VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20081106

INTERPRETA DEMOKRASIA NEBEE LA LOOS TRADUZ BA POLITIKUS SIRA NIAN HAHALOK NEBEE LA DIAK

Analize ba Kauza ho Efeitu husi Pratika Demokrasia ho nian Impaktu ba Kultura Tradisional Povo Timor-Leste

Victor Tavares
*

Rai hotu ne’ebe ukun-an no iha sistema nasaun moderno no soberano, iha ninian sistema sosial-politika, sosio-ekonomika no sosio-kultura rasik, ida-idak ho nian karakteristika demokratika nebee abut (reside) iha kultura povo iha rain ne’e rasik. Iha siensias politikas ka sosiais, lia-fuan demokrasia nebee ema hotu hatene nian definisaun mai hosi lia-fuan demos (povo) no kratos (governo).

Lia-fuan demokrasia mai hosi lian grego demokryto. Demos no kryto, ne’ebe tradusaun literal husi lia-fuan demoskryto dehan katak sistema governasaun nebee mai husi povo. Termus demokrasia iha leten nian interpretasaun iha lian Tetum karik sai nu’u nee : sistema governasaun ida nebee povo mak hakotu buat hotu nebee estado ka governo atu hala’o. Sistema governasaun nebee iha nian representatividade husi povo.

Timor-Leste nian demokrasia sei nurak tebes, hanesan labarik nebee sei kosok no mos presiza atu hakiak ho kuidado. Timor-Leste nian demokrasia sei fajil tebe-tebes no iha faktor barak nebee la’o tuir nian evolusaun no fo influensia ba nian prosesu dezenvolvimento to’o sai boot. Prinsipais faktores nebee kondisiona Timor-Leste nian prosesu ba demokrasia nebee diak no loos, ka bele han malu (adequado) ho lisan ka tradisaun Povo Timor, iha em Timor oan rasik nian an, nebee sai hanesan sujeito (subyek) no objektu (obyek) ba sistema demokrasia. Needuni, depende ba ema Timor oan tomak atu fihir no determina modelo demokrasia ida nebee ideal ba sosiedade Timor-Loro Sa’e.

Iha Timor oan matenek barak nebee determinante tebes atu fo ninian influensia ba formasaun no desenvolvimento demokrasia iha Nasaun Timor-Leste Soberana no Independente. Timor oan sira nebee matenek, hetan formasaun akademika ho disiplina diversifikadas, iha sistemas husi rain oi-oin, hetan influensia husi sosiedade no povo kultura oi-oin, no husi kontinente mos oi-oin. Hanesan ita hotu hatene katak rain ka nasaun ida iha nian sistema demokrasia nebee la hanesan ho rain seluk, demokrasia iha rain oriental la hanesan ho sistema demokrasia osidental, nune’e mos países hirak iha kontinente Áfrika (karik 98% la iha demokrasia) nian sistema la hanesan ho sistema demokrasia iha Asia, Australia no países iha Pasifiku Sul, Europa Osidental ka Amerika.

Lia hahusu (kestaun) mosu ba ita Timor oan sira mak, modelo sistema demokrasia ideal liu ba ita nian sosiedade mak ida nebee?

Molok atu hatan ba hahusu nee, ba dala uluk ha’u (hakerek na’in) hato’o uluk ba sani na’in sira, ezemplu degativu husi demokrasia osidental, nebee ita hotu konsidera diak. Ha’u sei la temi demokrasia osidental nian sorin nebee di’ak (positivu) basaa, ita hotu hatene.

Oin sorin nebee metan ka demokrasia nian sorin negativu, bainhira ita relasiona ho kultura tradisional (lisan) povo Timor-Leste. Ezemplu ki’ik ida mak hanesan iha prinsipiu demokrasia osidente hanorin katak ema hotu-hotu hanesan, feto ka mane, ema tinan boot ka ema tinan ki’ik hanesan deit. Prinsipiu nee fo influensia ba ema ida-idak iha sosiedade no konfigura to’o ba uma laran hodi transforma mos mentalidade iha membrus familia nian laran. Interpretasaun husi prinsipiu “hotu-hotu hanesan” akontese mos iha relasaun entre oan ho nian inan-aman, bei-oan ho nian bei (avo) sira, entre sobrinhos sira ho nian tiun sira etc., hodi traduz ba iha pratika entre membrus iha familia uma laran ida tomak sai toman (habito) ida, husi jerasaun ba jerasaun.

