VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE
Mostrar mensagens com a etiqueta Carlos da Silva Lopes 'Saky' fo Sasin kona ba RENETIL. Mostrar todas as mensagens
Mostrar mensagens com a etiqueta Carlos da Silva Lopes 'Saky' fo Sasin kona ba RENETIL. Mostrar todas as mensagens

20090625

(6 Parte)
.
SASIN IDA: RENETIL NEBEE HAU HATENE ENTRE 1986 HO 2000
Primeira Aksaun la Hetan Susesu

.
Carlos da Silva L.F.R.Saky*
.
Iha fulan Dezembru tinan 1988, RENETIL prepara ninia primeira aksaun hodi internasionaliza problema Timor Lorosa’e nian ba mundu. Antes atu ba halo aksaun nee, ami organiza uluk torneio futeball ida, iha nebee halo jogo ida iha dia 24 lokraik, entre estudante sira mai iha Bali iha 1985, 1986, 1987 ho 1988. Ami husi grupo 1986 nian. Ami nia grupu ho farda kor matak, kor ida hanesan mos ho kor bandeira RENETIL nian. Kor nee hau rasik mak konvense kolega sira hodi hili, tanba kor matak signifika esperansa. Esperansa ba buat hothotu, inklui ukun rasik an. Iha farda nee, mosu risku diagonal ida husi kabaas liman karuk tun to’o rohan okos liman los. Risku diagonal nee, la’os ida de’it, iha risku tolu, ida-idak ho kor mean, kinur ho mutin. Iha klaran, iha risku tolu nee nia leten, mosu algarizmu romano II ho kor metan. Kor hat nee reprezenta kor bandeira RDTL nian. Ba sira nebee la nasionalista, ami eksplika ba sira, algarizmu romano II nee signifika “angkatan II” ou segundo grupo estudante sira nebeee to’o iha Bali iha 1986. Estudante sira nebee to’o iha Bali iha 1985, 1987, ho 1988, sira nia farda hanesan baibain de’it, la hanesan ho ami nian. Hau nia intensaun hatama algarizmu romano II iha farda nee ho mensagem ida katak, segundo Revolusaun sei mosu nebee lidera rasik husi estudante sira. Primeiro revolusaun mak estudante sira Timoroan mai husi Portugal hamutuk ho FRETILIN halo ona iha 1975. Hanoin ida nee ha’u la subar ba maluk militante sira RENETIL nian. Hau ko’alia ho Agapito Cardoso, Marciano da Silva, João Mario Gama, Olivio Sarmento, Guilherme de Sousa ho sira balu tan kona ba signifikadu algarizmu romano II nee.
Hau mak prepara ho pinta rasik dezeño ba farda nee, depois kolega sira hotu aseita, ami tau osan hamutuk, hodi ba imprimi i sai hanesan ami nia farda.
.
Jogo nee ho objektivu atu despede sira nebee hela iha sorin ida i, iha sorin seluk hatudu ba militar sira katak, aktividade estudante sira nian la’o hanesan baibain, hodi evita sira deskonfia ami nia movimentasoens. Halo despedida tanba, iha kualker manifestasaun nebee kontra rejime ditatorial ida, sa tan buka ukun an, sempre lori vitimas, militar sira sei kaer i dadur, bele mos kanek ou mate.
.
Semana rua antes, ami hahu halo preparasaun ba sasan nebee atu lori ba iha Jakarta. Bandeiras, “cartazens” eh “spanduk” oioin prepara tiha hotu ona atu lori ba Jakarta hodi halo manifestasaun iha embaixada Amerika ou Inglaterra nian, depende ida nebee mak iha kondisoens liu hodi realiza manifestasaun nee.
.
Buat sira nee prepara hotu ona, maibe ami hasoru problema finanseira. Maski fula-fulan ami halo kontribuisaun Rupiah 5.000, maibe osan iha kaixa la barak. Tanba militante balu mamuk liu kedas ou balu sei falta konsiensia, la kontribui regularmente. Alem de ida nee, osan mos uza ba buat seluk hanesan halo fotokopias dokumentos ou sosa billete aviaun nian hodi halo deslokasaun ba ho fila husi Denpasar-Dili, ou hodi haruka fax, surat ba tasi balu ou uza hodi dere arame ba rai laran ho liur hodi troka informasoens ou halo kordenasaun serbisu.
.
Militante sira nebee preparadu ona, atu ba tuir manifestasaun nee, barak la iha osan. Entaun ami sira iha osan oituan tenki fo kontribuisaun ekstra hodi bele sosa billete. Hau kontribui tan Rupiah 50.000 i Fernando Egidio do Amaral, lori nia osan rasik hodi sosa tan bilhete tolu ba militante sira seluk. Fernando Egidio iha osan, tanba wainhira nia sei iha Timor, nia lori taksi. Hau mos iha osan oituan tanba, alem de simu bolsa de estudo, simu mos osan nudar funsionariu publiku, maski la barak, tanba funsionariu ida ho level SMP ka pre sekundariu nian. Hau fiar kolega sira seluk mos, balu, fo kontribuisaun ekstra hodi finansia aksaun nee ho aksaun sira seluk.
.
Billete komboio nian mos rezolve ona. Billete iha tiha liman hotu ona. Tuir planu, ami sai husi Denpasar iha loron 24, fulan Dezembru i, halo manifestsaun iha loron 25, naton los ho loron Natal nian. Loron simboliku ida, katak Timoroan moris hikas hamutuk ho Kristu nudar povo ho nasaun ida nebee hakarak ukun an. Infelizmente planu nee la realiza, tanba, depois de jogo futebol entre estudante sira iha Estadio KOREM Denpasar nian, António “Kepala Desa” Soares, militante ida, nebee atu ba tuir hotu aksaun, rona rasik husi Domingos Alves, Gil Alves nia alin, estudante medisina ida, nia ibun katak, sira hatene tiha ona ami nia planu atu sai kalan nee ba Jakarta. Domingos Alves, ami sempre deskonfia nia serbisu ho Francisco Lopes da Cruz. Nia nunka tuir assina petisaun ruma to’o Timor ukun an. Nia fo hatene António tanba, alem sira rua belo boot, nia mos la hatene kolega nee militante RENETIL nebee atu ba tuir hotu aksaun nee.
.
Ho informasaun nee, primeira reaksaun nebee mosu, ami hanoin kedas katak militar sira mos hatene ona. Ami reseiu militar sira bele hein no kaer ami iha estasaun komboiu Denpasar nian ou iha Gilimanuk, fatin sae ferry hodi hakat liu tasi ba Java, tanba nee, ami disidi hakiduk husi planu nee, hodi hein sa-ida maka mosu. Hothotu kalan hein iha nia kost atu akontese sa-ida. To’o ikus, la mosu buat ida. Maski nunee, rona ho rona katak ema hatene ona planu nee, halo estudante ida rua, nebee seidauk prepara diak mentalmente ta’uk tebes. Kolega ida naran Alexandrino Mau-Lau, husi Bobonaro, hetan kedas be doko iha kalan nee.
.
To’o ikus liu, foin ami hatene, Mau-Terus maka halo sala. Ami sira seluk halo despedida simboliku i jeral liu husi jogo futeboll, Mau-Terus, falta disiplina rai segredu, nia ba halo despedida familiar ho nia primas Gertrudez Moniz ho Carmelita Moniz, oras rua ou tolu, antes ami atu fokit ba Jakarta. Nia prima sira, nebee seidauk tama iha aktividade klandestinas, hanoin kala buat normal ida, tanba nee, sira konta ba estudante sira seluk no lori tutan to’o iha Domingos Alves nia tilun.
.
Foufoun ta’uk militante sira seluk halo presaun ou hirus no izola nian, Mau-Terus la dehan sai. To’o ikus nia rekuinese sala nee mai husi nian duni. Gertrudez ikus mai sai militante RENETIL nian mos konfirma.
.
Sorti Domingos Alves la'os ema laran aat, neduni informasaun nee to'o iha nian de'it i la to'o ba iha militar sira nia tilun. Karik monu iha sira nebee serbisu ho laran tomak ba militar sira, militar sira bele desmantela hotu kedas rede RENETIL nian i tau militante hothotu nia vida iha perigu.
.
Ho ta’uk katak militar sira hatene ona, ami hotu, la iha ida mak brani ba husu fila osan nebee lori hodi sosa billete iha ajensia Komboiu nian. Osan hamutuk rupiah 600.000 lakon saugati de’it. Iha tinan 1988, rupiah 600.000 la’os osan oituan. Sa tan iha tempu neba, kolegas barak osan la iha hodi selu mesak nia billete, sira nebee iha osan, balu hasai osan boot, maibe osan sira nee lakon lerek hotu.
.
Depois rona notisia katak funumaluk hatene ona, iha dia 25 dader, hau ba iha João Mario Gama, vise-Responsavel Principal Agitasaun e Propaganda Politika nia fatin, hodi haree oin-sa atu subar bandeira RDTL ho spanduk nebee ami rua pinta iha nia fatin, iha Sesetan. Lori loron hira kedas ami rua pinta bandeira ho spanduk sira nee. Gasta osan lubuk ida ba buat hirak nee. To’o iha João Gama nia fatin, wainhira hau husu sasan sira nee, nia dehan: “hau sunu tiha ona balu, i balu hau tesi rahun i hatama hotu ona iha tahu laran, iha natar laran neba”. Sira rua Olivio Sarmento halot tiha ona sasan sira nee, tuir dalan nebee sira haree diak liu hodi militar sira labele hetan provas, karik mai revista fatin nee. João Mario Gama nia meja deseño nian, nebee tinta kaer mos sira hamos hotu. La husik hela ain-fatin ruma katak ami prepara sasan iha fatin nee hodi lori ba halo manifestasaun.
.
Joao Gama ho kolega ida seluk, Olivio Sarmento, hela hamutuk iha uma kontrakan ida. Olivio, ikus mai truka hikas hau hanesan Responsavel Principal Departamento de Informasaun e Segurança (INFORSEG), depois de hau hetan nomeasaun, hamutuk ho Sakar Subar ho Mau-Laco ba iha Adjundo Orgaun Direktiva RENETIL (ORDIR) nian.
.
Sira rua nia fatin ami uza beibeik hodi halo reuniaun i dala ruma hodi halo ensaio muzika sira nebee ami hakerek ou iha antes ona, hodi grava i haruka ba guerrilleiru sira iha ai-laran. Alem de sira rua nia fatin, iha mos fatin seluk iha Sesetan, Sidakarya, no. 15, nebee ami uza uluk kedas i beibeik hodi halo reuniaun ho ensaio muzika. Estudante sira hanesan Joaquim da Costa, Fernando Egidio do Amaral, Artur da Silva, Aquelino Soriano ho Lino dos Santos, nebee to’o iha Bali 1988, mak hela iha fatin nee. Fatin nee seguro tanba dok husi estudante sira seluk nia hela fatin, nebee maioria hela iha Sanglah. Matebian Jacob Fernandes, eks-vise prezidenti PN, wanihira sei hanesan estudante APDN, nia liu iha Denpasar i ba tuir hotu halo ensaio ho halo gravasaun muzika iha fatin nee hodi haruka ba guerrilleiru sira iha ai-laran. Enkuantu João Mario Gama ho Olivio Sarmento nia fatin mos seguro tanba, alem de dok husi Timoroan sira seluk, i sira mos namora hela ho Javaoan rua nebee ba beibeik iha fatin nee, i bele sai hanesan alibi hodi eksplika katak la iha reuniaun klandestina ruma iha fatin nee kontra Indonesia. Ikus mai João Mario Gama kaben duni ho javaoan nee i sira agora moris iha Timor.

* Fundador RENETIL

20090623

SASIN IDA: RENETIL NEBE HAU HATENE (5ª Parte)

