osan US$805 juta hodi halo subornu (Harvard International Law Journal, Vol. 53).

Atu halo transaksaun koruptu, Kompanhia hirak nebe mensiona iha leten, aloka orsamentu nebe bot tebes ba nia ema sira (hanesan broker), hodi halo lobi ho funsionáriu no ofisial Estadu nian, banune, sira bele hetan no hala’o negoósiu iha setor nebe haktuir iha leten. Sira sempre tau matan no halo aproximasaun ba funsionáriu no ofisial Estadu, iha nasaun nebe iha nia riku soin mina no gás, osan mean, marmer, manganese. Sira mos sempre buka oportunidade iha nasaun nebe hahú investe maka’as iha setor telkom, TV, transporte aéreo hanesan aviaun, ro, kareta, IT no seluk-seluk. Setor hirak ne’e mak sai batalha ba ema hosi kompanhia estranjeiru atu halo inovasaun ba subornu tuir kontekstu nasaun refere. Setor hirak ne’e mos mak sai fatin ba sira atu instala rede korupsaun, koluzaun no nepotizmu ho funsionáriu no ofisial Estadu rai ida nian no ukun na’in sira.

Aleinde deskreve kona ba ema estranjeiru nebe fo subornu, mos importante deskreve kona ba ema nebe simu subornu hosi ema estranjeiru sira. Tuir definisaun Konvensaun Anti Subornu Estranjeiru ONU nian katak, ema estranjeiru fo subornu liu hosi funsionáriu no ofisial Estadu sira. Funsionáriu no ofisial Estadu iha kontekstu ne’e, mak ezekutivu operadores espesial hanesan, autoridade petróliu no gás, no empreza públiku sira seluk, chefe do Estado no chefe do governu, ministro no deputado sira, diretores finansas no aprovizionamentu, ofisial alfândega, ofisial defeza no seguransa, no seluk-seluk tan.

Artigu 2 hosi Konvensaun anti Korupsaun ONU nian defini funsionáriu no ofisial Estadu hanesan: “(i) ema nebe kaer pozisaun iha orgaun legislativu, ezekutivu, administrativu ka judisial iha nasaun ida, nebe hili ka nomeia, permanente ka temporáriu, selu ka la selu, respetivamente senioridade hosi pessoal ne; (ii). Ema seluk nebe hala’o funsaun públika, inkluindu ajênsia públika ka  empresa públika, ka fornese servisu públiku.....”.

Tuir dadus iha relatóriu Organizasaun ba Kooperasaun Ekonómika no Dezenvolvimentu (OECD/Organization for Economic Cooperation and Development) nebe hasai iha tinan 2014 haktuir katak, funsionáriu no ofisial Estadu sira ne’e simu subornu hamutuk 224 kazu. Hosi 224 kazu ne’e, 80.11% kazu subornu akontese iha nível manajerial. Ne’e signifika katak, ema estranjeiru fo subornu barak liu, ba ezekutivu operadores espesial hanesan; diretores finansas no aprovizionamentu, presidente ou CEO empreza públika inkluindu Autoridade petróliu no gás, no seluk-seluk tan.  Chefe do Estadu no chefe do governu hetan subornu hamutuk 6.97%, Ministro sira hetan subornu hamutuk 4.08%, ofisial hosi defeza no seguransa hetan subornu 2.93%, ofisial alfândega hetan subornu hamutuk 1.14%, no seluk-seluk hetan subornu hamutuk 4.77% (Fontes: OECD analysis of foreign bribery cases concluded between 15/02/199 and 01/06/2014).

Nune mos, tuir Deklarasaun Nyanga hosi Transparency Int’l, nebe hasai iha Marsu 2001, haktuir katak osan hamutuk US$ 20–40 biloins mak líder polítiku, líder militar, no emprezáriu sira rai iha nasaun seluk hanesan cash, asaun, real estate no asset sira seluk, (Harvard International Law Journal, Vol. 53).