Tanba prinsipiu demokrasia nebee koloka ema hotu hanesan, iha bahasa Indonesia dehan katak «duduk sama rendah, berdiri sama tinggi», akontese kontroversia ho sistema nobreza lisan ema Timor nian, nebee nian valores morais no etika tuir sistema paternalismu nebee ita konsidera aas tebe-tebes. Povo Timor nian lisan nebee tun husi bei-ala sira, hanorin, hatoman (habitua) ho sistema paternalismu iha hahalok (gesto) ka atitude ka tingkah-laku. Hanesan iha uma laran ida, bain-hira aman ida koalia, oan la bele koalia simu hansoru iha biban nebee hanesan (ao mesmo tempo), husik aman ka inan koalia lai ba mak oan koalia, se lae aman ho oan nian dialogu la seluk ho leki-rauk haksesuk malu, ka oan la bele koalia hakilar ba nian inan-aman, ema tinan ki’ik respeita ema nebee tinan boot ka katuas-ferik, labarik ka oan sira labele bolu sira nian inan-aman nian naran hanesan apaa José ka apaa Bere-Leto ka amaa Maria Kai-Buti ka tiu Bere-Nahak. Se lae ema seluk hateten katak labarik nebaa bolu nian aman hanesan ho bolu asu ka bolu fahi. Embora buat naran ne’e nian funsaun (lógica) atu ema seluk bolu naran nee duni maibe lisan ema Timor sei koloka buat nee ba iha fatin seluk ketak ida.

Situasaun oin seluk akontese iha sosiedade osidental. Tanba ema osidentais sira nian kultura oin seluk no sistema demokrasia hatur ema hotu hanesan no hatoman sira, mak ita la haree hetan diferensa iha grau estatutu sosial entre aman ida ho oan sira, la iha diferensa estatutu iha aspektu balun.

Iha Portugal haree hetan momoos katak jerasaun foun husik dadaun ona tradisaun orijinal, situasaun nebee ita nota entre juventude aldeia ho juventude sidade oin seluk, ema sira iha aldeia nian atitude, jestu, modu sira nian koalia oin seluk. Linguajem nebee sira uza oin seluk ho ema sira iha sidade, relasaun entre oan sira ho inan-aman la hanesan. Nee hatudu katak demokrasia transforma ita ema ba buat diak no mos buat aat. Iha aldeias balun iha Portugal sei komum oan sira uza pronome pessoal da terceira pessoa singular “você”, atu bolu nian aman ka inan ka apenas “pai” ka “mãe”. Maibe iha sidade labarik sira husu nian aman atu ba iha nebee ho liafuan “tu” depois mak temi “pai” sai komplementu deit iha kotuk. Tanba demokrasia iha Portugal nian tinan tolu-nulu resin ona.

Iha lian português sei iha netik lia-fuan nebee haree husi morfolojia iha nian grau ka nivel nebee aas no badak atu temi ka distingi ema tuir ninian estatutu sosial ka ema tinan ki’ik no ema tinan boot. Hanesan mos ho ita Timor nian lian Tetum, iha lia-fuan “ó” ho lia-fuan “ita”. Maibe buat oin seluk liu ita hasoru iha sosiedade nebee uza lian Inglês hanesan lian orijinal. Familia uma laran ida, oan sira bolu nian inan-aman nudar “you” ka vise-versa, bei-oan ida bolu nian avo ka bei nehan monu hotu ona mos ho lia-fuan “you” ka vise-versa.
Iha komunidade lian Malayu mos sei iha netik lia-fuan rua atu temi ema ida maibe ho karga nebee la hanesan. Ida karga nebee la diak “ kamu” no ida seluk “anda” lia-fuan ho karga nebee “superlative degree” atu temi buat ida deit. Nee atu hatudu mai ita katak haree husi aspektu ki’ik hirak nee ita bele distingi hodi fihir no eskolha sistema demokrasia modelo ida nebee ideal liu ba ita nian sosiedade.

