VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160621

Responde ba Deputado Eladio Faculto no Deputado Manuel Gaspar Nia Akuzasaun

Responde ba Deputado Eladio Faculto no 
Deputado Manuel Gaspar Nia Akuzasaun


Domingos Saldanha*



Horiseik lokraik, 20 Juinu, hau simu karta ida husi Sekretaria Estadu Asuntu Parlamentar, Maria Terezinha Viegas, ho data 14 Juinu de 2016 no No. Ref. 431/GAP/VI/2016, relasiona ho deklarasaun deputadu Eladio Faculto no deputado Manuel Gaspar iha plenaria Parlamentu Nasional iha  7 Juinu 2016 kona-ba hau Domingos Saldanha. 

Surat neebe anexa hamutuk ho S.E. Sekretaria Estado ba Assuntos Parlamentares nian, iha parte balun hateten hanesan ne’e: "Ainda mais com senhor Domingos, hoje (dia 6 de Junho de 2016) de manha le'e no jornal Diario STL, disse que o senhor Lu Olo, parece que Senhor Presidente Fretilin na sua deklarasaun e conrtariar com a Constituicao Republica Democratica de Timor Leste (RDTL). O nosso lider nao segui o principio da politica de unidade nacional, para reunir (abracar) todas as pessoas por isso mesmo Senhor Lu Olo ja nao tem esse personalidade. Se Senhor Lu Olo (Prezidente da Fretilin) se nao tem presonalidade como referiu o Senhor Saldanha, penso que senhor Saldanha nao devia ficar mais aqui (Timor Leste)."

 Hau atu dehan deit katak jornal STL edisaun 6 Juni 2016 lahakerek notisia, ou artigu ruma kona-ba Prezidenti FRETILIN, Lu Olo, muito menus husi hau Domingos Saldanha mak hakerek. Hau nunka uza jornal STL  atu ataka ema ruma inklui atu ataka lider nasional sira. 

 Hau lahatene Senhor Eladio Faculto no Senhor Manuel Gaspar hetan notisia nee husi neebe. Tanba hafoin hau simu tiha surat husi Senhora Sekretaria Maria Terezinha Viegas, hau lee kedas jornal STL edisaun 6 Junu 2016, husi pajina dahuluk to’o pajina ikus, hau lahetan artigu resente ruma kona-ba Prezidenti FRETILIN, Lu Olo. 

 Tanba hanesan Xefi Redasaun hau bandu jornalista no editor halo notisia ho opiniaun pessoal ka opini pribadi. Hau lahatene deputadu nain rua nee hola notisia husi neebe, inventa deit ka rona informasaun husi fontes ruma. Sira lee duni jornal STL ka oinsa, to’o uza plenaria Parlamentu hodi ataka hau. Vinga no odiu hau ka nusa? Odiu ho vinga hau ba saida nian?

Ida nee hatudu deputadu Eladio ho deputado Manuel Gaspar koalia mamuk deit, laiha evidensia hodi suporta no fortifika sira nian deklarasaun. Uza plenaria magna nee halo akuzasaun falsa hasoru hau sem hatudu evidensia. Deputadu asal bunyi (asbun)! Karik hakarak koalia netik buat ruma hodi simu osan fulan-fulan no halo militante sira nebe la apar ho situasaun bele laran kontente, maske imi (deputadu Eladio ho deputadu Manuel Gaspar) nia koalia nee laiha folin, tanba halo akuzasaun falsu sem fundamentu. Politika tenki halo ho etika no responsabilidade, la’os naran lian de’it, satan buka explora ema nia emosaun hodi ema bele rai odio ho vingansa ba malu. Espiritu rekonsilisaun nebe ita boot sira temi la hanorin ema atu odio ho vinga malu, satan vinga ema inocente sira neebe liman moos.