(5ª Parte)
.
SASIN IDA: RENETIL NEBEE HAU HATENE ENTRE 1986 HO 2000
.
Fuzaun RENETIL ho OJECTIL
.
Carlos da Silva L.F.R.Saky*
.
RENETIL ho OJECTIL harii tutuir malu. OJECTIL harii iha Timor, iha tinan 1987, tuir ninia responsaveis balu. Estudante sira husi Externato S. Jose, Balide, mak harii. Enkuantu RENETIL harii iha Bali/Indonezia, iha tinan 1988, husi estudante bolseiru sira, nebee estuda iha provinsia Indonezia nian nee.
.
Atu funu diak ba libertasaun rai Timor Lorosa’e nian, presiza iha unidade metin entre jovens Timoroan sira. Nunee hodi bele halo kordenasaun diak no halo aksaun hamutuk. Hakat husi preokupasaun unidade nasional nian, RENETIL ho OJECTIL buka dalan oin-sa mak serbisu ho funu hamutuk diak liu.
.
Depois de halo diskusaun dala barak iha Denpasar/Bali, iha fins de 1988, entre ulun-boot sira RENETIL nian ho membru OJECTIL nian ida, Avelino Coelho, nebee ba tuir kursu ida, ligadu ho saude (SPPH) nian, iha Denpasar, disidi haruka delegasaun ida ba Dili, ho objektivu ko’alia ho ulun boot sira OJECTIL nian, karik aseita, halo fuzaun (peleburan) entre organizasaun rua nee. Husi parte RENETIL nian hatudu Boaventura da Silva no OJECTIL nian Avelino rasik maka ba Dili. Molok sira rua fokit ba Dili, husi parte RENETIL nian, iha reuniaun ida, iha Denpasar, hola tiha ona desizaun ida, karik ulun sira OJECTIL nian aseita, husik ba sira maka hili, adopta naran OJECTIL mos diak ou bele lori naran RENETIL mos diak. Importante maka organizasaun rua nee sai ida de’it.
.
Iha fins de Novembro tinan 1988, Boaventura ho Avelino fokit ba Timor. Depois de sira rua fila husi Dili, mai ho notisia diak, ulun sira OJECTIL nian aseita halo fuzan entre organizasaun rua nee. Fuzaun entre organizasaun rua nee akontese iha loron 25 de Novembro tinan 1988. Membros sira husi OJECTIL rasik maka hili atu kaer naran RENETIL hodi funu ba oin no husik hela OJECTIL ba kotuk. Hahu husi nee la izisti ona OJECTIL.
.
Ho fuzaun nee, nomeia Laloran (Nuno Corvelho), eks-dirijente OJECTIL nian ba iha Responsavel Prinsipal Provizoria RENETIL nian iha Timor Lorosa’e. Fuzaun organizasaun rua nee hanesan prosesu ida determinante tebes iha tinan hirak ikus funu Timor Lorosa’e nian. Determinante tanba fo tulun ba Komandu da Luta iha organiza no internasionaliza problema Timor Lorosa’e nian ba mundu liu husi aksoens konkretas.
.
Depois de mosu fuzaun nee, hahu halo aksaun politika nakloke iha vila, hanesan halo manifestasaun iha fulan Outubro tinan 1989 iha Tasi Tolu, iha loron nebee Papa João Paulo II halo missa iha fatin neba. Nee primeira aksaun ho massa iha sidade laran . Aksaun nee ho objektivu la'os de'it internasionaliza konflitu Timor nian maibe mos hanesan inisiu hodi haluan rezistensia armada husi ai-laran ba iha rezistensia populr klandestina iha vila sira funumaluk sei okupa hela. Fulan lima antes husi aksaun historika nee, militante sira RENETIL nian husu azilu politika iha embaixada sira Japaun ho Vatikanu nian hodi dada atensaun Komunidade Internasional nian ba problema Timor Lorosa’e nian, nunee mos “exige” libertasaun ba ulun sira RENETIL nian balu nebee militar sira kaer iha Dili ho Bali. Antes de fuzaun entre organizasaun rua nee, nunka iha manifestasaun nakloke ruma iha sidade hasoru okupasaun Indonezia nian. Jovens ho estudantes barak maka militar sira kaer, dadur no simu torturas oioin depois de manifestasaun nee.
.
Ikus mai, sei iha fins de 1988, RENETIL hato’o ba “Comando Superior da Luta” kona ba unifikasaun organizasaun juvenil rua nee. Iha tinan hanesan, “Comando Superior da Luta” ou CRRN[1] (Conselho Revolucionário da Resistência Nacional) iha lideransa komandante FALINTIL, Xanana Gusmão nia okos, hakerek surat ba Direksaun Sentral RENETIL nian, hato’o sira nia laran ksolok ba fuzaun nee. Inisiativa halo fuzaun mai husi estudante ho jovem sira rasik, la’os Komandu da Luta maka husu. Iha surat nee, husu (propõe) mos ba RENETIL atu husik hela prinsipiu partidaria hodi hako’ak fali prinsipiu apartidaria (la tuir partidu politika ida), nebee ita sei haree iha oin. Nunee mos husu, karik RENETIL aseita, organizasaun estudante sira nian lori hikas naran LEP (Liga Estudantil Patriotica [de Timor]).
.
Iha tinan 1989, militar sira kaer Laloran (Nuno Corvelho) iha Timor, nunee mos militante RENETIL seluk, Elias Moniz iha Denpasar. Atu halo presaun ba Indonezia hodi liberta Laloran ho tan Timoroan seluk, halo estudante sira hamutuk na’in 6 (La’Sama, Avelino Coelho, Sakar Subar, Mau-Laco, João Resis ho hau rasik) husu azilu politika iha embaixada Japaun ho Vatikanu.
.
Direksaun Sentral lakon kontaktu total ho Laloran depois de nia sai husi kadeia. Antes de kaer nian, kontaktu hothotu nebee halo ba Timor sempre liu husi Laloran ho tan rede klandestina seluk. Iha tempu neba, seidauk mosu CE/FC. CE/FC mosu depois de funumaluk sira kaer Laloran. Tanba lakon kontaktu ho Laloran, maka ikus mai RENETIL halo ligasaun direkta ho Constâncio Pinto (Terus) nebee hanesan sekretariu CE/FC nian, estrutura CNRM nian ida nebee hamosu iha meados tinan 1990. Ikus mai, Laloran mos halo parte hotu orgaun klandestina nee. Tuir afirmasaun nebee Laloran hato’o ba hakerek na’in iha fulan Outubro 2002 iha Lisboa, iha CE/FC nian laran, nia hanesan 3º homem. Iha Lisboa, ami rua Laloran estuda hamutuk iha Instituto Superior de Ciências do Trabalho e da Empresa (ISCTE). Nia foti kursu Sociologia e hau foti Sociologia e Planeamento.
.
Depois de sai husi embaixada Japaun ho Vatikanu, mosu diverjensia entre Avelino Coelho ho militantes RENETIL nian sira seluk, nebee sei ko’alia iha oin, halo buat hothotu sai konfuzu liu tan.
.
Ami rasik iha Indonezia la hatene buat ida, maski sirkula lia-anin nebee ami rona katak, OJECTIL mosu hikas fali ona, maibe nunka konfirma ida nee. Ikus mai, iha manifestsaun 12 de Novembro tinan 1991, mosu jovens balu tau kamizola OJETIL nian. La hatene OJETIL nee mai husi OJECTIL ou organizasaun foun ida nebee la iha buat ida ho OJECTIL. Tanba antes de 1991, ami nunka rona OJETIL nia naran. Ami hatene de’it maka OJECTIL nebee halo tiha ona fuzaun ho RENETIL.
.
Tuir Laloran, sira iha OJECTIL, sira hamutuk na’in 9 de’it. Depois de CE/FC mosu, nia halo parte tiha estrutura nee. Kona ba OJECTIL muda ba OJETIL, nia mos konfirma, maibe nia mos dehan, OJETIL komandante Xanana rasik maka halo mosu iha tinan 1991. Tuir Laloran, nia hateten katak, desde nia halo parte CE/FC, nia rasik ladun ligadu ho OJETIL. Afirmasaun Laloran nian iha leten “ambígua” (mendua) hela, tanba iha sorin ida, nia dehan OJECTIL maka transforma ba OJETIL no iha sorin seluk nia dehan komandante Xanana Gusmão maka harii. Iha versaun seluk dehan OJETIL la mai husi OJECTIL, hanesan versaun Donanciano Gomes, ex-dirigente OJECTIL nian ida, agora Tenente Coronel iha F-FDTL. Ninia versaun kontraria ho Laloran nian. Tuir Donanciano, OJECTIL harii iha Timor iha tinan 1987, mosu hikas ona i fila an ona ba FECLETIL, ikus mai fila an ba AST (haree iha Donanciano Gomes, “A Resistência do Povo Timorense Apoiada Pela Juventude em 20 Anos de Luta, in It’s Time to Lead the Way: Timorese People Speak About Exile Resistance and Identity, Melbourne, Melbourne of the East Timor Relief Association, 1996, p. 113.). Versaun ikus nee hatudu katak OJECTIL la fila an ba OJETIL, maibe fila an ba FECLETIL.
.
Haree ba versaun rua iha leten nunee mos reaksaun husi komandante Xanana Gusmão ho membrus CCF na'in rua (Mau-Hunu ho Mau Hodu) nebee kontente tebes simu fuzaun entre organizasaun rua nee, nunee mos esforsu hothotu nebee sempre sira halo hodi hametin unidade nasional entre jovem sira, susar oituan justifika, sira fahe fali organizasaun rua nee hodi ikus mai transforma ba OJETIL ou ba FECLETIL. Possivelmente, OJECTIL desde halo fuzaun ho RENETIL, la moris hikas no la fila an ba organizasaun seluk, nia eks-membros sira mak kala fahe malu, balu ba tuir OJETIL, balu tuir FECLETIL no balu nem tuir rua nee ida, maibe serbisu nafatin ho RENETIL hanesan Constancio Pinto.
.
Ami rasik nunka hatene katak OJECTIL maka transforma ona ba OJETIL ou ba FECLETIL. Buat nebee ami hatene maka, komandante Xanana Gusmão maka haruka hamosu OJETIL iha tinan 1991 hodi bele hako’ak hotu jovens Timoroan sira iha Timor. Tanba RENETIL iha Indonesia labele hako’ak hotu jovens ho estudantes iha Timor laran, OJETIL mosu hodi hako’ak hotu jovem sira iha Timor nebee fahe malu ba organizasaun barabarak. Iha tempu neba, mosu organizasoens juvenis barak ona iha Timor. Atu hatudu ba mundu katak jovens sira ida de’it, sira nebee, maski la halo parte OJETIL, sira hotu simu no hatais kamizola OJETIL nian hodi halo manifestasaun, karik DPP (Delegasaun Parlamentar Portuguesa) vizita duni mai Timor Lorosa’e. Mak ita mos la hakfodak, mosu jovens barak tau kamizola OJETIL nian mosu iha manifestasaun 12 de Novembro iha Dili nebee ramata ho masakre Santa Kruz iha 1991. Arsénio Bano, agora vice-prezidenti FRETILIN nian, iha 1995, wainhira ami sei hela hamutuk iha Residência do Mosteiro, iha Lisboa, nia hateten katak “iha manifestasaun 12 de Novembro tinan 1991, ami hotu simu kamizola OJETIL nian. Maibe ami rasik la hatene OJETIL nee sa-ida. Ema barak maka la halo parte OJETIL, maibe hothotu hakarak ukun-an, tanba nee, bainhira ema fahe kamizola OJETIL nian atu tau hodi halo manifestasaun hasoru okupasaun Indonezia nian iha Timor, ami simu no tau de’it”.
.
Ba ami, OJECTIL la “existe” ona desde halo fuzaun ba RENETIL. Tanba mos ida nee, lori Avelino hodi hamosu FECLETIL no la buka hamoris fila fali OJECTIL nebee uluk nian hanesan membru ida hotu.
.
RENETIL nunka iha diferensa de opinuan ou “divergência” ruma ho eks-membrus OJECTIL nian sira seluk. Militante RENETIL nian, kuaze hothotu, la simu Avelino Coelho nian hahalok ho ninia belit metin ho Abilio Aráujo nebee sempre kontra mudansas politikas nebee komando da Luta halo iha rai laran.
.
Provavelmente, membru husi OJECTIL balu, nebee influensiadu ona ho Avelino Coelho, nebee la simu proposta Komando da Luta nian, hodi sira mos la simu apartidarizmu RENETIL nian. Sira nee, mak balu kala tuir FECLETIL.
.
OJETIL mos foufoun proklama-an nudar organizasaun independente ida, tuir komandante Xanana Gusmão nia husu. Maibe, depois de militar Indonezia sira kaer nia no dadur tiha iha tinan 1992, Mau Hodu kontrola tomak OJETIL hodi halo organizasaun nee belit metin tebes ba FRETILIN. Mau Hodu lori OJETIL hodi halo presaun ba FRETILIN sira nebee tuir David Dias Ximenes iha FPI (Frente Politica Interna), nebee besik liu ba komandante Xanana Gusmão iha CNRM/CNRT nia okos. Tanba mos ida nee, ladun sai notisia ba ita, ohin loron OJETIL halo parte estrutura FRETILIN nian.
.
* Fundador RENETIL
__________
[1] Orgaun supremu Rezistensia nian nebee hako’ak de’it FALINTIL ho FRETILIN. Bele hateten, orgaun partidaria ida. Ikus mai, atu reforsa Unidade Nasional no halo lideransa funu nian labele FRETILIN mesak maka konduz, iha fulan Dezembru atu ramata, iha tinan 1988, hamosu CNRM, nudar orgaun suprapartidaria no independente ida hodi truka hikas CRRN. Hahu husi nee, la’os FRETILIN mesak maka lidera funu ona, maibe partidus politikas nasionalistas hothotu, nunee mos organizasoens estudantes ho juvenis apartidarias halo parte hotu orgaun nee.

20090621

SASIN IDA: RENETIL NEBE HAU HATENE (4ª Parte)