Portugal nian demokrasia iha nian tinan tolu-nulu resin (+30), ema ida karik adulto ona, maibe kompara ho sistemas iha rain europa seluk, Partugal nian demokrasia deidauk adulto, katak sei dok husi sistema demokrasia iha europa selu-seluk. Maibe kompara ho Timor nian demokrasia, karik demokrasia Portugal nian katuas ka ferik liu ona. Sistema demokrasia iha Portugal nebee iha nian tinan tolu-nulu resin, husi sorin ida transforma sosiedade portuguesa ba desenvolvimento no igualdade sosial, mos husi sorin seluk destroi valores etiku-morais ka kulturais hanesan hakerek na’in temi iha leten.

Tuir lisan Timor nian, nunka iha oan ida haruka nian aman ida nonok bainhira nian aman koalia ka hasee ba nian oan sira, iha uma laran ka iha fatin leet, mesmo oan ida iha nian razaun nebee absoluta. Nee bei ala sira hanorin ita nunee duni. Maibe iha demokrasia, tan ita hahii demokrasia nee buat diak liu buat hotu mak labarik tek-oan ida hakilar ema katuas ida, hakarak sulan ka taka katuas sira nian ibun bainhira koalia la tuir labarik nee nian hakarak. Ezemplu husi hahalok aat tuir lisan Timor nian mak hanesan foin dadaun ema politiku ida hanesan Sr. Dr. Arsenio Paixão Bano, tanba nia Vise Presidente FRETILIN lori partido nian naran hakarak taka amu Bispo Baucau D. Basílio de Nascimento nian ibun, katak lakohi amu Bispo koalia.

Hahalok nebee Dr. Arsenio Bano (ha’u la hatene se nia doutor ka lae maibe tanba ema barak bolu doutor ne’eduni ha’u mos la bele kontraria, respeita prinsipio demokrasia minoria submete ba maioria), hatudu embora tanba demokrasia maibe Sr. Dr. Arsenio Bano karik la komprende didiak saida mak demokrasia. Se nia (AB) lakohi atu amu Bispo sira husi Igreja Katolika koalia, nee katak Arsenio Bano viola diretamente normas demokrasia, tanba iha demokrasia la iha ema ida mak atu bandu ema seluk koalia. So iha sistema ditador mak ema boot nebee kaer ukun bandu ema atu la bele koalia.


Needuni lisan ema Timor nian, atu resiste iha tinan naruk ka badak nee depende ba ema Timor oan sira rasik.

Hanesan hipotetika atu hatan ba lian hahusu iha leten, ha’u propoin atu demokrasia iha Timor-Leste nebee ideal ba sosiedade Timor mak Demokrasia Assimilada entre Ocidente nian ho Kultura Tradisional Timor nian.

Demokrasia Ocidental nian eku iha Timor-Leste pós konflito

Prinsipio Ukun Rasik-an nebee abut iha persepsaun demokrasia husi povu, ho povu no ba povu, desde I Governo hahu, iha realidade ses dok tebes iha pratika. Tanba governo nebee mosu primeiru iha ukun-an laran mosu ho manipulasaun no uza sala prinsipio demokrasia nee rasik.

Iha biban nebee povo Timor sei rungu-ranga ho demokrasia depois de eleisoins ba Assembleia Constituinte, partido FRETILIN nebee de faktu no de jure hetan lejitimidade atu hakerek RDTL nian Ukun Fuan Inan (UFI), tanba respeita ba demokrasia no lori demokrasia nian naran lideransa partido FRETILIN hamosu I Governo Constitucional ho ninian kompozisaun nebee konstitui husi ema FRETILIN ekskluzivu. Prosesu hodi to’o ba formasaun I GC ne’e rasik viola direkta no indirektamente normas no prinsipio demokrasia husi povu, ho povu no ba povu iha governasaun. Hahu husi biban nebaa, iha pratika, demokrasia mos la’o rungu-ranga no falha total, hanesan iha atletismu atleta nebee falha kedan iha partida. Razaun ba falha sistema demokrasia iha Timor iha ukun-an nian laran tanba aktores politikus sira nebee kaer ukun la hatene ka la konhese lisan Povo Timor nian, hodi nune’e sira hasai husi sira nian ulun rasik esperiensia nebee sira hetan husi sistema rain ho kultura husi povo seluk.

