VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20170224

DISKURSU POLÍTIKU PRESIDENTE DO PARTIDO DEMOCRÁTICO IHA ABERTURA 3º KONGRESU NASIONAL PARTIDO DEMOCRÁTICO

DISKURSU POLÍTIKU
PRESIDENTE DO PARTIDO DEMOCRÁTICO
IHA ABERTURA 3º KONGRESU NASIONAL
PARTIDO DEMOCRÁTICO

CONSELHO LINDERANÇA CENTRAL
PARTIDO DEMOCRÁTIC0

3º KONGRESU NASIONAL PARTIDO DEMOCRÁTICO
24-26  FEVEREIRU 2017
CENTRO CONVENÇÃO DILI
TIMOR-LESTE

Adriano do Nascimento, S.Pd., MM.
Presidente do Partido Democrático
Companheiro Sekretáriu Jeral, Excelência;
Companheiro Presidente no Sekretário Conselho Politíco Nacional, Excelências;
Companheiro Vice-Presidente no vice-Sekretáriu  Jeral sira; Excelênsias;
Companheiro Vice-Presidente no Vice-Sekretáriu CPN sira; Excelências;
Komisáriu Polítiku sira, membro CPN sira,  Conselho Líderança Municípiu, Posto Administrativo, Suco, militantes, simpatizantes, konvidadus no públiku tomak mak hau hadomi.

“Kaer Metin Ukun Rasik An, no Hari Nasaun Husi Baze”

Ohin, loron 24 Fevereiru 2017, ita halibur malu iha fatin ida ne’e, ho objectivu atu koalia kona ba vizaun no misaun, programa no estratéjia polítika, plataforma legal no líderansa Partido Democrático, ba periúdu 2017-2022. Ohin, ita halibur malu iha fatin ida ne’e, atu reafirma ita nia kompromisu hodi dignifika identidade partido, nudar Partido Democrático, atu asegura existênsia no resistênsia Partido Democrático, nudar forsa polítika ida iha nasaun foun idane’e.

Infelizmente, ohin, ita hotu-hotu halibur malu iha fatin ida ne’e, sein prezensa ita nia presidente, companheiro Maun Bot Fernando La Sama de Araújo, Kompanheira Emilia Mouzaco no kompanheiru Lucky hosi Dili, Kompanheiru Eusábio da Costa hosi Gariwai-Baucau, Kompanheiru Francisco Soares hosi Oeleu-Bobonaro, no kompanheiru sira seluk nebe mate tiha ona, tamba hala’o misaun Partido Democrático nian. Maske nune, nudar Timor oan no nudar Kristaun, ita fiar katak, sira hotu akompanha hela ita, iha kongresu ida ne’e, hosi hahú to’o nia rohan.

Excelênsia companheiru sira hotu,

Ho hanoin atu loke ita hotu nia pensamentu lojíku, hodi debate kestaun nebe mensiona iha leten, maka hodi Conselho Líderansa Central nia naran, hau sei hato’o perspektiva politíka, kona ba progresu no susesu, dezafius no impaktus, nesesidades no esperansa Partido Democrático, durante tinan lima nia laran. Nune, hau koloka hau nia pontu de vista krítiku, ba fator importante hat (4), nebe formula ho perguntas hirak tuir mai: 1). Vizaun no misaun saida, mak ita hatur iha ita nia pensamentu no asaun, nudar líderes, militantes no simpatizantes Partido Democrático?; 2). Oinsa Partido Democrático nia papel, iha prosesu dezenvolvimentu povu no nasaun Timor-Leste nia moris, durante tinan lima liu ba?; 3). Saida mak Partido Democrático tenki halo, hodi konstrói nasaun ida ne’e iha tinan lima oin mai?; 4). Saida mak Conselho Líderança Partido Democrático tenki halo, hodi dezenvolve partido ida ne’e iha futuru?

Excelênsia companheiru sira hotu,

Antes hau hato’o perspektiva jenérika kona ba perguntas hirak ne’e, nudar Presidente do Partido Democrático, ba dala uluk hau hato’o hau nia apresiasaun as, no parabéns ba kompanheiru sira hotu nia esforsu, hodi realiza konferênsia postu administrativu, kongresu município, kongresu MPD, OMD no OJD. Konferênsia no kongresu hirak ne’e, laos servisu nebe fásil atu halo, maibe servisu nebe nesesita kualidade intelektual, dedikasaun extraordinária, no esperansa viva ba moris Partido Democrático.