Iha parte seluk, sei iha surat anexo ne’e hateten: "Hoje em dia muito diferente, Timor Leste como um pais demokratico, posso dizer que ultra democrasia, e consegiu fazer a reconciliacao, e foi elegeado de todos os pais em todo mundo, aceitamos os que matarem o povo, os que sao espionagem (como disse mauhu), hoje em dia viver aqui e vem criticar o nosso lider?

 Sim senhor Eladio, saida mak ita boot koalia nee los, tanba rekonsiliasaun no demokrasia mak halo hau bele moris iha Timor, maibe ita boot sala tanba laos hau deit mak bele hela iha Timor, ema mauhu barak oras nee mos moris iha partidu boot sira nia okos, barak mos oras nee moris hotu iha Timor. Partidu boot sira elogia ema sira nee to’o luta nain sira tenke lakon ho ema sira uluk laluta ba ukun an. Eleisaun PDHJ iha primeiru periodo, Dr. Aniceto Guterres no Dr. Aderito de Jesus Soares, lakon ho ami nia amigo, Sebastião Dias Ximenes, ema otonomi ida hanesan mos hau. Tanba deputadu FRETILIN sira hili ami nia amigu nee, la hili sira 2 nebe FRETILIN isin ho klamar. Tanba sa senhor Eladio no Senhor Manuel Gaspar lahalo protesto? Deputada Maria Paixao mos dehan, iha Segunda Lejislatura, iha ema bendahara FPDK iha Bankada Fretilin. Senhor Eladio no senhor Manuel iha neebe la halo protesto? Imi so hatudu imi barani ba hau neebe moris simples no moris mesak sem sadere ba partidu ruma. Ba hau, la relevante ona koalia kona-ba autonomia, tanba povo deside tiha ona hakarak ukun-rasik-an iha 30 de Agosto 1999. So ema sira tauk no laiha razaun mak gosta sukit buat sira liu ona hodi buka manan simpatia. Mas nem Timor oan tomak matan delek atu hare sasan. Sira hatene buat neebe los ho buat nebe sala. Sera que opção politika ida iha tempu neba hanesan krimi ida? Se opsaun autonomia ne’e krimi ida, tanba sa ONU ho Rezistensia aseita? 

 Hau dehan ba deputadu Eladio no deputadu Manuel Gaspar, hau nunka sai mauhu no nunka sai milisia ba TNI. Hau diferente ho deputadu Manuel Gaspar (nebe ami sei maluk)), nia mak fihir oportunidade sai Rakyat Terlatih (RATIH) iha binaan KOPASSUS TNI Indonesia nian, hau lae. Deputadu Manuel Gaspar mos sai milisia Makikit hodi komanda Timor oan lubun neebe oras nee moris iha Indonesia. Deputadu Manuel Gaspar kaer kilat kontra FALINTIL iha ailaran. Hau lae, hau apenas halo politika pro autonomia hafoin akordu 5 Maiu 1999. Tanba autonomia hanesan opsaun politika ida, no povu Timor-Leste lasimu, mak tuir demokrasia nian, hau ho familia sira nebe pro-autonomia, tenki submete ba opsaun ka desizaun maioria Timor oan sira nian nebe hili ukun rasik an. Tan mos ida ne’e mak agora hau moris iha Timor. Se hau ka familia Saldanha ruma mak naran iha serious crime ka komete kualker krimi ba violasaun direitus humanos nebe halo ema ruma tama kadeia ka halo ema ruma mate, favor ida, lori ba Ministerio Publico. Hau la kontra nem Tribunal Internasional ka Tribunal Nasional atu halo julgamento ba ema hotu nebe halo krimi, husi 1975 mai to’o iha 1999. Se senhores deputados na’in rua halo keisa iha Tribunal Internasional ka iha Tribunal Nasional, hau pronto atu ba hatan. Mas hau fiar, katak senhores deputados sira labrani ba halo keisa, tanba hau nia liman moos, nune’e mos familia sira seluk. Atu deputadu na’in rua hatene, hafoin ONU fo sai rezultadu ba konsulta popular nian, mosu violensia maka’as iha Timor. Ho violensia nebe ema ida labele kontrola iha 1999 nee, halo ema rihun atus mak halai ba Indonezia. Familia Saldanha ho Nunumalau iha Timor-Leste, la halai ba Indonesia, so hau ho hau nia Maun Salvador de’it mak sees ba Indonesia. Sira seluk iha Dili halai sae hotu ba Dare no sira iha Viqueque ba hotu Uatu-Lari tanba laran ho liman moos no la involve krimi ruma.