Iha I GC Dr. Mari Alkatiri nebee iha realidade moris durante tinan rua-nulu resin iha sistema no sosiedade ho kultura kompletamente oin seluk ho kultura Timor nian, hahu ho sistema kaer ukun nebee oin seluk (esquisito) ho povo Timor nian lisan. Hahu ho atitude arrogansia, egosentrismu no prepontensia. Ho deit atitudes tolu nee deit, Dr. Mari Bin Amuden falha kedan no hetan notas nebee negativu husi Povo nebee halo avaliasaun ba nia, hodi nune’e partido FRETILIN mos la passa ezame iha primeira epoka. Agora depende ba partido nee nian ema esforsu to’o nebee atu bele passa ezame iha segunda epoka no epoka selu-seluk tuir mai.

Konsekuensia husi falta de konsiderasaun ba ema Timor oan sira seluk, liu-liu falta de vizaun kona ba Povo Timor nian lisan no interpreta sala konseitu demokrasia konduz, la’os deit Dr. Mari Alkatiri maibe mos ba sira seluk, liu-liu jerasaun foun sira nebee hakat tuir Mari Alkatiri mos pratika atitudes nebee negativu hanesan arrogansia, vaidade ho poder, prepotensia, anti-demokratiku. Atitudes nebee vise presidente FRETILIN hatudu, la iha ona respeitu ba ema boot ida hanesan D. Basílio, Igreja Catolica iha Timor tomak nian ulun boot, haruka amu Bispo atu nonok. Karik ba Dr. Arsenio Bano, lia-fuan nebee amu Bispo hasai iha nian deklarasaun, liu hosi TVTL ka radio nee mesak politika hotu deit. Karik senhor vise presidente FRETILIN ne’e rasik la hatene haketak sa ida mak diskursu politiku no sa mak diskursu sosiolojiku ka diskursu la’os politiku.

Maibe ita hotu komprende, karik atitudes nebee Dr. Mari Alkatiri hatudu iha biban nebee nia kaer ukun sai metamorfosse nebee moris hikas no buras iha Dr. Arsenio Bano ohin loron.

Iha biban nebee forma I GC, iha ema Timor oan barak kontra, liu-liu komunidade akademika sira, intelektuais sira, partidos hirak iha opozisaun, ema independentes sira no mos toko masyarakat sira. Tanba, previzivel tebes katak FRETILIN mesak kaer ukun iha ambiente pós konflitu nebee husik hela (herda) sirkunstansias barak bele mosu problemas nebee boot. Maibe akontese, teimozia la sama ain iha rai, uza sala ka goza lejitimidade demokratika nebee FRETILIN hetan husi eleisaun ba AC halo Dr. Mari Alkatiri ho Sr. Francisco Lu Olo haluhan rai to’o haluhan sira nian an rasik, alias, “kacang lupa kulitnya”. Sira na’in rua hahu ona hanorin Povo Timor ho doutrina foun ida nebee sira hetan iha tempo ukun-an depois de 30 de Agosto 1999. Dr. Mari Alkatiri ho Sr. Lu Olo komesa hanorin Povo katak FRETILIN mak funu, FRETILIN mak manan funu ne’eduni ami FRETILIN mak iha direitu kaer ukun no ukun durante tinan lima-nulu (50), doutrina ida nebee halo ema Timor oan hotu hakfodak. Halo katuas ho ferik sira nebee kaer ai-tonka nakdedar hodi hamrik nadodon iha loron tomak desde tuku lima dader to’o kalan iha loron 30 fulan Agosto 1999 mos hakfodak, halo matebian funu-na’in sira nebee la iha partido nebee mate tanba defende ukun-an direkta ka indirektamente mos karik hakfodak hodi run-nehan. Saudosos Nicolau Lobato, Nino Konis Santana, David Alex, Vicente, Carvarinho, Hodu no ex-dirijentes FRETILIN sira nebee iha ona mundo seluk mos, karik sira nian klamar sei moris mak sira bele hasee nunee, kamaradas na’in rua Mari ho Lu Olo imi nian hanoin nee sala boot nebee ita nian partido sei selu ho folin nebee karun tebes.

