VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150625

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu (Kapitulu 5: 5.1. Apostuladu iha Timor Loro Monu)

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA  Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu  
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
KAPÍTULU 5.º - Frei António de São Jacinto, O.P.

5.1. - Nia apostoladu iha Timor loro monu (ocidental)

Hosi reinu seluk iha parte loro monu nian, liurai barak rona ema ko’alia kona ba buat nebé frei António de São Jacinto halo nanis iha Mena no Ambeno. Liurai hosi Amanuban haruka nia aman kiik ho dato balu ba hasoru Frei António; dato ne’e hato’o katak nia sobrinho liurai Amanuban ho povu hakarak sai sarani no husu amo lulik atu hela metin iha nebá. Tanba motivu urjente Frei António hato’o katak nia sei ba uluk Larantuka, ne’e duni, nia labele tama reinu Amanuban.

Maibé nia sei haruka na’i lulik ida atu ba hanorin dotrina no sarani ema. Hanesan garantia frei António haruka kadeli ida, halo ho diamante, ba liurai, no kadelik seluk ba liurai feto. Liurai mos fo hikas kolun ida halo osan mean (manilha que se usa no antebraço) ida; liurai feto haruka tais “bordado” ho osan mean mos. Molok sa’e ró fila ba Flores, amo lulik laran luak ne’e fae hahán ba ema iha Lifau no haruka ró rua nakonu ho foz ba liurai feto iha Mena.

Wainhira to’o tiha Larantuka, frei António de São Jacinto haruka kedan amo lulik na’in lima (5) ba Timor. Nia haruka frei Pedro de São José ho frei Álvaro de Távora ba tur iha Lifau; frei Bento Serrão ho frei Manuel da Ressurreição ba tur iha Mena; frei Jacinto de São Domingos ba tur iha Amanuban. Frei Crisóstomo de São Jacinto, hanesan “padre ambulante”, la hela metin iha fatin ida…Amo lulik na’in neen ne’e mak hahú obra misionasaun iha Rai Timor, iha tinan 1641 no 1642. Liu tiha tinan ida nune’e, to’o tan amo lulik nain rua: frei Manuel da Ressureição (tur iha Mena), no frei António de Nossa Senhora.

Iha Mena, padre ho sarani sira harii uma kreda rua: uma kreda Nossa Senhora do Desterro iha knua, besik taci ibun, no uma kreda São Domingos iha foho. Iha Lifau padre dominikanu harii uma kreda Santa Cruz. Amo lulik Álvaro Távora harii uma kreda ida iha Amanuban; iha reinu Batimão, padre mos harii uma kreda ida; frei António de Nossa Senhora harii uma kreda ida iha reinu Amafoan. Iha reinu LUCA, iha tasi mane, frei António de São Domingos, hanorin tiha doutrina, nia sarani liurai feto Luca nian, liurai oan mane  ida, dato sira no  dato no povu wa’in.

Iha fulan Maio 1641, frei Lucas da Cruz, Superior dominikanu iha Larantuka, organiza espedisaun ida atu ataka reinu We-Hali. Iha kampaña  hasoru We-Hali, tama iha batalhaun ne’e, frei António Cabral, frei Bento Serrão, frei Bento Manso, ho kapitaun Francisco Fernandes, boot topazes sira nian iha Larantuca ho tropas  wain hosi Solor no Flores. Iha dalam ba We-Hali, frei Lucas liu hosi reinu Batimião; iha nebá nia sarani  liuarai no hanaran Dom Pedro. Sarani mos liurai oan hosi reinu Amanace hamutuk ho dato sira. Iha fulan Jullo, iha loron Santa Ana nian, simu sakramentu batizmu liurai feto no ema iha knua laran. Frei Lucas mos sarani liurai boot Surviang (Servião).

Molok tinan 1641 remata, frei Lukas halibur tan funu-nain hosi reinu Mena, Amanace, Amarasi, Batimião, Serviang ba funu hasoru Reinu We-Hali. Funun na’in rihun ba rihun tama reinu We-hali. Asuwain sira funu, ta malu, oho malu, sunu uma, hadau balada sira. Ikus mai, Lirai We-Hali lakon tiha  funu, nia halai lakon ba foho. Knua sira ahi han mohu. Ema wa’in mate no kanek. Ikus mai reinu We-Hali rende ba amu lulik Lucas da Cruz no nia belun sira. Iha tinan 1642, Uma Kain Boot We-Hali nabeen duni. Iha  otas tuir mai, liurai sira hosi reinu seluk, ba rona lia no orden hosi Uma kain boot Kamanasa (Camanasa) no Luca.

Ramata tiha funu, Frei Lucas fila ba Larantuca. Maibé, wainhira liu hosi Mena, nia sarani Lairai feto nia bein oan na’in rua; ba ida, nia hanaran  Dom Teodósio; ba ida seluk, hanaran Dom Sebastião. Frei Lucas mos sarani Liurai Amabara nia oan mane na’in tolu no dato sira.  Nia mos sarani Liurai Asan (Acção) oan feto, no tau naran Dona Serafina.

Iha tinan 1643, padre superior dominikanu padre frei António de São Jacinto fila ba Timor ho patente “Comissário das Cristandades da Ilha de Timor”, ida nee, dehan katak nia mak representante superior dominikanus sira nian iha Goa. Iha tinan nebá, frei António de São Jacinto sa’e ró ba Kupang. Iha knua ne’e, nia hahú harii kastelu ka “benteng” ida atu teri netik dalam ba ema holandeses nebé hakarak hadau reinus sira hosi Surviang.

Porto, 25 juño 2015
Amo Bispo Carlos F. Ximenes Belo

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.