VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20120309

“HAMOS HO HAMARAN MATABEEN POVU NIAN”

* Husi Estanislau S. Saldanha,

Staf Dosenti ho Peskizador iha Center for Applied Research and Policy Studies (CARPS), Dili Institute of Technology (DIT), Timor Leste

“Hamos ho hamaran povu nia matabeen”. Nee mak lia menon ikus Avo Xavier, Aman Boot Nasaun, Proklamador ho Prezidenti RDTL badauluk ba ukun nain ho Timor oan hotu. Lia menon nee hatoo ba Vise Ministra Saude, Magdalena Hanjam, nebee cita husi Prezidenti PN, Fernando “Lasama” de Araujo iha Uma Fukun PN bainhira fo honra daikus ba Avo Xavier (RTTL, 7 Marsu 2012). Lia menon Avo Xavier nee todan tebes no sai “PR” boot ba ukun nain tomak ho Timor oan hotu katak too ona tempu hapara terus, susar ho matabeen povu nian.

Tanba tinan naruk ona, husi periodu Kolonializmu Portugal (tinan 500), okupasaun Indonesia (tinan 20 resin), no depois ukun aan nia tempu mosu krizi 2006 halo povu terus, susar, moris mukit, ran nakfakar, balu mate, no balu la iha rate. Nunee halo futuru diak, naroman, hakmatek ho moris diak sei sai hanesan mehi ida ho “”jalan salib” naruk ida tan ba povu nee. Povu hamrok hela ba liberdade, dame, domin, ho moris diak. Nunee ita hotu tenki hatoo “BASTA” ka “ENOUGH” ka “TOO ONA” ka “CUKUP” ba matabeen suli, ran nakfakar, lakon moris ho sasan, no moris mukit ho kiak iha rai doben nee. Too ona tempu ita tane aas domin, dame, hakmatek ho moris diak. Nunee ita fo todan ba lia menon husi Avo Xavier “HAMOS HO HAMARAN MATABEEN POVU NIAN”, no buka dalang oinsa bele hariku ho hafutar ita nia hanoin ho hahalok tuir lia menon nee.

Hamos Ho Hamaran Matabeen Povu Nian Via Hametin Unidade Nasional

Hamos ho hamaran matabeen povu nian via hametin unidade nasional. Unidade nasional mak bele sai fondase hodi harii, haburas ho hametin ita nia uma boot ka nasaun nebee Avo Xavier proklama ona no sai eransa boot ida ba jerasaun foun Timor nian. Iha unidade nasional, ita bele hamosu toleransia, sensitividade sosial, lealidade, fiar malu, ho laran metin ba malu. Nunee ita bele resolve problema nasaun ho povu nian ho matenek, diak, ho ulung malirin, no tau nasaun ho povu iha sentru solusaun, laos interese partidaria, grupu, familia, kadeira, osan ho gengsi.

Ita bele iha grupu, partidu politiku, suku, lian, fiar, ho kultura barak, maibe nee labele sai hun atu fahe malu. En kontrariu diferensa sira nee hanesan riku soin Timor nian hodi hatudu ba mundu tomak katak Timor nee riku iha ema, fiar, politika, ho kultura nebee sai forsa kohesiva hodi hakesi malu.

Iha sentru iha nee, lider politiku, lider reliziozu, ho lider tradisional tenki sai motor ba unidade nasional. Sira tenki haraik aan, simu malu, respeita malu iha divergensia nia laran. Ida-idak tenki asumi nia papel hodi haklekar dame, domin ho toleransia nebee sai huun ba unidade nasional ba povu tomak. Lider sira mos la bele sai gazolina ho ahi kose ba povu hodi hamanas ho hasunu sira nia membru ho simpatizante sira hodi halo violensia hasoru malu ka hasoru ema seluk. Nunee lider sira mak tenki kualia uluk ho sai modelu ba “LAE BA VIOLENSIA” ho SIN BA DOMIN HO DAME”. Nunee uma kain boot ida naran Republika Demokratika Timor Leste (RDTL) nee bele forti ho metin, ema hotu moris dame, hakmatek ho moris diak iha uma laran nee.

