VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150401

Deklarasaun Politika Bancada Democratica iha Encerramento OGE 2015

PARLAMENTO NACIONAL
GRUPO PARLAMENTAR DO PARTIDO DEMOCRÁTICO
Rua Formosa Dili – Timor Leste
Tlp : 77178135/77266765




DEKLARASAUN POLITIKA BANCADA PARTIDO DEMOCRÁTICO IHA ENCERRAMENTO DEBATE ORSAMENTU JERAL ESTADO 2015

Excelentissimo Sr. Prezidente do Parlamento Nasional, Vise Prezidente sira,
Sua Excelencia Sr. Primeiro Ministro, Dr. Rui Maria de Araujo
Maluk Deputado sira no Membros do Governo, Publiku tomak no Povu Doben Timor-Leste tomak.

“Kaer Metin Ukun Rasik An, no Harii Nasaun Husi Baze”

Hafoin rona, haree no tetu planu asaun anual no OGE 2015, Bancada Partido Democrático deklara ba publiku katak Partido Democrático simu no aprova planu asaun anual no OGE 2015. Bancada Democrática fo nia apoiu hodi aprova OGE ne’e ho razaun fundamental tolu:

Primeiru, Programa ho Orsamentu Jeral Estado 2015 la sofre mudansa signifikativu kompara ho programa ho Orsamentu V Governo Konstitusional nian nebe aprova iha tinan 2014 liu ba.

Segundu, Bancada Democrática konsiente katak aprovasaun OGE iha Parlamento Nacional nudar dalan uniku hodi viabiliza funsionamentu makina estadu ho nesesidade povu no nasaun ida ne’e:

Terseiru, Bancada Democrática iha konfiansa no esperansa ba kompromisiu politiku hosi VI governu konstitusional nebe PM deklara iha ninia diskursu atu hadia jestaun administrasaun no promove governo ida efikaz, efisiente no responsavel.

Excelencia sira,

Atu halo diak liu tan kompromisu politiku governu ida ne’e nian, no ho hanoin atu fanu ita hotu nia sensibilidade ba kestaun politika, ekonomika no sosial, maka Bancada Democrática hato’o nia lia menon hanesan tuir mai:

1) Inisiativa atu harii projetu ZEESM no Tasi Mane, nudar mega projetu nebe ijiji orsamentu boot atu hahu no hakotu. Aleinde ida ne’e, mega projetu rua ne’e mos nesesita kapasidade intelektual Timor oan sira nian atu akompaina hodi fo pensamentu lojika ba viabilidade projetu, ezekusaun no manutensaun, banune, projetu hirak ne’e iha nia sustentabilidade, no bele dinamiza dezenvolvimentu nasional. Bancada Democrática konsiente katak mega projetu rua ne’e folin boot tebes tanba atu foin hahú deit ho projetu hirak ne’e Estadu tenke aloka kedas osan bo’ot ho montante total USD 172,773 ho deskrisaun ZEESM USd 137, 692 no Tasi Mane USD 38,081, ba ano fiskal 2015.

Ho razaun nebe mensiona iha leten maka Bancada Democrática husu ba VI Governo Konstitusional atu halo estudo de viabilidade ida nebe diak no kredivel hodi haree sustentabilidade, retorno ekonomiku, finanseiro no sosial, no bele hatutan no haboot investimentu identiku iha fatin seluk, banune, bele kria ekuidade de desenvolvimentu iha Timor laran tomak. Bancada Democrática konsiente katak Governu halo ona despeza serkade USD 20 miloens hodi halo estudus kona ba projetu Tasi Mane. Infelizmente, to’o agora Parlamentu Nasional seidauk hatene lolos kona ba rezultadu estudus de viabilidade projetu Tasi Mane nune mos ba projetu ZEESM.

Bancada Democrática mos sensibilizadu katak Governu mos iha ona planu atu halo estrada ho padraun internasional ho faixa haat ka autoestrada iha kosta sul hodi fasilita projetu Tasi Mane; Suply Base iha Suai-Covalima; Refinaria Mina iha Same-Manufahi; no Planta Gas iha Beasu-Viqueque. Ba projetu ZEESM mos hahu harii aeroporto internasional ida no projetu interligadu sira seluk. Ho razaun atu fo lisuk hanoin husi parlamentar sira maka Bancada Democrática husu atu Governu aprezenta estudu de viabilidade ba mega projetu ZEESM ho Tasi Mane. Bancada Democrática mos husu ba Governu atu jere mega projetu rua ne’e ho transparensia, efikasia, efisiente ho responsabilidade hodi evita koluzaun, nepotizmu ho korupsaun iha prosesu inisiasaun implementasaun no distrubuisaun de retornu iha futuru.