Hau mos hato’o parabéns ba kompanheira no kompanheiru sira hotu, nebe eleitu nudar líder Partido Democrático, hodi lidera Konselhu Líderansa iha Suco no Posto Administrativo, Konselhu Líderansa Município, OMD no OJD, ba tinan lima oin mai. Nune mos, hau hato’o parabéns ba líderes no militantes Partido Democrático iha Timor laran tomak, nebe povu fiar hodi hili sira, sai sira nia chefe suco, chefe aldeia, delegado no delegada ba tinan hirak oin mai. Hau mos hato’o parabéns no apresiasaun as ba Komisaun Diretiva, Komisaun Organizadora, no Komisaun de Estudus Estratéjikusno Planeamentu, nebe halo esforsu extraordináriu, hodi realiza 3º Kongresu Nasional Partido Democrático, ohin no ba loron rua oin mai.

Liu husi biban ida ne’e mos, ha’u hato’o agradesimentu wa’in ba kuadrus Partido Democrático, hahu husi Aldeia to’o Munisípiu, nebe dedika sira nia an ba Partido Democrático durante tinan lima liu ba, maibe, la eleitu ona nudar líder, iha Konferênsia Postu Administrativu no Kongresu Munisípiu, kongresu nasional OMD no OJD. Hau mos hato’o agredesimentu ba líderansa nasional sira, nebe lidera Partido Democrático durante tinan lima nia laran to’o ohin, inkluindu hau rasik, mak karik, la eleitu ona, iha Kongresu Nasional ida ne’e. Nudar líder polítiku ida, hau fiar katak, falhansu no susesu nebe ita halo, durante ita nia mandatu iha tinan lima liu ba, sai ona nudar lisaun no referênsia, ba sira nebe atu lídera partido ne’e, iha tinan lima oin mai.

Nune mos, nudar presidente do Partido Democrático, hau hodi kuadru, militantes no simpatizantesnia naran, hato’o orgulho no apresiasaun as, ba ita nia líderes históriku no fundadores da nasaun, nebe mai hodi hare ho matan no rona  rasik, Partido Democrático nia filozofia no identidade polítika, kompromisu no determinasaun, hodi kontribui ba dezenvolvimentu povu no nasaun nia moris. Prezensa líderes históriku no líderes polítiku sira ne’e, nudar faktus históriku ida katak, prosesu konsolidasaun polítika no demokrasia iha Timor-Leste, la’o hela tuir nia dalan, no hatur ona iha nia fatin.

Excelênsia companheiru sira hotu,

Primeira Pergunta hodi loke ita hotu nia perspektiva polítika mak ne’e; Vizaun no misaun saida, mak ita hatur iha ita nia pensamentu no asaun, nudar líderes, militantes no simpatizantes Partido Democrático?

Ita hotu hatene katak, la iha nasaun demokrátika ida iha mundu, mak moris sein partido politiku hodi konstrói modelu governasaun no dezenvolvimentu nasaun nian. Nune, nudar povu no nudar líder, iha nasaun Repúblika Demokrátika ida ne’e, ita presiza partido politíku ida, hodi fasilita ita nia aspirasaun politika, no artikula ita nia ezijênsia politíka, iha sistema politíku Estadu nian.

Tamba ne’e, ita lubun ida nebe mai hosi organizasaun estudantil no juventude, nebe involve iha rede klandestina, hamutuk ho ita nia maun veteranus no kombatentes sira, halibur malu hodi tau HANOIN hamutuk, HARI no HAMETIN Partido Democrático, ho mehi ida deit, mak Kaer Metin Ukun Rasik an, hodi Hari Nasaun hosi Baze. Kaer metin ukun rasik an signifika katak, soberania nasaun, integridade teritorial, no igualdade entre nasaun sira iha mundu, tenki hatur lolos iha nia fatin, no tenki haktuir dalan nebe Konstituisaun RDTL no lei internasional haruka. Hari nasaun hosi baze signifika katak, direitu fundamental povu nian, demokrasia polítika no partisipasaun popular, igualdade ba oportunidade, personalidade no patrimóniu kultural nudar Timor oan, tenki hatur lolos iha nia fatin hodi hana’i, no tenki kuda no haburas liu hosi ukun no bandu Estadu nian. Kaer Metin Ukun Rasik an, no Hari Nasaun hosi Baze, mos tenki kuda no hamoris ho prinsípiu fundamental hanesan: lia los no justisa, dame no domin, direitus umanus no demokrasia, étika no moral polítika, onestidade no simplisidade, responsabilidade no integridade.

Ida ne’e mak ita nia vizaun, nebe ita fahe ba malu hodi la’o tuir, nudar politíku no nudar sidadaun. Lia fuan hirak ne’e, mak ejiji ita nia asaun estratéjika, no demanda konstante hosi ita hotu, nudar líder, militantes no simpatizantes Partido Democrático.

