VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090615

SASIN IDA KONA BA RENETIL 1ª Parte Introdusaun Ida

(1ª Parte)
.
Sasin ida: RENETIL nebe Hau Hatene entre 1986 ho 2000.
Introdusaun ida
.
Carlos da Silva L.F.R.Saky*

.
Loron ruanulu, fulan ida nee, RENETIL sei halo nia tinan ba dala ruanulu resin ida. Hau la hanoin hetan atu halo sa ba loron nee. Maibe companheiro Arlindo Fernandes, husi chat message, fo hanoin hau atu hakerek buat ruma kona ba RENETIL. Husi nee, hanoin hikas apontamentos balu nebee uluk hau hakerek iha tempo klandestina iha Indonesia ho iha Portugal, nebee la lakon ho buat hothotu nebee lakon iha krizi polititika ho militar iha 2006.
.
Apontamentos nebee hau iha, kona ba RENETIL nebee hau hatene, hau haree, hau rona ho sinti entre tinan 1986 ho 2000. Iha apontamentos nee, sei falta buat barak, hau labele regista hotu tanba barak tebes ou haluha. Ba ida nee, husu ba companheiros RENETIL tomak, atu ida-idak bele fo nia sasin hodi hakompleta buat hirak nebee sei falta. Ita hotu nia sasin sai hanesan ahi oan ida hodi tulun haree hikas buat hothotu nebee ita liu ona.
.
RENETIL nudar ita hotu nia uma ho ita hotu nia kuda nebee lori ita to’o mai iha ukun-an. Tan nee, ita ida-idak nia sasin, nudar loro matan dader hodi fanu ita, hodi labele haluha uma nebee haboot ita ho kuda nebee lori ita mai to’o iha knua ukun an nian.
.
RENETIL ninia kontribuisaun ba funu ukun an, folin la iha ba ema balu no folin boot ba sira seluk. Folin boot ou ki’ik la importante, importante mak RENETIL halo kontribuisoens ona ba ukun an liu husi dalan oioin. Funu iha rai laran (Timor), funu iha funumaluk nia rain (Indonesia) ho funu iha tasi balu (Europa, America, Australia, Asia ho Africa). Funu hodi hametin unidade nasional, funu hodi internasionaliza problema Timor no funu hodi manan apoio husi povo Indonesio. Funu sira nee hotu ho objektivu ida de’it: UKUN RASIK AN BA POVO HO RAI TIMOR LOROSA’E.
.
La fasil atu halo funu ida. Tanba tenki funu hasoru ita nia funumaluk (Indonesia), funu hasoru ita nia maluk rasik (Timoroan sira defende integrasaun ou autonomia) i dala ruma funu hasoru ita nia an rasik (hasoru laran rurua ho ta’uk). Tebes, funu iha nebe-nebee la facil, “exige” opsaun nebee la kaman, basaa, bele hamosu “vítimas”. Ba estudantes universitarius timoroan sira mos nunee, la kaman hola opsaun tuir funu. Balu “sacrifica” nia estudus, nia bolsa de estudus, nia “cadeiras”, nia osan hodi selu “kost”, hodi sosa livrus, sosa bilhete transporte, nia saude ho enerjia hadi hader kalan ou loron hodi halo serbisu ou la’o loron tomak ou kalan tomak hodi koordena serbisu. I “balu “sacrifica” ninia sasan nebee diak liu to’o “sacrifica” nia kabun hodi funu. Ba sira, la iha buat ida diak liu no folin boot liu iha mundu kompara ho liberdade ho ukun rasik an. Nee maka vida ho partisipasaun Timoroan sira estuda iha Indonesia nebee la hatene sura sira nia kole hodi funu ba Timor Lorosa’e nia ukun rasik-an.
.
