VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150910

Tinan Atus Lima: KAPITULU 17 - Situasuan social no politika iha Timor, tinan 1730-1769

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA  Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu  
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

KAPÍTULU 17.º - Situasuan social no politika iha Timor, tinan 1730-1769

Iha períodu ida ne’e, buat barak mosu iha Timor. Malae mutin buka atu hadame malu ho emar timor no hametin sira nia prezensa iha Província dos Bellos. Governador barak mak troka malu iha tempu ne’ebá. Governador ne’ebé istoriador balu temi “dame-na’in” (pacificador) mak governador Pedro do Rego Barreto Gama e Castro (1731-1734). Nia to’o iha Lifau iha loron 25, fulan marsu tinan 1731. Iha knua Lifau nia fahe ai-han ba populasaun; loron balu liu tiha nia sa’e kora-kora ba Manatuto hodi hametin paz entre malae no liurai timor sira. Hosi povasaun ne’e, nia haruka padre frei Maneul Pilar ba Dili, atu husu ba ema larantukeiro, Francisco Fernandes Varela, atu entrega Prezidio Dilly ba autoridade portugés. Tamba sira dada l naruk iha Praça Dilli, mak governador Barreto liu ba knua Batugadé atu obriga liurai Dom Loureço da Costa entrega kastelu ou prezidio (benteng) ba autoridade portugés; iha tempu ne’ebá mos, lurai Camanasse Dom Matias de Sousa, ho liurai seluk asina dokumentu ida atu rekoñese malae mutin hanesan ukun na’in.

Iha tinan 1732, liurai timor oan sira ho governador asina paktuka saun ida iha povoasuan Manatuto. Ho dokumentu ida ne’e liurai hosi Caelaco, Cotubaba no Balibó, simu soberania portugés.

Entretantu, goverrnador foun António Moniz Macedo troka emboot Pedro Barreto Gama e Castro. Governador ida ne’e, hatun lei ida katak ema hotu-hotu , mane no feto sira , selu imposto: ema ida selu pardau ida (Pardáu ne’e osan Timor nian, halo ho osan mean).

Iha tinan 1751, emboot Manuel Correia de Lacerda mate . Ema na’in rua, mak vice-rei hili atu forma Conselho Governativo hodi ukun Timor: amo lulik frei Jacinto da Conceição, O.P. no liurai João Hornay ( 1749-1757). Sira na’in rua ukun fulan rua deit. Vice-rei foti governador foun, naran Manuel Doutel Sarmento, ne’ebé ukun too 1756. Iha tinan ne’e, ema haríi kastelu (benteng) Maubara. Iha tempu ne’ebá, reinu balu hosi Provincia de Servião hili atu tuir malae olandés. Iha 1759, to+o iha Lifau governador Sebastião Azevedo e Brito; maibé nia ukun fulan hitu deit,; tanba amo lulik Jacinto da Conceição hakarak ukun hanesan embot, nia obriga Sebastião Azevedo sai hosi Lifau. Bainhira governado liu tiha ba Goa, vice-rei foti Conselho Governativo foun, ne’ebé forma ho ema na’in tolu: padre frei Jacinto da Conceição, malae Vicente de Carvalho, no liurai Motael, Dom José Rodrigues Pereira. Ikus mai, malae Vicente prende tiha padre frei Jacinto da Conceição, naok nia riku-soin tomak, no iuks mai, oho tiha amo lulik. Vice-rei, iha Goa hili Conselho Governativo foun: frei Francisco da Purificação O. P. no liurai Francisco Hornay III.

Entretantu, to’o hosi Goa governador foun: Dionísio Gonçalves Rebelo Galvão, to’o Prasa Lifau. Dom Francisco Hornay ba presta omenajem. Maibé, liurai Oe-Cusse ne’e ema laran makerek, tanba kombina ho Domingos da Costa no ema seluk tan atu oho governador, hodi tau veneno ba ha-hán. Emboot mate iha tinan 1766. Dala ida tan, atu ukun Timor, Goa hili Governo Consultivo foun: Padre frei António de São Boaventura O.P. no liurai Dom José Rodrigues Pereira; Sira na’in rua la husik Dom Franciso Hornay hanesan membru Conselho nian. Finalmente, to’o Lifau governador José António Teles de Meneses. Emboot foun ne’e hetan susar barak; Dom Francisco Hornay ho ema olandés ameasa ho funu. Dom Francisco halai ba subar iha Oe-Cusse, no ikus mai, nia sei tau serku ba Prasa Lifau, hosi rai no hosi taci; la husik ro-ahi tama portu Lifau no bandu ema lori ai-han ba Prasa. Haree ba situasaun kloot, governador António José Teles de Meneses, iha kalan 11 agosto 1769, haruka sunu uma sira no sasan iha Prasa Lifau laran, no haruka ema sa’e ro-ahi, kora-kora no beiru sira, hodi halo viajen ba Loro Sa’e….Adeus Lifau, kapital Solor no Timor antigu nian…ne’ebé sobu rahun no mamuk iha loron 12 fulan agostu 1769! Lifau kapital ba Ilha Solor ho Timor iha tinan 104 nia laran…

Viva Prasa Dilly, Kapital Timor no Solor foun nian ne’ebé moris iha loron 10 fulan outubro 1769! Fulan outubro mai, Dilly halo tinan 246!

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
Premiu Nobel Paz 1996

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.