Excelênsia companheiru sira hotu,

Fraze iha leten, kontempla asaun xave tolu, kompostu hosi lia fuan; HANOIN, HARI, no HAMETIN. Tamba ne’e, bainhira fundador sira deklara Partido Democrático ba públiku, iha 10 de Junhu 2001, hanesan forsa polítika ida iha nasaun ne’e, maka fundador sira hakerek kedas ona, iha bandeira Partido Democrático no hino partido nian, hodi hananu lia fuan HANOIN, HARI no HAMETIN. Kada lia fuan hosi lia fuan tolu ne’e, iha nia signifikadu bot, hodi loke ita nia pensamentu lójiku, unifika ita nia asaun estratéjika, no demonstra ita nia identidade, se mak ita hirak ne’e, no saida mak ita hakarak halo, nudar  polítiku no nudar Timor oan. Lia fuan hirak ne’e, laos deit expresa promesa nudar líderes no militantes Partido Democrático, maibe, artikula mos, ita nia obrigasaun no responsabilidade, ba povu no nasaun Timor-Leste.

Ho razaun ida ne’e, mak ita tenki HANOIN, ita tenki HARI no ita tenki HAMETIN Partido Democrático, nudar forsa polítika ida, hodi hala’o misaun importante nen (6) hanesan tuir mai: 1). Partido Democrático nudar dalan ida, atu halo komunikasaun hodi fasilita ideias no aspirasaun, liu hosi prosesu de agregasaun no artikulasaun interese povu no nasaun nian; 2). Partido Democrático nudar dalan social politika ida, hodi halo formasaun atitude no orientasaun ba fenómenu polítiku, banune, povu Timor-Leste bele hato’o normas no valores, hosi jerasaun ida ba jerasaun seluk; 3). Partido Democrático nudar dalan ida, atu halo rekrutamentu polítiku, atu selesiona no hili líder sira, hodi hala’o knar iha sistema polítiku Estadu nian, iha kada orgaun soberanu du Estadu, hodi servi povu no nasaun; 4). Partido Democrático nudar dalan ida ba povu, atu influensia prosesu halo desizaun polítika iha nasaun ida ne’e, nune, ukun na’in sira bele akomoda no implementa tuir mandatu ukun nian; 5). Partido Democrático nudar dalan ida, atu halibur, analiza no formula diferensas de ideias, objektivus, estratéjia no tátika, hodi sai forsa alternativa ba prosesu halo desizaun polítika iha nasaun ida ne’e; 6). Partido Democrático nudar dalan ida, hodi halo komunikasaun polítika, entre governu ho nia povu, no entre Estadu Timor-Leste ho Estadu sira seluk iha mundu rai klaran.

Ne’e mak ita nia filozofia no misaun nudar  líderes polítikus, ne’e mak ita nia identidade nudar Partido Democrático, no ne’e mak ita nia asaun estratéjika, hodi ezerse ita nia obrigasaun no responsabilidade, nudar Timor oan.

Excelênsia companheiru sira hotu,

Segunda Pergunta mak ne’e: Oinsa Partido Democrático nia papel, iha prosesu dezenvolvimentu povu no nasaun nia moris, durante tinan hirak liu ba?

Partido Democrático, moris hosi obra politíka jerasaun foun, ho vizaun nebe klara, objetivu estratéjiku nebe orientadu no responsivu, ho programa no estratéjia nebe dinâmiku, mak marka ona nia existênsia no resistênsia, nudar partido alternativu. Nune mos, Partido Democrático, moris hosi povu ki’ik sira nia oan, tamba ne’e, pensamentu no estratéjia, sempre reflekte preokupasaun no nesesidades, povu ki’ik no kbit laek sira, basa, Partido Democrático mai hosi povu, ho povu, no fo fali ba povu.

Ho razaun ida ne’e, maka Partido Democrático moris ho nia lema polítiku, nebe defini nia identidade rasik, hodi dehan “HANOIN, HARI, no HAMETIN; kaer metin Ukun Rasik An, hodi hari Nasaun hosi Base”. Ne signifika katak, líderes, militantes no simpatizantes Partido Democrático, tenki hanoin no hatur an nudar povu kbit laek sira nia oan, iha prosesu formulasaun polítika ukun nasaun nian; tenki hari instituisaun do Estado, atu asegura soberania Estado nian, nudar nasaun ukun rasik an; tenki dezenvolve setor agrikultura, edukasaun, saúde, be mos no saneamentu, infrastrutura bázika, mos, ekonomia povu nian iha nível médiu ba kraik; tenki dezenvolve no valoriza tradisaun no kultura Timor nian, hodi hamoris dame no domin iha povu nia let, nudar povu Kristaun ho maioria Katólika.

Partido Democrático fiar katak, ho pensamentu no asaun estratéjika hirak ne’e, mak bele dignifika povu kbit laek no agrikultor sira nia moris, moris ho prósperu nudar umanu, moris ho dignu nudar Timor oan, no sai povu demokrátiku, iha nasaun Repúblika Demokrátika de Timor-Leste.