 Desde 1993 hau servisu iha jornal to’o sai Xefi Redasaun iha jornal to’o agora. Hau simu surat husi komandante sira Falur Rate Laek, Lere Anan Timur, Taur Matan Ruak, Ramos Horta no Xanana hodi halo entrevista ho sira mezmu sira iha ailaran ou iha estranjeiru. Husu tok ba Komandante sira ne’e, dala ruma familia Saldanha ka Nunumalau denunsia ona sira nia subar fatin ka rekuza halo entrevista ba sira? Ligasaun Suara Timor Timur (STT) ho klandistina sira diak tebes mezmu nia folin karun tebes. Tanba ligasaun ida ne’e mak iha 17 Abril 1999 jornal STT hetan atake husi milisia sira pro-autonomia to’o STT rahun,  la publika durante fulan ida. 

 Iha parte seluk tan husi anexo nian, deputadu Eladio Faculto ho deputadu Manuel Gaspar hateten: "Os que criticam sao oportunista quer aproveitar oportunidade". Atu deputadu Eladio Faculto ho deputadu Manuel Gaspar hatene, hau hela iha Timor tanba hau nia rain. Rai ida naran Timor Leste laos deputadu Eledio Faculto nia kusta muito menus Eladio sosa ho nia kosar ben mesak. Familia Nunumalau balun mos mate ba ukun-an. Timor Leste, ema hotu nian mezmu hau ema eis-autonomista. Hau marka hau nia pozisaun hanesan Timor oan ida neebe iha diretu atu hela iha rai ida nee. Ema sira neebe aproveita mak sira ohin hamutuk ho partidu boot sira hodi hetan kargu boot no projetu, hau ho hau nia maun Salvador lae, maski ami rua defende duni autonomia iha biban neba, ami nafatin sai jornalista to’o agora. 