Ezame boot ba lider sira ho Timor oan hotu mak asegura katak Eleisaun Jeral 2012 (PR & PN) tenki hetan partisipasaun masimu husi Timor oan hotu, lao diak, hakmatek ho susesu. Nunee bele hatudu ba mundu tomak katak Timor oan iha unidade, Timor oan mos bele, no ukun aan ida nebee ema rihun ba rihun sosa ho nia vida nee iha folin ba jerasaun nee ho jerasaun ikus.

Iha sentidu unidade nasional, importante tebes mos lider politiku, reliziozu, ho komunitariu sira katak bainhira la gosta ema ida iha uma laran ida, ita la presiza sobu ka sunu tiha uma ida nebee ita hotu hela iha laran, ka bainhira la gosta nehek ida iha ailaran boot ida, ita la presiza sunu tiha ailaran boot nee. Buka lokaliza problema ho resolve ho matenek ho ulung malirin. Tanba sunu uma ka ailaran boot ida sei sakrifika ema sira la sala no halo ita moris susar hotu iha uma boot ida naran RDTL nee. Depois ukun aan, krizi 2006 loke ita nia matan ho sai lisaun moruk ida hodi labele repete fali. Liu-liu rai nee sei iha fundador nasaun, veteranu, funu nain ho haridor uma boot ida naran RDTL nee barak mak sei moris hela, sira maka tenki buka servisu makas ho hamutuk uluk, depois ho ema baibain seluk hodi haforsa ho hametin uma nee hodi entrega ho sai eransa osan mean no folin la sura (nilainya tidak terhitung) ba jerasaun foun RDTL. La bele sira mak sobu uluk uma lulik nebee sosa no harii ho ran, matabeen ho terus ema barak nian.

Hamos Ho Hamaran Mata Been Povu Nian Via Dezenvolvimentu Nasional

Ohin loron povu sei moris iha kiak laran, barak sei la iha uma, susar hetan aihan ho ropa naton, susar hetan bee mos, servisu ho rendimentu, no oan sira seidauk hetan asesu eskola ho servisu saude nebee diak. Estrada la diak, barak sei baku ain, iha habitat nebee ema kaer kareta luxu halai rai rahun suar baku sira nia matan ho halo sira moras matan ho fuan dala ida hotu. Iha kondisaun povu nebee susar ona nee, politika nain sira sei buka politiza, instrumentaliza ho mobiliza hodi atinzi sira nia interese, hetan ukun, kadeira, ho gengsi. Buat sira nee hotu halo povu sei moris halerik no matabeen suli makas.

Fenomena sira leten nee mosu tanba dezegualidade estrutural nebee mosu antes ho depois ukun aan. Dezegualidade estrutural katak dezegualidade nebee mosu tanba sistema ho prosesu nebee iha sosiedade nia laran ladun favorese, haklot ho hateri netik ema ka sosiedade balu hodi aktualiza ho muda sira nia aan. Dezegualidade estrutural nee mak hamosu kiak estrutural. Ka kiak ida nebee mosu tanba sistema ho prosesu iha sosiedade nebee la favorese sira hodi aktualiza ho muda aan, nunee sira monu ba siklu kiak. Laos tanba sira nia hakarak. Kiak estrutural nee nia antagoniku mak kiak tanba mentalidade ka kiak ida mosu tanba ema baruk ten ka simu deit sira nia distinu (fatalismu).

Nunee dezenvolvimentu nasional mak bele sai hun hodi hakotu kiak ho moris mukit estrutural. Desizaun ho hamosu sistema nebee posibiliza ema atu hakbiit aan sei sai opsaun mais valenti ba prosesu dezenvolvimentu. Nunee dezenvolvimentu tenki hola hun husi ema (people-center development). Dezenvolvimentu nebee laos halo povu tane liman (depedenti) beibeik, fatalismu, troka dignu ho aihan, maibe dezenvolvimentu ida nebee bele hamosu klima diak atu sira dezenvolve sira nia kapasidade rasik, senti dignu ho fiar aan makas, ho senti laos tanba “terpaksa”, nunee bele asegura sustentabilidade moris diak povu nian.