5. Oinsa atu hatene prátika subornu estranjeiru?

Prátika subornu estranjeiru, nudar aktus nebe kompleksu teb-tebes atu hatene tuir, basa, ema sira nebe fo osan subornu, mesak riku no matenek deit, hodi halo inovasaun oi-oin iha sira nia asaun. Nune mos, ema sira nebe simu subornu mesakfunsionáriuno ofiasial Estadu nian deit, nebe kaer mákina do Estadu iha nasaun ida nia laran.

Maske nune, iha indikador balu nebe ita bele uza hodi detekta prátika subornu ne’e.  Indikador hirak ne’e mak hanesan tuir mai: 1). Kompanhia internasional ka ajênsia internasional sira, fo komisi nebe bot tebes ba ajênsia nasional, ka empreza públika nebe halo negósiu ho sira; 2). Tender ho kustu bot hosi kompanhia ida, bele manan fali kontratu hosi Estadu, no halakon kompanhia hirak nebe mai ho kustu tender ki’ik; 3). Fo kontratu ba kompanhia sein liu hosi tender; 4). Fo sub-kontratu ba kompanhia seluk hanesan kompanhia nasional hodi hasa’e tan valor kontratu; 5). Ema balu lakohi fo oportunidade ba sira seluk atu halo kontaktu ho ajênsia, sub kontraktu ka ofisial hosi governu; 6). Kompanhia fo ka selu osan cash ba funsionáriuno ofisial Estadu sira; 7). Fo bolsu estudu ba funsionáriuno ofisial Estadu sira nia oan ka famila sira; 8). Selu viajen ba funsionáriu no ofisial Estadu hodi halo férias iha rai liur; 9). Pagamentu halo liu hosi nasaun terseira parte seim explikasaun lejítimu; 10). Fo prezente no hospitalidade nebe ekstraordináriu.

6. Tamba sa mak ema estranjeiru hakarak fo subornu?

Hanesan faktus iha leten hatudu katak, kompanhia bot no ema riku sira, aloka orsamentu ho montante bot tebes ba kategoria subornu nian, nudar parte integral hosi sira nia orsamentu anual. Tamba ne’e, interesante atu hatene fator saida mak motiva sira, atu aloka orsamentu hodi halo subornu ne’e. Nune, ita bele hatene dalan oinsa, mak ita bele uza hodi kombate prátika subornu, nebe mai ho inovasaun oi-oin iha mundu globalizasaun ne’e.

Normalmente, ema riku ka kompanhia bo-bot sira sempre fo subornu ba funsionáriu no ofisial Estadu liu hosi dalan nen; 1). Fo subornu ba servisu aprovizionamentu públiku para hetan kontratu projektu Estadu nian; 2). Fo subornu ba servisu alfândega para halakon prosedimentu hodi fasilita movimentasaun sasan; 3). Fo subornu ba servisu taxa nian para selu taxa ki’ik ka la presiza selu taxa; 4). Fo subornu ba servisu registu nian hodi hetan lalais lisensa no autorizasaun; 5). Fo subronu ba servisu imigrasaun para hetan lalais visa; 6). Fo subornu ba servisu informasaun seluk hodi hetan lalais informasaun konfidensial.

Prátika hirak nebe mensiona iha leten, hatudu iha relatoriu  OECD Foreign Bribery Report, 2014 katak, ema riku no kompanhia sira fo subornu ba funsionáriuno ofisial Estadu nian, iha área hitu mak hanesan tuir mai: a). Fo subornu ba funsionáriuno ofisial Estadu nebe servisu iha aprovizionamentu públiku ho persentazen (57%); b). Fo subornu ba funsionáriuno ofisial Estadu nebe servisu iha alfândega ho persentazen (12%); c). Fo subornu ba funsionáriuno ofisial Estadu iha nebe nudar ema konfiansa hosi ulun bot nasaun nian ho persentazen (7%); d). Fo subornu ba funsionáriuno ofisial Estadu nebe servisu iha taxa nian ho persentazen (6%); e). Fo subornu ba funsionáriu no ofisial Estadu nebe servisu iha registo ho persentazen (6%); f). Fo subornu ba funsionáriu no ofisial Estadu iha servisu de informasaun ho persentazen (4%); g). Fo subornu ba funsionáriu no ofisial Estadu iha servisu imigrasaun ho persentazen (1%); h). Fo subornu ba funsionáriu no ofisial Estadu iha instânsia interligadu sira seluk ho persentazen (7%). (OECD Foreign Bribery Report, 2014).

