VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150627

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu (Kapitulu 5: 5.2. Diplomasia iha Rai Ikun)

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA  Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu  
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

KAPÍTULU 5.º - Frei António de São Jacinto, O.P.

5.2. - Nia diplomasia iha rai ikun: Cupão, Timor loro monu (ocidental)

Iha tinan 1644, frei António de São Jacinto, O.P. sa’e ró korkora ba tun iha reinu Cupão (Kupang). Nia ba koalia ho liurai Cupão Dom Duarte ho liurai feto Dona Mariana atu halo moruk (pacto) ho nia. Liurai Cupão hato’o ba frei António katak nia ho nia kaben hakarak sarani no hakarak atu sai sarani no hametin loro-saun (aliansa) ho Liurai Portugal nian, Dom João IV, hodi hasoru ema islam hosi Jawa, Sumbawa no Makasar, no hasoru armada olandés nebé mai hosi Malaca, Batavia, Solor no Anboina. Tanba fasilidade ne’ebé Dom Duarte fo ba amo lulik dominikanus, malae mutin portugés, hahú hela metin Cupão, no bele halo komérsiu ai-kameli iha. Sira nia korkora no béro bele tama portu Baubau, no sira emar ba foho ta ai-kameli. Hosi Cupão ró-ahi hosi Macau ba tula ai-kameli iha reinu Amabi, Amafoan, Lifau, Amanace no Amanuban.

Atu teri netik dalan ba korkora olandés sira, padre António de São Jacinto iha planu ida atu harii kastellu ka “benteng” iha knua Cupão. Hosi Goa (Índia Portuguesa) Liurai Portugal nia saseluk, Vice-rei João da Silva Telo Meneses (1640-1645) rona mos katak korkora holandés hahú tama taci timor, atu sosa no tá ai-kameli, nia husu frei António de São Jacinto atu harii kastelu ne’e.

Iha loron 29 fulan Dezembro 1645, Liurai Duarte ho nia kaben, asina surat “pernyataan” ida dekara katak nia, liurai feto, dato no povu hakarak atu liurai Portugal Dom João IV sai “protector no amparo”; sira husik padres dominikanus no malae portugés harii kastelu, halo uma iha sira nia knua; liurai mos hato’o katak nia sei tulun amo lulik sira ho hahán no fo rai atu harii uma kreda; nia mos hakotu lia katak sei la husik ema islam (mouros), no nasaun seluk (olandés) tama iha portu sira nebé pertense ba reinu Cupão.

Iha tinan 1646, padre António, ho malae balu, ho ema hosi Larantuka no Solor, hamutuk ema rai na’in hahú konstrusaun kastelu iha laletek iha Cupão.

Entretantu, ema olandés sira husik tiha Solor, sira ho armada boot, ho Komandante Verbeck, halo viajen ba Timor, ho intensaun vizita Kupang. Iha feitoria portugés iha Cupão malae balu, komersiante balu hosi Macau, no liurai no dato balu bobar lia hasoru frei António de São Jacinto. Lia falsu oin-oin to’o Vice-rei nia tilun. Tanba ne’e, nia haruka bolu frei António de São Jacinto ba Goa atu hatan. Molok sa’e ro-ahi ba Macau, Frei António entrega knaar harii kastelu ba capitão-mor António Carneiro Sequeira. Ema ne’e baruktén, tan ne’e, serbisu mos la la’o ba oin. Iha tinan 1649, frei António de São Jacinto husik Timor no fila ba Goa. Tempu tuir mai, armada olandés tama iha portu Cupão, sein fó tiru ida, hodi hadau no okupa tiha knua Cupão. Malae mutin portugés halai lakon, no husik ema olandés hela metin iha rai ikun ou rai rohan Timor loro monu, no dada sa’e tiha sira nia bandeira. Iha tinan 1652/1653, olandés sira remata konstrusaun kastelu no hanaran “Concórdia”. Tanba akontesimentu ida ne’e, malae portugés, ema hosi Larantuka, no ema sina hosi Macau, sa’e ró-ahi, korkora no bero, tama reinu Ambeno no halo uma iha tasi ibun no Knua Liafau; nune’e sira hamosu kota Lifau. Tebes duni: iha tinan 1562, Lifau sai hanesan Capitania, ho capitão-mor Simão Luís.

Iha tinan 1661, governu portugés (Lisboa) no governu olandés (Amsterdam), halo moruk (tratado) atu badame malu. Tratado ka moruk nee katak: rai ne’ebé harii ona bandeira portugés, ne’e Portugal nian; rai ne’ebé harii bandeira olandés, ne’e pertense ba Olanda. Ho ida ne’e, Cupão sai hanesan knua olandés ona. Lifau no Larantuka sai territóriu portugés. Kona ba rai boot Timor, nasaun rua ne’ebá sira nia ró-ahi bele tama naran de’it iha portu sira atu halo komérsiu. Maibé, ikus mai istória hatudu katak, neineik-neineik olandés hahú dada ba nia influénsia reinu balu hosi Timor loro monu, ne’ebé ikus mai forma “a Província de Servião”. Iha Timor loro sa’e, reinu barak, tanba amo lulik dominikanu sira nia influénsia, halo lor-saun (aliança) ho malae mutin portugés no simu liurai Portugal nian hanesan sira-nia “soberano”. Reinu hirak ne’e mak forma “a Província dos Bellos”.

Porto, 27 juñu 2015.

Amo Bispo Carlos F. Ximenes Belo

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.