Tamba ida ne’e, mak Presidente Fernando La Sama de Araújo, molok husik hela Partido Democrático no nasaun Timor-Leste eternamente, haktuir hodi dehan “Hau nia dignidade la as liu dignidade nasaun nian, imi hare malu ba, hodi dezenvolve ita nia nasaun”. Pensamentu estadista, hahalok simples, asaun onesta hosi Presidente Fernando La Sama de Araújo, mak sai mata dalan ba líderes, militantes no simpatizantes Partido Democrático, iha ukun AMP no Bloku Koligasaun. Nune, hases interese pesoal no interese partido nian, líderes no militantes Partido Democrático, desidi hodi viabiliza ukun AMP no bloku koligasaun, nebe lídera hosi Partido CNRT, maske to’o tinan ikus liu ona, mak unilateralmente kompanheiru sira hosi CNRT, hasai Partido Democrático hosi bloku koligasaun.

Maske nune, ita hotu nudar líderes, militantes no simpatizantes Partido Democrático, ho neon no laran tomak konsiente katak, Partido Democrático nia dignidade, la as liu dignidade nasaun nian. Líderes, militantes no simpatizantes Partido Democrático nia dignidade, la as liu dignidade povu nian. Basa, desizaun polítika Partido Democrático, hodi viabiliza ukun AMP no bloku koligasaun, hakotu ho objetivu ida deit, mak atu hatur estabilidade polítika, no unidade nasional entre líderpolítiku sira, no povu iha Timor laran tomak.

Nune, nudar Presidente do Partido Democrático, ohin, hau hodi simpatizantes no militantes, kuadru médiu no superior sira nia naran, deklara katak, Partido Democrático ezerse ona nia papel nudar partido polítiku, hodi fo nia kontribuisaun mais importante tolu (3), iha ukun AMP no Bloku Koligasaun hanesan tuir mai: 1). Partido Democrático, urgulho tebes ba nia kontribuisaun moral, polítika no intelektual, liu hosi ukun AMP no bloku koligasaun, hodi hatur estabilidade polítika, halibur líder polítiku hotu-hotu iha ukun ida deit, ka governu inkluzaun, ho ispíritu unidade nasional. Tamba ida ne’e, mak ohin povu moris ho hakmatek, polítiku sira ukun iha estabilidade nia laran, hodi fo liman ba malu, hosi ida ba seluk. Nune mos, komunidade internasional fo sira nia konfiansa no esperansa ba nasaun nia moris, nudar nasaun ukun rasik an; 2). Partido Democrático mos deklara katak,  orgulho ba nia pensamentu lójiku no asaun estratéjika, hodi kontribui ba prosesu elaborasaun no aprovasaun Planu Estratéjiku de Dezenvolvimentu, nudar mata dalan ba dezenvolvimentu nasional. Partido Democrático ho orgulho hodi dehan katak, Planu Estratéjiku de Dezenvolvimentu, hatur ona vizaun nebe klara, objetivu estratéjiku nebe orientadu no responsivu, ho estratéjia no programa nebe dinâmiku. Tamba ne’e, mak líder polítiku sira iha AMP no Bloku koligasaun, nebe uluk Partido Democrático pertense ba, konsege inspira povu no líder polítiku sira seluk iha nasaun ne’e, nune, bele hamoris no hametin konfiansa no esperansa povu ba nasaun ida ne’e, nudar nasaun ukun rasik an; 3). Partido Democrático mos deklara katak, orgulho tamba konsege oferese nia líder diak sira, hodi lidera prosesu hari no hametin aliserse ukun nian iha Instituisaun do Estadu. Fernando La Sama de Araújo, nudar Presidente do Partido Democrático, ho nia kompanheiru sira iha Parlamento Nasional, fo ona kontribuisaun brilhiante, hodi hametin aliserse polítiku iha Parlamento Nasional, kria amizade, fraternidade no konsensu nasional entre líder polítiku sira. Mariano Assanami Sabino, nudar Sekretáriu Jeral Partido Democrático, ho nia kolega sira iha governu AMP no Bloku Koligasaun, hatudu ona sensibilidade polítika, sosial no jurídika, hodi responde povu nia nesesidades bázikas, liu hosi programa governu nian hanesan: Hamosu konseitu polítiku hodi moderniza ekipamento agríkula no mekanizasaun iha setor agrikultura, hamosu konseitu dezenvolvimentu lokal liu hosi progrma PDD, PDID no PNDS, hamosu politíka kooperativa hodi mobiliza partisipasaun povu, iha prosesu dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian, no seluk-seluk tan.

Excelênsia companheiru sira hotu,

Terseira pergunta mak ne’e: Saida mak Partido Democrático tenki halo, hodi dezenvolve povu no nasaun Timor-Leste iha futuru?