Se mak hatene karik matebian saudosos sira nee husik tiha ona Mari ho Lu Olo la’o mesak ho partido, nee mak partido FRETILIN nebee tanba valores historikus Povo ho konsinsia moos fo votus 57% iha 2001, maibe iha 2007 hetan deit 28%, nee bele mos matebian sira husik ona partido FRETILIN nebee lidera husi ema sira nebee ulun la loos, ka laran metan, butar teen, atu hetan poder manipula povo nian konsiensia, kontraria ho lisan nebee bei-ala sira hatun mai ita Timor oan sira ohin loron.

Iha tempo Povo Timor halo funu hasoru susar, terus oi-oin no mate, Mari Alkatiri moris diak iha rain li’ur maibe nia nebee okupa fatin nudar Sekretario Jeral husi partido nebee hanoin uluk ukun rasik-an FRETILIN la prepara kuadrus nudar faktor primordial atu suporta ukun-an. Falta de kuadrus halo Mari Alkatiri ho Lu Olo lamas ema iha dalan-dalan arbiru hodi fahe knaar ba sira, atu hodi ukun to’o tinan 50. Tanba, Timor oan sira seluk nebee la’os FRETILIN la iha fatin ba sira iha ukun-an nian laran. Nune’e, Timor oan sira seluk mos fo selamat jalan ba FRETILIN hodi sa’e ba tronu poder no sira seluk hahu ruptura ho passado hodi halibur-an no hamosu partidos politikus hirak seluk, liu-liu jerasaun foun sai hanesan fatin atu trasa Povo no Rain Timor nian destinu no buka liberta Povo husi susar, terus no atrazadu. To’o ponto ida ne’e, «por coincidência lojika hasoru ninian razaun», katak ema FRETILIN reklama katak sira mak funu hodi liberta Pátria, maibe poder halo sira bulelu, sira atu hakat tan ba oin atu buka liberta tan Povo mos la diak ona nune’e mak partidos hirak nebee mosu depois de ukun-an, sira nian tarefa mak Libertação do Povo husi nee ba oin. Basaa, lojikamente imposivel partido FRETILIN mesak mak funu no mesak mak halo rekonstrusaun no dezenvolve Nasaun Timor-Leste sai nasaun moderno no demokratiku. Impossível !

Krize 2006 sunu motuk lideransa tomak iha FRETILIN nian imajem, no politikamente Dr. Mari Alkatiri ho nian aliadus sira hanesan águas passadas nebee pertense ba passado. Pertense passado tanba la iha ona enerjia atu hakbiit partido FRETILIN iha prezente, no kada pozisaun nebee sira hola lori partido FRETILIN nian naran atu salva partido historiku nee, maibe, hanesan loloos sira loke torneira tanke nian hodi kredibilidade, reputasaun no naran diak partido nian sai hanesan bee suli ba rai.
Pior liu tan lideransa FRETILIN nunka aprende husi realidade, nunka rekonhese sira nian sala, no nunka hakarak atu korrije sira nian sala nebee sira komete iha ukun-an nian laran.

Ba ha’u nudar Timor oan foin sa’e nebee respeita tebes valores historikus partido FRETILIN no rekonhese FRETILIN nudar partido historiku ba ukun-an ida nee, lamenta profundamente atitudes no teimozia nebee ema sira iha direksaun FRETILIN hatudu ohin loron. Maibe, husi sorin seluk ha’u koalia tuir emosional nian nudar filiasaun ba partido nebee la’os FRETILIN ha’u koalia nunee, husik ba, kuantu mais tempu Mari ho Lu Olo ho nian aliadus dirije partido nee diak liu tan!
Tanba sa? Resposta Timor oan ida-idak hatene hatan

Iha rain demokrasia hirak iha Europa karik, oras ne’e Mari Alkatiri ho Lu Olo ho nian ekipa nian fatin malirin kleur ona. Hanesan uluk iha tempo funu, bainhira TNI to’o ba fatin hirak nebee Xanana Gusmão ho nian ema tau-ahi hodi tunu kumbili iha fatuk-kuak, maibe bainhira tentara sira to’o ba ahi mos mate malirin tiha ona, tanba Xanana ho nian ema muda tiha ba fatin seluk ona, hanesan tatika nebee sai tiha arte ida. Iha politika mos nune’e presiza hatene tatika halo politika, halo politika hanesan arte ida nebee bele hamosu admirasaun husi adversarios sira. Se lae, la iha estratejia no la hatene tatika halo politika, ita lakon poder hanesan manu pombu semo sai husi ita nian liman laran, bainhira nune’e ona mak lia-fuan koitado nee inevitavel ema seluk hato’o mai ita ate labarik tek-oan mos fo koitado ba ita maibe koitado ida hodi goza ita, la’os tanba hanoin (kasihan) husi neon maibe ho sentido nebee iha versaun demokratas sira iha Indonesia karik dehan “kapok ka mampus PK-nya Mari Alkatiri kehilangan kekuasaan” di Timor-Leste.