People-center development nia hun ida mak edukasaun. Edukasaun mak halo ema hatene sa ida mak sira halo, sa ida mak sai sira nia opsaun, sa ida mak diak ho ladiak ba sira. Edukasaun mak bele haforsa sira nia pozisaun ekonomia, politika, ho seguransa iha forma oioin. Edukasaun ida diak bele posibiliza ema hetan servisu ho rendimentu ida diak. Nunee ita tenki investa makas iha edukasaun hodi hadia kualidade, ho haforsa povu nia asebilidade ho afordabilidade hodi eskola too universidade. Nunee bele tulun hakotu “mata rantai” kiak ho mukit. Oras nee orsamentu estadu ba edukasaun kiik tebes. Nunee ita la hakfodak, bainhira hare eskola sira iha Timor Leste ho kualiadde ida kiik tebes tanba falta mestri, fasilidade (gedung, sala, meja, kadeira, lab, biblioteka, livru, bee mos, IT, disportu ho landscape), estandar ho kurikulu nebee seidauk refleta lo’loos kondisaun aktual ho nesesidade Timor nian. Mos lian hodi hanorin sei sai problema boot hodi aprende ho liberta ema nia aan husi kiak ho mukit, ho halo ema fiar ho orguila ba nia aan nudar entidade sosio-kultural ida, tanba deit desizaun politika adopta lia hanorin nebee sadera liu ba gostu, interese ho nostalgia ema, grupu sira kaer ukun, elite, ho sira influensial, nunee hodi ignora realidade, labarik, ema kiak, ema foho ho Timor oan barak nia interese. Tristeza boot ida mak eskola publiku sira iha Timor Leste ho kualidade ida kiik tebes, no infelismente eskola publiku sira nee halibur ema kiak nia oan sira barak liu. Too ona tempu hodi muda ida nee via investimentu makas iha eskola publiku hodi hadia kualidade, no fo oportunidade ba ema kiak sira nia oan hetan kualidade eskola. Nunee posibiliza sira atu hetan servisu no hetan rendimentu depois hotu eskola. Minimu orsamentu anual estadu 25% bele aloka ba seitor edukasaun hodi hadia kualidade edukasaun. Maske nunee, presiza mos tau matan ho halo akompainamentu ida nebee diak hodi asegura efetividade ezekusaun.

People-center development mos tenki hola hun husi servisu saude. Ema tenki moris diak, forti, saudavel, ho moris naruk. Nunee sira bele ba eskola, servisu ho aktualiza sira nia hakarak ho inisiativa diak ho produtivu. Se ema moris ho moras, isin fraku, hanoin la loos, sei halo sira dependenti beibeik. Estadu tenki investa makas iha servisu saude hodi oferese servisu saude preventiva ho medikasaun nebee diak, kualidade, asesivel ho afordavel. Nunee bele tulun ema hetan isin diak, forti ho saudavel hodi artikula, halo opsaun, halo obra tuir nia hakarak ho kbiit. Too ona tempu ita hadia kualidade servisu saude rai laran, hanesan hadia hospital, sentru saude ho klinika, hadia kualidade doutor, infermeiru, fasilidade, aimoruk ho hadia ambiente servisu hodi fo servisu saude nebee diak ba povu, laos deit iha sidade laran maibe iha area rural ho remotas hotu. Ita la bele haruka pasiente barak sai ba liur tanba nee sei la haforsa ita nia kapasidade hodi oferese servisu saude nebee diak, kualidade, asesivel ho afordavel. Bainhira servisu saude nebee diak ho kualidade, no kombinasaun ho nutrisaun ho seguransa aihan nebee diak, sei halo ema barak liu tan dok husi moras, tinan naruk, inan hahoris sei seguru liu tan, ho labarik sira foin moris garanti liu tan nia vida, nunee sei halo familia barak hamnasa ho kontenti ho nee.

