VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20171219

DEKLARASAUN BANCADA PARTIDO DEMOCRÁTICO RELASIONA HO ORSAMENTU RETIFIKATIVU 2017 NEBE REJEITADU HUSI PARTIDO OPOZISAUN SIRA

DEKLARASAUN BANCADA PARTIDO DEMOCRÁTICO
RELASIONA HO ORSAMENTU RETIFIKATIVU 2017

Deputada Maria Tereza da Silva Gusmão
Eselentisimu Senhor Prezidente do Parlamento Nasional, Vise Prezidente sira, no Membru  Meja sira,
Sua Eselensia Senhor Primeiro Ministro, Maluk Deputado sira, Membros do Governu, no Povu Timor-Leste tomak, mak ami hadomi.

“Kaer Metin Ukun Rasik An, no Harii Nasaun Husi Baze”

Governu nebe de’it atu halo la’o ninia aktividade no dinamiza ekonomia no dezenvolvimentu presiza tebes orsamentu. Bainhira laiha orsamentu ka orsamentu kuran mak aktividade hotu-hotu sei lala’o, no direita ka indireitamente afekta ba prosesu dezenvovimentu no povu nia vida tomak, povu ida nebe hili ita hodi tuur iha Uma Fukun ida ne’e. Povu hili ita atu serbi sira no fasilita sira nia moris, la’os serbi ita nia-an no difikulta sira nia moris.

Eselensia sira,

Ita hotu konsiente katak VII Governu Konstitusional ho seriu tebes hakarak konkretiza objetivu sira Planu Estratejiku de Dezenvolvimentu nebe definidu no trasadu husi partidu hotu-hotu iha tinan hirak liu ba. Nune’e mos  Governu ida ne’e hakarak providensia programa ida ho alta kualidade, no hadi’a kualidade ho presu hodi hadia rasik kualidade moris povu Timor-Leste nian.

Atu realiza mehi ho planu hirak ne’e mak VII Governu Konstitusional hakarak implementa modelu dezenvolvimentu foun ida, nebe bele optimiza investimentu iha kapital umanu hanesan mos iha infra-estruturas ekonomikas no sosiais, no promove aperfeisoamentu ba instituisaun sira, nune’e mos salvaguarda sustentabilidade finansas publikas sira.  Ho modelu dezenvolvimentu foun ne’e, Governu mos hakarak garante kondisaun esensial sira ba kresimentu aseleradu no sustentavel iha ekonomia hodi lori benefisiu no prosperidade povu Timor tomak. Bancada Partido Democrático apresia tebes medidas politikas sira nebe governu hola hodi moderniza Timor-Leste no lori moris diak ba Timor oan tomak.

Eselensias,

Aprovasaun ba Orsamentu Retifikativu 2017 ne’e importante tebes tanba razaun rua:

Dahuluk, hodi taka kustu adisional no inesperadu sira nebe akontese iha 2017 no hodi garante kontinuasaun ba provizaun serbisu governamental esensial sira;

Daruak, hodi likida tusan ho obrigasaun kontratual sira Governu nian nebe durante tinan hira ikus akumuladu hela.

Kustu adisional sira finansiadu liu husi reajustamentu estrutural no orsamental sira iha Governu nune’e mos liu husi levantamentu husi Fundo Petroliferu.