Hanesan forsa polítika ida iha nasaun ne’e, Partido Democrático tenki fo kontribuisaun konstante ba dezenvolvimentu povu no nasaun nia vida, tuir vizaun no misaun partido nian, nebe hatuir ona iha leten. Nune, Partido Democrático, iha obrigasaun moral, politíka no intelektual, atu formula konseitu polítiku nebe diak liu, hodi responde bakestoens mais estartéjikas iha nasaun ne’e, mak hanesan tuir mai:

Kestaun estratéjika primeira, mak kona ba integridade territorial no soberania da nasaun, espesialmente problema delimitasaun fronteira marítima iha Timor Gap. Realidade hatudu katak, desde Português nia tempu to’o agora, Timor-Leste seidauk iha fronteira marítima ho Austrália, nune, ema hotu-hatu hanaran “Timor Gap”. Tamba la iha fronteira, mak ita bele hola konkluzaun katak, ita nia soberania seidauk hatur lolos, nune, ita nia direitu ba riku soin iha tasi laran, seidauk iha serteza legal, polítika no ekonómika. Bainhira delimitasaun ba fronteira marítima seidauk konkluídu, mak ita nia ukun rasik an seidauk kompletu, tuir funu na’in sira nia mehi.

Ita hotu hatene katak, maske la iha fronteira marítima, maibe Timor-Leste ho Austrália hamutuk halo hela explorasaun ba mina no gás, hodi fahe reseitas entre nasaun rua. Nune, ita fahe reseita ba malu, sein hatene nia na’in lolos, no sein hatene direitu justu ba rikusoin hirak ne’e. Ita mos la hatene, tamba sa mak Timor-Leste hetan reseitas hosi mina no gás ho total 90%, maibe Austrália simu deit reseita ho total 10%.

Tamba ne’e mos, mak Partido Democrático desde inisiu defende nia konseitu katak, ita tenki halo uluk delimitasaun ba fronteira marítima, molok halo akordu explorasaun ho Austrália. Maibe, tamba ita nia neon sei nurak, no ita nia kbit seidauk naton iha tempu neba, mak ohin, ita foin konsiente katak, dalan ba ita atu hatur soberania nasaun todan atu haktuir, no defini ita nia direitu justu ba riku soin iha tasi, susar atu tetu hodi hatene, se los mak na’in lolos ba riku soin hirak ne’e.

Kestaun hirak ne’e, mak ejiji Partido Democrático atu fo solusaun alternativas, nune, Partido Democrático tenki hamosu konseitu polítiku ruma, liu hosi dalan hanesan tuir mai: 1). Timor-Leste nudar nasaun soberanu, tenki hatur an iha Konstituisaun da Repúblika, no lei internasional kona ba tasi nian hanesan UNCLOS; 2). Unifika pensamentu no asaun Timor oan hotu-hotu nian, katak luta ba delimitasaun fronteira marítima, nudar kontinuasaun luta hodi hatur soberania nasaun, no integridade teritorial, nudar nasaun ukun rasik an; 3). Timor-Leste no Austrália tenki tur hamutuk, hodi koalia ba malu ka halo negosiasaun kona ba fronteira marítima, nune, desizaun Estadu hodi hapara akordu kona ba CMATS, nudar dalan ida, nebe lori ita ba prosesu negosiasaun entre nasaun rua; 4). Fo apoiu máximu ba ekipa negosiasaun, nebe governu kria ona, hodi rezolve fronteira marítima.

Kestaun estratéjika segunda, mak kona ba polítika reforma administrasaun públika. Ita hotu hatene katak, subordinasaun intereses instituisaun públika ba grupu ida, sai nudar aktus nebe Timor oan hotu-hotu preokupa, tamba prátika hirak ne’e, bele enfrakese liu tan servisu administrasaun públika. Ita hotu mos konsiente katak, intervensaun polítika ba servisu administrasaun públika, saláriu nebe ki’ik ba funsionáriu sira, no falta de koezaun ho vizaun hodi hametin administrasaun públika, sai nudar problema nia fukun, iha nasaun ne’e. Nune, sistema administrasaun públika, sai inefesiente no inefikaz, habot kustu no sai vulnerável, ba konluiu, nepotizmu no korupsaun, hodi hatodan liu tan komplikasaun sistema administrasaun públika nasaun nian.

Tamba ne’e, Partido Democrático iha obrigasaun moral, polítika no intelektual, atu fo solusaun ba kestaun ne’e. Nune, Partido Democrático tenki hamosu konseitu polítiku ruma, hodi moderniza administrasaun públika, liu hosi dalan tuir mai: 1). Promove sistema méritokrasia iha nível hotu-hotu iha governu, nune, bele hamenus no halakon prátika favoritísmu no grupuísmu; 2). Hare hikas mekanizmu rekrutamentu, promosaun no motivasaun funsionáriu sira, tuir  ida-idak nia dezempenho de servisu; 3). Hare hikas instituisaun do Estado nebe la nesesáriu, sobre-pozisaun ka overlapping no la urjente atu hari, nune, bele hamenus gastus Estadu nian; 4). Kontinua halo reforma ba sistema administrasaun sentral, hodi hamenus burokrasia no hasae efisiênsia no efikásia; 5). Hare hikas sistema aprovizionamentu Estadu nian, ho objetivu atu unifika aprovizionamentu do Estado, nune, bele fasilita servisu nebe lais tuir nia tempu, diak tuir lei no orden, no servi ema hotu sein diskriminasaun; 6). Fo kontinuasaun ba implementasaun polítika deskonsentrasaun no desentralizasaun poder, nune, ukun ne’e bele besik liu tan ba povu iha baze, hodi mobiliza partisipasaun povu iha prosesu dezenvolvimentu nasional.