Durante periodo okupasaun militar indonezio sira hetan iha nebe-nebee, husi sidade boot to’o iha knua. Iha nebe-nebee, hetan uma mamuk nebee na’in la iha, hetan uma nebee ahi han mohu, no hela ai-rin. Iha nebe-nebee hetan dadur politik, hetan ema nia ruin namkari iha duut laran, balu ulun la iha. Iha nebe-nebee hetan “pemukiman” (campo de consentração) nebee nakonun ho ema kiak ho krekas maran nebee moris iha lutu laran hanesan manu moris iha “gaiola” laran. Iha “pemukiman” sira nee, militar sira moris diak no ksolok tebes iha povu terus, hamalaha no mate nia leten.
.
Militar sira, nebee nakonun iha Timor Lorosa’e laran tomak, sinti “orgulho” (bangga) tebes, halo Timor Lorosa’e hanesan sira nia kusta. Timor nia “dignidade” (harga diri) soe ba rai no sama hanesan buat aat. Halibur feto timoroan iha fatin balu, ou kalan ba obriga lori sai ema nia oan feto furak hodi “satisfaz” (memuaskan) sira nian “necessidade sexual” (kebutuhan biologis). Sira nebee inan-aman la husik, sira nian inan ho aman hetan terror, torturas no balu to’o mate. Timoroan barak sai ku’us oan ba militar sira. Labarik sala laek (inocente) barak moris aman la iha.
.
Timor oan sira otas halimar ho eskola nian, barak sai atan hodi halo serbisu ba militar indonesio sira. Halo timoroan sira otas eskola nian, sai atan lolos. Eksplorasaun serbisu infantil makaas tebes. Labarik otas eskola nian sira halo ba TBO (Tenaga Bantuan Operasi) ou forsa hodi apoia opersauan militar. TBO sira balu tinan 9 ou 10. TBO sira nee, tuir militar sira ba halo opersaun iha ai-laran, ou serbisu ba militar sira iha vilas okupadas. Sira nian serbisu maka te’in ba militar sira, fase militar sira nian ropa, lori militar sira nian sasan nebee todan tebes, nebee labarik ida nia forsa la to’o atu lori. Soldadu rua tolu iha TBO ida, komandantes sira ida-idak iha TBO ida. Imajina, iha Timor, militar Indonezia hamutuk entre 30.000 ho 50.000, maka ema foin sa’e sira, nebee serbisu ba sira mos la’os oituan. Militar sira halo timoroan sira ba kuda hodi tula naha, lori sira nia sasan, sira nia maramita, sira nian fos, sira nian kilat musan, sira nia ekipamentus militares oioin. Iha fatin sira nebee we la iha, TBO sira tenki la’o Km 5 ou 10, hodi kuru we, la’os de’it hodi te’in no hemu, maibe militar sira uza hodi fase kidun. Sira nebee la kumpri diak ordem nebee militar sira haruka, barak mate rate laek iha kilat tutun. Timor balu ohin loron sei lakon nia membro familia balu tanba militar sira lori ba halo TBO iha Indonesia.
.
La’os nee de’it, tau Timoroan sira funu hasoru malu hodi fahe malu no sai fraku hodi sira bele ukun to’o rohan laek. La’os rekruta de’it ema civil hodi sai militar maibe tau mos kilat ba ema sivil nia liman liu husi buat sira nebee bolu HANSIP (Pertahanan Sipil), RATE (Rakyat Terlatih) ho sira seluk hodi funu hasoru nia maun alin sira FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste) no halo pressaun i, dala ruma, oho populasaun rasik. To’o membros HANSIP ho RATE sira balu sai hanesan militar indoneziu sira lolos, la’os de’it oho, maibe tesi ho lori lemo-lemo guerrlleirus ukun an sira nia ulun tama sai aldeias ho vilas hodi hata’uk povo.
.
La’os kruel ho la umanu de’it, maibe na’ukten hotu dala ida. Iha nebe-nebee hetan kamioneta (truck) boboot, balu halai mesak, balu dada malu, lori Timor nia riku no soi sai ba iha Indonezia. Hetan ro-ahi tama sai ponte kais, hatun ema sivil husi Indonezia, hatun militar sira, no fila, tula ho sandalu, marmer, osan mean to’o kalen at ho besi feruzem hotu. Na’uk sasan sira maten seidauk to’o, sei na’uk ho lelan mos manu loriku, kakatua, kakuak, lakateu ho lekirauk ba hotu sira nia rain.
