VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160114

TINAN ATUS LIMA: Kapítulu 42 – Funu Manufahi (1911-1912)- Parte datoluk

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA  Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu  
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

Kapítulu 42Funu Manufahi (1911-1912)- Parte datoluk

Iha loron 26 fulan Outubro 1912, liurai Dom Boaventura rende hodi entrega-an ba autoridade portugés. Malae lori nia tun ba Dili. Ita la hatene nia hetan kastigu iha Ataúro ka, Aipelo ka, Baguadé ka iha fatin seluk. Atu manan funu hasoru Dom Boaventura, governu portugés mobiliza forsas barak: tropa malae mutin, tropa malae metan (mosambike), ema timor. Morador Timor oan sira n’ain 6.234; ema bain bain ne’bé obriga ba funu hamutuk 108.000.

Manan tiha funu Manufahi governu halo desizaun importante balu: haruka dadur liurai no xefi sira ne’ebé implikadu iha revolta ne’e; Iha Dili, moradores sira ne’ebé fila hosi Manufahi lori ema nia ulun nebé sira tesi hodi halo serimónia ida: tebe ba, tebe mai ema nia ulun hanesan bola ida iha prasa; ema dadur iha Dili laran besik 4.000; governu hatun hosi kargu ukun na’in sira nébé, fo apoio ba Dom Boaventura. Governu hatun Liurai Buçuço Dom Afonso Soares Pereira, Liurai Ulmera Dom Clmentino Barreto Pereira; Liurai Ermera, Dom Miguel. Governu mos haruka liurai no xefi revoltosos entrega sira nian patentes.

Reinu sira n’ebé hamutuk ho Manufahi, governu halakon tiha, no hatama ba reinu seluk; povu Manufahi sai vitima no sofre liu ho funu ida ne’ebá: to’os no natar la halo; plantasaun kafé barak husik hela; povu balu ema dadur hodi lori ba rai seluk, halo sai hanesan atan; povu mos lakon balada sira: karauk, kuda, bibi, fahi no manu. Ikus mai, governu portugés obriga povu Mnufahi ne’ebé rende, fila ba sira nia knua, no obriga uma kain ida-diak kuda ai kafé hun 600; ema ida-diak tem ke kuda nuu hun 50; cacau hun 100, no kafé hun 200.

Filomeno da Câmara mos halo lei ida, katak ema mane timor oan, ho otas 14 too 60 tem ke serbiu ba Estadu, no selu impostu. Knua Raimera, Riac no Leo-Laco malae bolu “República”.

Funu Manufahi provoka vítima barak: kala besik 15.999 no 25.000. Iha Baucau, komandante miltar haktuir katak ema mate iha Funu ne’e, hamutuk 2.000; iha Lautem, comandante militar mos konta katak ema mate hamutuk na’inn 300.

Hosi parte Loromonu, ema wa’in mak buka halai tama Timor olandês. Uma kain barak hosi Atsabe, Leimean, Deribate, Cailaco halai ba fronteira atu tama Timor olandês. Iha mota Malibaka (Maliana), liurai Memo haruka oho xefi na’in 6 hamutuk ho ema na’in 100 ne’ebé halai ba fronteira. Tuir relatóriu ida hosi malae portugés ne’ebé kontrola fronteira, iha knua Sadi, refugiadus sira hamutuk 2.000. Iha Atsabe forsa governu nian oho ema 300.

Iha funu ne’e ema olandés la fo tulun ba Dom Boaventura; nune’e mos, liurai balu ne’ebé hakotu lia atu hamutuk Liurai Manufahi atu funu hasoru malae mutin, sira la tuir lia moruk ka aliansa .

Funu Manufahi funu boot ikus ne’ebé akontese iha Timor portugés. Ho funu Manufahi liurai sira lakon titulu Dom, lakon patente no regalias ka dignidade ka favores barak. Liurais sira laós independente ona; sira rona orden hosi komandante militar portugés, ne’e bé balu sai xefi do posto ka comandante militar, maibé sira ema soldadu bain bain, balu kabu (cabo), balu sargentu, balu funsionáriu.

To’o Indonesia tama Timor portugés iha tinan 1975, ema barak hosi Same mak sai atan ba ema seluk iha Loro sa’e no Loro monu.

Maibé iha Timor Loro Sa’e laran istória funu Manufahi hanesan MITO ida, no istória kmanek ida ne’ebé ema katuas (aman) konta ba oan no bei oan sira, hori otas ba otas, hodi la haluha Funu Manufahi.

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
Premiu Nobel Paz 1996

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.