VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150701

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu (Kapitulu 6: TIMOR, TERRA DE SANTA CRUZ)

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA  Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu  
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

KAPÍTULU 6.º - TIMOR, TERRA DE SANTA CRUZ (Timor, rai cruz santu nian).

Iha tinan 1641/1642, bainhira liurai Makasar ho ema rihun ba rihun ba invade reinu sira iha Timor loro monu, hosi taci feto ba taci mane , no fahe xapeu meta ba liurai balu hanesan liurai We-Hali ho Survian (Servião) no seluk tan, amo lulik dominkanus ho sira funu hasoru atu duni sai invazór hosi liur. Tuir istoriador dominikanu, reinu nebé néon metin no laran metin ba amo lulik no malae mutin portugés, sira manan funu ne’ebá, la’ós deit sira nia kbiit, maibé sira hetan tulun hosi Na’i Maromak.

Iha tinan nebá, kalan ida, bainhira lalehan mós hosi rohan ba roha, ho fitun nabilan, mosu ilas kruz boot ida iha lalehan, nabilan hanesan loron. Kruz ne’e nia ain hamriik iha tasi mane, nia ulun iha tasi feto, nia liman los sadere ba loro sa’e; nia liman karuk sadere ba lo monu. Ema wa’in mak kalan nee haree kruz nee mosu iha lalehan no doku iha rai timur nia leten.

Tuir dominikanus sira, ida nee, hanesan sinal ida ne’ebe, Nai Maromak hatudu, katak Nain, lalehan no rai nia Liurai hakarak atu ema Timor tama relijiaun kristaun. Hahú tinan 1642, reinu barak mak sai sarani no liurai no dato sira atu hametin loro-san ho Liurai portugés. Tanba sinal kruz ne’e, mak amo lulik dominikanu sira temi rai Timor “Terra de Santa Cruz”.

Ai-kanoik seluk ne’ebé dominkanu sira konta mos mak ida tuir mai ne’e: loron ida, iha loro monu, bainhira amo lulik hamutuk ho ema timor hosi reinu funu hasoru batallaun boot olandés, mosu frade ida hatais ábitu dominikanu lori ai-tonka ida hodi funu maka’as hasoru inimigu olandés no sira nia aliadus hosi Servião. Tuir Istoriador dominikau Frei Lucas de Santa Catarina, frade ida ne’ebé hosoru inimigu sira, la’ós amo lulik baibain, maibé saun Domingo de Gusmão rasik. Saun Domingos de Gusmão mak harii orden dominikana, naran “Ordem dos Pregadortes (O.P.), ou, iha lian Latín, “Ordo Praedicatorum”.

Amo Bispo Carlos F. Ximenes Belo

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.