VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20180501

AVKP 74-99: Pedidu ba Lider Politiku Sira atu Prevene Konflitu Violensia iha Prosesu Eleisaun Antesipada


ASOSIASAUN VITIMA KONFLITU POLITIKU 74-99
Rua Karketu Mota-ain No. 08, Farol, Dili, Timor-Leste
=================================

PEDIDU BA LIDER POLITIKU SIRA ATU PREVENE KONFLITU VIOLENSIA IHA  PROSESU ELEISAUN ANTESIPADA

Maluk jornalista sira,

Iha biban ne’e ami hakarak informa katak ohin, 30 Abril 2018, ami husi Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku 1974 – 1999 hato’o ona pedidu ba lider Partidu Politiku ka Koligasaun/aliansa partidu politiku konkorente ba eleisaun parlamenter antesipada 2018, atu prevene konflitu violensia ba eleisaun parlamentar antesipada 2018. Pedidu ne’e mai husi reflesaun ami-nian ba tendensia sira ne’ebe akontese iha prosesu kampaña durante ne’e

Ba dala-uluk ami hakarak aprezenta ami-nian a’an katak Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku 74-99, nudar organizasaun ne’ebe halibur vitima no familia vitima durante konflitu politiku 1974 (guerra civil), invazaun no okupasaun Indonesia to’o 1999 husi munisipiu 13. Organizasaun ne’e harii depois-de Estado Timor-Leste simu relatoriu CAVR no CVA iha tinan 2009 no rejistadu ona iha Notariadu Ministerio da Justiça, no ami-nian objetivu mak servisu ba justisa no reparasaun vitima sira nomos promove prevensaun konflitu violensia politika ba jerasaun foun.

Nudar vitima violasaun direitu umanus, ami komprende sentimentu oinsa terus husi konflitu violensia ne’ebe mosu husi divergensia no no konkorensia politika ne’ebe la saudavel ka la amigavel. No iha situasaun agora, bainhira ami akompaña prosesu kampaña ba eleisaun parlamentar antesipada 2018, ami senti preukupadu ho maneira no materia kampaña husi partidu politiku no koligasaun/aliansa partidu ne’ebe partisipa iha eleisaun antesipada ne’e.

Maneira no materia kampaña hirak ne’e iha impresaun hanesan fali ita atu tama fali ba “situasaun funu”, tanba iha aktividade kampaña domina ho lia-fuan no hahalok sira ne’ebe hatun malu, la respeita malu, desvaloriza malu, akuza lia-falsu ba malu, nega malu no sadik ka ameasa malu. No lamentavel tebes bainhira hahalok no lia-fuan hirak ne’e dala-ruma fo’-sai husi lider historiku ne’ebe merese ema hotu nian respeitu no banati-tuir sira-nian hahalok ezemplar.

Biar katak em-jeral, situasaun seguransa durante kampaña “kontroladu”, maibe lia-fuan no hahalok “kroat no sadik sira” – liu-liu ba lia-fuan sira ne’ebe dehan katak “votasaun 2018 hanesan referendum 1999” ka “bainhira ami sei moris, maka ema seluk labele ukun” ka hahalok veteranu balu iha fatin balu ne’ebe obriga ka ha’tauk ema sé la vota ba konkorente ruma, hamosu sentimentu duvidas no tauk husi populasaun no sidadaun iha fatin “izoladu” sira kona-ba eleisaun mai.

Populasaun sira tauk buat “funu ruma” bele mosu iha eleisaun ne’e, no a’at liu tan populasaun balu hahu senti antipati ba eleisaun ne’ebe nudar pilar importante ba demokrasia. Populasaun sira balu hanoin, “Sé eleisaun sempre hamosu konflitu violensia ne’ebe povu kiik mak sei terus, maka sira senti diak liu lalika iha eleisaun”.

Ne’e situasaun kritiku tebes ne’ebe merese ita hotu preukupa ba dezenvolvimentu ita-nian politika demokrasia. Tebes duni ita hakarak dezenvolve no hametin demokrasia jenuinu, katak soberania rezide duni iha povu, nune tenki respeita povu nian aspirasaun politika ezerse ho livremente husi ameasa, intimidasaun ka manipulasaun ruma? Ka, serake ita hakarak transforma demokrasia ne’e ba fali oligarkhi, nune husik deit ba elite kiik ida (maun boot sira) mak determina destinu nasaun?

Ne’e duni, iha biban ne’e ami hakarak husu ba nain-ulun politiku sira atu:

1. hapara hasai lia-fuan no hatudu hahalok ne’ebe hamosu sentimentu tauk no trauma ba sosiedade ne’ebe iha posibilidade atu hamosu antipati ba eleisaun ka demokrasia. Tuir ami hatene, kampaña politika nudar biban atu politiku sira halo propaganda hodi dada simpatia ka hetan konfiansa husi povu, no laos biban atu “sunu ema” (instiga/menghasut) atu hamosu sentimentu negativu ka odiu ba ema seluk ne’ebe loloos ne’e nudar aktu krimi ida;