People-center development mos hola hun oinsa asegura katak povu iha aihan ida diak, mos ho baratu (seguransa aihan). Nunee bele asegura povu iha energia ho forsa naton hodi halao servisu nebee produtivu. Aihan la iha bele halo ema namlaek, moras ho la iha forsa hodi halo servisu hodi muda nia vida. Liu 80% husi ita nia populasaun moris iha seitor agrikultura. Nunee sira nia rendimentu, aihan, hahalok, fiar, ho ritual moris tuir vida agrikultura. Agora dadaun produsaun agrikultura “kiik” no la tuir numeru ema sira nebee han. Mos jestaun post-harvesting mos ladun diak, halo produtu ita nia nebee kiik no karu, nebee lakon kompetividade ho produtu aihan husi rai seluk. Nunee ita hahu dependente ba aihan husi rai liur, hanesan ita importa makas fos husi rai seluk ho folin baratu. Nee tau ita nia agrikultor sira iha risku tanba produtividade ho jestaun post-harvesting sei kiik. Nunee 80% husi agrikultor nee bele risku tebes “lakon sira nia vida natureza” (livelihood). Tanba nee presiza investa makas iha agrikultura hodi halo ita nia povu 80% nebee moris iha agrikultura nee bele hamnasa. Maske nunee, investimentu nee tenki buka halo nusa hasae produtividade, hadia kualidade produtu, hadia sistema post-harvesting, no halo folin produtu nasional kompetetivu ho produtu rai seluk.

People-center development ida mak hadia estrada ho transporte publiku hodi posibiliza populasaun sira mobiliza hodi faan sira nia sasan, asesu sasan baratu ho movimenta hodi halo interasaun social nebee efisienti, baratu ho lais. Ohin loron estrada ladun diak ho transporte publiku nebee menus, ladun diak, karu, ho lao kleur. Buat sira nee hotu hasusar populasaun sira bele mobiliza sira nia sasan ho produtu lokal lais ho baratu. Bainhira estrada ho transporte publiku diak bele posibiliza populasaun sira nia sasan iha folin, eventualmente bele fo rendimentu ba familia sira. Se estrada ladiak, halo movimentu ema ho sasan limitadu, inefisiensia ho karu. Pior liu tan estrada ladiak, populasaun sira nia produtu too iha merkadu maran ho dodok ona, nunee dala ruma folin kiik ka la iha folin. Estrada diak ho transporte publiku baratu ho efesienti halo povu barak hela iha area rural sei hamnasa.

People-center development mos tenki kondisiona katak familia ida iha uma ida. Uma hanesan fatin ida posibiliza ema atu hela, interasaun familiar, ritual moris, proteze nia aan husi moras, ho sai fatin dignu hanesan ema umana. Uma mos sai hanesan simbolu “independensia” ka hamrik mesak. Ohin loron familia barak la iha uma no familia barak hela hamutuk iha uma ida. Nunee mos familia sira nebee iha uma nee kondisaun ladun sehat tanba klot, la iha ventilasaun naton, susar bee mos ho sanitasaun, la iha espasu naton atu oan sira hodi estuda ho seluk tan. Mos asesu energia iha uma mos kiik nebee la favorese sira nia atividade iha kalan hodi estuda ka halo servisu ekstra hodi hetan rendimentu ka halao vida social seluk. Sira la iha uma tanba sira la iha rai ka iha rai mos la iha kbiit hodi harii uma. Estadu bele buka meius hodi tulun harii uma ba familia sira, ho kustu ida baratu. Nunee familia sira hahu sira nia vida diak, halo sira bele “eduka” sira nia oan sira diak hahu husi sira nia uma laran. Familia ida uma ida sei halo populasaun sira barak mak sei hamnasa.

Hamos Ho Hamaran Matabeen Povu Nia Via Justisa

Hamos ho hamaran matabeen povu nia via justisa ida diak, fair ho ekuitavel. Katak ema hotu hamrik iha justisa nia okos. La bele iha ema ho grupu ida iha fali lei nian leten. No justisa la bele ba ema kiik deit, maibe ema boot sira bele eskapa. Lei tenki interpreta ho aplika rigirozu. La bele ema ida nauk manu ida tama prizaun, maibe ida nauk osan barak la hetan prizaun. Ema ida desvia osan estadu USD3000 hetan suspensaun, maibe sira halakon osan estadu barak bele eskapa tanba deit nia iha ema boot ka ema sira ukun nain nia familia ka maluk. Ema komiti krimi tenki tuir hotu justisa, sein hare ba nia boot ga kiik. La bele ema kiik sulang tinan ba tinan iha prizaun, maibe ema sira iha poder politiku ka iha ligasaun politika ka ligasaun familia ka iha osan bele hetan indultu, sein kumpri pena justisa.