.
Intel sira Indonezia nian ho ninia liman-ain (lacaios), hetan iha nebe-nebee iha Timor Lorosa’e laran tomak. Balu halo-an hanesan ema fa’an ropa bosan, balu fa’an “bakso”, balu suku sapatu at iha luron ibun, to’o balu fa’an bua ho malus. Hetan mos transmigrantes iha rai bokur sira hanesan iha Maliana, iha Suai, iha Liquisa ho fatin seluseluk. Sira fila no kuda rai ho hakmatek tebes, hanesan los, rai sira nee, sira nian bei-ala nian. Timor nakonun ho ema husi liur no timoroan sira sai ta’uk, moris la hakmatek, sai dadur no mate loron-kalan no sai bainaka iha nian rain rasik.
.
Ho forsa militar no teknolojia iha komunikasaun ho informasaun nebee makaas, Jakarta buka lohi, halo be’ik no halo kiak ema timoroan sira, hodi hateten integrasaun ba Indonezia maka diak liu hotu. Guerrilleirus FALINTIL sira nebee tuba iha foho ho ai-laran, nebee defende direitu ho ukun-an ho nehan no liman kukun ba Timor Lorosa’e, ABRI sarani sira ho GPK (Gerakan Pengacau Keamanan), hanesan mos kolonialista portugues bolu “terrorista” ba nasionalistas sira nebee funu defende ukun-an iha rai Guine-Bissau, Angola ho Mosambike.
.
Hasoru “injustiças” (ketidakadilan) ho “opressões” (penindasan) sira nebee Indonezia halo hasoru timoroan sira, estudantes lubuk oan ida estuda iha tasi-balu, iha Indonezia nia rain, halo refleksaun barak kona ba susar oioin nebee timoroan sira hasoru. Husi refleksoens sira nee lori sira lulun nia faru liman hodi hatan hahalok aat hothotu nebee Indonezia (militar ho autoridade sivil) sira halo iha rai Timor-Lorosa’e.
.
Estudantes la’o rai sira, nebee moris iha leaun nian ibun laran iha Indonezia, depois de halo refleksaun ba situasaun politika, ekonomika, sosial no kultural, hanoin ho seriu katak, to’o tempu ona atu halo buat ruma hodi kore povu no rai Timor Lorosa’e husi okupante no kolonialista foun Indonezia nia liman kukun laran.
.
Foufoun hanesan ko’alia baibain ida tuir luron, dala ruma iha “warung” (restaurante), dala ruma iha “kost” (fatin hodi hela), dala ruma iha tasi ibun no dala ruma iha varanda sira uma universidade nian. Ko’alia sira nee la hetan konkluzaun ruma no lakon hamutuk ho anin nebee liu.
.
Husi loron ba loron, ko’alia kona ba ukun-an makaas ba beibeik. Iha tinan 1986, estudantes lubuk ida iha Denpasar/Bali, hahu komemora loron 28 fulan Novembro, loron nebee FRETILIN proklama ukun-an unilateralmente ba rai Timor Lorosa’e iha tinan 1975. Husi nee, estudantes lubuk oan ida, sempre halo reunian, to’o iha konkluzaun, atu funu diak liu la’os liu husi ko’alia de’it, la’os liu husi debates akademikas ou seminarius sientifikas ou komemora loron boot sira nebee iha, maibe tenki tun iha kampu ou tau iha pratika, organiza-an liu husi estrutura diak ida hodi bele halo funu hasoru okupante Indonezia.
.