Ilustre deputada no deputadu sira,

Bancada Partido Democrático hakarak fo hanoin ba ita hotu no fanu ita hotu nia konsiensia katak, se Orsamentu Retifikativu 2017 ne’e la aprova mak sei lori konsekuensias negativas ba Timor no hatuur Estadu Timor iha risku nia laran tanba:
  1. Sei lori dezastre ba Estadu, Nasaun no Povu tanba sirkulasaun osan iha merkadu limitadu tebes. Bainhira osan limitadu no povu moris susar bele provoka violensia no instabilidade nebe bele dezestabiliza rasik Nasaun no Estado Timor-Leste, dezestabiliza rasik ita nia soberania nebe sei iha hela faze de konsolidasaun ne’e;
  2. Emprezariu sira laiha osan hodi konklui sira nia projetu sira ka projetu sira halo hotu ona maibe lehetan osan. Se emprezariu sira lahetan osan, oinsa sira bele selu trabalhador sira? Se emprezariu sira la hetan osan oinsa atu reforsa setor privadu? Se trabalhador sira lahetan osan, bele hamosu krizi sosial no la’o ba violensia vertikal no horizontal tanba povu ki’ik sira sente injustisadu no sira nia moris sai susar. Sente injustisadu tanba sira serbisu to’o dolar maibe lahetan osan hodi sustenta familia sira;
  3. Instituisaun Estadu balun la funsiona tanba orsamentu operasional la iha ona. Se instituisaun sira Estado nian la funsiona oinsa sira halo atendimentu ba publiku? Estado labele ona haruka moras sira ba li’ur hodi hetan tratamentu lais tanba laiha osan. Atraza tratamentu ba moras sira hanesan de’it ita hakarak moras sira mate lais. Kuitadu, sira laiha ona osan, kiak no mukit, la ijiji buat barak ba Estado, maibe ita hakarak fali sira nia mate. Sira barak, biar povu ki’ik, lahatene sani no hakerek, uluk luta maka’as no kontribui ba rai ida ne’e nia ukun-rasik-an duke ita balun nebe uluk kontra rasik ukun-an Timor nian.
  4. Funsionariu kontratadu barak sei lakon serbisu tanba laiha osan hodi estende sira nia kontratu iha nebe afekta direitamente ba sira nia ekonomia familiar. Ema barak mos to’o tinan ona seidauk simu sira nia osan atrazu. Oinsa ita hakarak kombate pobreza, kombate kiak ho mukit, enkuantu ita rasik la kontribui ba desblokeia orsamentu hodi hadia rendimentu familia sira nian? Blokeamentu ba Orsamentu Retifikativu hanesan de’it blokeamentu ba dezenvolvimentu, blokeamentu ba kresimentu ekonomiku no blokeamentu ba povu nia moris;
  5. Tusan estadu nian sei aumenta tanba estadu tenki selu tan osan multa ba emprezariu nasional no internasional sira, tanba Estado la kumpri ninia kompromisu sira no atrazu halo pagamentu ba emprezariu sira. Se tusan sira ita selu tutuir, ita bele poupa osan Estado nian barak liu tan hodi investe ba setor produtivas sira hodi hadia povu nia moris. Osan mal gastos barak tebes, tanba ita rasik mak hakarak gasta osan povu nian arbiru, tanba hakarak atraza ka lakohi selu lais tusan hodi liberta povu ho Estadu husi tusan. Se Estado laiha duni osan hodi selu tusan ita bele kumprende. Ita hatene hela Estado iha osan, maibe tanba de’it politika no ambisaun pessoal no partidaria hodi blokeia, labele hasai osan hodi selu tusan sira no prefere hatodan liu tan Estado, ne’e hatudu de’it ita nia irresponsabilidade iha povu nia matan;
  6. Povo lakon poder de kompra tanba laiha osan hodi selu importador sira, laiha osan hodi sosa sasan sira hodi hatama mai Timor. Ho sasan nebe eskasu mak vendedor sira sei hasae sasan nia folin no povu laiha kbiit atu sosa. Bainhira povu laiha kbiit hodi sosa sasan sira mak ita dudu sira dadaun ba iha kiak ho mukit nia laran, kontraria tebes ho retorika politika sira atu kombate pobreza nebe haklalak iha Uma Fukun ida ne’e no iha kampaine sira;
  7. Karik iha fulan kotuk, iha Uma Fukun ida ne’e, ita aprova Orsamentu Retifikativu 2017 nebe ho karakter urjensia, ohin loron bele rezolve buat barak. Infelizmente, assunto sira nebe urjente no afekta direitamente povu nia moris ita dehan la urjente, rai ba segundu planu, maibe assunto sira liga ho ita nia interesse no ambisaun pessoal ka partidaria, liga ho benefisiu ba ita nia-an rasik, ita halo ba urjensia. Afinal ita reprezenta se loos? Reprezenta povu ka reprezenta ita nia-an? Se ita reprezenta povu, entaun interesse povu nian mak hatuur uluk iha oin, la’os interesse pessoal no partidaria.

