VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150904

Deslutu Nasional Ka Koremetan Nasional

DEZLUTA NASIONAL KA KOREMETAN NASIONAL

Husi Estanislau S. Saldanha, Dosenti ho Peskizador

Estanislau S. Saldanha, Dosenti ho Peskizador
Governu Timor-Leste deside ona 4 Setembru sai loron dezlutu nasional. Loron nebee povu barak sofre, mate, fatin barak rahun ho sunu husi belun sira Indonesia ho nian suporter sira depois anunsiu rezultadu konsulta popular ka referendum iha 4 Setembru 1999. Hanoin governu hodi desidi loron 4 Setembru nudar loron dezluta nasional nee diak tebes. Nunee integra rezolusaun problema, konflitu ho politika nasaun nian liu husi enkuadramentu pratika kultural (local culture ka local wisdom) Timor-Leste nian. Ohin loron local wisdom sai atensaun ba matenek nain sira (sientista ka peskizador sientifiku sira) buka makas atu identifika, desenvolve no uza hodi resolve problema iha area oioin tanba kultura modernu nebee sadere liu ba kultura osidental dala barak sedauk tulun efetivu rezolve problema ka isu balu nebee mosu iha sosiedade nian leet.

Dezlutu ka koremetan tuir Timor-Leste nian tradisaun (kultura) katak halot susar, terus no todan nebee durante nee hasoru, leba no tutur hela hodi hakotu no hakat ba moris humutuk ho haksolok. Ka dezlutu mos bele dehan husik laran susar, terus ho halerik hodi hakat ba kontenti ka haksolok.

Nee hanesan bainhira familia ida lakon membru ida (mate), iha inisiu familia sira tanis, halerik ho laran taridu, maibe too tinan ida familia sira hamutuk kore todan, terus ho mataben hodi hasoru malu, tuur hamutuk, han hamutuk, festa, dansa no haksolok too dader. Nunee ba oin sira hamutuk hodi hatutan moris, haburas jerasaun no moris hakmatek no diak.

Maibe antes nee, familia sira tenki tuur hamutuk inklui lia nain, fetosan-uma-mane ho familia sira hotu hodi rezolve problema ka lia sanak ruma entre familia sira antes halot no hakotu susar ka todan nee. Depois nee, familia sira hamutuk lori aifunan ho lutu ba igreija ka ka fatin lulik tuir tradisaun uma lulik ida-idak nian hodi hamulak. Nunee matebean nee hakmatek, haksolok no hetan rahun diak iha reinu lalehan hodi tau matan fali ba jerasaun sira nebee husik hela. Nunee mos familia sira bele hetan matak-malirin, haksolok no buras. Tuir mai, familia sira hamutuk hodi lori lutu (metan/nakukun/susar) ho aifunan ba rate hodi kore sai lutu ka husik hela iha rate no aifunan nudar sinal domin, haksolok, aihan ho rekonsiliasaun familia ho mateban. Nunee susar ho terus nebee durante nee lori ho tutur hela hotu ona, no ba oin kontenti no haksolok nebee simboliza ho festa, tebe-tebe, bidu no dansa.

Koremetan nasional mos nian kontestu no sentidu sei hanesan katak ulung boot nasaun no povu Timor-Leste tenki rekuinese katak durante nee povu tomak sei tuur ho laran susar, terus ho mataben tanba familia barak tebes lakon nian membru iha tempu kolonializmu Portugal, okupsaun Indonesia no tempu ukun an tanba kauza ho konflitu politika. Too ona tempu halot susar, terus ho todan sira nee hodi hakat hamutuk ba oin ho hamnasa ho haksolok. Loron 4 Setembru 2015 hanesan loron dezlutu nasional, nunee Timor-Leste nudar nasaun, hahu tama iha faze foun ho laran haksolok, hamutuk, paz, demokrasia, justisa ba ema hotu hodi sai fondase ba halo dezenvolvimentu nasional hodi muda povu nian moris ba diak no dignu.