Kestaun estratéjika terseira, mak kona ba reseitas do Estadu no polítika de utilizasaun rekursu finanseiru. Ita hotu konsiente katak, reseitas nasaun nian depende liu ba mina no gás hosi tasi Timor. Maske nune,  Timor-Leste enfrenta dadauk dezafius sériu tolu, nebe sai nudar preokupasaun ba Partido Democrático. Dezafius hirak ne’e mak hanesan tuir mai: 1). Mina no gás nia folin tun ba bebeik, hosi loron ida ba loron seluk, nune, reseitas doméstikas sai fluktuativu hodi satan prosesu dezenvolvimentu nasional; 2). Produsaun mina no gás iha Tasi Timor, mos menus ba bebeik, nune, hamenus dadauk reseitas do Estadu, hosi loron ohin no ba futuru; 3). Estadu Timor-Leste, mos seidauk dezenvolve ho sériu, setor naun petrolíferu ka setor produtivu, hodi substitui mina no gás.

Tamba ne’e, Partido Democrático iha orbigasaun moral, polítika no intelektual, atu hamosu konseitu polítiku ida nebe diak liu, hodi hamosu fontes de receitas alternativas, liu hosi dalan tuir mai: 1). Kaer metin planu estratéjiku de dezenvolvimentu, nudar matan dalan hodi halo planu asaun anual, nebe hetan atensaun máximu no proporsional, ba setor produtivu hanesan agrikultura, turizmu, edukasaun, saúde no investimentu eskala ki’ik no médiu. Basa, tuir Partido Democrático katak, setor hirak ne’e mak fo benefísiu direta ba povu nia vida moris; 2). Rekursu finanseiru Estadu nian, tenki halo distribuisaun proporsional hosi munisípiu ida, ba munisípiu seluk, ka hosi rejiaun ida ba rejiaun seluk. Distribuisaun proporsional rekursu finanseiru Estadu nia, bele inspira partisipasaun povu iha prosesu dezenvolvimentu, no bele halakon buraku sosial, polítiku no ekonómiku iha nasaun ida ne’e; 3). Polítika de  diversifikasaun investimentu osan mina no gás iha rai laran, li-liu iha setor emprezarial hanesan bankária, tenki hatur lolos iha nia fatin, hodi viabiliza kapital ba emprezáriu Timor oan sira, liu hosi banku nasional, banune, bele motiva produsaun no produtividade doméstika, no promove kreatividade ekonómika; 4). Hamosu konseitu polítiku nebe diak liu, hodi halo sinerjias entre polítika fiskal ka despeza públika, ho variável makro-ekonómiku importante hanesan: inflasaun, kriasaun de empregu no kresimentu ekonómiku, nune, bele asegura dezenvolvimentu ida nebe sustentável no inklusivu;

Kestaun estratéjika kuarta, mak kona ba justisa ho nia independênsia. Partido Democrático nia kompromisu, mak Timor-Leste tenki iha justiça nebe justu ba Timor oan hotu-hotu, banune, instituisaun do Estado bele funsiona tuir ema hotu nia hakarak; bele enkoraja no promove aktividades ekonómikas iha nasaun ne’e; mos bele asegura direitu sidadaun sira nia, no proteje sidadaun hosi abuzu no desepsaun.

Ita hotu hatene katak, preokupasaun públiku iha nasaun ne’e, mak prátika korupsaun no vontade atu kombate korupsaun ne’e rasik, hosi ukun na’in sira. Ita hotu hatene katak, Estadu inisia ona reforma iha tribunal, maibe aktus reforma ne’e, seidauk muda persepsaun no konfiansa públika ba justiça, basa, prosesu julgamentu ba prátika korupsaun, seidauk fo konfiansa no esperansa ba públiku, ho situasaun aktual nebe públiku akompanha hela. Partido Democrático fiar katak, pratikamente kombate korupsaun imposível atu halo, enkuantu sistema judisial kontaminadu ho influênsia no presaun polítika hosi ukun na’in sira.