Destintu deputada no deputadu sira,

Tanba razaun hirak nebe temi iha leten, mak Bancada Partido Democrático deklara, sei apoia no vota a favor ba Orsamentu Ratifikativu 2017. Vota a favor tanba:
  1. Partido Democrático hanesan baibain, lakohi halo politika ida odio ho vingança, lakohi impede dezenvolvimentu, maibe hakarak apoia, dinamiza no aselera dezenvolvimentu hodi hasai lais Timor oan sira husi kiak ho mukit nia laran;
  2. Partido Democrático lakohi husik moras todan ho naruk sira kontinua terus iha ospitais no sentru de saude sira, maibe hakarak hakaman no tulun moras sira hodi hetan tratamentu saude nebe lais, dignu no diak tuir mehi no idealizmu luta ba ukun-rasik-an nian;
  3. Partido Democrático lakohi mosu tan krizi politika, sosial no ekonomika ruma iha Timor-Leste nebe provoka husi injustisa ekonomika no sosial. Esperiensia iha 2006 ho 2017 hatudu mai ita, bainhira mosu krizi ruma, povu kiik sira mak sempre sai vitima, la’os ema boot sira;
  4. Partido Democrático hakarak fo apoio ba politika sira nebe hakarak “Harii Nasaun husi Baze, liu husi dinamizasaun ekonomika no promove dezenvolvimentu ida efektivu, efisiente no sustentavel nebe lori benefisiu ho moris diak ba povu Timor tomak;
  5. Partido Democrático hakarak hametin liu soberania Timor nian, hametin liu tan paz ho estabilidade nebe agora iha ona, la’os hafraku no sobu. Povu presiza tebes paz ho estabilidade, presiza moris hakmatek hodi halo sira nia moris. Ita tenki agradese ba povu Timor tomak, ita ukun-an besik tinan ruanulu (20) ona, povu la ijiji buat barak ba Estado, no Estado mos la fo serbisu barak ba sira, maibe sira hatene buka moris rasik. Ne’eduni, sira presiza tebes paz ho estabilidade hodi halo sira nia to’os ho natar ho hakmatek ka bele fila liman iha nebe de’it hodi tulun sira nia moris;
  6. Partido Democrático lakohi paraliza instituisaun ho makina Estado nian, tanba dezenvolvimentu atu la’o presiza suporta husi makina Estado ida nebe funsiona ho diak, funsiona ho efektivu no efisiente. Planu, programa ho estratejia bele furak, maibe sein osan no makina Estado nebe diak, forte no sustentavel, mak buat hirak ne’e hotu folin laek.

Ikus liu Bancada Partido Democrático hakarak apela ba senhoras ho senhores deputado sira hotu, tau uluk interesse povu nia iha oin duke interesses pessoais ka grupu nian. Partido Democrático kontinua tau aas interesse Povo, Nasaun no Estado nian iha leten, tanba ba interesse povu nian mak povi hili ita hodi tuur iha Uma Fukun ida ne’e. Nomos ba interesse Povo, Nasaun no Estado nian mak Partido Democrático kaer metin nafatin saudozu Prezidente Fernando Lasama ninia liafuan lulik: “Hau nia dignidade la aas liu dignidade Nasaun nian” katak, dignidade pessoal no partidaria la aas liu dignidade Povo, Nasaun no Estado nian. Hamutuk ita sai maka’as hodi lori povu Timor-Leste ba moris ida hakmatek no diak liu.

Ikus liu Prezidente Nicolau Lobato nia liafuan dehan no PD fiar ba liafuan ne’e: “Nós somos pequenos e fracos entretanto sabemos e podemos e devemos vencer.”

Mak ne’e de’it deklarasaun husi Bancada Partido Democrático.

Obrigada

Dili, loron 19 fulan Dezembru tinan 2017
Maria Tereza da Silva Gusmão
Prezidente Bancada Partido Democrático.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.