Persepsaun Demokrasia nebee banaliza iha pratika husi politikus

Bai-bain ema koalia demokrasia bazeia ba persepsaun liberdade no igualdade hanesan perfil prinsipal husi demokrasia nian sentido no demokrasia nian isin loloos mak ida ne’e duni. Maibe, la hanoin katak iha pratika demokrasia apenas abstrasaun ida nebee la liu hosi termus nee rasik. Katak demokrasia la’os buat ida nebee imutavel, ka buat ida nebee ema la bele bok ka modifika nia. Iha demokrasia nian laran liberdade ho igualdade mos iha nian limitasaun, faktor kultura povo iha rain ida, situasaun iha rain laran, liu-liu faktor seguransa no estabilidade sai hanesan limitador ba liberdade ho igualdade nee. Se rain ida nian povo moris la iha seguransa, moris la hakmatek tanba ta’uk violensia, konflitu mosu bebeik mak, demokrasia tau lai ba sorin do ke hahii aas demokrasia maibee mate tanba pratika demokrasia enkuantu la iha seguransa ba nian an rask.

Iha Timor-Leste, depois de atentados iha 11/02/08 liu ba, iha ema barak, jovens barak liu-liu sira nebee apoia partido aktualmente sai opozisaun ba Governo AMP, hanoin demokrasia hanesan fali mandamento 10 nebee apostulo Moises simu iha foho Sinai. Sira hakarak pratika demokrasia hanesan buat imutavel ida, hanesan sira hatudu iha biban nebee governo em nome seguransa ba populasoins ho nian bens no mos em nome estabilidade nasional, dekreta lei estado de emerjensia ho estado de sitio. Sira barak kontra no balun tan fihir tempo nebee vigor ba dekreto nee hanesan fali governo na’ok sira nian riku soin, balun ho razaun katak estado viola povo nian direito no liberdade, balun tan dehan katak ema feto sira mos susar ona atu tur-ahi kalan-kalan, enfim argumentos balun nebee la tama iha ulun mos sira aproveita oportunidade nee atu fakar sai hotu. Situasaun nebee halo ha’u hanoin nunee, karik ema sira nee sinti sira nian an seguru tebes, ka atentadus atu oho PR Ramos Horta ho PM Xanana Gusmão hanesan filme deit, katak iha realidade la ejiste ka atentadus hasoru orgaun soberania RDTL nian rua nee hanesan fali problema partikular partidus hirak nebee forma governo AMP, ne’ednui ema sira iha FRETILIN hanesan lia ida la kona.

Pior liu tan mak ema sira husi partido opozisaun komesa hahii haklaken Gastão Salsinha nian naran hodi akonselha grupos nebee partisipa iha atentadus atu sira la bele rende ba autoridades sira. Iha sorin seluk ex-PM ida nebee iha realidade la iha kapasidade, kontra estratejia jenial nebee Sr. PM Kay Rala Xanana Gusmão adopta em nome da estabilidade nasional hodi forma Komando Operasaun Konjunta (KOK) konstitui husi F-FDTL ho PNTL, nem hatene razaun kontra husi Mari Alkatiri baseia ba KOK tanba sa ida. Se mak hatene revoltozus sira nee sai tiha instrumento ema politiku balun atu dezestabiliza nasaun RDTL, ida nunee mos ita la hatene. Iha mos lian kontra kona ba formasaun KOK husi presidente PSD ho razaun katak bele destroi instituisaun F-FDTL no la hetan susesu, razaun nebee la iha justifikasaun dos faktus. Maibe komprensivel tanba Sr. Eng. Mario V. Carrascalão nian reseio karik hanesan mos ema Timor oan sira seluk nian reseio.

