VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090131

Keixa Tempo Semanal: Kriminalizasaun Imprensa?

Filipe Rodriguês Pereira

Iha tinan kotuk Ministra da Justisa, Lucia Lobato, hatama keixa ba’a Gabinete Prokurador Geral hasoru Jose Belo, responsavel Tempo Semanal. Iha Desembro 2008 Gabinete Prokurador Geral hala’o hearing ba’a Jose Belo. Wainhira Gabinete Prokurador Geral prosesa kasu ne’e hodi ba’a to’o tribunal siknifika katak iha evidensias fortes Tempo Semanal halo ona disfamasaun. 19 de Janeiro 2009 responsavel Tempo Semanal, Jose Belo ba’a hatan keixa ne’e iha tribunal.

Nudar ita hotu hatene katak keixa husi ministra Lucia Lobato hasoru Jornal Tempo Semanal iha tinan kotuk relasiona ho noticias investigativu nebe’e Tempo Semanal publika bazeia ba’a ‘SMS projeitus’ nebe’e mak Tempo Semanal hetan husi mobile official governu nian nebe’e mak Ministra Lucia Lobato uza. Keixa nebe’e mak Ministra Lucia Lobato halo hasoru Tempo Semanal hamosu kestoins, tamba nudar chefe ida ba’a instituisaun governu nian nebe’e hala’o interese publiku sinti hetan disfamasaun nudar sidadaun bai-bain. Relasiona ho aktu ne’e, difisil atu fahe titulu ministra Justisa ho Lucia Lobato nudar sidadaun bai-bain iha au mesmu tempu. La logiku wainhira buka atu reduz k’nar nudar Ministra sai ba sidadaun bai-bain hodi hasoru imprensa. La simples no la baratu nakfilak-a’an nudar sidadaun bai-bain iha kazu ne’e. Karik ministra Lucia Lobato hasoru kazu familiar ruma, maka ladun iha problema wainhira hakarak reduz a’an husi Ministra hodi sai ba nudar sidadaun bai-bain, maibe iha kazu ho Tempo Semanal, Lucia Lobato nudar ministra iha relesaun no hala’o interese publiku.

Imprensa nebe’e sai mos nudar pilar demokrasia iha nasaun demokratiku sempre hala’o funsaun nebe’e ligada ho intereses publikus. Imprensa hala’o ninia k’nar importante nudar kontrolu sosial ba estadu no governu. Atu hala’o funsaun nudar kontrol sosial maka imprensa presiza i’is (nafas) atu moris. Imprensa nia i’is-moris maka liberdade de imprensa, sem liberdade maka imprensa susar atu hala’o ninia funsaun nudar kontrolu sosial ida efektivu iha nasaun demokratiku. Sem iha liberdade de imprensa maka demokrasia mos sei la moris, sa’a tan atu buras. Imprensa iha dever no obrigasaun atu defende interese publiku hodi publika buat nebe’e mak publiku presiza hatene.

Koalia kona ba’a liberdade de imprensa iha Timor-Leste maka ita sei la hases-a’an husi artigu 41 Konstituisaun RDTL nebe’e haklaken katak: (1). É garantida a liberdade de imprensa e dos demais meios de comunicação social; (2). A liberdade de imprensa compreende, nomeadamente, a liberdade de expressão e criação dos jornalistas, o acesso às fontes de informação, a liberdade editorial, a protecção da independência e do sigilo profissional e o direito de criar jornais, publicações e outros meios de difusão. (4). O Estado assegura a liberdade e a independência dos órgãos públicos de comunicação social perante o poder político e o poder económico.

Iha artigu 41 konstituisaun RDTL mensiona deit kona ba’a direiru konstitusional imprensa nian, maibe konstituisaun la difini kona ba’a responsabilidade sosial imprensa nian wainhira hala’o sira nia k’nar. Maski la’iha difinisaun kona responsabilidade sosial kona ba’a komunidade imprensa maibe vida imprensa Timor-Leste durante ne’e bele hateten katak la’o ho diak. Ho kazu nebe’e mak mosu entre Ministra Lucia Lubato no Tempo Semanal dudu no fo hanoin ba sosiadade atu bele buka hamosu diskusaun diak kona ba’a responsabilidade sosial husi k’nar de inprensa ba’a publiku, tamba halo nusa mos, dala barak inprensa hamosu mos chokes iha komunidade nasaun ida nia laran.

Teoria responsabilidade sosial de imprensa no principiu hateten, liberdade de imprensa tenki ekelibra mos ho responsabilidade sosial. Liberdade iha responsabilidade. Siknifika katak tenki iha responsabilizasaun jurnalistika, etika no legal ba’a kada noticias ou nebe’e mak publika liu husi imprensa.

Wainhira ita hare praktika iha nasaun barak iha mundu, ita konyese mos jornalismu libertarian nebe’e aplika iha Amerika tinan atus liu ba’a. Prinsipiu journalismu libertarian presiza liberdade de imprensa ida bo’ot no luan ba’a k’nar jornalistika. Prinsipiu libertarian la seluk, anything that fits to print. Publika uluk, iha problema mak sei resolve ikus, ou buat nebe’e mak jornalista sinti layak, bele publika, importante mak noticias. Teoria jornalismu libertarian hetan kondenasaun barak tamba iha sosiadade balun hare katak mosu abuzus de liberdade husi imprensa, imprensa abuza liberdade nebe’e mak sira iha hodi rezulta kerugian ba’a ema seluk nebe’e sai nudar ‘vitima’ ba’a noticias.