Iha tempu neba, iha Bali nebee kuinesidu liu ho naran “Pulau Dewata” (Ilha dos Deuses), estudantes nebee iha hanoin ho prinsipius hanesan, nebee hadomin rai Timor Lorosa’e, la laran rurua, iha tuku 21:00, loron 20 fulan Junho tinan 1988, ho aten brani deklara “Insurreição Política dos Estudantes de Timor Leste” (Kebangkitan Politik Mahasiswa dan Peljar Timor Timur) hodi harii RENETIL.
.
Estudantes na’in sanulu nebee harii RENETIL mak: Fernando de Araujo (La‘Sama), Lucas da Costa (Lahe-Mau ou Rama Metan) , Julio Abel Ribeiro (Taetudak), Jose A.M.X. Gonçalves (Si’ak), Adolfo Fontes (Mau-Lamas), João Cardoso (Mau-Riba), João Araujo (Mau-Terus), Marciano Octaviano Garcia da Silva (Sury Sakar Subar), Agapito Cardoso (Mau-Laco) ho Carlos da Silva Lopes (Freezip ou Saky). RENETIL, formalmente, hamrik iha tinan 1988, maibe estudantes sira nebee harii organizasaun nee, hahu halo diskusaun atu harii organizasaun hodi funu ba ukun-an, hahu kedas ona iha tinan 1986. Iha periodu entre tinan 1986 to’o loron nebee harii RENETIL, la’os de’it uza hodi sani livrus sira kona ba funu iha rai barak nian hodi hariku tan kuinesimentu kona ba oin-sa funu iha klandestina, maibe lori hodi estuda terrenu nebee la fasil, nunee mos hodi estuda malu, hakbesik (aproximação) malu no halo reuniaun entre sira nebee kuinese malu ona.
.
Membrus fundadores sira rasik, barak liu, iha Timor la kuinese malu. Sira husi eskolas la hanesan no husi distritus mos la hanesan. Bele haree, La’Sama husi Ainaro, Lahe-Mau husi Ermera, Si’ak husi Ermera, Mau-Lamas husi Bobonaro, Mau-Riba husi Oekusi, Mau-Terus husi Kovalima, Sakar Subar husi Ermera/Manatuto, Mau-Laco husi Manufahi ho Saky husi Viqueque. Sira nee balu eskola iha Dili no balu eskola iha foho. Iha tempu neba, deskonfia malu mos sei makaas no ema ida disidi an atu envolve iha funu mos la fasil, tanba iha riskus boot tebes. Halo sala oituan, hasoru risku boot tolu, lakon eskola, sai dadur ou mate.
.
Iha tempu neba, ko’alia kona ba politika ukun-an hanesan buat tabu ida, tanba implika tama iha kadeia ou mate, no dala ruma halo familia tomak hetan susar. Estudantes nebee ko’alia politika oituan tebes, bele dehan, sura ho liman fuan. Estudantes barak, hanesan mos timoroan barak, la fiar Timor bele hetan ukun-an, tanba, haree husi numeru militar ho populasaun, Timor hanesan nehek ida nani iha tasi laran. Tetu ba mai, haree husi lidun militar nian, Timor la iha forsa naton hodi manan Indonezia. Tanba mos hanoin sira nunee, halo komandantes FALINTIL ho kuadrus FRETILIN barak tun husi ai-laran hodi rende ba militar sira Indonezia nian. Balu sai kolaborador boot Indonezia nian hodi halo “pressão” (tekanan) no “perseguição” (pengejaran) makaas ba nia maun-alin sira nebee defende ukun-an. Balu sai “assassino” (pembunuh), hamutuk ho militar sira Indonesia nian oho timoroan barak. Estudantes sira mos tau iha konsiderasaun forsa militar nebee la hanesan entre Timor ho Indonezia, maibe ida nee la’os razaun atu Timor la manan funu. Timor nian forsa hetan iha razaun ho direitu ukun-an nebee garante husi direitu internasional, nebee ema ida labele nega.
.
Tanba militar ho intel sira nebee barak no hetan iha nebe-nebee, la fasil hetan estudantes nebee iha aten brani, no preparadu politika no mentalmente hodi halo funu hasoru okupasaun Indonezia nian iha rai Timor Lorosa’e.