(4ª Parte)
.
SASIN IDA: RENETIL NEBEE HAU HATENE ENTRE 1986 HO 2000
.
Prosesu Harii RENETIL
.
Carlos da Silva L.F.R.Saky*
.
Luta ba libertasaun ho ukun an povo ida nian la haketak an ho papel ninia ema foin sa’e sira. Bele haree oin-sa ema foin sa’e sira Indonezia ho eks-kolonia protuguesas nian husi Afrika, iha periodu insurreisaun nasional, jerasaun foin sa’e sira luta la kuinese kole ba ukun an. Motivu nebee lori estudante sira Timoroan konkretiza nia mehi hodi halo funu hasoru Indonezia iha rai Timor Lorosa’e, ho base iha Indonezia, la’os de’it tanba espiritu nasionalista nebee makaas, maibe mos hetan inspirasaun ho influensia husi funu libertasaun Indonezia nian rasik, nunee mos funu estudantes sira husi Angola, Guine-Bissau ho Cabo-Verde nian. Iha anos 20, estudantes indoneziu sira hanesan Moehamad Hatta, Nazir Pamontjak, Ahmad Soebandrio, A.A. Maramis, Darmawan Mangoenkoesoemo ho sira seluk, harii iha Holand organizasaun Indonesische Vereeniging. Ikus mai sira muda organizasaun nee ba iha Perhimpunan Indonésia hodi hahu luta ba Indonesia nia ukun an. Estudantes sira husi Afrika mos tuir dalan ida nee. Iha inan 1956, estudantes sira hanesan Agostinho Neto (husi Angola) ho Amílcar Cabral (husi Guine-Bissau) hahu luta ukun an ba sira nia rain (Angola, Guine-Bissau ho Cabo Verde) husi Portugal. Iha Lisboa, Amílcar Cabral, hamutuk ho Agostinho Neto, Mário de Andrade, Marcelino dos Santos ho Francisco José Tenreiro harii klandestinamente Centro de Estudos Africanos, ho objektivu kulturais ho politikas.
.
Historia sira nee repete hikas iha Indonezia, estudante sira Timoroan, nebee estuda iha okupante nia rain, iha sorin ida, organiza-an iha klandestina hodi halo funu hasoru okupasaun iha Indonezia nia rain rasik, no iha sorin seluk, buka hatama no estimula sira nia kolegas sira, nebee estuda iha Timor, atu hothotu tuir dalan hanesan hodi funu ba libertasaun rai Timor Lorosae nian.
.
Estudante sira nudar projektu diak ida ba militar sira. Sira hotu hadau malu, oin-sa kontrola no hetan apoiu husi estudante sira. Se maka kontrola no hetan apoiu husi estudante sira, hetan kedan promosaun, tanba kontrola estudante sira hanesan buat susesu boot ida. La’os hanesan projektu ida hodi hetan promosaun de’it, maibe mos hanesan kampu ida hodi halibur riku. Militar sira halo projektu haruka ba Jakarta hodi buka osan atu tulun estudantes sira, maibe osan sira nee mai, tama hotu iha sira nia bolsa, la’os ba estudante sira.
.
Estudante sira hatene militar sira nia politika nee. Tan nee, iha tinan 1987, estudante sira iha Bali mos hakarak aproveita. Liu husi IMPETTU (Ikatan Mahasiswa da Pelajar Timor Timur) -Bali, halo “proposta” ida ba KODAM IX UDAYANA (Komando Militar Rejiaun nebee tuur iha Bali no hako’ak tomak provinsia Bali, NTT, NTB ho Timor Lorsa’e), husu aviaun “Hercules” ida atu tula sira ba halo KERSOS (Kerja Sosial - tipu estaziu ou serbisu hamutuk ho populasaun iha aldeias) iha Timor Lorosa’e. Militar sira simu diak proposta nee, sira hanoin fo buat sira nee hotu, bele kontrola no manan estudante sira nia laran hodi halo sira labele hanoin ukun-an. Sira fo aviaun “Hercules” ida, tula estudante sira ba mai Timor, la selu bintes ida, sa’e gratis. Lucas da Costa iha papel boot iha negosia projektu ida nee ho militar sira. Iha tempu neba, nia hanesan xefe IMPETTU-Bali nian.
.
Iha fulan Agustu, tempu ferias naruk, estudante sira, hamutuk atus ida resin, semo ho “Hercules” ba Timor Lorosa’e. To’o iha Timor, fahe estudante sira ba grupo tolu. Grupu ida ba serbisu hamutuk ho populasaun iha Lai-Soru-Lai (Kelikai/Baukau), grupu ida iha Kasalekimanu no seluk iha Kribas. Fatin rua ikus halo parte distrito Manatuto hotu.
.
Hau la tuir Herkules, hau ba antes tiha ho aviaun Garuda, ba tuir “prajabatan” hodi bele sai full funsionariu. Sei iha SMA kelas tiha, hau ho Timoroan sira seluk tuir teste sai funsionariu nian. Hau halo parte ema na’in sianulu nebee pasa teste husi total ema rihun ida. Sira tau iha serbisu iha Departamentu SOSPOL. Maibe hau la to’o tama serbisu to’o ba tiha kotinua estudus iha Indonesia. Maski nunee fula-fulan simu osan funsionariu nian. Iha Dili, dala ida hau sente ulun moras, hau ba konsulta iha Klinika Polisia nian ida iha Merkadu Munisipal nia oin, iha Kintal Ki’ik, polisia nebee fo konsulta, la’os de’it fo ai-moruk, maibe fo moral ba hau atu labele halo hanesan estudante sira nebee husu aziliu politiku iha embaixada iha Holanda, iha 1986. Hanesan baibain subar ita nia hanoin hodi funumaluk labele hatene, hau dehan ba polisia nee: “Hau funsionariu publiku, fula-fulan simu bolsa de estudo ho salariu funsionariu nian. Tuir sira atu manan sa-ida”? Nia fiar los.
.
Militar sira laran ksolok tebes ho projektu KERSOS nee, la’os de’it atu hetan osan barak, maibe hatudu ba Jakarta katak, estudante sira ho militar sira serbisu hamutuk diak tebes. Ida nee hanesan kreditu ida hodi bele hetan promosaun ba sira nebee envolve direkta iha projektu nee. Maski nunee, estudante sira mos la lakon buat ida, maibe manan buat barak. La’os de’it sa’e aviaun gratis hodi fila ba nian rain halo KERSOS” no aproveita hodi haree nia familia sira, maibe, liliu ba sira nasionalista, konsegue duni objektivu prinsipal nebee sira hakarak, buka hatene populasaun, iha aldeias, nia hanoin kona ba Timor nia loron oin. Iha tempu neba, Brigadeiro Adolf Sahala Rajagukguk maka hanesan Komandante KODAM IX UDAYANA nian. Rajagukguk ema husi Sumatera, kristaun i assassino boot ida. Durante nia halo nia knaar iha Timor, Timoroan nasionalistas barak mate iha nia liman.
.
Estudante sira nebee tuir KERSOS, nem hothotu nasionalistas, organizadores balu ho tan sira balu de’it maka nasionalista. Populasaun mos hatene, ho se maka sira bele ko’alia i ho se mak sira labele ko’alia. Tuir La’Sama, populasaun sira hatene sani ho interpreta movimentu no lia-fuan ida-idak nebee estudante nasionalista sira ho la nasionalista sira ko’alia ba sira. Iha kontaktu direkta ho populasaun nee, estudante sira persebe katak, populasaun tau fiar no laran metin ba estudante sira hodi bele kontinua funu ba libertasaun Timor Lorosa’e nian.
.
Buat sira nee hotu, hanesan ahi ida, sunu makaas liu tan estudante sira nebee iha ona espiritu nasionalista atu la’o ba oin nafatin. Ho estimulus nebee hetan husi populasaun fo motivu makaas ba estudante sira hodi hamoris RENETIL, hodi funu iha povu liman mamuk (indefeso) no oprimidu nia sorin.
.
Fila husi KERSOS, estudante nasionalista sira buka malu halo reuniaun fila-fila atu lori la’o hanoin ukun-an ba oin, maski sei sidi-sidi hela.
.
Iha 1988, Acacio Fonseca mate iha Semarang (Java Central). Acacio, komandante Bataillaun “MENWA” (Resimen Mahasiswa ou Estudantes universitarius nebee hetan treinu militar) iha Semarang nian, buka salva javanes oan ida monu tama iha posu laran, infelizmente, nia la’os la konsegue de’it sala javanes oan, maibe nia mos mate iha posu laran tanba dada iis la hetan.
.
Acacio, adjunto Solan nia alin, Joaquim Fonseca ou Russuo nia maun, nia isin mate haruka fila ba Dili liu husi Denpasar. Hanesan solidariedade entre estudante sira no tuir hato’o kondulensia ba nia família sira, estudante sira iha Bali, kalan ida tomak, hader akompanha mate isin nebee rai iha Igreja ida iha Kuta.
.
Iha hader mate nee, foin ami hetan no ko’alia nakloke ho Lucas da Costa. Foufoun estudante nasionalista sira hothotu ta’uk Lucas, balu atu baku tan nian, tanba ema hotu dehan nia serbisu ba militar sira. Ema hotu dehan Lucas halo jogo duplo i bele los. Nudar eks-dirigente Fretilin nian ida, hanesan baibain membru Fretilin sira seluk nebee rende ona ou militar sira kaer, serbisu ho militar sira hodi bele moris. Maibe Lucas la’os serbisu de’it ho militar sira, nudar Timoroan nebee hadomin nia rain, nia mos serbisu ba ukun an. Maski serbisu ho militar sira iha anos 80 nia laran, Lucas la trai nia maluk sira nebee sira serbisu hamutuk ba ukun an.
.
Iha hader mate isin Acacio nian, ami aproveita truka hanoin no foin persebe katak, afinal Lucas la’os hanesan ema hanoin, katak nia serbisu 100% ho militar sira. Iha kalan nee, Lucas ko’alia barak kona ba Timoroan sira soe ba Atauro. Tuir nia, sira na’in rua Filomeno Paixão (agora tenente coronel iha F-FDTL), tuir kontribui hotu ba haruka dadur sira ba Atauro. Nia dehan, se Timoroan sira nebee militar sira deskonfia makaas ou sira nebee iha familia sei reziste iha ai-laran, se la haruka ba Atauro, militar sira sei oho ida-ida to’o mohu, mundu la sei hatene no ninia impaktu politika mos la iha. Diak liu haruka sira ba Atauro hodi militar sira labele oho iha sorin ida, no iha sorin seluk, Cruz Vermelha Internacional ho Organizasoens Direitus Humanus nian bele vizita sira. Ho nunee maka mundu tomak sei hatene iha dadur politika barak iha Autauro. Tuir mos Lucas, foufoun sira sujere ba militar sira, atu tau dadur sira iha Weberek ho objectivu rua: ida, hodi fo hanoin hikas katak fatin nee mos uluk malae portugues sira uza hodi dadur Timoroan sira no rua), tau hamutuk dadur sira iha neba hodi sira halo to'os ho natar hodi guerrilleiro sira mos bele aproveita hodi moris ho kontinua funu. Maibe militar sira la simu sira nia ideias ho razaun katak dadur sira sei bele halo kontaktu ho guerrilleirus sira, neduni diak liu lori sira ba Atauro. Maski la konsegue tau dadur sira iha Weberek, sira konsegue hetan nafatin objektivu seluk hodi salava dadur sira ho internasionaliza problema Timor Lorosa’e nian.
.
Ita rekuinese, Timoroan sira dadur iha Atauro terus duni, tenki adapta an ba realidade seluk ho ambiente seluk. Husik hela nia knua ho familia sira seluk ba kotuk hodi hahu vida foun nebee la fasil i husi zero. Maibe mos tenki rekuinese, politika deportasaun nee mos lori vantazem boot tebes ba Rezistensia no iha ninia pontu positivu rua: ida, buka salva Timoroan sira husi mate no rua, hatudu ba Komunidade Internasional katak bainhira iha deportadus no dadur politika barak iha Atauro, nee signifika sei iha rezistensia, Timor sei funu nafatin ba nia ukun-an. Seluk ho nee, bele mos hasai informasaun ho dokumentus ba liur, kuandu Cruz Vermelha vizita dadur sira iha fatin nee. Maibe, dadur sira ho Timoroan sira nebee ladun hatene estratejia funu nian, nebee kompleksu tebes, kunsidera Lucas da Costa ho Filomeno Paixão hanesan ema traidor.
.
Husi ko’alia iha Kuta, ko’alia kona ba ukun-an intesifika makaas liu tan. Husi nee halo ami halo reuniaun klandestina fila-fila, dala ruma iha “kost, dala ruma iha pesina ida iha arredores Denpasar nian ou iha tasi ibun. Ami hili fatin sira hanesan pesinas ou tasi ibun hodi ses husi deskonfiansas militares sira nian, nunee mos husi estudante sira Timoroan nebee la apoia ukun-an.
.
Depois de halo reuniaun dala barak, ami to’o iha konkluzaun, atu funu diak liu, tenki iha organizasaun ida nebee estrutura diak. Ami balu kumprende português, tanba uluk eskola to’o 3ª ho 4ª klasse, maibe iha difikuldade boot iha hakerek ho ko’alia, tanba kleur ona la iha kontaktu ho lian portugues. Lucas la’os senior liu de’it ami iha otas ho estudus, maibe nia mos domina portugues ho diak. Dokumentus RENETIL nian barak, haruka ba ai-laran ou ba tasi balu iha lian portugues, maior parte Lucas mak hakerek. Tanba ninia portugues diak, iha Portugal ema balu dehan Padre sira mak hakerek, maibe la los. Depois de ami tau hanoin hamutuk, Lucas simu responsabilidade hakerek tekstu proklamasaun “insurreição” (kebangkitan) politika estudante sira nian iha lian português, hanesan hakerek ona iha leten. Proklamasaun nee halo iha kalan, iha Denpasar/Bali, iha Jalan Pulau Ambon, nº 26C, Sanglah, iha Adolfo Fontes nia kost. Iha kalan nee kedas foti Fernando de Araújo nebee kuinese ho naran klandestina La’Sama ba sekretariu-jeral ho José A.M.X. Gonçalves (Si’ak) ba vise-sekretariu jeral. Juaramento hotu, hothotu hako’ak malu ho hahu halo aktividade formalmente iha organizasaun ida nia okos.
.
Foufoun, Jose Turquel (kuinese liu ho naran Zito Turquel) mos tuir hotu reuniaun atu harii RENETIL. Ami tuir hamutuk dala ida iha pesina ida, hau haluha ona fatin nee nia naran, i ami balu hanoin atu fo fiar ba nia mak atu prepara tekstu proklamasaun. Maibe, depois de loron balu, ami hetan informasaun katak, nia uluk re’i bandeira Merah Putih, bandeira Indonesia nian. Bazeia ba informasaun nee i evita possiveis infiltrasaun ruma, mak ikus mai ami la envolve ona nia to’o harii RENETIL ho Timor ukun an. Independentemente ho informasaun nee los ou lae, kuaze estudantes hotu deskonfia Zito Turquel. Dala ida, iha 1989, estudantes nasionalistas lubun boot ida, halibur iha Si'ak nia fatin, iha Sesetan, halo refleksaun kona ba loron 25 de Abril. Estudante sira halo refleksaun liu husi diskursu publik. Iha altura nee, Ligia Ximenes seidauk sai ba Portugal, nia nudar feto estudante ida nebee brani, halo diskursu ida defende direitu ukun an ba Timoroan sira. Zito Turquel mos partisipa hotu. Depois de Ligia nia diskursu, Zito Turquel nebee ibun boot, nia mos hamrik halo diskursu nasionalista ho bombastika ida, infelizmente, diskursu nee taka ho “Viva APODETI”. Nia buka hadi'a fali, maibe estudante sira nebee partisipa iha evento nee deskonfia tan de'it. La hatene, por sem querer ou lae, ou tanba hanoin APODETI nian mak sei nakonun iha ulun mak viva sai nee. Ikus mai, kuandu hahu ona prosesu atu la’o ba referendum iha 1999, tuir estudante sira estuda iha Denpasar katak, Zito halo kampañe ba autonomia.