Ho razaun hirak ne’e, maka Partido Democrático tenki konsistente no kompromete ho nia polítika rasik, liu hosi dalan tuir mai: 1). Promove no asegura nafatin polítika Timorizasaun iha tribunal; 2). Promove no asegura independênsia Tribunal iha prosesu judisial tomak; 3). Reforsa sistema justisa liu husi formasaun ba ajente judisiáriu sira. 4). Hapara no halakon aktus ukun na’in sira, nebe halo intervensaun ba servisu judisial, hodi halo presaun, orientasaun no implementasaun lei, tuir sira nia interese pesoal ka grupu; 5). Konvense no motiva ukun na’in sira, atu hakruk ba lei no koopera ho justisa, kuandu iha alegasaun ruma ba sira nia aktus korupsaun, no krime sira seluk, durante sira ukun iha nasaun ne’e.

Kestaun estratéjika kinta, mak kona ba kombate prátika korupsaun no subornu estranjeiru iha ita nia nasaun. Korupsaun no subornu laos buat foun iha mundu negósiu nian. Experiênsia hatudu katak, ema nebe halo negósio, sempre fo prezentes oi-oin ba ofisial sira iha instituisaun públika no privada, hodi hetan tratamentu espesial. Tamba ne’e, aktus korupsaun no subornu impede kresimentu no dezenvolvimentu iha nasaun, basa, negósiu hahú halo inovasaun no kompetisaun, hodi halo korupsaun no subornu ba ofisial sira iha governu.

Realidade hatudu mai ita katak, ema balu desvia dadauk osan Estadu nian ba nia an rasik, hodi uza ba interesse pessoal ka grupu nian. Ho aktus hirak ne’e mos, mak iha ona tendênsia katak públiku hahú lakon fiar ba governu, emprezáriu sira no negósiu em jeral. Nune, ita presiza restaura fiar públiku nian ba governu no ba Estadu, hodi jere osan Estadu ba povu nia moris, liu hosi dalan tuir mai: 1). Hamosu Planu Estratéjiku Nasional hodi kombate korupaun no subornu; 2). Halo kompromisu polítiku formal, atu implementa lejislasaun existente ho kompreensivu, imparsial no sustentável; 3). Hola inisiativa hodi halo lei anti-korupsaun no anti-subornu, no tenki ratifika konvensaun anti-subornu ONU nia. Nune mos, kontiúdu lei anti korrupsaun, tenki kontempla inversão de provas ka (pengujian terbalik) hodi prova riku-soin alegadu sira nian; 4). Hak’as an atu konvense no motiva ukun na’in no líder polítiku sira, hodi asegura kredibilidade tribunal, Ministériu Públiku no Komisaun Anti-Korupsaun. Ne’e signifika katak, ukun na’in no polítiku sira, tenki asegura persepsaun públika katak, sira iha konfiansa no esperansa ba ajênsia anti-korupsaun iha nasaun ne’e.

Excelênsia companheiru sira hotu,

Kuarta pergunta mak ne’e: Saida mak Conselho Líderança Partido Democrático tenki halo, hodi dezenvolve partido ida ne’e iha futuru?

Atu sai hanesan forsa polítika ida iha nasaun ne’e, Partido Democrático tenki orienta an, ba objectivu estratéjiku mais importante, mak dezenvolve Partido ne’e hodi sai forsa alternativa, nune, bele oferese ukun nebe diak liu hosi ukun ida agora, ka bele halo balansu diak liu, ba ukun hosi partido seluk.

Tamba ne’e, hau enkoraja kongresista sira hotu, atu defini programa linhas jerais ba mandatu 2017-2022, nebe realístiku, orientadu no responsivu iha nia objetivu, no dinâmiku iha nia programa no estratéjia. Nune, hau tatoli hau nia pontu de vista katak, Partido Democrático tenki dezenvolve an, liu hosi dalan lima hanesan tuir mai: 1). Kontinua halo formasaun lideransa, hodi hametin prinsipiu simplisidade no onestidade, hatur étika no moral polítika nudar líder, hamosu fraternidade no solidaridade nudar Timor oan, kuda konfiansa no esperansa ba líder no ba povu iha nasaun ne’e, hametin responsabilidade no akontabilidade nudar ukun na’in iha Partido Democrático no iha nasaun Timor-Leste; 2). Profesionaliza no moderniza jestaun no administrasaun Partido Democrático nian, hodi halo planu estratéjiku ba tinan lima oin mai; konsolida rekursu umanu existente, hodi forma kapasidade téorika, téknika no profesional iha área oi-oin; asegura no reforsa organizasaun Feto Democrátika no Juventude Demokrátiku; hametin no promove Movimentu Profesional Partido nian; 3). Hametin no dezenvolve relasaun diak ho partido polítiku sira iha Timor-Leste, liu-liu ho partido hirak nebe iha vizaun no misaun hanesan, partido hirak nebe simu Parido Democrático nudar parseiru polítiku, laos hatur Partido Democrático nudar subordinado ba sira, nune, prosesu demokratizasaun no sivilizasaun, bele la’o tuir ita hotu nia hakarak; 4). Dezenvolve no hametin relasaun bilateral no multilateral ho partido politíku sira, iha nasaun vizinhu Austrália no Indonésia, partido polítiku sira iha Ásia no CPLP, Partido politiku sira iha Pasífiku, iha Europa, Áfrika no Amérika.