Justisa ho fairness mos tenki aplika iha servisu publiku. Katak ema hotu iha direitu hanesan hodi hetan asesu ba servisu publiku ho promosaun. La bele iha nepotismu, favoritizmu hodi hetan asesu servisu publiku ho promosaun. Hanesan atu tama funsionariu publiku, ema hotu tenki hetan oportunidade hanesan hodi tuir prosesu nebee nakloke, justu ho akuntavel. Nunee posibiliza ema sira kbiit laek, ho la iha familia boot, maibe matenek ho iha kapasidade hodi kompete no hetan oportunidade hodi servisu iha seitor publiku.

Nunee mos iha projetu governu, ema hotu tenki hetan informasaun ho oportunidade hanesan hodi tuir prosesu tomak tuir kriteria governu nian nebee nakloke ba ema hotu. La bele tanba ema ida ka grupu ida iha familia boot ka kolega iha laran, nia mak hetan hela deit projetu governu nian, maske nia la iha esperiensia ho modal boot. Injustisa ho unfair hanesan nee halo ema barak sei matebeen turu nafatin, tanba sira senti sistema nee la favorese, la justu ho la nakloke ba sira, maske sira senti diak liu ho sira nia kompetitor.

Ohin loron ema veteranu barak senti la hetan nia direitu, maibe iha ema balu la merese hetan, agora hetan uluk. Hanesan veteranu barak funu tinan ba tinan iha ailaran la hetan subsidiu adekuadu, maibe iha membru parlamentu, governu ho organ soberanu sira hetan privilejiu boot hodi simu osan boot ho goza fasilidade estadu nian depois sai husi sira nia kargu. Ida nee hanesan korupsaun legal ida nebee baibain belun sosiedade sivil sira husu atu hadia tanba injustisa.

Ohin loron iha kompanya, staf tekniku, ho jestor projetu sira halao projetu estadu nebee kualidade kiik, la tuir standar, kustu mark up, no gasta osan boot povu nian. Maibe too agora la iha sansaun ruma. Osan povu nia nebee boot ba estrada ho eletrisidade seidauk hetan folin diak, ho ema balu riku tebes iha estrada koak ho eletrisidade mate moris nee nia laran. Nee injustisa boot ida nebee presiza buka dalang hodi hadia. Parlamentu Nasional, seitor judisial ho KAK tenki buka meius halo legislasaun ida diak hodi hamenus korupsaun ho inefisiensia nudar justisa hodi uza sasan, rekursu ho patrimonia estadu ba interese diak ka uza hodi hadia duni povu nia moris. La bele halo ema ida riku, nia riku ba beibeik, maske la iha modal, la iha abilidade, ho seluk, maibe tanba deit nia iha “ema laran” ka iha “ema boot”. Kondisaun sira nee sei halo ema halerik no matebeen susar atu maran.

Lia Maktaka

Lia menon Avo Xavier katak “Hamos ho Hamaran Povu Nia Matabeen” nee hanesan PR boot ida, no mensazen krusial ba ukun nain, lider politiku, reliziozu, komunitariu ho Timor oan hotu. Atu Hamos ho Hamaran Matabeen Povu nian, etapa importante tebes mak haforsa ho hametin unidade nasional. Lider politiku, religiozu ho komunitariu sira tenki sai figura ho modelu diak hodi hametin unidade nasional. Say no to violence no hakoak dame ho domin hodi sai fondase ba halo progresu ho lori moris diak ba povu. Ita iha diferensa iha forma oioin, nee laos atu fahe malu, maibe sai riku soin ho forsa kohesiva ida hodi hakesi ita iha “uma boot” ida naran RDTL.

Hamos ho hamaran matabeen povu nian bele mos via dezenvolvimentu nasional nebee hola hun husi ema (people-center development). Iha Timor Leste, alvu prioridade ba people-center development mak edukasaun, saude, agrikultura, estrada ho transporte publiku, ho familia ida uma ida.

Hamos ho hamaran matabeen povu nian mos bele halao via justisa ida diak, fair ho ekuitavel. Ema hotu iha lei nia okos, sein hare ba nia estatus ho pozisaun. Asesu ba servisu publiku ho projetu estadu tenki nakloke, fair, justu ho akuntavel, nunee la bele iha favoretismu, nepotismu ka iha “ema laran” ka iha “ema boot”.*

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.