.
RENETIL nudar organizasaun moris espontaneamente, katak la’os hetan “sugestão (usulan) ou ulun boot Rezistensia nian ruma maka husu ou fo hanoin atu harii. Povu nia terus no mate, Revolta Manufahi iha 1912, Revolta 1959 iha Uatu-Lari, Uatu-Carbau ho Viqueque kontra kolonialista português ho movimentu ukun an nebee diriji husi FRETILIN iha 1975, nunee mos funu libertasaun Indonezia ho rai sira eks-kolonias portuguesas nian iha Afrika mak dudu ami hodi hamrik ho funu ba ukun an.
.
Buat hothotu hakat husi espiritu no vontade funu no defende direitu povu Timor Lorosa’e nian: Ukun-an total ho kompleta ba Timor Lorosa’e. Ida nee maka marka diferensa entre RENETIL ho organizosoens juvenis ho estudantis sira seluk Timor nian, nebee maior parte, ulun sira Resistensia nian mak harii ou haruka harii.
.
Depois de RENETIL moris, liu fulan balu, foin buka dalan halo kontaktu ho Frente Armada, ho grupus klandestina sira seluk no mos ho Frente Diplomatika. Iha tempu neba, atu halo kontaktus no koordenasaun ho frente sira nee susar tebes, tanba falta meius de komunikasaun. Dala ruma dokomentos balu husi liur nian, desaktualizado tiha ona, ninia letra sai mos hotu ona i susar lee, ami sei lori lapizeira karega husi leten depois halo kopia fahe ba malu le. Hothotu sinti kontente ho informasaun nebee desaktualiazo ona. Balu la kumprende portugues haree naran Timor-Leste de’it sira kontente mate, maibe la hatene sa-ida lolos mak hato’o husi notisia.
.
Iha tinan 1975 to’o 1988 nia laran, rejime Jakarta halo blokeiu metin ba rai Timor Lorosa’e. Blokeiu nee hahu uluk ho oho jornalsitas estranjeirus na’in lima nebee halo “cobertura” (liputan) ba invazaun Indonezia nian iha fronteira, iha tinan 1975. Tuir mai halo ema estranjeirus sira labele tama iha Timor. Timoroan sira rasik mos bok-an la diak. Ba to’os ho natar mos tenki lori “surat jalan” (guia de marcha). Iha “pemukiman” (campo de concentração) ho subdistritus sira nebee sei iha Rezistensia Armada, militar Indonezia sira obriga populasaun halo lutu hadulas fatin sira nee, la’os atu kontrola de’it infiltrasaun FALINTIL nian maibe atu evita mos populasaun atu halo kontaktu no fo tulun ba guerrilleirus sira. Iha posto Uatu-Lari nian, militar sira haruka povo halo lutu hadulas tomak posto nee. Husik hela oda matan balu, ema sai ba tos ho natar, maibe sira kontrola metin ema sai tama. Iha situasaun sira nunee nia laran, susar tebes atu halo kontaktu entre Frente Armada ho populasaun, nunee mos ho Frente Diplomatika. Guerrilla moris izolada no “mensagens” husi Frente Armada nian lori tempu naruk tebes foin to’o iha sidades ou to’o iha tasi-balu. Guerrilla ladun hetan apoiu makaas husi populasaun, jovens ho estudantes. Buat sira nee hotu mosu tanba blokeu, tanba falta de informasaun kona ba Rezistensia Armada nunee mos husi Frente Diplomatika ladun halo kampainye makaas tanba difikuldades oioin nebee sira hasoru iha tasi-balu. Iha Timor, sira nebee dezenvolve aktividade klandestinas, hala’o serbisu individualmente ou hala’o iha grupus ki’ik nebee aktua ho forma ida klandestina tebes (ultra-klandestina). Tanba buat hothotu halo individualmente ou liu husi familia ou iha grupo ki’ik nebee la iha koordenasaun ba malu, mak susar tebes organiza aksaun boot. Iha periodo sira nebee difisil tebes nee, RENETIL ninia kontaktu ba Comando da Luta halo liu husi OJECTIL (Organização da Juventude e Estudantil Católica de Timor-Leste), organizaun jovens Catolicos sira nian, nebee luta klandestinamente ba ukun rasik an.
.
Frente Klandestina foin estruturado diak ou iha Dreksaun Nasional ida iha tinan 1990, depois de CNRM hamosu ninia estrutura nasional ida, nebee bolu Comite Executivo da Frente Klandestina (CE/FC), iha nebee foti Constancio Pinto (Terus) nudar nia sekretariu. Hahu husi nee mak foin organiza ho koordena sebisu la’o diak liu oan, tanba iha ona orgaun nasional ida mak tau matan ba aktividades klandestinas nian. Desde ida nee, RENETIL nia kontaktu ho Frente Klandestina ho Armada liu hotu husi Terus ho CE/FC. Antes de mosu CE/FC, grupu ou individu ida-idak halo ninia ligasaun ba FALINTIL sira iha ai-laran no ida-idak halo nia serbisu mesa-mesak, ladun iha kordenasaun ba malu. Tanba mos ida nee maka ladun mosu aksaun signifikativa iha dekada 80 nia laran.
.
Hanesan ohin temi ona iha leten, estudantes sira la iha liu kontaktu ho Frente Klandestina nebee seidauk estrutura diak. Iha periodu sira nee, Rezistensia Armada hasoru difikuldades barak, la’os de’it iha aspektu komunikasaun maibe mos ekonomika. La iha rai tasi-balu ida fo tulun ba Rezistensia iha rai laran. Sadere ba faktu ho preokupasaun sira nee, estudante sira hamoris RENETIL, la’os de’it buka atu sobu lutu blokeiu ho izolamentu nebee Indonezia halo ba Timor Lorosa’e, buka mos atu internasionaliza lia Timor Lorosa’e nian, nunee mos fo tulun ba Rezistensia Armada, la’os de’it hodi hametin nafatin kontinuidade funu nian, maibe buka tulun Komandu da Luta hodi mobiliza Timoroan sira hotu ba iha funu libertasaun Timor Lorosa’e nian.
.
Iha 1989 nia laran, depois de RENETIL moris, Eng. Mario Carrascalão mos konsegue sobu blokeiu nebee Jakarta halo ba Timor. Ho presaun Mario Carrascalão ho Komunidade Internasional nian, Jakarta aseita loke rai Timor Lorosa’e ba iha rai seluk, iha nebee loke dalan ba turista sira tama sai iha Timor, maski sei halo kontrole makaas. Ida nee hanesan pontu pozitivu ida husi politika Mario Carrascalão nian. Ho “abertura” (keterbuakan) nee la’os de’it bele tulun ema Timor nian moris, maibe halo ema rai seluk mos bele haree sa-ida maka mosu iha rai Timor Lorosa’e.
.
Iha tempu nebee harii RENETIL, mosu hanoin rua, balu hakarak organizasaun nee lori naran MONALET (Movimento Nacional dos Estudantes de Timor) no seluk hakarak lori RENETIL. To’o ikus, hothotu to’o iha konsensu lori naran RENETIL ho razaun termu rezistensia maka naton liu, tanba presiza organiza estudante sira hodi halo rezistensia hasoru okupasaun ho injustisas oioin nebee mosu iha rai Timor Lorosa’e.
.
RENETIL foufoun nudar organizasaun partidaria ida, organiazasaun estudantil Fretilin nian. Maski partidaria, organizasaun nee dada estudante nasionalistas barak ona ba nia sorin, la haree sira nia inan-aman mai husi partidu nebee. Iha tempo neba, la iha estudante ida maka iha simpatia ba UDT (União Democratica Timorense), sira haree partidu nee hanesan oportunista, traidor no integracionista, nebee nunka luta ba povu Timor nian diak. Sira la simpatia liu tan ho APODETI (Associação Popular Democratica de Timor) tanba partidu ida nee desde uluk kedas defende integrasaun.
.
Buat nebee hanesan “surpresa” (kejutan) liu mak ida nee, estudantes nasionalsita sira hothotu la gosta APODETI ho UDT, maibe, maioria husi estudante sira nee, ninia familia ou aman sira, mai husi partido rua nee. Tuir estudus nebee ami halo, to’o iha 1996, nota katak, 48% kuadros RENETIL nian mai husi estudante sira nebee aman sira APODETI, 26% husi aman sira UDT, 24% mai husi aman sira FRETILIN no 2% mai husi sira nebee inan-aman la tuir partidu politika ida. Ida nee reflekte katak, sira nebee mai husi FRETILIN tanba ta’uk terus ou mate ou tanba la manan konsiensia lalais atu funu ba ukun-an ou la fiar ona Timor sei hetan ukun-an tanba kudrus medius ho superiores FRETILIN nian barak maka tun husi ai-laran mai rende ba Indonezia. Balu militar sira oho, barak mos sai kolobarador diak Indonezia nian nebee halo perseguisaun makaas ba guerrilleirus sira iha ai-laran, no hamutuk ho polisia sekreta ho militar sira, buka sobu rede klandestina nebee iha. La’Sama ho Si’ak, Sekretariu-Jeral ho Vise-Sekretariu Jeral RENETIL nian mai husi familia APODETI nian nunee mos maioria husi membrus fundadores barak mak la mai husi FRETILIN, maski sira hotu nudar militante partidu nee nian iha tempu neba.
.
Estudante balu, bainhira hatene, sira nebee funda RENETIL ou quadros ho militantes barak mai husi familia APODETI nian, sira dehan nunee: “Sira nee APODETI nia oan, sira agora trai tiha ona sira nian aman sira”. Uluk hau hatan ba estudante sira nee nunee: “Partido la iha oan, tanba partido nunka iha fen. Ema mak iha oan. Aman ho oan la hanesan, ida-idak iha nia hanoin”. Konviksaun ho konsiensia politika la hanesan ho relijiaun, nebee kosok oan ida foin moris mai, inan aman mak determina, alias inan aman lori ba Igreja hodi sarani lalais tiha hodi sai ema Katoliku. Konsiensia politika la’os mai husi buat jenetika ida, maibe realidade politika, sosial ho ekonomika mak forma ema nia konsiensia” hanesan Karl Marx dehan. Realidade politika, sosial ho ekonomika Timor nian iha okupasaun Indonesia nia okos nebee nakonun ho krueldade, opressaun ho injustisas oioin mak forma estudantes sira nian konsiensia hodi halo funu hasoru Indonesia no buka ukun-an ba rai Timor Lorosa’e. Estudante sira nebee mai husi familia FRETILIN, sira mos funu ba ukun-an la’os tanba inan aman husi partido ida nee, maibe realidade mak forma sira nian konsiensia. Karik inan aman nia prinsipiu politiku maka determina oan sira nian opsaun karik, mak ita la sei hetan oan ruma husi familia FRETILIN defende integrasaun, maibe tanba realidade mak forma sira nian konsiensia, tanba nee, mak ita mos la hakfodak, haree sira balu husi familia FRETILIN defende integrasaun tuir sira nia konsiensia ho interese rasik ou tanba la manan konsiensia kona ba realidades nebee iha. Eurico Guterres, hau sei bolu sobrinho, nudar izemplo ida, familia tomak Fretilin, aman Falintil no mate ba ukun an, maibe nia sai komandante boot milisia Aitarak nian hodi defende integrasaun ou autonomia.
.
Tanba blokeiu total iha informasoens nebee rejime Jakarta halo, nem elementu RENETIL ida hatene katak iha “Covergência Nacionalista” entre FRETILIN ho UDT iha Portugal. Estudantes kuaze hothotu la iha simpatia ba UDT, haree partidu nee hanesan oportunista no la konsistente iha ninia orietasaun politika. Foufoun defende federasaun Timor ho Portugal, tuir mai defende ukun-an maibe prepara diak lai, ikus liu halo golpe no defende fali integrasaun. Aat liu maka halo golpe, depois halai ses ba Indonezia, iha nebee, “convida” militares Indonezia sira hodi halo sukun tama (invasão) mai iha Timor Lorosa’e. Francisco Lopes da Cruz, prezidenti UDT nian, defende integrasaun makaas liu du ke ema sira APODETI rasik. Eng. Mario Carrascalão, “governador Indonezia” nian iha Timor, membru fundador UDT nian, iha tempu neba mos defende makaas integrasaun. Buat sira nee hotu halo estudantes sira lakon fiar no simpatia ba UDT.
.
Ikus mai, foin hatene, iha Portugal, iha Komisaun Politika UDT nian, iha lideransa Moises Amaral nia okos, sei defende nafatin prinsipiu UDT nian nebee defende direitu autodeterminasaun ho ukun rasik-an ba rai Timor Lorosa’e. Maibe la konvense estudante sira, tanba UDT kaer metin nafatin Francisco Lopes da Cruz hanesan prezidenti partidu nian. Ulun boot UDT nian balu, tuir informasaun nebee to’o iha ami nia tilun, sira la hasai (explusa) Lopes da Cruz husi prezidenti UDT nian tanba, sira kunsidera Lopes da Cruz hanesan dadur Indonezia nian. Explikasaun ida nee la tama ulun no “ridículo” (halo kabun makili) tebes ba Estudante sira. Estudante sira nia rasiusiniu la simu eksplikasaun nee. Ema ida moris diak ho hetan pozisaun diak oioin iha administrasaun Indonezia nia okos, oin-sa maka bele dehan nia dadur? Halo reaksaun ba eksplikasaun nee, hau dehan ba kolega balu nunee: “Oin-sa maka Lopes da Cruz sai daur Indonezia nian, se nia haris loroloron ho aqua no hemu serveza hodi hamate nia hamrok, enkuantu dadur Timoroan sira seluk, nem iha we turu ida atu hemu»?
.
Tanba UDT nia pozisoens nebee la klaru no la konsistente nee sai hanesan faktor ida nebee susar dada estudante sira nia simpatia, la’os husi de’it militantes ho simpatizantes RENETIL nian, maibe mos husi maioria populasaun, inklui mos militante sira UDT nian balu.
.
Foin iha 1993 maka UDT hola pozisaun klaru, hasai tiha Lopes da Cruz husi prezidenti UDT nian no truka fali ho Eng. João Carrascalão. Depois de hasai Lopes da Cruz husi prezidenti UDT nian no atu reforsa politika unidade nasional, RENETIL buka serbisu hamutuk ho partidu politiku hothotu, inkluindu UDT, iha lideransa CNRM nia okos.
.
* Fundador RENETIL