Heransa Kultura Arrogansia no Interpreta Demokrasia iha Pratika La Loos

Norma demokrasia ocidental hanorin ita katak minoria submete ba maioria, pratika ida nebee RENETIL nian ema sempre pratika iha nian organizasaun nian laran desde 1988 to’o ohin loron. Ne’eduni karik iha RENETIL nian ema ruma la hatene regras demokratikas nee signifika ema nee rasik mak la hatene duni sa ida mak demokrasia ou interesses halo nia trai prinsipio ba demokrasia.

Iha politika la signifika katak partido ho nian votos minoria tenke submete ba partidos ho votus maioria, lae. Buat politika nebee ita hotu hatene katak (2 x 2) la’os ( = 4), mak iha politika ejiste intereses ho tatikas no estratejias.
Iha vektor rua nebee ida-idak hala’o nian funsaun balun ketak-ketak no balun sai hanesan komplementariedade nebee funsiona iha nasaun ida. Vektor iha mak governo, ho nian papel Planear, Organizar, Dirigir e Administrar (executar). Vektor ida seluk mak opozisaun, ho nian papel, Controlar indirectamente governo no fo suporte iha aspektu balun hanesan aprezenta sujestoins ka solusoins alternativas iha kestoins nebee reprezenta intereses nasionais. Opozisaun nian papel mos atu aprezenta programas de governasaun alternativas nebee diak liu em termus de kustus ho rezultadus nebee diak ba povo nian interesses.

Iha Timor realidade hatudu katak iha tempo I, karik to’o II, no III Governo Constitusional hala’o nian papel nudar ezekutivu nebee hetan forte suporte husi maioria absoluta iha Uma Fukun PN. Hala’o knaar nebee iha jeral kuaze la hetan rezultadu nebee real durante tinan lima (5) nian laran. Husi sorin seluk partidos hirak iha opozisaun hala’o nian papel, hato’o sujestoins, hato’o propostas maibee tanba demokrasia nian manda, maioria absoluta iha PM la fo fatin ba propostas ka sujestoins hirak nebee karik balun diak, hodi ba hotu kaixote de lixu.

PM iha I Governo hatudu arrogansia no prepotente tebe-tebes lori lejitimidade husi maioria absoluta (57%) nebee hetan iha eleisoins ba Assembleia Constituinte iha 2001, nebee la’os propriamente atu hili poder ezekutivu tanba la’os eleisoins lejislativas. Maibe tanba sirkunstansias komprensiveis ema sira husi partidos opozisaun la tau obstakulu kontra hodi boikota ba I GC, basaa, ba opozisaun interesses nasionais iha intereses selu-seluk nian leten, situasaun oin seluk nebee evidentemente kontrasta tebes iha partido nebee kaer ukun.

Mari Alkatiri ho Lu Olo hatur uluk partido FRETILIN nian intereses iha oin depois luta ba ida nee to’o partido mout iha 2007. Nee hakerek na’in konstata faktus inegaveis. Situasaun nebee partido FRETILIN hasoru demora atu to’o bain-hira ? Sani na’in sira bele husu ba Sr. Dr. Mari Alkatiri, Sr. Lu Olo, Sr. Dr. Arsenio Bano, tanba sira mak sai hanesan partido historiku nee nian na’in.
Kultura vaidade, arrogansia no prepotensia nebee Dr. Mari aplika iha tempo kaer ukun mos sai hanesan metamorfosse nebee moris buras iha aktual vise presidente FRETILIN nian-an.

Hahu husi biban nebee partido FRETILIN lakon poder, Sr. Arsenio Bano nebee ha’u konhese hanesan konhese ha’u nian liman sorin, nia (APB) koalia hanesan sei lori 57 % nian naran mak koalia. Ataka ema sira hanesan Presidente Ramos Horta ho PM Xanana Gusmão ho lia-fuan nebee la proprio atu hato’o ba ema na’in rua nee, hato’o dun-matak ba PR katak Ramos Horta fa’an rain Timor, tanba deit PR em nome da estabilidade fronteira no ho estratejia seguransa no boa vizinhansa ho RI, fo konsesaun ba Fatubinai iha Oecusse.