Oinsa prátika subornu estranjeiru no korupsaun iha Timor-Leste?

Timor-Leste hanesan nasaun ukun rasik an ida, enfrenta mos prátika subornu estranjeiru no korupsaun. Basa, Timor-Leste halo investimentu maka’as iha setor mina no gás, infrastrutura, telekomunikasaun, IT, transporte no seluk-seluk tan. Setor hirak ne’e mak sai fatin ba kompanhia no ema individu estranjeiru atu halo inovasaun ba subornu tuir kontekstu nasaun Timor-Leste nian. Tamba sektor hirak ne’e mos, mak fo biban ba ema sira ne’e hodi estabelese rede korupsaun, koluzaun no nepotismu iha sistema governasaun Timor-Leste.

Timor-Leste iha ona ezemplu konkretu hat, hosi prátika korupsaun no subornu estranjeiru mak hanesan tuir: 1). Assesor internasional, sidadaun Estadus Unidus da Amérika nebe servisu iha Ministério Finansas Timor-Leste, halo prátika korupsaun hodi desviaTimor-Leste nia osan, ho total dolar juta tolu resin ba nia an rasik. Aktus korupsaun no subornu estranjeiru ne’e, ikus mai governu Estadus Unidus da Amérika detekta, no kaer nia sidadaun ne’e hodi hatama iha prizaun. Governu Estadus Unidus da Amérika, bele kaer nia sidadun ne’e, tamba Amérika iha lei anti-korupsaun, anti subornu no lei sira seluk hodi kombate prátika korupsaun no subornu iha estranjeiro; 2). Governu Singapura, kaer no detein hela sidadaun Timor oan ida to’o agora, tamba Timor oan ne’e simu subornu hosi nasaun seluk, hodi fasilita nasaun seluk nia interese, banune, nasaun ne’e bele manan Timor-Leste iha kompetisaun footbal nian; 3). Iha Outubru 2015, kontentor 2 nebe emprezáriu balu haruka mai Timor-Leste liu hosi porto Dili, derepenti lakon hosi portu Dili sein halo inspeksaun; 4). Kareta no motorizadas ilegais hatama liu hosi fronteira terrestre, maibe kuandu to’o Timor-Leste, dokumentu iha Diresaun Nasional Transporte Terrestre kompletu hotu ona hodi hein veíkulu ilegais hirak ne’e. (Relatóriu Procurador Geral da República, Abril 2016).

Ho ezemplu hat nebe mensiona iha leten, hatudu mai ita katak, prátika fo subornu ba funsionáriu Estadu sira, akontese hela iha sector oi-oin, iha ita nia nasaun. Públiku mos hatene katak, liderança barak mak involve, ka pelu menus hatene tuir prátika hirak ne’e, maibe sira nonok deit, sein halo asaun ruma hodi prevene, halakon ka hamosu lei ka kria mekanismu legal ruma iha instituisaun públiku no privadu. Kestaun bot ba nasaun ne’e, mak boa vontade politika no kompromisupolítiku atu kombate krimi organizadu nebe transporta liu hosi negósiu tranznasional no doméstiku.

Nune, Timor-Leste sai fali fatin ba krimeorganizado no tranznasional, tamba ema estranjeiru bele ho fásil halo saida deit mak sira hakarak. Tamba auzênsia husi mekanismu legal, implementasaun lei existente la ho firme no rigorzu, no la iha kompromisuatu kombate, mak intermediáriu sira hanesan agente, broker no korporativu, sai nudar veíkulu ba ema estranjeiru hodi halo transaksaun koruptu no krime organizadu. Nune, ema estranjeiru ka Timor oan sira, ho fásil tebes hetan kontratu aprovizionamentu públiku nian, no hatama sasan ilegal sira liu hosi ita nia aeroportu no porto.