2. hapara ho hahalok no lia-fuan ne’ebe ha’mis sentimentu unidade nasional. Tanba hahalok no lia-fuan ne’ebe ha’fahe timor-oan sira – inklu ida-ida sura ninian kolen kona-ba sé mak terus liu ka sé mak halo barak liu ba libertasaun nasaun ne’e, sei haburas deit klase sosial ba sidadaun sira no halo vulneravel sentimentu unidade nasional ne’ebe iha tempu rezistensia, patriota barak dedika no sakrifika a’an ba ida ne’e (unidade nasional) to’o pontu kulminasaun iha referendum 30 Agostu 1999 (maioria timor-oan sira vota ba rejeita Otonomi Espesial husi Indonesia). Tuir ami hatene, Partidu Politiku sira iha obrigasaun atu halo edukasaun sivika ba sidadaun sira, no hahalok hirak ne’e, ami haree kontraditoriu tebes ho intensaun edukasaun sivika – ne’ebe atu hanorin sidadaun sai responsavel no haburas valor unidade nasional;

3. hatudu ezemplu diak ba sidadaun responsavel, nune bele haburas kultura respeita malu iha diverjensia politika no lalaok politika ne’ebe etiketa, nune Paktu Unidade Nasional ne’e konkorente nain-8 asina iha loron 7 Abril 2018 bele hetan respeitu husi ema hotu ka iha kredivel duni. Persiza tebes komprensaun katak iha sosiedade timorense ne’ebe sei domina ho kultura paternalistiku, maka sé ezemplu negativu husi “maun boot” sira sei banati-tuir husi jerasaun foun ho ezajeradu liu tan iha futuru;

4. hatudu ezemplu obediênsia ba lei sira-nebe vigora, hanesan respeita provizaun konstituisaun, konsistente ba lei sira ne’ebe vigora (ezemplu dekretu lei kona-ba bandu aktividade arte-marsias balu) no implementa prinsipiu boa-governasaun no konflitu interese ka kompetisaun injustu iha eleisaaun, pur-ezemplu evita abuzu poder ka pratika pekulatu-de-uzu (utiliza fasilidade estado) durante prosesu eleisaun ne’ebe bele hamosu laran-moras (inveija) no vingansa politika ka provoka anarkismu ba demokrasia no desrespeitu ba rezultadu eleisaun;

5. hatudu maturidade politika hodi simu rezultadu eleisaun parlamentar antesipada ho fuan-boot (elegante), nune alende prevene problema ba ita-nian nasaun nomos hanorin jerasaun foun atu prátika demokrasia ho “gentlemen”.

6. Partikularmente ba ex-kombatente ka veteranu sira ne’ebe involve ka partisipa iha prosesu eleisaun ne’e, favor ita-boot sira kontrola-a’an hodi hatudu ezemplu diak, nune ema bainbain bele respeita katak ita-boot sira “heroi” duni ba nasaun ne’e – liu husi hahalok ne’ebe hakoak timor-oan hotu (laos mai fahe malu fali), hatudu respeitu ba konstituisaun no lei sira no hakribit violensia ba politika. Nune povu bele senti katak ho “mahon” veteranu sira, ita sei seguru (aman) duni halao prosesu eleisaun – no laos pur-kontrariu.

Ba orgaun ka instituisaun estado ne’ebe responsabiliza ba prosesu tranzisaun governasaun (eleisaun), ami ho hakraik-a’an husu:

1. Comissão Nacional das Eleiçōes (CNE) no Secretariado Tecnico Administração das Eleiçōes (STAE) atu firmi implementa lei no regras sira, hodi evita favoretismu ka tratamentu diskriminativu ba konkorente sira, nune bele evita konkorente ruma la respeita servisu no rezultadu ba prosesu eleisaun no halo violensia ruma;

2. Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) no Ministerio Público/Procuradoria sira atu prosesa kazu krimi eleitoral sira ho efikasia, nune bele evita ema atu la pratika krimi eleitoral tan, no bele prevene violensia iha eleisaun antesipada 2018;

Mak ne’e deit ami-nian pedidu no dezeju ba nain-ulun politiku sira, hodi ita hotu bele hamutuk hamosu ambiente dame no ha’dook violensia iha eleisaun parlamentar antesipada 2018. Ba ita-boot sira nian atensaun, ami hato’o obrigadu-wain.

Saudasaun patriota;

Dirijente Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku 1974 – 1999
Husi munisipiu 13 – inklui dirijente vitima RENAL 
1. Atanasiu Francisco Tavares, Covalima;
2. Vitorino Soares, Ermera;
3. Pedro m. Do Rêgo, reprezentante vitima RENAL;
4. Marciana Gouveia Leite, Bobonaro;
5. Miguel Arcanjo S da Costa, Manatuto;
6. Natercia S. Ferreira, Turiscai;
7. Jose M. Nunes Serrão, Liquiça;
8. Gilberto Raimundo, Viqueque;
9. Gregorio de O Ximenes, Baucau;
10. Maria da Silva, Dili;
11. João Manuel Frederico, Fatuberliu;
12. Josefa A da Silva, Komite 10 Junho;
13. Rosa AM da Cruz, ex-prizoneira politika;
14. Elisa da S dos Santos, Liquiça;
15. Felismina dos Santos da Conceição, ex-prizoneira politika;
16. Olga Quintão Amaral, ex-prizoneira politika;
17. Virginia Fatima Simōes, familia vitima Dili
18. Rosa Pereira Rego, ex-prizoneira politika;
19. Agusto de Jesus, ex-desterradu iha Atauro;
20. Marta Neves, Komite 10 Junho;
21. Fernando Martins R, Aileu;
22. Sisto dos Santos, Lospalos;
23. Domingos Pinto de Araujo Moniz, Dili

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.