VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20161006

António Guterres Belun Bóot Povo Timor-Leste hili Sai Sekjen ONU

António Guterres Belun Bóot 
Povo Timor-Leste hili Sai Sekjen ONU

António Ramos Naikoli*

António Ramos Naikoli
António Guterres, cidadaun Portugues, ativista ba kausa sociais hahu husi Estudantes, iha organizasaun hanesan Paz cristi, JUC (Juventude Universitário Católico), voluntarius sociais ba ema kiak sira.

Iha tempo Universidade, António Guterres ,estuda iha Instituto Superior Tecnicos Lisboa, nudar melhor Alunos no estudante ne´ebe brilhantes.

Iha Politika, hahu ninia kareira politika iha Partido Socialista, okupa kargu lubun ida husi karaik ka base, Deputado Parlamento Nacional no okupa kargu nudar xefi Bankada. Iha tinan 1995 Kongresu Partido Socialista, hili nudar Sekretariu Jeral Partido Socialista. Iha Eleisaun Jeral 1995, Partido Socialista manan no António Guterres, hili nudar Primeiro Ministro Portugal 1995-2000.

Problema Timor-Leste lori António Guterres konesidu iha Relasoens Internacionais

Iha tinan 2005, Sekretariu Jeral ONU, Kofi Annan hili António Guterres nudar Alto Komisariu ba UNHCR. Iha deklarasaun Kofi Annan nian nudar Sekretariu Jeral ONU, justifika tanba sa mak hili António Guterres, "Secretario Geral destaque o seu papel na resolução do problema de Timor, uma pedra antiga no sapato da ONU (Revista Visão, nº.1226, 1-7 de setembro 2016, pag. 44)", (1).

Personalidade internacionais ne´ebe mak  rekonese meritu pesoal António Guterres nian wainhira hili nudar Komisariu UNHCR, Madeleine Albright, antigo Secretario Estado Administrasaun Clinton nian, haktuir, "É uma personalidade Internacional Brilhante (idem)".

Bill Clinton,konsidere António Guterres, nudar belun diak no halo kampane ba hili António Guterres ba kaer kargu nudar Alto Komisariu ba UNHCR.

Iha fulan Novembro tinan 1994, António Guterres nudar Lider Oposisaun Portugal nia, hasoru malu ho grupos 29 ne´ebe iha loron 12.11.1994, halo operasaun Trepe okupa Embaixada Amerika iha Jakarta (12-24 Novembro tinan 1994). Surumutuk António Guterres ho grupo 29 iha knua Associação 12 de Novembro iha Lisboa, Portugal. António Guterres, promete katak, "se iha eleisaun 1995, Povo Portugues fó fiar Partido Socialista mak manan no kaer ukun, hau nia governu sei luta makas ba povo Timor-Leste alkansa ninia Direito ba Auto-Determinasaun".

Iha kampu Diplomacia nian, António Guterres nudar Primeiro Ministro (PM) hili Jaime Gama nudar Ministro dos Negocios Estrangeiros (MNE), politiku no diplomata ne´ebe mak konese didiak "Dosie" Timor-Leste nian. Iha fulan Novembro tinan 1995 Jaime Gama, ható ninia entrevista ba Jornalista Radio Nederland, Abopriadio Santoso no transkreve no publika iha The Jakarta Post, Jaime Gama haktuir, "promete atu hasoru malu ho Kay Rala Xanana Gusmão iha kadeia Lp. Cipinang (The Jakarta Post, Novembro 1995)" (2).

Iha tinan 1996, iha Cimeira Europa-Asia iha bangkok, Thailandia, biban ne´eba Presidencia União Europeia mak  Reuno Unido/ United Kingdom, PM Jonhn Major, avisa ba Estados Membros UE, atu labele foti kestaun bilaterais, liliu isus sira ne´ebe mak enkomdo relasaun UE-ASEAN.

Iha Biban ne´eba António Guterres, nudar xefi Governo ho idade tinan 46, tatoli lia menon ba Soeharto, Presidente Indonésia, "os Indonésios ameaçavam que se Portugal levantasse a questão de Timor-Leste, eles se retirariam imediatamente. John Major, Primeiro Ministro conservaador britânico, propôe se algum problema politico bilateral for levantado, a palavra deve ser cortada ao provaricador (idem)".