Hosi akontesimentu hat nebe haktuir iha leten, maka ita bele konklui katak subornu estranjeiru no korupsaun, hamosu ona risku finanseiru lubun ida, inkluindu failhansu finanseiru sistemátiku, hamosu disparidade reseitas nebe sériu, hanaruk tempu ba dezenvolvimentu infrastrutura nebe la iha balansu, no mosu failhansu governasaun iha Estadu. Nune mos, subornu no korupsaun satankresimentu ekonómiku no dezenvolvimentu sustentável, halo distórsiu ba merkadu, no ikus mai, halakon governasaun demokrátika nebe rezulta hodi ukun na’in siraminimiza lei no ordem.

Oinsa atu kombate subornu no korupsaun iha Timor-Leste?

Ita hotu hatene katak la iha governu ida, ka merkadu economia ida nebe bele funsiona ho efetivu, se prátika subornu hahú moris no haburas nia an, iha instituisaun Estadu no merkadu economia iha nasaun ida nia laran. Subornu no korupsaun hamosu kustu bot ba nasaun, tamba ne’e, nasaun barak mak la bele sustenta nia orsamentu, hodi hadi’a povu no nasaun nia moris. Aktus subornu no korupsaun ne’e, bele halo povu moris kiak no mukit, bele hamosu instabilidade, no bele mos motiva krime organizadu, no transaksaun ilegal hanesan deskreve iha leten.

Ita mos konsiente katak prátika korupsaun no subornu estranjeiru, nudar aktus nebe kompleksu teb-tebes atu hatene tuir, basa, ema sira nebe fo osan hodi halo subornu, mesak riku no matenek deit, nebe halo inovasaun oi-oin iha sira nia asaun. Nune mos, ema sira nebe simu subornu, mesak ofisial ka ukun na’in nasaun nian, nebe kaer hela mákina do Estadu iha nasaun nia laran.