Hanoin dezlutu nasional nee diak tebes, maibe prosesu halo ka implementa nee mak ansi no sein preparasaun diak. Nunee eventu dezlutu nasional nee hanesan seremonia ida formalistiku no simboliza deit iha nivel elite, governu, no sei iha ibu tutun deit (superfisial), maibe sedauk internaliza iha ema hotu nian ulung ho fuan tanba sedauk halo sosializasaun nebee diak, no involve povu ka komunidade hotu iha sidade too iha baze (knua) hodi hatene nian sintidu iha kontestu kultural, politika no moris lor-loron. Nunee povu sedauk hatene oinsa adopta ho adapta sentidu koremetan nasional nee iha sira nian moris lor-loron hodi hakat ba oin.

Karik diak tebes, dezlutu ka koremetan nasional nee organiza didiak ho tempu nebee naton hodi posibiliza partisipasaun povu tomak atu halao tuir fiar, lisan ho tradisaun uma lulik/lisan ida-idak nian no tuir fiar sarani nian iha igreija, pura, mesjid, kuil, no seluk. Nunee povu idak-idak fila ba nian knua ho rate hodi kore todan, terus, susar, halerik ho mata ben tanba lakon familia barak iha funu naruk hasoru kolonializmu, okupasaun ho funu hasoru malu antes ho depois ukun an. Nunee familia ho Timor oan hotu hasae orasaun no hamulak hodi matebean sira moris hakmatek ho tuur iha aman maromak nian sorin hodi tau matan fali ba gerasaun sira nebee sei moris atu hamutuk, paz ho haksolok tanba halot ho hakotu ona susar ho terus, odio ho vingansa personal ho politika nebee familia, grupu ho partidu politiku sira ultrapasa iha tempu naruk. Dezluta nasional nee tenki selebra ho seriu, hanoin ho laran mos no implementa diak hodi hakotu terus, susar no halerik oioin no hametin fiar, konfiansa ba malu hodi hakat duni ba oin. Nunee matebean, beiala ho aman maromak sei tulun ita hodi hetan matak malirin, haksolok no buras nudar dalang ba ba moris diak no hakmatek, laos babeur fali ita hodi hetan todan liu tan.

Depois nee, atu hatodan sentidu koremetan nasional, governu ho partidu politiku sira tenki servisu makas, onestu, fair ho valoriza povu ho nasaun via halo dezenvolvimentu ida diak, inklusivu, integradu, ho orienta duni ba povu nian moris diak, hakmatek no hametin estadu direitu-demokratiku iha Timor-Leste. Ulung estadu, governu, partidu politiku ho relijiozu sira tenki pratika uluk sentidu dezlutu nasional via moris unidade, paz, respeita vida umana, onestu, hadia moral ho integridade personal ho politika, orienta hanoin, hahalok ho servisu ba bem estar komum (laos hanesan agora ukun nain sira fahe malu osan ho poder ho kustu povu nian halerik), hametin dignidade vida umana, kombate inefisiensia, korupsaun, respeita justisa ho lei ba ema hotu, no respeita separasaun poder ho nasaun direitu-demokratiku tuir Konstituisaun RDTL.

Atu termina, autor hanoin dezluta nasional nee hanoin diak tebes ka brilante, maibe mosu spontan, no selebra kedas ho sporadik, sein iha komprensaun ho partisipasaun povu nian. Nunee dezluta nasional nee hanoin ida sei iha deit nivel elite sira, povu sedauk komprende nian sentidu no la senti nee ninian (feeling of ownership), nunee sira bele internaliza iha moris lor-loron. Dezluta nasional nee tenki akompaina mos good will ho political will ukun nain sira atu ulung mos, malirin, laran luak, no fuan boot hodi mobiliza ho uza rekursu Timor-Leste tomak ba bem estar komum ka moris diak povu ho nasaun nian, laos ba interese individu, familia, grupu ho partidu politiku deit.

Timor-Leste tenki sai ro ida ba Timor oan hotu hodi lao hamutuk ba futuru nabilan. Rest in peace ba matebean sira hotu, no god bless Timor-Leste.*

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.