Dun na’i ulun boot rua nee ho akuzasaun katak PR Ramos Horta ho PM Xanana Gusmão halo politika tranzaksaun «selu kolen ba malu». Sr. Arsenio Bano nian persepsaun kona ba politika nee ba nian reprezenta buat hotu-hotu, nebee fasil tebes atu soe akuzasaun ba ema sira nebee além hanesan aman haree husi idade no lisan Timor nian no akuzasaun nebee mos la iha lojika nem iha razaun nebee bele justifika.

Dr. Arsenio Bano mos kala to’o ohin loron sei sinti-an katak nia sei iha lejitimidade atu koalia hanesan uluk FRETILIN sei kaer poder, seidauk sinti ka seidauk iha konsiensia katak ohin loron nia la iha ona lejitimidade atu koalia lori Povo Timor tomak nian naran, tanba 28% la reprezenta ona maioria husi povo. Mas tuir demokrasia no nudar ema politiku, nia sei iha lejitimidade atu koalia lori partido FRETILIN apenas, mais nada. Tanba la persebe sentido demokrasia no la hatene sentido husi FRETILIN nian derrota konsekutivas liu ba, halo Arsenio Paixão Bano hatudu arrogansia hodi hatur nian an aas liu amo Bispo Baucau nian, hodi haruka amu Dom Basílio de Nascimento nonok ka la bele kaolia. Sr. Dr. Arsenio Bano atu hanorin povo Timor kona ba liberdade de expressaun iha demokrasia nian laran, maibe povo hatene liu fali Dr. Bano katak iha demokrasia la iha ema ida mak bele bandu ema seluk atu koalia. Husi aspektu seluk, Arsenio Bano la iha direito, moral nem kredibilidade atu haruka xefe husi Igreja Catolica iha Timor atu taka ibun hodi la bele koalia politika. Basaa, nudar bibi-atan ba sarani sira, amu bispo na’in rua, padres no madres sira iha liu moral, no kredibilidade atu koalia no hasee atitudes politikus sira balun nebee aat.

Maibe ita komprende tanba hanesan katuas sira husi Bunak hateten nunee:
EN O BA’I SAEL DI GO’ET, MOTSHIH GEN NO LAG ATA THUPHUL UKHU OEN, DITA BAI ILIN NIH, HAOH BA’A GO LELEG, ATA SAKAL, GOTOG SA TSHIA GO SA PHIE.

No mos ba Dr. Arsenio Bano – vise presidente ida ne’e konsidera katak ema se se mak koalia la afavor ba FRETILIN, independentemente ema nee koalia politika ka lae, ba nia politika hotu deit. Ida nunee hatudu katak jerasaun foun husi FRETILIN seidauk preparado loloos atu kaer kuda tali, tanba sei fraku tebes iha persepsaun kona ba sa ida mak politika no sa ida mak demokrasia. Nunee sei difisil tebes atu hanorin buat diak ruma ba Povo Timor-Leste.

Presiza mos hatene ho diak katak amu Bispo sira D. Basílio ho D. Ricardo iha liu lejitimidade moral atu hato’o lia-fuan salvasaun Povo Timor husi susar, terus no mate duke um qualquer com poder político. Dr. Arsenio Bano hakat to’ok ba populasoins sira nebee foin abandona instalasaun Conosiana hodi husu, no husu ba sira se mak fo protesaun ba sira durante krize to’o sira sai husi fatin nebaa ? Igreja ka membrus CCF sira ? Hakat mos ba Instituto Nacional Estatistica hodi konsulta dados kona ba populasaun relijiaun Katolika nian presentajem +97% ka menus de 28% ?

Esqueça o discurso: FRETILIN mak Povo, Povo mak FRETILIN!

Arrogansia hasoru Igreja hahu husi Mari Alkatiri iha tempo nia kaer ukun, sempre bandu padre sira koalia kontra ninian atitudes aat no politika nebe la diak. Nia (MA) sempre lansa xantajem ba padres sira, atu padres sira kolu sira nian batina hodi halo jogo politiku ho Dr. Mari Alkatiri. Agora moras aat nee da’et ba Dr. Arsenio Bano.
La hatene katak iha estado de direito demokratiku la iha ema ida atu bandu ema seluk koalia.

Parem, escutem, reflitam e corrijam!!

Estes são algumas dicas indispensáveis do editor do Forum-Haksesuk

Boa leitura!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.