Hare ba’a kazu entre Ministra Lucia Lobato no Tempu Semanal, Timor-Leste presiza mos regulamentos ida mais detalhadus atu nune’e bele kria ekilibrasaun ida diak entres liberdade de imprensa no responsabilidade sosial husi imprensa ba publiku, tamba servisu imprensa nian sensitifu teb-tebes, servisu imprensa sei la hases-a’an husi ketersingungan. Liu husi publikasaun bele rezulta famasaun ba’a ema, maibe liu husi publikiasaun bele mos hamosu disfamasaun, hamate ema nia moris sosial, ekonomika no politika.
.
Hakait keixa nebe’e mak Ministra Lucia Lobato halo kontra Tempo Semanal hamosu preokupasoins iha komunidade imprensa nia let. Keixa sai nudar ameasas ba’a liberdade de imprensa?! Se Lucia Lobato la’os ministra maka dalaruma sei la iha problema ho Tempo Semanal, tamba ne’e maka la ladun proporsional no la’os lisaun diak wainhira foti aksaun hodi reduz a’an husi ukun-nain publiku sai nudar sidadaun bai-bain hodi hasoru Tempo Semanal. Reduz-a’an Ministra Lucia Lobato sai nudar sidadaun bai-bain hasoru Tempo Semanal iha kazu ne’e bele hamosu siknifikasaun katak governo lakoi toma responsabilidade ba’a aktu (SMS projeitus) nebe’e mak Ministra Lucia Lobato halo. Mosu perguntas, se karik Tempo Semanal iha data validus kona ba’a kazu ne’e no ‘manan’ iha tribunal, konsekwensia politika saida mak governo foti ba’a Ministra Lucia Lobato? Husik Lucia Lobato kaer nafatin kargu nudar membro do governo tamba lideransa governu konsidera katak problema entre Ministra Lucia Lobato no Tempo Semanal nudar problema ka keixa pessoal?!

Keixa presiza bazeia-a’an ba’a lei. Kona ba’a kazu ne’e presiza hare mos delik imprensa no kode etika de imprensa. Wainhira bazeia a’an ba delik imprensa nebe’e nasaun barak opta, aksaun hodi kesar imprensa no hatudu katak imprensa ida halo disfamasaun ba’a sidadaun ka ukun-nain publiku, normalmente presiza prenche kriteria tolu: (1) noticias nebe’e mak inprensa ida publika los ka salah; (2). iha kesengajaan husi jornalista hodi hato’o publikasaun nebe’e mak tuir lolos jornalista ne’e hatene ona katak informasaun ne’e la los; (3); jornalista la halo esforsu hodi cek no recheck, buka no husu informasaun nebe’e mak nia hetan ba’a partes hotu nebe’e iha relasaun ho informasaun (kazu) ida. Disfamasaun sei terbukti se wainhira iha kriteria ida entre kriteria tolu iha leten
terpenuhi.

Iha nasaun avansadu barak nebe’e mak konsidera imprensa nudar mos pilar demokrasia, wainhira mosu aktu disfamasaun husi imprensa ba’a sidadaun ka ukun-nain publiku maka parte nebe’e sai vitima sei uza delik imprensa hodi hasoru imprensa nebe’e mak halo disfamasaun, la’os uza kode penal (KUHP) hodi hasoru imprensa. Wainhira uza delik imprensa maka sidadaun ka ukun-nain publiku sei uza no bazeia a’an ba’a KUHPerdata. KUHPerdata sai nudar baze legal hodi hatama keixa hasoru imprensa. Por ezemplu bele uza artigu 1365 KUHPerd jo artigu 1372 KUHPerd kona ba’a hahalok kontra lei ho disfamasaun nebe’e rezulta kerugian ba’a ema seluk. Uza KUHPerdata hasoru imprensa nebe’e mak terbukti halo hahalok kontra lei (Perbuatan Melawan Hukum) sei hetan kastigu multa hodi selu kerugian ba kada sidadaun ka ukun-nain publiku nebe’e mak sai vitima husi publikasaun imprensa, la’os hodi Kode Penal ho objetivu halo kriminalizasaun no hatama jornalista ba’a prizaun.

Iha pratika, nasaun balun nebe’e mak ninia prosesu demokrasia sidauk la’o ho diak, ukun-nain publiku sira dala barak sei uza Kode Penal nudar baze legal hodi hasoru imprensa, geralmente uza kode penal ho razaun katak ema hot-hotu hamrik hanesan iha lei nia oin, equality before the law. Se uza Kode Penal nebe’e mak vigora iha Timor-Leste maka ukun-nain publiku sira kala sei uza artigu 310 ayat (1), artigu 310 (2), artigu 311, artigu 315, artigu 317, no artigu 318 KUHP hodi hasoru imprensa.

Maibe liu no bazeia ba’a esperitu demokrasia nebe’e mak kuda ona iha nasaun ne’e, no mos konsiderasaun publiku nebe’e mak durante ne’e heklaken katak imprensa sai mos nudar pilar demokrasia nian nebe’e mak hala’o k’nar nudar kontrolu sosial ba’a governu no estadu, ita hein katak juiz iha tribunal sei bele hola medidas ho hanoin visioner, atu nune’e bele hatolun desizaun nebe’e mak sei la hatara liberdade de imprensa iha nasaun nurak, Timor-Leste. ****End****

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.