20090619

SASIN IDA KONA BA RENETIL 3ª Parte Prosessu to'o Harii RENETIL

(3ª Parte)
.
SASIN IDA: RENETIL NEBEE HAU HATENE ENTRE 1986 HO 2000
Prosessu to’o Harii RENETIL
.
Carlos da Silva L.F.R. Saky*
.
Iha dekada 80, Governu Jakarta hahu muda nia politika, iha rai laran ladun hanesan problema boot ona ba Jakarta, basaa, Rezistensia iha frente armada ladun makaas, aktividade sira klandestina nian ladun halo sinti autoridade Jakarta ho nia militar sira. Iha grupo klandestina kikuan balu nebee halo serbisu klandestina tebes (ultra-clandestina), la halo ameasa boot ruma ba okupante sira. La iha aksaun boot ruma nebee envolve ema barak, tanba aktividades hothotu fila liu ba assegura dokumentu sira sai tama Timor ou fo apoio lojistiku ba Resistência Armada. Bele dehan, iha período ida nee, la iha organizasaun klandestina ida, nebee, hetan estruturasaun diak no funsiona efikazmente hodi halo nakdoko okupante sira.
.
Iha frente diplomatika, unika frente nebee sei sai problema boot, la’os tanba frente diplomatika Resistensia nian makaas liu, maibe tanba Komunidade Internasional, liliu ONU lakohi rekuinese politika integrasaun nebee obriga liu husi invazaun ho okupasaun militar. Problema Timor Lorosa’e hanesan fatuk rahun ida iha Indonezia nia sapatu laran. Batailla ida nee mak Indonesia hakarak manan, maibe presiza tulun husi povo nebee moris iha rai laran. Tanba nee, Jakarta hahu muda nia politika hodi buka manan komunidade internasional ho timoroan sira nia laran liu husi “política persuasiva” (politik pembujukan).
.
Atu bele hetan apoiu internasional no manan povu Timor nia laran, liliu jerasaun tuan, Jakarta liu husi Governu Lokal, haruka estudantes Timoroan barak ba estuda iha provinsia sira Indonezia nian. Jakarta hanoin jerasaun foun sira kontente tebes ona ho integrasaun Timor Lorsa’e nian ba Indonezia. Maioria husi estudante sira nee ba estuda iha Indonezia hahu iha tinan 1985. Barak liu mak estuda iha Bali no iha sidades oioin iha Jawa.
.
Haruka estudantes ba estuda ho objektivu barak. Ba Eng. Mário Carrascalão, “governador boneko Indonezia” nian iha Timor, nebee promove projektu edukasaun, iha objektivu rua: Ida, buka forma kuadrus Timoroan hodi bele tulun hala’o administrasaun lokal Timor nian. Rua, dada Timoroan sira nian simpatia, la’os de’it liu husi haruka jovem sira ba estuda, maibe mos buka manan katuas ho ferik sira nia laran, hanesan politika nebee nia halo, iha hahu nia karreira politika nudar governador, iha nebee, iha sesta-sesta, nia loke nia gabineti ba publiku, hodi simu ho rona Timoroan sira nia keisas kona militares indonezius nia hahalok aat iha Timor ou kona ba difikuldades ekonomikas oioin nebee timoroan sira hasoru.
.
Haree husi lidun humanitariu ho formasaun kuadrus nian, ita tenki rekuinese susesus signifikativus nebee Carrascalão halo. Nia konsegue forma timoroan barak iha area oioin, independentemente iha ou la iha kualidade. Ba timoroan sira la iha serbisu (desempregado) no kiak, nia tulun duni balu, hanesan tulun hadi’a sira nia uma ho seluseluk tan. Maibe iha nivel politika la iha mudansa ruma, militares sira kontinua duni, kaer, dadur, halo torturas, viola no oho nafatin Timoroan sira iha sorin ida, iha sorin seluk nasionalistas sira nebee iha konviksaun, tuba rai metin nafatin hodi defende nian direitus ba autodeterminasaun ho ukun-an.
.
Ba rejime Jakarta, nebee fo tulun makaas ba projektu edukasaun Carrascalão nian, iha objektivu politika ida de’it: dada estudantes ho timoroan hothotu nia simpatia hodi bele aselera prosesu integrasaun. Ho mos projektu nee hodi hatudu ba komunidade internasional katak, Indonezia iha interese makaas dezenvolve no forma timoroan sira, la hanesan ho Portugal nebee iha sekulu hat resin nia laran, forma de’it “licenciado” (sarjana) rua.
.
Portugal la hakas-an forma Timoroan sira, tuir aman sira konta ba oan sira, “diak liu lalika fo kaneta ho kadernu (alias, lalika eduka sira) ba timoroan sira. Fo de’it aisuak ba sira hodi ba halo toos ho natar. Tanba se sira hatene kaer kaneta ho livru, sira sei duni ita loron la manas”. Indonezia hanoin oin-seluk. Timoroan sira sei laran ksolok tebes ho integrasaun no hakarak sai ema Indonezia rohan laek, bainhira haruka sira ba eskola no hanorin Pancasila (ideologia Estado Indonezia nian ) beibeik ba sira, tanba sira la sei haluha Indonezia nia favor. Estudante sira nee rasik sei tulun taka Portugal ho ONU nia ibun bainhira sira eskola matenek hotu ona hanesan Eng. Mario Carrascalão, nebee buka taka komunidade internasional nia ibun ho matan iha ONU. Maibe, buat nebee mosu oin-seluk ho Jakarta nia hanoin. Favor la iha relasaun ho direitu ba ukun-an. Jovens ho estudante sira, nebee Jakarta eduka iha nian eskolas, husi ki’ik to’o iha universidade, sira nee maka sai bomba ida perigozu tebes ba okupasaun Indonezia nian iha Timor.
.
Rejime Jakarta hanoin, estudantes sira nee hetan ona bolsa de estudu, sira sei kontente tebes hanesan ema Indonezia sira seluk, no sira nee rasik, sei bele tulun Jakarta atu konvense nia aman ho maun-alin sira atu haluha tiha funu ba ukun-an. Jakarta mos hanoin, bainhira estudante sira nee hasai kursu ona, bele lori sira ba halo kampainye hodi defende integrasaun, hanesan sira instrumentaliza Eng. Mário Carrascalão, nebee defende makaas integrasaun iha tinan 80 nia laran iha ONU no iha foruns internasionais oioin. Jakarta hakarak utiliza timoroan formadu sira, nudar instrumentu politika hodi konvense ONU ho komunidade internasional hodi bele simu ninia kbi’it iha rai Timor Lorosa’e. Estudante Timoroan balu halo tuir duni Indonezia nia hakarak, fo an sai instrumento Indonesia nian, hanesan Basilio de Araujo, Domingos Koli, Mateus Maia ho sira seluk tan, nebee defende integrasaun ou autonomia makaas tebes, antes i durante kampaña ba referendum. Sira nee defende integrasaun ou autonomia ho konviksaun duni, tan nee, depois de Timor Lorosa’e hetan nia ukun an, sira lakohi hela iha Timor, sira desidi sai sidadaun Indonezia.
.
Estudante sira nebee hetan bolsa de estudo no haruka ba estuda iha Indonesia, la’os naran ba de’it, tenki tuir teste todan ida. La’os de’it tenki iha notas diak maibe tenki tuir buat nebee bolu “Clearence Test”. Teste nee husi KOPSKAM (Komando Operasi Keamanan) ho Departamento SOSPOL (Sosial Politik) Lokal mak fo. Ninia objektivu buka hatene tuir pozisaun politika estudantes ida-idak nian, apoia ka anti integrasaun. Atu bele kontinua estudus, inkluindu ami grupo kikuan nebee iha konsiensia politika ho fo atensaun ba hakat politika Jakarta nian ida-idak, no ikus mai harii RENETIL, hothotu hatan entrevista ho preense dokumentos ho afirmasaun sira falsu katak, ami hotu kontente tebes ona ho integrasaun i tenki hamohu GPK (Gerakan Pengacau Keamanan) lalais hodi asselera dezenvolvimento iha Timor. GPK sigla ida militar sira uza hodi refere ba FALINTIL, nebee tuir sira nudar grupu dezestabilidor ba seguransa, nebee la barak, maibe, sei tuba rai metin iha foho no ai-laran Timor Lorosa’e nian. Karik estudante sira hateten la defende integrasaun, bele hasoru difikuldades boot oioin. La’os lakon bolsa no la kontinua nia estudos de’it, maibe bele sai dadur ou mate. Tanba nee, tenki rekorre bosok, hodi bele kontinua estudos iha sorin ida i iha sorin seluk bele realiza hanoin sira reforsa funu ba ukun rasik an.
.
Iha tempu neba, ko’alia politika kona ba ukun-an hanesan buat tabu ida, hanesan los Timor iha tempu uluk, iha ditador Salazar nia okos. Buat nebee bele ko’alia maka “politik pembangunan” (política de desenvolvimento) iha Jakarta nia okos.
.
Dala ruma, iha militar ho autoridade sira Indonesia nia oin, ami foti “pancasila” ba lalehan, hanesan ami maka Indonezia liu du ke ema javanes rasik. Atu hetan konfiansa liu tan, ami balu to'o ekstremu liu tan, husu ba militar sira hamohu “GPK” lalais hodi fo fatin ba dezenvolvimento ho paz, maibe afirmasaun hirak nee hotu, hanesan estratejia ida, hodi lohi militar ho autoridade sira, hodi labele deskobre ami nia pozisaun politika iha sorin ida i iha sorin seluk hodi bele hetan bolsa de estudo (beasiswa) nebee ami buka.
.
Sadere ba dokumentus nebee preense ona ho entrevistas nebee halo, militar sira fiar metin estudantes hothotu defende integrasaun. Maibe, militar sira monu iha estudantes sira nian politika, buat nebee hakerek iha dokumentus laran, mesak falsu de’it. Estudantes barak nunka haluha nia aman ho bei-ala sira nia ain-fatin, nebee funu ho mate ba ukun rasik-an. Sira la haluha funu heroika sira nebee sira nia bei-ala sira halo hasoru kolonialista português desde malae sira sama ain iha rai Timor Lorosa’e. Sira nunka haluha sira nia inan-aman, maun-alin ho maluk sira nebee militar Indonezia sira oho, sira nunka haluha sira nia inan ho feton sira tomak nebee militar Indonezia sira viola, maski sira la barani fo hakat ba oin.
.
Iha tempu neba, numeru estudantes nasionalistas nebee iha konsiensia politika no preparadu diak mental ho politikamente ladun barak, maibe iha influensia. Foufoun, ko’alia politika hanesan dada lia baibain ida, ko’alia tuir dalan ibun ba ou fila husi univerisidade ou ko’alia iha “warung” (restaurante) no iha kost (hela fatin) hodi hanoin hikas tempu uluk halai, funu ho terus iha ai-laran tanba sukun tama militar Indonezia iha rai Timor Lorosa’e. Estudantes sira nee dada lia beibeik ona entre sira, maibe la to’o iha konkluzaun ida, hanesan buat ida monu lakon tuir dalan. Maski nunee, iha estudantes lubuk oan ida, hakarak lori la’o hanoin nee ho seriu ba oin.
.
Ami lubun oan ida dala ruma hetan malu iha kost, soe osan hamutuk, nebee kuinese ho “proyek”, hodi sosa “anggur” (tua halo ho uvas ben) botil ida ho na’an asu ou manu, hodi hemu halimar no ko’alia to’o kalan boot. Kultura Timor nian ami lori to’o iha Indonesia. Kultura ida la hakribi malu. Kultura ema ki’ik (simples) ho kiak nian nebee la hatene fahe ema ba ema isin diak ho moras ou fahe ema tuir estatu sosial ho ekonomika. Hothotu han hamutuk iha bikan ida no hemu iha kopu ida. Dala ruma kopu la iha, tua tau iha “gayung” (fatin hodi kuru we haris), nebee kidun metan tebes, hodi hemu hamutuk. Filozofia “matak ida-idak nian, tasak ita hotu nian” funsiona iha sorin ida, no iha sorin seluk hanesan hakat ida hodi prepara mental ba terus ho sakrifisiu oioin nebee sei mosu bainhira envolve iha aktividade klandestina nebee hasoru riskus boot tebes. Buat sira nee la’o ho espontanea hotu.
.
Estudantes nasionalista sira to’o iha Bali la hamosu kedas organizasaun, maibe kontinua halo diskusaun entre ami no buka meius nebee diak hodi hamosu organizasaun. Ami konsiente, la iha dalan seluk atu konserva no hamahan diak intereses ho identidades nasionais povu Timor Lorosa’e nian. Ba ami iha dalan ida de’it ba timoroan sira: kore Timor Lorosa’e husi Indonezia nia liman kukun laran no buka ukun rasik-an ba povu Timor Lorosa’e. Intereses politikas, ekonomikas, ho sosiu-kultutrais povu Timor nian, so bele hetan proteksaun bainhira liberta Timor husi forma okupasaun ou dominasaun estranjeira oioin nian. Maibe, atu to’o ba iha objektivu nee, timoroan hothotu, husi klases sosiais ho politikas hothotu, tenki organiza-an no simu responsabilidade ida.
.