Excelênsiacompanheiru sira hotu,

Atu hakotu hau nia diskursu ida ne’e, hodi Conselho Lideransa Central nia naran, mos hodi hau no hau nia famila nia naran rasik, hato’o agradesimentu wa’in ba konfiansa no dedikasaun tomak, nebe líderes, militantes no simpatizantes sira fo ba ami, hodi lidera no hametin Partido Democrático, sai nudar forsa polítika ida iha nasaun ne’e. Hau mos hodi deputado no membru governu hosi Partido Democrático nia naran, hato’o obrigado wa’in, tamba kompanheiru sira hotu nia dedikasaun no sakrifisiu durante tinan lima nia laran, mak lori ami sai deputado no membru governu, hodi dezenvolve povu no nasaun nia moris.

Maske nune, nudar ema no nudar Timor oan, hodi sira hotu nia naran, ami hotu hakruk, ba kompanheiru sira hotu, no husu perdaun, karik ami nia lia fuan no hahalok, ami nia polítika no estratéjia balu durante ne’e, la monu ba kompaheiru sira nia fuan, nune, hakanek fali sentimentu umanu nudar polítiku no nudar líder.

Hanesan Presidente do Partido Democrático, hodi líderes, militantes no simpatizantes nia naran, ami  mos hato’o agradesimentu ba konfiansa povu no líderes polítiku sira seluk, hodi sai parseiru Partido Democrático iha prosesu dezenvolvimentu nasaun. Nune mos, hodi Partido Democrático nia naran, ami husu perdaun, karik ami nia lia fuan no hahalok, ami nia polítika no estratéjia, nebe Partido Democrático adopta durante tinan lima nia laran, la monu ba líder polítiku sira no povu Timor-Leste nia futar oin.

Partido Democrático nia kapasidade polítika, intelektual, no dedikasaun mak to’o deit iha ne’e, maibe, Partido Democrático mos kompromete nafatin, atu hadi’a diak liu falhansu hirak ne’e iha futuru. Ami kompromete katak, frakeza nebe ami iha, sai ona nudar lisaun ba ami hotu, no susesu nebe ami oferese, sai ona nudar konfiansa no esperansa ba ami, hodi motiva ami nia an, nudar líderes, militantes no simpatizantes Partido Democrático.

Excelênsia companheiru sira hotu,

Ho hanoin atu inspira ita hotu nia determinasaun polítika, maka hau hakotu hau nia diskursu polítiku ida ne’e, ho lia fuan matenek sira nian, hodi dehan: “Atu hetan susesu nebe bot iha ita nia misaun, ita la’os deit halo asaun, maibe tenki iha mos mehi ida; ita la’os deit halo planu, maibe tenki iha mos fiar ida”. Nune, companheiro sira, hau husu ba imi hotu, atu fiar ba ita nia mehi hodi Kaer Metin Ukun Rasik An, no Hari Nasaun Hosi Base, banune, Partido Democrático, sai forsa polítika alternativa, nebe moris hosi obra polítika jerasaun foun. Hau enkoraja companheiro sira hotu, atu halo planu no programa ida hodi tau iha asaun, nune, lori militante no simpatizante sira nia konfiansa no esperansa, sai realidade iha sira nia moris.

Fiar ba imi nia an nudar na’in ba Partido Democrático, fiar ba imi nia an nudar líder Partido Democrático, nebe sei halo kongresu ne’e ho diak liu, hosi hahu to’o nia rohan. Fiar ba imi nia an nudar reprezentante kompanheiru sira seluk, nebe la tuir kongresu ne’e, atu diskuti destinu Partido Democrático ho ulun malirin, ho maturidade no intelektualidade, no respeita malu hodi hatur diferensa, iha imi nia let hodi buka solusaun. Fiar ba ita nia an nudar Timor oan, mai hosi hun ida, abut ida, iha Timor ida deit, mak Timor-Leste Ukun Rasik An.

Viva Partido Democrático! Viva Feto Demokrátika! Viva Juventude Demokrátiku! Viva Movimentu Profesional Demokrátiku! Viva La Sama! Viva Timor-Leste!

Ho ida ne’e, hodi líderes, militantes no simpatizanes nia naran, hau ofisialmente deklara, 3º Kongresu Nasional Partido Democrático, nakloke no loke ba ita hotu. Obrigado.


CCD-Dili,  24 de Fevereiru 2017

Adriano do Nascimento, S.Pd., MM.
Presidente do Partido Democrático

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.