2) Bancada Democrática konsiente katak dezenvolvimentu setor agrikultura importante tebes tanba setor ida ne’e sae baze ba dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste nian. Nune mos, maioria populasaun Timor Leste maka sai nudar agrikultor. Maski nune, prosesu modernizasaun setor agrikultura sei dok husi buat nebe ita hotu hakarak, liu-liu agrikultor sira. Estadu Timor-Leste mos seidauk halo jestaun diak ba utilizasaun bee no rai. Ita seidauk halo investimentu diak hodi halibur bee nebe suli deit ba tasi laran no sei maran hotu iha tempu bailoron. Politika atu define se los maka sei na’in ba rai liu husi formulasaun Lei Rai nian sei budu hela iha gaveta politiku sira nian. Jestaun ba rai la’os deit hodi uza ba nesedidade agrikola maibe mos atu fo serteza ba pose sidadaun ida-idak hodi fasilita sira atu halo investimentu seluk. Nune mos, jestaun ba rai importante hodi evita konflitus horizontais no vertikais entre sidadaun ho sidadaun no entre sidadaun ho Estadu. Bancada Democrático mos sensibilizadu katak politika atu moderniza ekipamentu agrikulas sei dok liu husi buat nebe agrikultor sira hakarak. Natar no to’os barak mak seidauk fila no utiliza.

Ho preokupasaun hirak nebe mensiona iha leten maka Bancada Democrática:
  1. Husu atu Governu submete fali Lei Rai nian nebe Governu uluk hatama iha Parlamentu Nasional maibe la vale ona tamba konsekuensia husi formasaun Governu foun;
  2. Husu atu Guvernu haree fila fali estudus nebe governu anterior, liu husi Ministru Mariano Asanami Sabino, halo ona kona ba atu hari’i barrajen hodi halibur bee;
  3. Husu atu Guvernu sosa nafatin trator: trator fila rai, trator kuda fini no trator ko’a hare, no fahe ba Povu nafatin ho jestaun ida ke loos, hodi viabiliza ekonomia Povu nian;
  4. Husu atu Guvernu hakbesik ba agrikultor sira liu husi extensionista sira hodi fahe informasaun no fo apoiu tékniku. Nune mos, husu ba Governu ida ne’e atu mantein ezistensia extensionista sira no fo nafatin apoiu tékniku hodi sira bele hakbesik an diak liu tan ba agrikultor sira.

3) Bancada Democrática mos haree katak politika ba dezenvolvimentu edukasaun no saude seidauk la’o ho diak.

Estudante barak mak seidauk hetan asesu ba eskola ida nebe ho kondisaun diak, dignu no ho material no ekipamentu adekuadu. Nune mos, kurikulum eskolar seidauk hatur loloos, tanba tinan-tinan sempre iha mudansa, nebe fo impaktu negativu ba prosesu aprendijajen labarik sira nian. Iha parte seluk, profesores sira sei infrenta difikuldade iha prosesu ensinu hanesan preparasaun material didatiku no pedagoziku. Ho razaun hirak ne’e, maka Bancada Democrática husu ba governu atu hadia kondisaun eskola, fornese material no ekipamentu eskolar adekuadu, formasaun intensiva ba profesores sira no hadia merenda eskolar. Husu mos ba PN atu aselera diskusaun kona ba Dekretu Lei rua nebe supensu hela.

Enkuanto iha setor saúde, Bancada Democrática mos haree katak jestaun iha area ida ne’e seidauk lao diak. Atendimentu publiku seidauk diak, ekipamentus seidauk sufisiente no barak maka inadekuadu, mos jestaun ba aimoruk seidauk diak tuir ita hotu nia hakarak. Tamba ne’e Bancada Democrática husu ba Governu atu hadia jestaun no administrasaun saude nian hodi hadia atendimentu ema moras sira nian.

Em konkluzaun Bancada Democrática hein katak VI Governu Konstitusional bele tau matan maka’as liu tan ba setor edukasaun ho saude. Basa, dezenvolvimento atu la’o ba oin tenki bazeia iha edukasaun nebe diak, ho kulidade no povu ne’e rasik tenki moris saudavel.

4) Bancada Democrática mos hakarak bolu atensaun ba Governo atu hadia salariu no karreira funsionariu publiku sira nian hodi sira bele hadia sira nia kualidade moris no serbisu ho profissional liu tan hodi atende nesesidade sira publiku nian.

Atu taka Bankada Democrática dala ida tan deklara katak sei fo apoiu tomak ba VI Governu Konstitusional atu hadia jestaun administrasaun hodi bele fo atendimentu diak no lais ba povo, ho karakter ida efisiente no efikaz. Husu mos Governu ida ne’e atu kria kondisoens hodi reforsa setor justisa iha aspektu hotu-hotu no kombate korrupsaun ho seriu no maka’as liu tan. Basa, bainhira justisa fraku mak demokrasia mos sai fraku no demokrasia fraku mak sei mosu hahalok arbitraria sira nebe kontribui de’it ba injustisa no haboot korruptores sira nebe lori impaktu negativu maka’as ba dezenvolvimentu ekonomiku no sosial Timor-Leste nian.

Maka ne’e deit deklarasaun politika Partido Democrático nian!!!

Obrigada wa’in

Dili, 1 de Abril de 2015

Lurdes Bessa
Presidente da Bancada Democrática

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.