Atu estimula espirito nasionalizmu, sei iha 1987 nia laran, hau hola iniciativa halo kamizola, iha nebee, iha klaran, mosu liman ida kaer ho hit sa’e mapa Timor, depois mosu mos letra iha lian Ingles “Dig a Little More”. Iha kamizola nee mosu mos naran estudantes ho sira nia origem distrito nian, liliu sira nebee hakarak halo kamizola nee. Dezeñu nebee mosu iha kamizola nee, hau mak pinta rasik ho liman nunee mos lia-fuan nee hau mak arranja rasik. Hau ko’alia ho sira barak atu halo kamizola nee, barak ta’uk ou la interessado. Estudantes hamutuk na’in sanulu resin rua, inkluindu Agapito Cardoso, Dionizio Babo Soares, Salustiano de Carvalho ho sira balu tan, aceita ho hau nia ideias. Ami cetak (imprimi) kamizola nee iha fatin ida, haluha naran ona, besik Igreija Protestante ida, iha Denpasar laran. Dionisio ho Salustiano, ho balu tan nebee hetan kamizola nee, la halo parte RENETIL to'o Timor ukun an. Sira barak la hatene hau nia intensaun. Deseñu iha mapa nee, hau hakarak transmite mensagem ida, ita Timoroan tenki kaer ho foti rasik ita nia rain, labele husik ba ema seluk. Iha lia-fuan nee hau hakarak tatoli ba estudante sira hodi hahu bok an luta ba ukun an, tenki ke’e ho buka ita nia identidade rasik. Sedu ou tarde Timor sei hetan nia ukun an, neduni tenki ke’e beibeik i, oituan tan ita sei hetan ita nia ukun an. Estudantes sira tenki hamrik, bele la halo buat barak, maibe tenki kontribui buat ruma hodi liberta Timor Lorosa’e. Estudantes sira uza kamizola nee, ikus mai la sai hotu militante RENETIL nian, maibe barak tuir assina petisaun sira ami haruka ba liur hodi defende ukun an.
.
Ami konsiente, funu ba libertasaun Timor Lorosa’e nian, hanesan dever lulik timoroan hothotu nian, nunee, maka Estudantes sira tenki “assume” nia papel rasik, buka tuir nia bei-ala ho guerrilleirus sira nian ain-fatin hodi funu ba ukun rasik-an, nebee hahu kedas husi funu Manufahi nian, tuir mai iha revolta 1959 nian no ramata ho revolusaun 1975 nian. Hakat husi konsiensia nasional ho nasionalista no hasoru injustisas ho tipo atrocidades oioin hanesan perseguisaun, massakres, prisoens, torturas ho umilliasaun oioin, nunee mos hodi hafera blokeiu Timor Lorosa’e, no neutraliza plano Jakarta nian hodi halo jerasaun foun Timor nian sai ema Indonesia lolos, no atu haforsa ho mobiliza resistensia iha vila hasoru okupasaun mak lori ami lubun oan ida, estuda iha Denpasar/Bali, hanoin katak, oras to’o ona atu tau hanoin iha pratika. Nunee mak iha loron 20 fulan Junho tinan 1988, tuku sia kalan, ami deklara ba dala uluk "Inssureição Política dos Estudantes de Timor-Leste" ho hamoris RENETIL. Tekstu proklamasaun hanesan iha okos:
.
«PROCLAMAÇÃO DA INSSUREIÇÃO POLÍTICA DOS ESTUDANTES DE TIMOR-LESTE
.
A defesa intransigente dos direitos inaliáveis do povo de Timor-Leste é um dever sagrado que tem de ser cumprido por todos os filhos do Heróico povo Maubere.
.
Os ataques ideológicas, políticas, económicas, militares e sócio-culturais desenvolvido pelo Imperialismo-Colonialismo Javanês no intento de destruir a identidade nacional e patriótica do Valoroso e Heróico povo de Timor-Leste, devem ser pronta e rapidamente neutralizado, evitando assim que o inimigo consolide a sua vil e vergonhosa dominação sobre a pátria solo.
.
Cosncientes de que a massa Estudantil e a Juventude de Timor-Leste constituem o veículo de transmissão potêncial de que o inimigo e serve para realizar os seus mais funestos objectivos, por este meio, os Estudantes de Timor-Leste proclamam solenemente a INSSUREIÇÃO GERAL DOS ESTUDANTES DE TIMOR-LESTE.
.
É, para o pleno exercício dos seus deveres nacionalistas e patrióticas, os Estudantes de Timor-Leste criam a RESISTÊNCIA NACIONAL DOS ESTUDANTES DE TIMOR-LESTE (RENETIL) que visa:
.
1. Isolar pronta e rapidamente todos os estudantes de Timor-Leste de todas as influências ideológicas, políticas, económicas e sócio-culturais desenvolvidas pelo governo Facista-Militarista de Jacarta e seu aparelhos de aliciamento e coerção.
.
2. Desenvolver actividades políticas de ressonância internacional com vista de denunciar os crimes cometidos pelo Governo sannguinário de Jacarta sobre o Glorioso povo Maubere e remover a presença criminosa dos invasores Javanês e os seus lacaios da pátria solo.
.
3. Preparar profissionais eivados de consciência revolucionária para continuar a Luta de Libertação do povo Maubere através de Reconstrução Nacionalista de Timor-Leste.
.
A Luta Continua!
Pátria ou Morte! Venceremos!
Resistir é Vencer!
Antes sem título, do que sem Pátria!
Viva o Heróico Povo Maubere!
Viva a Gloriosa Direcção Superior da Luta!
Viva a RENETIL!
.
Indonezia aos 20 de Junho de 1988.-
.
Atu evita funumaluk labele deskobre, ami hotu, hamutuk na’in sanulu, assina dokumentu nee ho naran funu nian, hanesa: La'Sama (Fernando de Araujo), Mau-Loco (Agapito Cardoso), Taetudak (Julio Ribeiro), Lahe-Mau (Lucas da Costa), Si'ak (Jose A.M.X. Gonçalves, Freezip (Carlos da Silva Lopes), Mau-Terus (João Araújo, Mau-Lamas (Adolfo Fontes), Mau-Riba (João Cardoso) ho Sury Sakar Subar (Marciano Octaviano Garcia da Silva).
.
Estudantes sira nee to’o iha Indonesia entre tinan 1985 ho 1986, excepto Lahe Mau mak to’o iha Bali iha 1984. Lucas estuda iha Universitas Pendidikan Nasional, Universidade privada ida, foti kursu ekonomia, enkuanto ami sira seluk, estuda hotu iha Universitas Udayana (UNUD), Universidade publika ida. Ami foti kursu la hanesan. La’Sama, Taetudak, Si’ak, Mau-Terus ho Mau-Riba to’o iha Bali iha tinan 1985. Enkuanto Mau-Laco, Sakar Subar, Mau-Lamas ho hau, to’o iha Bali iha tinan 1986. La’Sama foti kursu Literatura Indonezia, Taetuak foti kursu Engenheria Arkitektura, Si’ak foti kursu Ekonomia, Mau-Terus ho Mau-Lamas foti kursu Direito, Mau-Riba foti kursu Agrikultura, Sakar Subar foti kursu Literatura Inglesa i ami rua Mau-Laco foti kursu Engenheria Civil.
.
Membros sira nee determinado tebes i pronto atu sakrifika buat hothotu nebee diak liu, inklui sira nia estudos hodi funu ba Timor Lorosa’e nia ukun rasik-an. Determinasaun nee la’os reflecte de’it iha lema “Antes sem título, do que sem Patria” (Diak liu lakon titulo/gelar do ke lakon rai Timor), maibe tau duni iha pratika liu husi aksoens politikas oioin nebe lori balu to’o tama kadeia. Mak ita ladun hakfodak se hetan membros fundadores, kuadrus ho militantes RENETIL nian barak mak la hetan título (gelar) tanba sira didika tempu barak liu ba funu i balu tama kadeia, i la to’o halo hotu sira nia kursu.
.
Lema “Antes sem titulo, do que sem Pátria” la’os atu motiva estudantes sira husik hela nia estudos no kontraria ho 3º ponto Linha Geral Orientasaun Proklamasaun Inssureisaun Politika Estudantes sira nian, nebee prepara ema profissionais ho konsiensia ba ninia dever hodi serbi povo ho rai Timor Lorosa’e, maibe hanesan forma ida hodi hametin espiritu nasionalista nebee aas no prepara an politika ho psikologikamente hodi bele hasoru funu todan ho naruk kontra okupasaun Indonesia nian. Lema ida nee hakarak bolu konsiensia estudantes ho ema foin sa’e sira nian hodi luta ho determinasaun hodi habadak terus povo nian liu husi libertasaun rai Timor Lorosa’e. Ba estudantes sira, Timor hetan lalais nia ukun an diak liu tan, tanba evita ona atu ema Timor terus ho mate tan. Nunee mos hakarak bolu atensaun ba matenek na’in Timoroan sira hotu katak, valor ukun an folin boot liu du ke iha titulo/gelar maibe moris hanesan atan iha ema rai seluk nia ukun okos.
.
RENETIL moris formalmente iha loron 20 fulan Junho tinan 1988, maibe, de faktu iha tiha ona reunioens informais atu hamosu Rezistensia Estudantil desde 1986. Dala barak, iha “kost”, fatin sira nebee ami hela ba ou iha varandas Universitas Udayana (UNUD) nian, ami na’in tolu (Agapito Cardoso, João Mario Gama ho hau rasik) husi fakuldade Engenheria Civil nian, dala barak, ami la tama aulas ou la entrega trabalhos (tugas), maibe, ami nia tempu hotu de’it iha varandas ou tuur iha jardin sira Universidade nian hodi halo diskusaun kona ba nesesidade atu hamosu organizasaun ida hodi neutraliza manipulasoens nebee Jakarta halo ba estudantes Timoroan sira, nunee mos hodi bele kontinua funu ba libertasaun rai Timor Lorosa’e nian. Dala ruma ami mos ko’alia ho Marciano nebee iha hanoin hanesan ho ami. Ami rua Marciano kolega eskola iha Dili, desde husi SMP(K Paulos VI) to’o SMA(K St. Yoseph). Afinal estudantes hanoin ukun la’os ami hirak oan nee de’it, iha mos grupo sira seluk, nebee ikus mai, ami hotu te’in hanoin hamutuk hodi harii RENETIL. João Mario Gama la tuir assina dokumentu proklamasaun RENETIL nian tanba razoens pessoais balu nebee halo nia moris nakdoko, maibe la kleur nia mos halo parte hotu RENETIL. Kuaze militante RENETIL sira iha Bali bolu nia Padre Gama, tanba dala barak, nia mak fo sarani ou fo juramento ba sira tama foun.
.
Estudantes barak to’o iha Bali, iha fulan Agustu tinan 1986. Iha primeiras semanas, hanesan baibain, estudante sira nebee foin tama iha 1º ano universidade, tenki tuir kursu “P4” (Pendidikan Penghayatan da Pengamalan Pancasila) iha horas 120 nia laran (semana rua). Durante oras 120 nia laran nee, hanorin ba estudantes sira hodi aprofunda ho interioriza ideolojia Pancasila. Estudantes nasionalistas, liliu sira nebee hakarak luta duni ba ukun an, hanesan baibain, la buka koalia publikamente, sa tan iha militar sira nia oan, hodi evita militar labele identifika ou kaer sira. Sira nebee koalia ibun boot liu mak sira nebee la hanoin atu halo serbisu iha klandestina, maibe hakarak hetan atensaun ou hatudu an kritiku duni, dala ruma foti issue sira polemiku ou iha risku, hanesan buka relasiona preambulu Konstituisaun Republika Indonezia nian nebee hateten: “Ukun-an nudar direitu Nasoens hothotu nian no tenki halakon kolonializmu iha rai tomak tanba la tuir humanidade ho Justisa” ho prezensa Indonesia nian iha Timor. Professores sira fo kursu “P4”, mesak militares de’it. Militar sira la buka kaer sira, parese ta’uk atu estraga sira nia planu nebee foin hahu atu manan estudante sira nia laran ou hein hodi bele hatene tan estudante nasionalista sira seluk. Sira nebee ibun boot nee mos ami evita rekruta sira sai militante, tanba ibun boot bele koalia arbiru, iha nebee, bele tau organizasaun ho militante sira iha risku.
.
Iha loron 28 fulan Novembro tinan 1986, estudantes sira iha Denpasar/Bali, besik tolunulu (30), komemora 11º aniversariu RDTL nian ho pretekstu halo Agapito Cardoso nian tinan. Iha realidade, Agapito rasik la halo tinan iha fulan ida nee. Iha komemorasaun nee, estudantes barak ko’alia kona ba evento historiku nee, maibe la iha ida ko’alia kona ba oinsa organiza an hodi kontinua funu.
.
Liu tiha semana rua, lia anin to’o iha ami nia tilun katak, militar sira hatene tiha ona komemorasaun nee. Maibe la akontese buat ida. Parese estudantes sira lakohi ukun-an ou ta’uk funu ba ukun an maka soe lia anin nee, hodi trava sira seluk hodi labele lori la’o hanoin ukun-an ba oin, maibe sira mos lakohi halo at ba nia maluk nasionalista sira.
.
Maioria husi estudantes sira partisipa iha komemorasaun nee, bele dehan, balu pseudo nasionalista, balu komodista ho balu ta’uk ten. Tanba nee, la to’o na’in 5 mak tuir harii RENETIL. Desde rona militar hatene ona komemorasaun nee, balu desiste tiha ona, la’os la partisipa de’it iha aktividade klandestina de’it maibe la loke ona ibun hodi ko’alia kona ba problema Timor to’o Timor ukun an.
.
* Fundador RENETIL

20090617

SASIN IDA KONA BA RENETIL 2ª Parte

2ª Parte)

SASIN IDA: RENETIL NEBEE HAU HATENE ENTRE 1986 HO 2000

Carlos da Silva L.F.R.Saky*

Kontaktus ho Frente Diplomatika iha liur, nunee mos ho Frente Armada ho Klandestina iha rai laran, halo illa Bali sai hanesan “enclave” (kantong) Rezistensia nian ida, nebee, importante tebes iha Estadu Soberana Indonezia nia laran, iha nebee halo jornalistas ho diplomatas rai boot balu, halo vizita to’o iha Bali hodi haree rasik ho matan, oin-sa estudantes sira organiza an, formula taktika ho estratejias hodi serbi ba funu libertasaun no ukun-an nian.