Maske nune, nudar nasaun ukun rasik an, ita la bele husik Timor-Leste sai fatin hodi hamoris no haburas rede korupsaun, subornu no krime organizadu sira seluk. Estadu ho povu tenki iha determinasaun ida, hodi kombate aktus hirak ne’e liu hosi dalan nen: 1). Demonstra kompromisu polítiku formal atu implementa lejislasaun existente ho kompriensivu, imparsial no sustentável. Hanoin idane’e iha signifikadu 3 hanesan tuir mai: a). Ukun na’in no públiku sira tenki hatur an iha Konstituisaun no lei nudar dalan ida atu dignifika Timor-Leste hanesan nasaun soberana no independente; b). Ukun na’in sira tenki hakruk ba lei, no koopera ho justisa kuandu iha alegasaun ruma ba sira. Tamba ne’e, ukun na’in ka polítiku sira labele halo intervensaun ba servisu judisial hodi halo presaun, orientasaun no implementasaun tuir politika sira nia hakarak; c). Ukun na’in sira tenki iha hanoin ida deit katak, to’o ona tempu atu transforma mentalidade Estadu de homem, ba iha Estadu da lei hodi ukun povu no nasaun, nune, ema hotu-hotu moris tuir konstituisaun no lei iha nasaun República Democrática de Timor-Leste; 2). Halo lei anti-korupsaun, anti-subornu no ratifika konvensaun anti-subornu ONU nia. Mekanismu legal tolu ne’e importante tebes ba Timor-Leste, banune, Timor-Leste bele kombate prátika korupsaun no subornu iha teritóriu laran, mos iha rejiaun no mundu, em koordenasaun ho nasaun membru sira. Se Timor-Leste iha ona lei anti-korupsaun, anti-subornu, no ratifika ona konvensaun anti-subornu ONU nian, mak Timor-Leste sei hetan asistênsia legal, kapasitasaun téknika hosi nasaun membro sira; 3). Ukun na’in no lider polítiku sira tenki asegura kredibilidade tribunal, Ministériu Públiku no CAC. Ne’e signifika katak, ema hotu-hotu iha responsabilidade atu fo konsiderasaun máximu ba reklamasaun hosi komunidade kona ba asaun korupsaun no subornu; Ukun na’in no polítiku sira tenki asegura persepsaun públika katak, sira iha konfiansa no esperansaba ajênsia anti-korupsaun iha nasaun ne’e, hodi halo investigasaun no reklamasaun hirak ne’e iha tribunal; Ukun nai’n no polítiku sira tenki implementa Konstituisaun no lei ho rigorozu no imparsial, hodi evita prátika diskriminasaun nebe halo deit investigasaun no prosesu kazu iha tribunal ba ema ki’ik deit, maibe proteze fali ema bot; investiga prosesa deit korupsaun ho eskala ki’ik, maibe ignora kazu korupsaun ho eskala ho osan bot; 4). Kontrola ho rigorozu departamentu ka ajênsia fértil/red tape/lahan basa sira, no karik bele hamenus kriasaun ajênsia fértil hirak ne’e. Esperiênsia balu hatudu katak departementu fértil (red tape/lahan basa) sira sempre halo ligasaun ho ema sira hosi liur nebe iha orientasaun ba liu osan, planeamentu, banku no empreza públika sira. Iha prátika balu hatudu katak ema hirak nebe servisu iha ajênsia fértil/red tape/lahan basa ne’e, iha tendênsia halo  atraza servisu, no haruka públiku tama iha lista ka forma hodi hein kleur, nune, sira bele fo fatin ba ema nebe mai ho subornu; 5). Halo publikasaun proativu ba matéria hanesan tuir mai: prosedimentu halo desizaun inkluindu linha de akuntabilidade; pagamentu ba funsionáriu sira ho nia regulamentu; orsamentu kada ministériu no ajênsia ho nia ezekusaun; alokasaun subsídiu ho nia benefisiáriu sira; konsesaun no ema nebe simu konsesaun ho nia regulamentu sira; 6). Kontrola korporativa transnasional, tamba dala barak sira mos halo prátika ilegal nebe involve funsionáriu no líder koruptu sira, liu-liu iha ajênsia estrasaun rekursus naturais hanesan petróliu, osan mean no seluk-seluk tan, empreza públika hanesan telekomunikasaun, eletrisidade, portu no aeroportu.; 7). Fo saláriu bot ba funsionáriu no ofisial Estadu, tamba saláriu nebe adekuadu ba funsionáriu, laos deit ba sobrevivênsia ekonomia, maibe bele foti mos funsionáriu nia estatutu iha komunidade. Rezultadu peskiza iha nasaun balu hatudu katak funsionáriu ho saláriu ki’ik iha tendênsia bot liu atu halo korupsaun no simu subornu. Survei nasional nebe halo iha Indonésia iha 2001 hatudu katak funsionáriu 650, famila 1,250, empreza 400 simu saláriu ki’ik, no maioria hosi sira ne’e mak kauza ba korupsaun (relatoriu UNDP, Asia-Pacific Human Develoment Report, 2009).

Opiniaun no dadaus nebe deskreve iha artigu ida ne’e, nudar matéria diskusaun públika, banune, Timor oan hotu-hotu bele fo nia pensamentu lojíku no asaun estratéjika, hodi prevene no halakon prátika korupsaun no subornu estranjeiru iha Timor-Leste. Tamba ne’e, autor hakarak hakotu artigu ne’e ho pesamentu lojíku tolu hanesan tuir mai: 1). Bainhira prátika korupsaun no subornu instaladu no estruturadu nudar rede iha sistema governasaun ida, maka korupsaun no subornu sei moris no da’et ba vida moris povu no nasaun tomak, nune, prátika hirak ne’e sei hatur an nudar tradisaun no kultura; 2). Se ita hakarak hamenus subornu no korupsaun iha governasaun ida, mak ita mos tenki kontrola no hamenus poder balu hosi líder no funsionáriu no ofisial Estadu nian, liu-liu iha ajênsia fértil/red tape/lahan basa sira; 3). Funsionáriu nudar mákina do Estado, tamba ne’e, ita la bele hare funsionáriu hanesan problema nia hun, maibe ita tenki koloka sira nudar parte importante hosi solusaun ba prevensaun no halakon korupsaun no subornu. Fin.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.