Iha Bangkok, Thailandia,wainhira surumutuk informal hafoin formal, ho presensa lideres husi Europa-ASEAN nian, António Guterres, ariska ható lia menon ba Presidente Indonésio Soeharto, "Liberte Xanana Gusmão (Lider da Resistência timorense, prisioneiro em Jacarta) e Portugal aceitará a abertura de secções de interesses dos nossos países em embaixadas amigas em Jacarta  e Lisboa (pag. 36)".

Iha António Guterres ninia Governo mak akontese akordo 5 de Maio iha tinan 1999, loke dalan ba konsulta Popular iha loron 30 Fulan Agosto tinan 1999. Akordo ne´ebe risku bóot, tanba segurança entrega ba Indonésia mak  kaer, mosu deskonfiansa iha nivel Diplomacia Internacional no Portugal mos la brani atu assina.

Maibe António Guterres no Jaime Gama, konsulta Lider maximo Resistência Timor nian, Kay Rala Xanana Gusmão, "fó koragen ba Portugal asina deit", nune mosu akordo 5 de Maio de 1999.

António Guterres nudar Primeiro Ministro Portugal, aproveita ninia intervensaun iha cena internacional, liu husi União Europeia, familia Internacional Socialista, NATO no foruns seluk sempre foti problema Timor-Leste.

Wainhira konsulta popular iha loron 30.08.1999, António Guterres uja ninia ligasaun Internacional husi relasaun G to G, liu husi relasaun Trans-Atlântica (Europa-America), liliu NATO, António Guterres uja triumfo ne´e hodi ameaça Washington, se Amerika la aceita intervensaun Internacional hafoin Povo Timor-Leste hili Independência. Maske rai kiik iha pereferia ba centrus decisaun poder, Portugal joga ninia truque sira hasoru Amerika mak:

  • Portugal nudar membro Fundador NATO no posisaun estrategica Portugal nian iha kontextu Geoestrategica Aliança tras-atlântico;
  • Liu Husi NATO, America tau ninia base militar iha Lajes, Açores, Portugal;
  • Portugal hare fila fali, ninia presensa iha Misaun ba Paz iha Bosnia no Kosovo, se Amerika mos la hatudu ninia vontade hodi obriga Indonesia simu intervensaun Internacionais;

 António Guterres mos uja ninia amizade ho lideres Mundiais, liliu Europa-America nian, ho Bill Clinton no Antigo PM Tony Blair husi Englaterra ne´ebe mesmu familia partido Interancional Socialista no modelo ne´ebe Tony Blair tuir mak "3ª via".  Bele soluciona intervensaun Internacional liu husi INTERFET iha Timor-Leste hafoin referendum maioria Povo Timor-Leste hili Indepedência.

António Guterres, ho ninia qualidade intelektual humana, politika no personalidade nebe buka konsensu no solusaun ba problemas mundu nian. Hatudu liu husi tinan 10 nia laran, sai nudar Alto Komisariu ba UNHCR. Liu husi votasaun ikus Konseilu Segurança ONU nian fó fiar no hili António Guterres nudar Sekretariu Jeral ONU nian hodi troka Ban Kimon. Liu husi Votasaun ikus, Konseilu Seguransa ONU nian, liu husi membros permanentes lima ho direito veto no sanulu seluk, 13 vota favor ba António Guterres no la iha veta husi membros Permanentes sira. Hein Konseilu Seguransa apresenta ba Assembleia Jeral ONU nia hodi aprova Sekretariu Jeral ONU nian, hahu loron 01 fulan Janeiro tinan 2017 (3) .

Povo Timor-Leste ninia belun diak mak sei lidera Organizasaun importante mundu nian mak Nações Unidas ka ONU!

*Ativista RENETIL (Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste) no Membro CCR (Conselho Central da Renetil)!


Referencias:

  1. Revista Visão, Nº. 1226,1-7 de Setembro de 2016, paginas 35-44!
  2. The Jakarta Post, November 1995
  3. Jornal Público, 05 de Outubro de 2016, edição Online: https://www.publico.pt/mundo/noticia/guterres-onu-1746272

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.