Kontaktus ho Frente Diplomatika iha liur, nunee mos ho Frente Armada ho Klandestina iha rai laran, halo illa Bali sai hanesan “enclave” (kantong) Rezistensia nian ida, nebee, importante tebes iha Estadu Soberana Indonezia nia laran, iha nebee halo jornalistas ho diplomatas rai boot balu, halo vizita to’o iha Bali hodi haree rasik ho matan, oin-sa estudantes sira organiza an, formula taktika ho estratejias hodi serbi ba funu libertasaun no ukun-an nian.
.
Matan barak baku ba RENETIL, serbisu boot barak maka tenki halo, no iha difikuldades boot oioin maka organizasaun hasoru, maibe lia-fuan “A LUTA CONTINUA, RESISTIR É VENCER, PÁTRIA OU MORTE, nebee sempre mosu iha surat ho lia-menon sira nebee haruka ba malu, husi Komando da Luta ba RENETIL no husi RENETIL ba Komando da Luta, sai hanesan ai-moruk ida diak tebes, hodi kura moras ho difikuldades oioin nebee iha.
.
Ho tempu nebee la’o nafatin, RENETIL mos simu serbisu ho responsabilidade nebee boot ba beibeik, iha nebee, “exige” RENETIL tenki aumenta numeru ninia militantes sira no loke liras ba fatin seluk, liliu ba iha illa Jawa tomak. Maibe atu hala’o ninia aktividades, hanesan iha serbisu nunee mos iha halo kontaktus ou koordena serbisu, kaer metin nafatin ba prinsipiu ho sistema klandestina nebee iha.
.
Tanba numeru militantes nian nebee boot ba beibeik, nunee mos evolusaun politika iha rai laran ho liur nebee buras ba beibeik, “impossível” ba RENETIL atu kaer metin metudu “expansão geométrica” hodi halo rekrutamentu ba militantes foun no “impossível” atu taka metin rezultadu aktividade sira nebee bele tulun internasionaliza lia rai Timor Lorosa’e nian. RENETIL konsiente tiha ona katak aktividade nebee organizasaun halo, to’o loron ida, funumaluk sei hatene, tan nee, desde moris, nia difini kedas organizasaun nee funu tuir karakter “semi-klandestina”. Semi klandestina tanba organizasaun nee envolve massa i dala ruma tenki halo aksaun massa hanesan halo manifestasaun ou okupa embaixadas. Manisfestasaun halo iha publiku nia oin, neduni, hakarak ou lakohi, funu maluk sei hatene. Importante mak funumaluk labele hatene plano ho estratejias sira seluk nebee seidauk realiza, nunee mos estruturas organizasaun nian ho oin-sa organizasaun funsiona. Nunee mos kona ba ninia kuadrus sira nebee tenki halo serbisu klandestinu, ida nebee la envolve iha manifestasaun ho aksaun publiku seluk ou tau iha retaguarda hodi assegura nafatin kontinuidade organizasaun ho funu.
.
Hasoru “obstáculos” oioin nunee mos “pressão” (tekanan) makaas, estudantes sira iha RENETIL nia okos, ho ulun malirin buka hakat liu difikuldades oioin hodi bele manan objektivu boot nebee povu Timor Lorosa’e buka maka ukun rasik-an.
.
RENETIL nian “adversário” (lawan) la’os de’it militar ho jenerais sira nebee sai husi funu 1945 nian, maibe hasoru profesores ho doutores sira nebee hasai kursu iha rai boot oioin nebee matenek tebes iha lohi ho bosok. La’os de’it hasoru militar ho intel sira nebee fa’an baksu ou fa’an bua ho malus, maibe hasoru militar ho polisia sira nebee hetan treinu diak husi Amerika ho Inglaterra, hasoru jenerais sira nebee fitun ida to’o hat, nebee matenek tebes lohi no ko’alia ho kilat tutun.
.
RENETIL la’os de’it hetan “obstáculos” ho “pressão” direktas ho indirektas husi Indonezia, maibe tenki hasoru mos akontesimentus sira nebee halo nakdoku tebes ezistensia Rezistensia tomak nian, hanesan massakre Santa-Kruz nebee ramata ho sobu rede klandestina tomak, “prisão” (penahanan) ulun sira RENETIL nian iha Indonezia, kaptura ho prizaun Komandante Xanana Gusmão ho Ma’Huno nian, nunee mos ho Komandante Nino Konis Santana nian mate, figura ida, iha nebee ema jovens sira barak admira no tuir. Maski nunee, RENETIL sempre kaer metin nian prinsipiu buka ukun-an ba rai Timor Lorosa’e ho nia “lema” (motto) “UNIDADE e ACÇÂO”. La iha kapital (modal) seluk ba organizasaun nee, iha de’it kapital aten brani, hadomin rai Timor Lorosa’e ho kapital osan nudar estudantes la’o rai nian, nebee dala ruma, osan la iha, tenki futu kabun ou deve osan “mauhu” sira nian ou ema rain na’in nian hodi han hemu no finansia aktividades klandestinas nian.
.
Maski iha difikuldades hetan osan, fula-fulan, militante ida tenki fo kontribuisaun ba organizasaun. Dala ruma la to’o tanba aktividades barak no urjentes, tenki husu liu tan. Opsaun ida la fasil ho la kaman, dala ruma hamosu “vitíma”. Maski nunee, espiritu solidariedade nebee forma husi terus ho funu hamutuk tulun tebes estudantes sira nee. Sira nebee sei iha osan oituan fahe ba sira nebee la iha liu. Solidariedade no kolektivizmu hanesan kilat boot ida hodi tulun hakat liu susar oioin nebee iha.
.
Nudar timoroan, estudantes sira halibur iha RENETIL nia okos, la kruza liman haree injustisa ho violasaun direitus humanus oioin nebee sempre mosu iha rai Timor Lorosa’e. La’os de’it haruka surat ho petisaun ba ulun boot, rai sira iha influensia makaas ba Indonesia, hodi hapara violasaun direitos humanos iha Timor Lorosa’e, maibe tun mos iha terreno halo manifestasaun. Hanesan iha tinan 1991, iha nebee mosu massakre Santa-Kruz iha loron 12 fulan Novembru, estudantes sira iha Jawa ho Bali, halo reaksaun ba massakre nee liu husi organiza manifestasaun iha Jakarta iha loron 19 fulan Novembru. Nudar nia konsekuensia, ulun RENETIL nian balu militar sira kaer no dadur, inklui Sekretariu-Jeral, La’Sama. Situasaun nee halo estudantes sira para tiha nia aktividades oituan no tenki muda nia estratejia.
.
Hafoin kaer Sekretariu-Jeral ho responsaveis lubuk ida, halo elementus RENETIL nian sai namkari ou desorganizado. Balu “sacrifica” ninia estudus, husik hela universidades tanba funumaluk kaer ou tenki tama iha klandestinidade hodi subar-an ou ses husi militar sira ninia buka hodi bele kontinua funu nafatin. Balu sakrifika ninia estudus to’o agora, la lori titulo ruma, maibe lori nafatin ninia dignidade, dignidade nebee sira hodi nia terus, hodi nia moris ho mate hodi sosa mak ukun rasik an.
.
Aktividade RENETIL nian hothotu sofre golpe makaas ho akontesimentu prizaun ulun boot sira RENETIL nian depois de Masakre Santa-Kruz iha 1991, inklui Neon Metin, boletim periodika RENETIL nian, nebee ninia distribuisaun la’os sirkula namkari de’it iha Timor laran no to’o iha guerrilleirus sira iha ai-laran, maibe sirkula mos iha rai boot balu iha tasi balu.
.
Iha periodu naruk ida, RENETIL la publika Neon Metin, tanba kumpri estratejia foun “hibernização” ba aktividades hothotu. Hibernizasaun hola husi moris ular rai nian, nebee kuandu to’o tempu bailoron, sira tama hotu ba rai laran, ita la haree hetan sira iha rai leten, nem sira nia ain fatin. Sira la mate, sira subar an iha rai okos, sira hein biban ida, biban nebee kuandu udan to’o mak sira mosu hikas iha rai leten. Ho estrategia nee katak aktividade hothotu tenki halo tuir principio ultra-klandestina nian, hodi labele fo impressaun (kesan) ou husik hela ain fatin ba funumaluk katak RENETIL sei moris ou aktivu. Nee signifika labele organiza manifestasaun, labele halo petisaun nebee estudantes barak tuir assina ho evita halo enkontrus nebee partisipa husi membros barak, nunee mos labele halo publikasaun Boletim nebee dala ruma monu iha funumaluk nia liman. Fila ba klandestina lolos hodi bele organiza ho halo preparasaun ba aksaun nebee bele fo impaktu boot iha biban nebee diak. Militar sira monu iha estratejia nee, sira la konsegue detekta hetan aktividades RENETIL nian nebee sei aktivu tebes, maibe subar an metin. RENETIL la mate, maibe prepara hela an hodi doko Indonezia. Momento oportuno nee mosu iha loron nebee Indonesia organiza konferensia APEC iha Bogor, iha fulan Novembro tinan 1994, iha nebee chefe Estadu ho Governo husi rai barak partisipa. RENETIL doko Indonesia ho mundo liu husi okupasaun embaixada Estados Unidos Amerika nian iha Jakarta, okupasaun nebee dura loron sanulu resin rua no hetan kobertura husi jornalistas rihun rua nebee mai husi rai oioin. Militar sira konsegue evita aksaun movimento pro-demokrasia sira Indonesia iha biban nee, maibe sira la konsegue detekta ho evita aksaun RENETIL nian nebee resulta husi estratejia foun nee.
.
Funu hanesan ema sa’e bisikleta, bainhira la fo pedal sei monu. Monu signifika lakon funu. Tanba nee, maski hasoru difikuldades boot oioin, RENETIL sempre iha komitmen atu kontinua funu nafatin. Tanba nee, maski la halai makaas hanesan uluk, maibe grupu kikuan ida, buka bok no halo kontaktu nafatin ba malu hodi reorganiza fila fali RENETIL iha fulan Fevereiru tinan 1992. Reorganizasaun hahu husi Jawa ba Bali, buka hatene fila fali “existência” militantes sira nian ho ninia responsaveis sira, nunee mos sira nian espiritu funu nian. Tuir mai halo reunioens hodi halo avaliasaun ba situasaun, maski sei limitadu tebes tanba problema osan ho seguransa. Reorganizasaun la’o neineik tuir estratejia hibernizasaun, nebee adopta ba situasaun foun. Reorganizasaun hahu uluk ho forma Komisaun Ad Hoc nebee bolu CPR (Comite Permanente da RENETIL) iha sidade Surabaya, iha nebee, hili Samala Rua (José António Neves) ba Prezidenti no ha’u rasik ba iha Vise-Prezidenti orgaun nee nian, hodi hala’o funsaun nebee La’Sama husik hela. Iha CPR nia okos, funsiona mos Deparatmentus Ekzekutivus oioin hodi hala’o serbisu nebee CCR (Conselho Central da RENETIL) trasa. CCR forma husi membrus fundadores nebee sei aktivu (hanesan Rama Metan, Taetudak, Freezip Radihka Saky), Presidente ho Vise-Prezidenti CPR ho responsaveis UNER (Unidade Estratégica RENETIL), orgaun nebee truka hikas Delegasoens Rejionais. CCR nudar orgaun nebee aas liu hodi hola desisoens estratejikas. CPR la’o ho limitasoens oioin no hetan obstakulus barak. Membros fundadores sira seluk hela iha Denpasar/Bali, nunee mos responsaveis sira seluk husi nivel aas to’o ki’ik, halo sai passivo hotu, tanba illa Bali la’os de’it ki’ik maibe militar sira tau matan makaas depois de prizaun La’Sama ho estudantes sira seluk.
.
Iha dekada 1990 nia laran hanesan epoka diak ho la diak ba Rezistensia. La diak tanba, iha akontesimentu lubuk ida nebee halo nakdoku tebes rezistênsia. Primeiru mosu massakre Santa-Kruz iha tinan 1991 nebee jovens barak mate. Tuir mai polisia ho militar sira kaer no dadur ulun RENETIL nian barak iha Indonezia tanba halo reaksaun ba massakre Sanata-Kruz, liu husi manifestasaun iha loron 19 fulan Novembro. Timoroan barak sai dadur no mate iha massakre ou depois de massakre Santa-Kruz. Tuir mai iha loron 20 fulan Novembro tinan 1992, militar sira kaer ulun boot CNRM (Conselho Nacional da Resistencia Maubere) nian, Xanana Gusmão iha Dili. Akontesimentu nee hanesan golpe (pukulan) psikologiku boot ida ba Rezistensia tomak, liliu ba jovens sira. CPR nunee mos militante hothotu hasoru naha psikoloziku nebee boot tebes oin-sa atu hakat liu situasaun nee. Iha funumaluk husi liur (externa) nebee tenki hasoru ho kuidadu tebes no iha mos funumaluk iha ita nia-an rasik nebee tenki halo lakon, hanesan laran rurua, ta’uk ho konviksaun (keyakinan) nebee nakdoku, tanba figura karismatiku boot nebee, durante nee, ema hotu respeita no haree hanesan mitos ida, nebee funumaluk la sei kaer, teki-teki monu iha funumalauk nian liman. Akontesimentu nee sai hanesan trajedia politika ida. Povu Timor tomak, liliu nasionalistas sira, haree hanesan kalohan metan ida taka Timor laran tomak. Ema barak sai muron, liman ho ain mamar tanba akontesimentu nee. Maski nunee, ne’e la’os vitoria final ba Indonesia. RENETIL la hakiduk, “A Luta Continua”, “Patria ou Morte”, “Resistir é Vencer” fo forsa nafatin ba estudantes ho Resistensia tomak hodi hakat ba oin nafatin. Mosu Mau-Hunu, Sekretariu CDF (Comissão Directiva da Fretilin), hodi truka hikas Xanana hodi kontinua funu liu husi CPM (Comando Politico-Militar) nebee nia rasik hamosu. CPR ho lalais tebes hamosu ligasaun ho Mau-Hunu, la’os de’it hato’o kongratulasaun maibe mos manifesta ninia determinasaun hodi apoio total ba ninia lideransa hodi lori funu ba iha oin. Maibe Mau-Hunu nian destinu iha lideransa la kleur, tanba militar sira kaer nian iha rejiaun Ainaru iha tinan 1993. Independentemente karismatiku ou lae, akontesimentu ida ba lider ida sempre iha ninia efeitos ba Rezistensia. Neduni, ho Mau-Hunu nia kaer, hanesan golpe dala ida tan ba Rezistensia tomak, maski ladun boot kompara ho Xanana nian.
.
Depois kaer Mau’Hunu, Komandante Konis Santana truka hikas nia hanesan Chefe CEL/FA (Conselho Executivo da Luta/Frente Armada) nian. CPR mos halo ligasaun ida lalais ho Komandante Konis no halo koordenasaun serbisu nebee la’o diak tebes. La kleur, CPR sofre golpe makaas ida. Iha loron 19 fulan Maio tinan 1994, polisia Indonezia sira kaer prezidenti CPR, Samala Rua iha Malang/Jawa Leste. Depois de halo julgamentu, tribunal Indonezia nian hamonu kastigu tinan hat ba ulun RENETIL nian nee. Depois de “prisão” Samala Rua nian, ho lalais halo mudansas balu, iha nebee hamosu Presidium ho Rama Metan (Lucas da Costa) hanesan Koordenador no nomeia Naga Soro (Domingos Sarmento Alves) ba iha Samala Rua nian fatin.
.
Soro kaer CPR la kleur, tanba iha fulan Novembru tinan 1994, depois de okupa embaixada Amerika iha Jakarta, halo nia mos sai ba Portugal ho kolegas na’in ruanulu resin walu, hodi harii efektivamente Representasaun RENETIL nian iha tasi balu.
.
Ho Soro nian sai ba Portugal, obriga ulun sira RENETIL nian tenki halo mudansas balu tan iha organizasaun nia laran. Foti hikas Lamukan (Virgílio da Silva Guterres) ba Soro nia fatin. Tuir mai, fahe RENETIL ba rejiaun tolu funu nian. Rejiaun Indonezia bolu DIGERIN (Direcção Geral da RENETIL na Indonesia) ho ninia primeiru Sekretariu Russuo (Joaquim Fonseca) no Vise Assanami Watumissa (Mariano Sabino Lopes), Rejiaun Timor nian kuinese ho DIGERTIL (Direcção Geral da RENETIL em Timor Leste) ho sekretariu Kalohan (António da Conceição) no DIGAREX (Direcção Geral Autónoma da RENETIL no Exterior) ho sekretariu Freezip Radihka Saky (Carlos da Silva Lopes). Rejioens tolu nee, ida-idak hatan direktamente ba Sekretariu-Jeral nebee hetan iha Indonezia.
.
Liu tinan ida, iha tinan 1995, Kery Laran Sabalae, Chefe CEL/FC (Comite Executivo da Luta/Frente Clandestina) lakon ho la husik hela ain fatin ruma. CEL/FC, estrutura ida hamosu iha tempu nebee Konis truka hikas Mau-Hunu. Komandante Konis deskonfia, sira iha Frente Clandestina, nebee hadau malu fatin atu sai boot, maka halo lakon Sabalae, tanba nee, to’o nian mate, nia la entrega chefe CEL/FC nian ba ema ruma iha Klandestina, maibe nia akumula hotu.
.
Iha loron 25 fulan Junho tinan 1997, Rezistensia sai nakdoko tan dala ida ho kapturasaun David Alex nian, vice-chefe Estado Maior FALINTIL nian. Militar sira kaer Komandante Alex hamutuk ho nian soldado na’in 5 iha Kaibada/Baucau. Iha tempu nebee Komandante Alex moras no hein halo tratamentus, militar sira assalta fatin nebee nia subar ba, tiru kanek nia ain. Liu loron ida, militar sira fo sai ba mundu katak, komandante Alex mate tanba ran sai barak. RENETIL, liu husi DIGAREX, halo protestu makaas ho haruka surat ba Presidente ho Primeiru Ministro Portugal nian atu halo presaun ba ONU (Organização das Nações Unidas) hodi haruka Komissaun ida ba Timor hodi halo investigasaun ba Komandante David Alex nian mate. To’o agora, nem Timoroan ida hatene komandante David Alex hakoi iha nebee.
.
Depois de Komandante David Alex nian mate, mosu tan “golpe” (pukulan) boot ida ba Rezistensia ho Komandante Nino Konis Santana nian mate iha loron 11 fulan Março tinan 1998. Ho Konis mate, halo Rezistensia nakdoko liu kompara ho prizaun Mau-Hunu nian. Tanba komandante ida nee, la’os de’it karismatiku, maibe ninia hanoin ho politika kopia tomak Xanana Gusmão nian. Konis, nia la’os Komandante de’it, maibe hanesan mos politiku boot ida. Nia ema estratega militar no politiku boot, tanba depois de kaptura Xanana Gusmão, nia konsegue halo reorganizasaun ba frente Armada ho Klandestina. Nia konsegue organiza no halo operasaun FALINTIL nian tama to’o iha iha fronteira. Konis mate, maibe ninia idealizmu nebee sempre defende unidade nasional konsegue realiza duni liu husi Konvensaun Peniche nebee halo iha tinan 1998.
.
Maski hasoru situasaun lubuk ida nebee halo nakdoku tebes Rezistensia tomak, maibe iha mos situasaun seluk nebee hahu sadere Jakarta ba didin lolon, nebee hanesan sinal ida, hatudu Timoroan sira la kleur hetan nia ukun an. Sinal sira nee hanesan Sekretariu-Jeral RENETIL nian, La’Sama, manan Reebok Human Right Award, D. Carlos Felipe Ximenes Belo ho José Ramos Horta manan Premiu Nobel da Paz, realizasaun Konvensaun Peniche iha Portugal iha tinan 1998. Buat sira nee hotu, la’os de’it reforsa unidade nasional no sensibiliza komunidade internasional hodi lori prosessu Timor Lorosa’e ba iha oin, maibe hodi loke mos povo Indonesia nia matan katak, ukun an ba Timor Lorosa’e sura loron de’it ona.
.
Atu inverte desvantajem nebee iha, Jakarta buka trava avansu Resistensia nian liu husi kaer, dadur no prosesa funu na’in Timor nian ida-idak iha ninia Tribunal, maibe politika ida nee la fo beneficio ruma okupante, maibe sai fali boomerang Jakarta. Em vez de haklot dalan ba Rezistensia, prizaun ho julgamento ba Timoroan sira, sai hanesan oportunidade ida, hodi sosializa problema Timor Lorosa’e ba ema sira kaer no hala’o lei iha Indonezia. Nunee mos halo estudantes, akademikus, intelektuais, aktivistas pro-demokrasia ho direitus humanus nian kuinese problema Timor sai diak liu tan. Julgamentu ba ulun RENETIL nian sira nebee dadur iha Jakarta, dada makaas atensaun estudantes ho aktivistas Indonezia nian sira. Eksperiensia moruk nee sikat mos oportunidade diak ida hodi kari namkari “issue” Timor Lorosa’e nian iha povu indoneziu nia fuan. Rejime “autoritário” no “repressivo” Soeharto nian halo povu Indonezia nia matan sai delek kona ba povu Timor nian terus iha nia ukun okos. Ho julgamentu sira nee loke povu Indonezia barak nia matan ho fuan.
.
Indonesia la para hetan doku husi Timoroan sira. Okupasoens embaixadas tasi-balu nian oioin iha Jakarta, halo Indonesia nia naran sai aat ba beibeik, basaa, okupasaun sira nee reflekte perseguisaun makaas nebee militar sira halo hasoru jovens ho estudantes sira iha Timor nunee mos iha Indonezia, iha nebee, halo mundu internasional ho povu Indonezia manan konsiensia foun katak, problema Timor la’os hanesan fatuk oan ida iha Indonezia nia sapatu laran, tuir Ali Alatas, ministru dos Negosius Estranjeirus Indonezia nian lia-fuan, maibe hanesan fisul ida nebee halo Indonezia tuur ho toba la diak, tanba hetan presaun husi povu Timor ho povu Indonezia iha sorin ida, iha sorin seluk hetan presaun makaas husi Komunidade Internasional nebee halo Indonezia, hakarak ou lakohi, tenki muda nia pozisaun.
.
Antes kedas, atu buka halo namkari lalais “issue” Timor Lorosa’e nian iha Indonezia no konsiensializa povu Indonezia kona ba funu iha Timor, nebee la lori buat diak ruma ba Timor Lorosa’e ho Indonezia, RENETIL hamosu estrategia “Indoneziação do Conflito de Timor-Leste”. Hahu halo enkontrus ho diskusoens ho aktivistas pro-demokrasia, akademikus, professores no estudantes universitarius, mosu finin husi indoneziaoan sira nebee ko’alia no defende makaas libertasaun ba Timor Lorosa’e. Mosu aksones oioin nebee RENETIL organiza iha Indonezia nunee mos iha tasi-balu. Kampaiña (campanha) internasional hasoru Indonezia mosu iha rai boot barak, iha nebee halo Indonezia susar tebes atu kaer metin nia tese katak, problema Timor problema interna Indonezia nian. RENETIL tuir aktivu tebes iha halo kampaiña internasional iha kontinente Europa, Asia ho Australia.
.
Hasoru situasaun nebee halo nakdoko tebes iha sorin ida ho krize ekonomika iha sorin seluk, hakarak ou lakohi, Jakarta tenki simu direito auto-determinasaun ba povo Timor Lorosa’e. Liu husi Akordu 5 de Maio iha Nova Iorque entre Lisboa ho Jakarta iha ONU nian matan okos, Jakarta simu atu realiza referendum ida iha Timor Lorosa’e. Ho mudansa ida nee, Direksaun Sentral RENETTIL nian fo instrusaun ba ninia militantes sira, hodi fila hotu ba Timor Lorosa’e, atu ida-idak fila ba nia knua hodi mobiliza populasaun ba iha referendum no fo tulun ba kampaiña CNRT nian hodi hili ukun-an ba rai Timor Lorosa’e. Husik hela Indonezia, fatin rezistensia estudante sira nian, fatin haluan funu nian, fatin halo diplomasia klandestina nian.
.
Iha loron 30 fulan Agustu tinan 1999, Timoroan sira determina nia futuru, maioria husi povo terus na’in ho mate resto sira, ho prego iha liman, disidi ukun rasik an ba povo ho rai Timor Lorosa’e. Maski ran barak fakar, ema barak mate, ema barak lakon ninia sasan diak, nunee mos militar Indonesia ho nia milisia sira sunumutuk Timor tomak no halo Timor barak tenki halai ba Indonesia, Timor oan sira haksolok nafatin hodi haree militar Indonesio sira hakat ho moe no hakruk fila ba nia rain.
.