.
Hafoin hamoris RENETIL, fundadores sira hanesan ema la’o rai iha funumaluk nia rain, tenki fera ulun, oin-sa maka bele eksplora “recursos” (sumber daya) hothotu hodi bele fo apoiu ba FALINTIL ho halo konsolidasaun ba massa no loke rede klandestina hodi bele halo kontaktus ho frente hothotu (Armada, Klandestina ho Diplomatika).
.
Iha dekada 80 nia laran, konsiensia kona ba “essência” ukun-an ba estudantes universitarius ho liceu sira sei hanesan buat “tabu” ida. Povu hetan mobilizasaun hodi fo apoio de’it ba militar Indonezia sira hodi buka hamohu FALINTIL. Eks FALINTIL balu ou kuadrus FRETILIN nian barak mos sai tiha Indonezia nia liman-ain no tuir mobiliza povu ou sai komandante HANSIP ho seluseluk tan, hamrik iha militar sira nia oin, hodi buka hamohu FALINTIL ho ema sira nebee hanoin ukun-an.
.
Prosesu akulturasaun planeada, liu husi transmigrantes husi Jawa ho Bali ba iha Timor Lorosa’e mos makaas tebes. Politika ida nee ninia objektivu buka halo lakon kultura Timor nian rasik, iha nebee, hanesan hakat ikus liu hodi ukun Timor rohan laek. Tanba kultura hanesan baze fundamental husi rezistensia nasionalistas nian hothotu hodi harii Nasaun no Estadu ida.
.
Atu hasoru aktividades oioin Indonezia nian iha Timor Lorosa’e, buat nebee ami halo uluk maka hakerek surat (correspondência) ba rai laran ho liur. Tuir mai, buka haluan rede RENETIL ba illa Indonezia sira seluk, liliu ba Jawa, iha nebee estudantes barak maka estuda iha neba. Seminaristas timoroan sira iha Malang, iha papel boot tebes ba haluan rede RENETIL nian ba Jawa, tanba foufoun, tama uluk ho sira depois ba sidade sira seluk. Estudantes seminaristas sira nee balu mak hanesan Antonio Conceição, Pe. Julio Crispim Ximenes Belo, Pe. Juvito do Rego de Araújo, Jose Antonio Neves, Bendito Freitas, Afonso Aleixo ho sira barak tan nebee hau labele temi hotu sira nia naran. Maioria husi sira, mesak hau nia colegas eskola iha SMPK Paulos VI ho SMAK St. Yoseph iha Dili. Sira nebee la seminarista no tuir haboot RENETIL iha Malang husi inicio mak Virgilio Guterres da Silva, Vicente Pinto Besik Ona, Virgilio Guterres ho sira lubuk ida tan. Simultanea ho haluan rede ba Jawa, ami mos haluan rede funu nian ba Timor Lorosa’e no ba tasi-balu.
.
Tanba moris iha funumaluk nebee “repressivo” (represif) ho “cruel” (kejam) tebes nia klaran, seidauk konta ho riskus terrenu nebee todan, “exige” serbisu ho komunikasaun nebee klandestina lolos. Maibe, tanba serbisu mos barak no todan ba beibeik, “exige” mos tenki haboot numeru militantes nian. Metodu nebee ami uza hodi haboot numeru militante nian liu husi “expansão geométrica”, katak, estudante ida iha obrigasaun rekruta ema ida, depois husi ida ba rua, husi rua ba hat, husi hat ba walu, husi walu ba sanulu resin nen. Sira nebee foin rekruta, so bele kuinese de’it ida nebee fo rekruta ho sira nebee fo juramentu, maibe sira la kuinese sira seluk. Serbisu nee la’o diak tebes, maibe to’o tempu nebee numeru boot ba beibeik, no “exige” demokrasia iha organizasaun nia laran, metodu ida nee sai la efisiente, tanba tenki halo reunioens hamutuk, reuniaun jeral ou kongresus hodi hola desisoens estrategikas ou tenki mobiliza estudantes ba aksoens nebee ema tenki partisipa barak hanesan halo manifestasaun ho assina petisoens nebee haruka ba chefe de Estados ou Governus iha tasi-balu. Importante liu maka sira nebee la militante, maski nasionalista hotu, labele hatene sese maka militante RENETIL nian, sese maka iha rede laran ho sese mak tur iha estrutura organizasaun nia laran. Ho nunee hodi evita traisaun ou karik funumaluk kaer sira la militante, labele sobu rede nebee iha. Estudantes barak mos nasionalistas, maski sira la serbisu iha rede laran, sira tuir halo manifestasaun ou tuir assina petisoens nebee haruka ba liur nebee RENETIL rasik prepara.