Senhor deputadu Eladio ho senhor deputadu Manuel Gaspar, hau dehan deit hau nia familia tun husi Matebian iha Dezembru 1978 iha Uatu-Lari. Tun mos tanba Baze de Apoio rahun tiha ona no Komandu Luta nian maka autoriza. Karik la autoriza, hau nia familia mos karik mohu iha Matebian hanesan mos kualker Timor oan sira seluk nebe defende ukun an. Tun husi Matebian, hau hela iha Uatu-Lari semana rua deit. Iha meadus Dezembru 1978, hau mai kedas Dili hodi buka eskola no to’o agora hela iha Dili. Hau fila ba Uatu-Lari iha 1980, hamutuk ho Francisco (Chico) Guterres.  Ami to’o iha Viqueque la’o ain deit ba Uatu-Lari. Ba Uatu-Lari ho objetivu ida de’it,  lori alin sira mai eskola iha Dili. To’o Beasu hetan RATIH no HANSIP Uatu-Lari oan sira nebe atu fila ba Uatu-Lari. Hau  hetan Manuel Gaspar sei kaer kilat hela maske kilat nee naruk liu nian. Hamutuk ho sira lao deit to’o Uatu-Lari hodi lori alin sira mai Dili eskola. Atu lori alin sira mai Dili mos la fasil, tanba la hetan surat jalan. Tenki la’o ain fali husi Uatu-Lari ba Uatu-Carbau hodi hetan surat jalan hodi mai Dili. Husi Uatu-Carbau, ba Baguia mos la’o ain. Alin sira neebe ami lori mai Dili mak Estanislau Saldanha, Carlos da Silva Lopes alias Saky, Afonso Lopes (Saky nia maun), Senhor Marcos husi Waikai (Eis Padre), Pedro ho Miguel husi Dasuwati. Sira na’in tolu ikus ne’e mai hamutuk ho ami. Atu sae Barikasa iha Laga mai Dili tentara sira kaer ami. Sira hatun fali ami husi Barikasa no kastigu ami kalan ida tanba deit ami la fo manu barak neebe ami lori ba sira. Lori ami ba Baucau atu haruka fila ba Viqueque, maibe iha Baucau ami konsegue halai liu mai Dili, tanba HANSIP nebe lori ami husi Laga mai Baucau mos kala ema laran diak ida. Nia husik ami dezenrraska hodi mai Dili. To’o tinan 1987 ami maun-alin sira hela hotu ona iha Dili, hela iha Uatu-Lari hau nia inan, aman ho feton boot deit. Neebe saida mak deputadu nain rua nee deklara iha plenaria nee mesak bosok deit, laiha evidensia. Hau nia aman ho inan lahatene lee no hakerek, nem hatene kaer kilat. Hau nia aman agrikultor diak hatene deit saida mak to’os ho natar, nia lahatene politika. Ninia kilat mak ninia aisuak ho ninia katana hodi ba halo to’os ho natar, hodi sustenta ami hodi eskola. Se hau nia aman ohodor ema karik ema seluk pasti oho fali hau nia aman ona tanba aproveita situasaun hafoin rezultadu referendum 1999. Se ami familia Saldanha mak defende autonomia liu husi dalan krimi nian karik, nusa mak iha Uatu-Lari, ami la forma milisia iha 1999 hanesan fatin sira seluk? Tanba iha tempo neeba, hau nia maun Jose de Sousa mak camat iha Uatu-Lari, nia mak halo esforsu maka’as hodi trava tiha la forma milisia iha Uatu-Lari, nem sunu uma ruma. Sunu uma so akontese iha Uatu-Lari iha 2007, ne’e deputadu Manuel Gaspar hatene ho diak tebes. Deputadu Manuel Gaspar konserteza hatene se mak organiza hodi sunu uma sira, la’os hau, nem familia Saldanha ka Nunumalau ida.

 Tanba nee hau sadik deputadu Eladio ho deputado Manuel Gaspar atu keisa iha Ministeriu Publiku, karik hau ho familia ruma involve iha masakre 30 de Marsu. Se iha masakre ruma iha Uatu-Lari karik deputadu Manuel Gaspar pasti hatene, tanba uluk nia mak anggota RATIH, HANSIP no milisia Makikit. Sese mak halo ka lori Uatu-Lari oan sira ba oho mos konserteza deputadu Manuel Gaspar hatene, tanba RATIH, HANSIP ho Makikit sira mak la’o ho militar ka KOPASSUS sira. Hau barani hatete Manuel Gaspar ema hakiak TNI KOPASSUS nian. Hau nia deklarasaun nee hau responsabiliza to’o mundu seluk. 

 Hau hela iha Timor laos sorti ida maibe diretu hau nian tanba moris iha rai ida nee. HAU LAOS HANESAN DEPUTADU MANUEL GASPAR ULUK KAER KILAT KONTRA FALINTIL, agora sai reprezentante povu nian liu husi FRETILIN iha Parlamento Nasional. 

UKUN IMI NIAN BA, MAIBE RAI IDA NARAN TIMOR LESTE NEE ITA NIAN HOTU. 

 Deskulpa karik hakerek nee hakanek senhores deputados na’in rua nia fuan, maibe defeza de onra halo hau tenki responde no hakerek ho honestidade. Obrigado.

 Dili, 21 Junu 2016. 

 * Xefi Redasaun STL Corp.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.