* Fundador RENETIL

20090615

SASIN IDA KONA BA RENETIL 1ª Parte Introdusaun Ida

(1ª Parte)
.
Sasin ida: RENETIL nebe Hau Hatene entre 1986 ho 2000.
Introdusaun ida
.
Carlos da Silva L.F.R.Saky*

.
Loron ruanulu, fulan ida nee, RENETIL sei halo nia tinan ba dala ruanulu resin ida. Hau la hanoin hetan atu halo sa ba loron nee. Maibe companheiro Arlindo Fernandes, husi chat message, fo hanoin hau atu hakerek buat ruma kona ba RENETIL. Husi nee, hanoin hikas apontamentos balu nebee uluk hau hakerek iha tempo klandestina iha Indonesia ho iha Portugal, nebee la lakon ho buat hothotu nebee lakon iha krizi polititika ho militar iha 2006.
.
Apontamentos nebee hau iha, kona ba RENETIL nebee hau hatene, hau haree, hau rona ho sinti entre tinan 1986 ho 2000. Iha apontamentos nee, sei falta buat barak, hau labele regista hotu tanba barak tebes ou haluha. Ba ida nee, husu ba companheiros RENETIL tomak, atu ida-idak bele fo nia sasin hodi hakompleta buat hirak nebee sei falta. Ita hotu nia sasin sai hanesan ahi oan ida hodi tulun haree hikas buat hothotu nebee ita liu ona.
.
RENETIL nudar ita hotu nia uma ho ita hotu nia kuda nebee lori ita to’o mai iha ukun-an. Tan nee, ita ida-idak nia sasin, nudar loro matan dader hodi fanu ita, hodi labele haluha uma nebee haboot ita ho kuda nebee lori ita mai to’o iha knua ukun an nian.
.
RENETIL ninia kontribuisaun ba funu ukun an, folin la iha ba ema balu no folin boot ba sira seluk. Folin boot ou ki’ik la importante, importante mak RENETIL halo kontribuisoens ona ba ukun an liu husi dalan oioin. Funu iha rai laran (Timor), funu iha funumaluk nia rain (Indonesia) ho funu iha tasi balu (Europa, America, Australia, Asia ho Africa). Funu hodi hametin unidade nasional, funu hodi internasionaliza problema Timor no funu hodi manan apoio husi povo Indonesio. Funu sira nee hotu ho objektivu ida de’it: UKUN RASIK AN BA POVO HO RAI TIMOR LOROSA’E.
.
La fasil atu halo funu ida. Tanba tenki funu hasoru ita nia funumaluk (Indonesia), funu hasoru ita nia maluk rasik (Timoroan sira defende integrasaun ou autonomia) i dala ruma funu hasoru ita nia an rasik (hasoru laran rurua ho ta’uk). Tebes, funu iha nebe-nebee la facil, “exige” opsaun nebee la kaman, basaa, bele hamosu “vítimas”. Ba estudantes universitarius timoroan sira mos nunee, la kaman hola opsaun tuir funu. Balu “sacrifica” nia estudus, nia bolsa de estudus, nia “cadeiras”, nia osan hodi selu “kost”, hodi sosa livrus, sosa bilhete transporte, nia saude ho enerjia hadi hader kalan ou loron hodi halo serbisu ou la’o loron tomak ou kalan tomak hodi koordena serbisu. I “balu “sacrifica” ninia sasan nebee diak liu to’o “sacrifica” nia kabun hodi funu. Ba sira, la iha buat ida diak liu no folin boot liu iha mundu kompara ho liberdade ho ukun rasik an. Nee maka vida ho partisipasaun Timoroan sira estuda iha Indonesia nebee la hatene sura sira nia kole hodi funu ba Timor Lorosa’e nia ukun rasik-an.
.
Durante periodo okupasaun militar indonezio sira hetan iha nebe-nebee, husi sidade boot to’o iha knua. Iha nebe-nebee, hetan uma mamuk nebee na’in la iha, hetan uma nebee ahi han mohu, no hela ai-rin. Iha nebe-nebee hetan dadur politik, hetan ema nia ruin namkari iha duut laran, balu ulun la iha. Iha nebe-nebee hetan “pemukiman” (campo de consentração) nebee nakonun ho ema kiak ho krekas maran nebee moris iha lutu laran hanesan manu moris iha “gaiola” laran. Iha “pemukiman” sira nee, militar sira moris diak no ksolok tebes iha povu terus, hamalaha no mate nia leten.
.
Militar sira, nebee nakonun iha Timor Lorosa’e laran tomak, sinti “orgulho” (bangga) tebes, halo Timor Lorosa’e hanesan sira nia kusta. Timor nia “dignidade” (harga diri) soe ba rai no sama hanesan buat aat. Halibur feto timoroan iha fatin balu, ou kalan ba obriga lori sai ema nia oan feto furak hodi “satisfaz” (memuaskan) sira nian “necessidade sexual” (kebutuhan biologis). Sira nebee inan-aman la husik, sira nian inan ho aman hetan terror, torturas no balu to’o mate. Timoroan barak sai ku’us oan ba militar sira. Labarik sala laek (inocente) barak moris aman la iha.
.
Timor oan sira otas halimar ho eskola nian, barak sai atan hodi halo serbisu ba militar indonesio sira. Halo timoroan sira otas eskola nian, sai atan lolos. Eksplorasaun serbisu infantil makaas tebes. Labarik otas eskola nian sira halo ba TBO (Tenaga Bantuan Operasi) ou forsa hodi apoia opersauan militar. TBO sira balu tinan 9 ou 10. TBO sira nee, tuir militar sira ba halo opersaun iha ai-laran, ou serbisu ba militar sira iha vilas okupadas. Sira nian serbisu maka te’in ba militar sira, fase militar sira nian ropa, lori militar sira nian sasan nebee todan tebes, nebee labarik ida nia forsa la to’o atu lori. Soldadu rua tolu iha TBO ida, komandantes sira ida-idak iha TBO ida. Imajina, iha Timor, militar Indonezia hamutuk entre 30.000 ho 50.000, maka ema foin sa’e sira, nebee serbisu ba sira mos la’os oituan. Militar sira halo timoroan sira ba kuda hodi tula naha, lori sira nia sasan, sira nia maramita, sira nian fos, sira nian kilat musan, sira nia ekipamentus militares oioin. Iha fatin sira nebee we la iha, TBO sira tenki la’o Km 5 ou 10, hodi kuru we, la’os de’it hodi te’in no hemu, maibe militar sira uza hodi fase kidun. Sira nebee la kumpri diak ordem nebee militar sira haruka, barak mate rate laek iha kilat tutun. Timor balu ohin loron sei lakon nia membro familia balu tanba militar sira lori ba halo TBO iha Indonesia.
.
La’os nee de’it, tau Timoroan sira funu hasoru malu hodi fahe malu no sai fraku hodi sira bele ukun to’o rohan laek. La’os rekruta de’it ema civil hodi sai militar maibe tau mos kilat ba ema sivil nia liman liu husi buat sira nebee bolu HANSIP (Pertahanan Sipil), RATE (Rakyat Terlatih) ho sira seluk hodi funu hasoru nia maun alin sira FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste) no halo pressaun i, dala ruma, oho populasaun rasik. To’o membros HANSIP ho RATE sira balu sai hanesan militar indoneziu sira lolos, la’os de’it oho, maibe tesi ho lori lemo-lemo guerrlleirus ukun an sira nia ulun tama sai aldeias ho vilas hodi hata’uk povo.
.
La’os kruel ho la umanu de’it, maibe na’ukten hotu dala ida. Iha nebe-nebee hetan kamioneta (truck) boboot, balu halai mesak, balu dada malu, lori Timor nia riku no soi sai ba iha Indonezia. Hetan ro-ahi tama sai ponte kais, hatun ema sivil husi Indonezia, hatun militar sira, no fila, tula ho sandalu, marmer, osan mean to’o kalen at ho besi feruzem hotu. Na’uk sasan sira maten seidauk to’o, sei na’uk ho lelan mos manu loriku, kakatua, kakuak, lakateu ho lekirauk ba hotu sira nia rain.
.
Intel sira Indonezia nian ho ninia liman-ain (lacaios), hetan iha nebe-nebee iha Timor Lorosa’e laran tomak. Balu halo-an hanesan ema fa’an ropa bosan, balu fa’an “bakso”, balu suku sapatu at iha luron ibun, to’o balu fa’an bua ho malus. Hetan mos transmigrantes iha rai bokur sira hanesan iha Maliana, iha Suai, iha Liquisa ho fatin seluseluk. Sira fila no kuda rai ho hakmatek tebes, hanesan los, rai sira nee, sira nian bei-ala nian. Timor nakonun ho ema husi liur no timoroan sira sai ta’uk, moris la hakmatek, sai dadur no mate loron-kalan no sai bainaka iha nian rain rasik.
.
Ho forsa militar no teknolojia iha komunikasaun ho informasaun nebee makaas, Jakarta buka lohi, halo be’ik no halo kiak ema timoroan sira, hodi hateten integrasaun ba Indonezia maka diak liu hotu. Guerrilleirus FALINTIL sira nebee tuba iha foho ho ai-laran, nebee defende direitu ho ukun-an ho nehan no liman kukun ba Timor Lorosa’e, ABRI sarani sira ho GPK (Gerakan Pengacau Keamanan), hanesan mos kolonialista portugues bolu “terrorista” ba nasionalistas sira nebee funu defende ukun-an iha rai Guine-Bissau, Angola ho Mosambike.
.
Hasoru “injustiças” (ketidakadilan) ho “opressões” (penindasan) sira nebee Indonezia halo hasoru timoroan sira, estudantes lubuk oan ida estuda iha tasi-balu, iha Indonezia nia rain, halo refleksaun barak kona ba susar oioin nebee timoroan sira hasoru. Husi refleksoens sira nee lori sira lulun nia faru liman hodi hatan hahalok aat hothotu nebee Indonezia (militar ho autoridade sivil) sira halo iha rai Timor-Lorosa’e.
.
Estudantes la’o rai sira, nebee moris iha leaun nian ibun laran iha Indonezia, depois de halo refleksaun ba situasaun politika, ekonomika, sosial no kultural, hanoin ho seriu katak, to’o tempu ona atu halo buat ruma hodi kore povu no rai Timor Lorosa’e husi okupante no kolonialista foun Indonezia nia liman kukun laran.
.
Foufoun hanesan ko’alia baibain ida tuir luron, dala ruma iha “warung” (restaurante), dala ruma iha “kost” (fatin hodi hela), dala ruma iha tasi ibun no dala ruma iha varanda sira uma universidade nian. Ko’alia sira nee la hetan konkluzaun ruma no lakon hamutuk ho anin nebee liu.
.
Husi loron ba loron, ko’alia kona ba ukun-an makaas ba beibeik. Iha tinan 1986, estudantes lubuk ida iha Denpasar/Bali, hahu komemora loron 28 fulan Novembro, loron nebee FRETILIN proklama ukun-an unilateralmente ba rai Timor Lorosa’e iha tinan 1975. Husi nee, estudantes lubuk oan ida, sempre halo reunian, to’o iha konkluzaun, atu funu diak liu la’os liu husi ko’alia de’it, la’os liu husi debates akademikas ou seminarius sientifikas ou komemora loron boot sira nebee iha, maibe tenki tun iha kampu ou tau iha pratika, organiza-an liu husi estrutura diak ida hodi bele halo funu hasoru okupante Indonezia.
.
Iha tempu neba, iha Bali nebee kuinesidu liu ho naran “Pulau Dewata” (Ilha dos Deuses), estudantes nebee iha hanoin ho prinsipius hanesan, nebee hadomin rai Timor Lorosa’e, la laran rurua, iha tuku 21:00, loron 20 fulan Junho tinan 1988, ho aten brani deklara “Insurreição Política dos Estudantes de Timor Leste” (Kebangkitan Politik Mahasiswa dan Peljar Timor Timur) hodi harii RENETIL.
.
Estudantes na’in sanulu nebee harii RENETIL mak: Fernando de Araujo (La‘Sama), Lucas da Costa (Lahe-Mau ou Rama Metan) , Julio Abel Ribeiro (Taetudak), Jose A.M.X. Gonçalves (Si’ak), Adolfo Fontes (Mau-Lamas), João Cardoso (Mau-Riba), João Araujo (Mau-Terus), Marciano Octaviano Garcia da Silva (Sury Sakar Subar), Agapito Cardoso (Mau-Laco) ho Carlos da Silva Lopes (Freezip ou Saky). RENETIL, formalmente, hamrik iha tinan 1988, maibe estudantes sira nebee harii organizasaun nee, hahu halo diskusaun atu harii organizasaun hodi funu ba ukun-an, hahu kedas ona iha tinan 1986. Iha periodu entre tinan 1986 to’o loron nebee harii RENETIL, la’os de’it uza hodi sani livrus sira kona ba funu iha rai barak nian hodi hariku tan kuinesimentu kona ba oin-sa funu iha klandestina, maibe lori hodi estuda terrenu nebee la fasil, nunee mos hodi estuda malu, hakbesik (aproximação) malu no halo reuniaun entre sira nebee kuinese malu ona.
.
Membrus fundadores sira rasik, barak liu, iha Timor la kuinese malu. Sira husi eskolas la hanesan no husi distritus mos la hanesan. Bele haree, La’Sama husi Ainaro, Lahe-Mau husi Ermera, Si’ak husi Ermera, Mau-Lamas husi Bobonaro, Mau-Riba husi Oekusi, Mau-Terus husi Kovalima, Sakar Subar husi Ermera/Manatuto, Mau-Laco husi Manufahi ho Saky husi Viqueque. Sira nee balu eskola iha Dili no balu eskola iha foho. Iha tempu neba, deskonfia malu mos sei makaas no ema ida disidi an atu envolve iha funu mos la fasil, tanba iha riskus boot tebes. Halo sala oituan, hasoru risku boot tolu, lakon eskola, sai dadur ou mate.
.
Iha tempu neba, ko’alia kona ba politika ukun-an hanesan buat tabu ida, tanba implika tama iha kadeia ou mate, no dala ruma halo familia tomak hetan susar. Estudantes nebee ko’alia politika oituan tebes, bele dehan, sura ho liman fuan. Estudantes barak, hanesan mos timoroan barak, la fiar Timor bele hetan ukun-an, tanba, haree husi numeru militar ho populasaun, Timor hanesan nehek ida nani iha tasi laran. Tetu ba mai, haree husi lidun militar nian, Timor la iha forsa naton hodi manan Indonezia. Tanba mos hanoin sira nunee, halo komandantes FALINTIL ho kuadrus FRETILIN barak tun husi ai-laran hodi rende ba militar sira Indonezia nian. Balu sai kolaborador boot Indonezia nian hodi halo “pressão” (tekanan) no “perseguição” (pengejaran) makaas ba nia maun-alin sira nebee defende ukun-an. Balu sai “assassino” (pembunuh), hamutuk ho militar sira Indonesia nian oho timoroan barak. Estudantes sira mos tau iha konsiderasaun forsa militar nebee la hanesan entre Timor ho Indonezia, maibe ida nee la’os razaun atu Timor la manan funu. Timor nian forsa hetan iha razaun ho direitu ukun-an nebee garante husi direitu internasional, nebee ema ida labele nega.
.
Tanba militar ho intel sira nebee barak no hetan iha nebe-nebee, la fasil hetan estudantes nebee iha aten brani, no preparadu politika no mentalmente hodi halo funu hasoru okupasaun Indonezia nian iha rai Timor Lorosa’e.
.
Hafoin hamoris RENETIL, fundadores sira hanesan ema la’o rai iha funumaluk nia rain, tenki fera ulun, oin-sa maka bele eksplora “recursos” (sumber daya) hothotu hodi bele fo apoiu ba FALINTIL ho halo konsolidasaun ba massa no loke rede klandestina hodi bele halo kontaktus ho frente hothotu (Armada, Klandestina ho Diplomatika).
.
Iha dekada 80 nia laran, konsiensia kona ba “essência” ukun-an ba estudantes universitarius ho liceu sira sei hanesan buat “tabu” ida. Povu hetan mobilizasaun hodi fo apoio de’it ba militar Indonezia sira hodi buka hamohu FALINTIL. Eks FALINTIL balu ou kuadrus FRETILIN nian barak mos sai tiha Indonezia nia liman-ain no tuir mobiliza povu ou sai komandante HANSIP ho seluseluk tan, hamrik iha militar sira nia oin, hodi buka hamohu FALINTIL ho ema sira nebee hanoin ukun-an.
.
Prosesu akulturasaun planeada, liu husi transmigrantes husi Jawa ho Bali ba iha Timor Lorosa’e mos makaas tebes. Politika ida nee ninia objektivu buka halo lakon kultura Timor nian rasik, iha nebee, hanesan hakat ikus liu hodi ukun Timor rohan laek. Tanba kultura hanesan baze fundamental husi rezistensia nasionalistas nian hothotu hodi harii Nasaun no Estadu ida.
.
Atu hasoru aktividades oioin Indonezia nian iha Timor Lorosa’e, buat nebee ami halo uluk maka hakerek surat (correspondência) ba rai laran ho liur. Tuir mai, buka haluan rede RENETIL ba illa Indonezia sira seluk, liliu ba Jawa, iha nebee estudantes barak maka estuda iha neba. Seminaristas timoroan sira iha Malang, iha papel boot tebes ba haluan rede RENETIL nian ba Jawa, tanba foufoun, tama uluk ho sira depois ba sidade sira seluk. Estudantes seminaristas sira nee balu mak hanesan Antonio Conceição, Pe. Julio Crispim Ximenes Belo, Pe. Juvito do Rego de Araújo, Jose Antonio Neves, Bendito Freitas, Afonso Aleixo ho sira barak tan nebee hau labele temi hotu sira nia naran. Maioria husi sira, mesak hau nia colegas eskola iha SMPK Paulos VI ho SMAK St. Yoseph iha Dili. Sira nebee la seminarista no tuir haboot RENETIL iha Malang husi inicio mak Virgilio Guterres da Silva, Vicente Pinto Besik Ona, Virgilio Guterres ho sira lubuk ida tan. Simultanea ho haluan rede ba Jawa, ami mos haluan rede funu nian ba Timor Lorosa’e no ba tasi-balu.
.
Tanba moris iha funumaluk nebee “repressivo” (represif) ho “cruel” (kejam) tebes nia klaran, seidauk konta ho riskus terrenu nebee todan, “exige” serbisu ho komunikasaun nebee klandestina lolos. Maibe, tanba serbisu mos barak no todan ba beibeik, “exige” mos tenki haboot numeru militantes nian. Metodu nebee ami uza hodi haboot numeru militante nian liu husi “expansão geométrica”, katak, estudante ida iha obrigasaun rekruta ema ida, depois husi ida ba rua, husi rua ba hat, husi hat ba walu, husi walu ba sanulu resin nen. Sira nebee foin rekruta, so bele kuinese de’it ida nebee fo rekruta ho sira nebee fo juramentu, maibe sira la kuinese sira seluk. Serbisu nee la’o diak tebes, maibe to’o tempu nebee numeru boot ba beibeik, no “exige” demokrasia iha organizasaun nia laran, metodu ida nee sai la efisiente, tanba tenki halo reunioens hamutuk, reuniaun jeral ou kongresus hodi hola desisoens estrategikas ou tenki mobiliza estudantes ba aksoens nebee ema tenki partisipa barak hanesan halo manifestasaun ho assina petisoens nebee haruka ba chefe de Estados ou Governus iha tasi-balu. Importante liu maka sira nebee la militante, maski nasionalista hotu, labele hatene sese maka militante RENETIL nian, sese maka iha rede laran ho sese mak tur iha estrutura organizasaun nia laran. Ho nunee hodi evita traisaun ou karik funumaluk kaer sira la militante, labele sobu rede nebee iha. Estudantes barak mos nasionalistas, maski sira la serbisu iha rede laran, sira tuir halo manifestasaun ou tuir assina petisoens nebee haruka ba liur nebee RENETIL rasik prepara.
.
Liu tiha semana balu, foin ami hato’o ba Komando da Luta (FALINTIL) kona ba RENETIL nian “existência”. Espitiru “comovente” (haru) no “heróico” domina tebes estudantes sira nian fuan iha loron nebee simu foufoun surat husi Komando da Luta nian. Komando da Luta mos sinti kontente tebes ho “existência” RENETIL nian. Hothotu hanoin iha laran no balu ekspressa iha lia-fuan: “Hahu husi ohin ba oin, ahi funu nian lakan hikas ona iha rai Timor Lorosa’e, guerrilleirus ho ulun politika sira uluk mate moris hikas hotu ona”. Lia fuan sira hanesan nee sempre hetan iha surat sira nebee Komando da Luta haruka ba RENETIL.
.
Liu fulan hira depois de moris, RENETIL mos halo kontaktu ho OJECTIL, organizasaun juventude ho estudantil Catolico nian nebee luta iha klandestina. Organizasaun rua nee to’o konsensu halo fuzaun, iha nebee hothotu lori naran RENETIL nian, nebee ita sei haree iha oin. Fuzaun ida nee hanesan hakat konkretu la’o ba politika unidade nasional nian nebee presiza tebes iha momentus difiseis hodi hasoru funumaluk boot Indonezia.
.
Husi neba kedas Komando da Luta la’os rekuinese de’it RENETIL, maibe kunsidera organizasaun nee avansadu liu hotu iha Frente Klandestina nian. Iha momentus sira difiseis tebtebes, RENETIL sai parseiru diak Komandu da Luta nian. Hamutuk ho Komandu da Luta halo frente ida hasoru kritikas makaas husi DFSE (Delegação da Fretilin em Serviço no Exterior) iha Portugal. RENETIL sempre hamrik iha Komando da Luta nia sorin hodi defende mudansas ho estratejia politika sira nebee Komandante Xanana Gusmão halo.
.
RENETIL tanba moris iha Denpasar, iha fatin ida estrateziku tebes, nia sai hanesan ai-laletek ida hodi halo ligasaun entre Frente rua iha rai lara (Armada, Klandestina) ho Frente Diplomatika.

Kontaktus ho Frente Armada liu husi rede klandestina iha Timor Lorosa’e la’o diak tebes. Nunee mos kontaktus ho liur la’o konstrutivu tebes, liliu ho ulun Rezistensia nian hanesan Ramos Horta, inklui mos Abílio Araújo iha tempu neba. Haruka informasaun ho lia menon ba malu, liu husi surat ho kasetes fonografikas, entre Komandante Xanana Gusmão ho RENETIL, nunee mos ho ulun politika sira iha Frente Diplomatika hodi tulun no hametin espiritu ba funu nian “impressionante” (mengesankan) tebes. Dala ruma halo matan ben monu wainhira sani surat eh rona lia menon ho ai-knanuk husi kassestes nebee haruka ba malu, tanba hothotu sinti hanesan maun-alin duni nebee fahe malu tanba funu no iha saudades atu hetan malu lalais iha Timor Lorosa’e ukun-an nia laran.

* Fundador RENETIL