.
Liu tiha semana balu, foin ami hato’o ba Komando da Luta (FALINTIL) kona ba RENETIL nian “existência”. Espitiru “comovente” (haru) no “heróico” domina tebes estudantes sira nian fuan iha loron nebee simu foufoun surat husi Komando da Luta nian. Komando da Luta mos sinti kontente tebes ho “existência” RENETIL nian. Hothotu hanoin iha laran no balu ekspressa iha lia-fuan: “Hahu husi ohin ba oin, ahi funu nian lakan hikas ona iha rai Timor Lorosa’e, guerrilleirus ho ulun politika sira uluk mate moris hikas hotu ona”. Lia fuan sira hanesan nee sempre hetan iha surat sira nebee Komando da Luta haruka ba RENETIL.
.
Liu fulan hira depois de moris, RENETIL mos halo kontaktu ho OJECTIL, organizasaun juventude ho estudantil Catolico nian nebee luta iha klandestina. Organizasaun rua nee to’o konsensu halo fuzaun, iha nebee hothotu lori naran RENETIL nian, nebee ita sei haree iha oin. Fuzaun ida nee hanesan hakat konkretu la’o ba politika unidade nasional nian nebee presiza tebes iha momentus difiseis hodi hasoru funumaluk boot Indonezia.
.
Husi neba kedas Komando da Luta la’os rekuinese de’it RENETIL, maibe kunsidera organizasaun nee avansadu liu hotu iha Frente Klandestina nian. Iha momentus sira difiseis tebtebes, RENETIL sai parseiru diak Komandu da Luta nian. Hamutuk ho Komandu da Luta halo frente ida hasoru kritikas makaas husi DFSE (Delegação da Fretilin em Serviço no Exterior) iha Portugal. RENETIL sempre hamrik iha Komando da Luta nia sorin hodi defende mudansas ho estratejia politika sira nebee Komandante Xanana Gusmão halo.
.
RENETIL tanba moris iha Denpasar, iha fatin ida estrateziku tebes, nia sai hanesan ai-laletek ida hodi halo ligasaun entre Frente rua iha rai lara (Armada, Klandestina) ho Frente Diplomatika.

Kontaktus ho Frente Armada liu husi rede klandestina iha Timor Lorosa’e la’o diak tebes. Nunee mos kontaktus ho liur la’o konstrutivu tebes, liliu ho ulun Rezistensia nian hanesan Ramos Horta, inklui mos Abílio Araújo iha tempu neba. Haruka informasaun ho lia menon ba malu, liu husi surat ho kasetes fonografikas, entre Komandante Xanana Gusmão ho RENETIL, nunee mos ho ulun politika sira iha Frente Diplomatika hodi tulun no hametin espiritu ba funu nian “impressionante” (mengesankan) tebes. Dala ruma halo matan ben monu wainhira sani surat eh rona lia menon ho ai-knanuk husi kassestes nebee haruka ba malu, tanba hothotu sinti hanesan maun-alin duni nebee fahe malu tanba funu no iha saudades atu hetan malu lalais iha Timor Lorosa’e ukun-an nia laran.

* Fundador RENETIL

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.