VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150326

Lansamentu Livru "LUTA BA LIA-LOOS NO JUSTISA"

Kontribuisaun Ida Tan Ba Patrimoniu Historia Timor-Leste
 
Fonte Facebook/Ze Luis Oliveira
Ohin, sexta, 27 Marsu 2015, Asosiasaun HAK lansa livru ida ho titulu LUTA BA LIA-LOOS NO JUSTISA.

Livru ne’e nudar rezultadu peskiza historia ne’ebe halao husi Ekipa Asosiasaun HAK hamutuk ho Koligasaun Japonés sira ba Timor-Leste iha tinan 2005 – 2010, halibur faktus historia kona-ba Eskravidaun Sexual ne’ebe halao husi Forsa Japonés sira durante funu Segunda Guerra Mundial iha Timor-Leste.

Forsa Japonés invade Timor iha 20 Fevereiru 1942 no akupa durante tinan 3 ½ no ha’kotu ninian prezensa iha 5 Setembru 1945, husik hela “fitar” barak iha Timor-Leste. “Fitar” sira ne’e balu fiziku ne’ebe ita sei bele hetan iha teritoriu Timor-Leste hanesan estrada sira, abrigu sira hanesan kuak hitu iha Venilale ka rai-kabubu sira iha rai-tetuk Raxa, Lospalos, etc. Fitar fiziku sira ne’e mos nudar evidensia husi sofrimentu povu timorense, tanba momentu ne’ebe povu timorense barak mak obrigadu halao servisu forsadu, no barak mak mate tanba hamlaha.

“Fitar” ne’ebe mak ema barak la haree mak sofrimentu husi labarik feto no feto-ran sira, ne’ebe iha momentu ne’ebe barak mak rekrutadu ho forsadu liu husi xefe suku no “pombela” (milisi pro-japones) hodi sai “ianfu” (atan sexual). Feto sira ne’ebe barak mak sei hetan menstruasaun, forsadu tenki servi “nafsu sexual” militar Japonés sira iha “ianjo” (fatin halibur feto sira). Kalan sira tenki servi nesesidade sexual militar Japonés, loron sira tenki ba halao servisu buka hahan ba a’an rasik no ba ajuda halo ka loke estrada.

Bainhira funu remata, Japonés sira husik hela inan-feto sira ne’e hanesan “trapo” (hena a’at), no inan-feto sira ne’e tenki hetan tan sofrimento seluk mak diskriminasaun no exkluzaun husi familia no komunidade.

Peskiza ne’e mos deskobre simillansa balu ne’ebe akontese ho okupasaun Indonesia (utilizasaun ema timorense ba milisia pro-okupasaun), no akontesimentu batalla balu entre forsa Japonés ho Forsa Australianus, nune mos kona-ba mate Dom Aleixo Cortereal.

Relatoriu peskiza ne’e halao liu husi intervista ba sobrevivente “ianfu” balu ne’ebe Ekipa konsege hetan (ema nain 15), dadus sekundariu husi Fokupers no Asosiasaun Jurista Timorense, sasin husi pombela balu, ex-exersitu japones balu, relatoriu prosesu julgamentu, no arkivu balu iha Muzeun Australia no Lisboa. Eskritor/autor ba relatoriu ne’e mak Sr. Akihisa Matsumo (profesor iha Universidade Osaka) no tradutor Jose Luis de Oliveira (ex-Direitor HAK, atual Direitor AJAR).

Se interese atu hetan livru ne’e, favor mai kontaktu Asosiasaun HAK.


Fonte notisia: Facebook/Ze Luis Oliveira
https://www.facebook.com/ze.luisoliveira.35?fref=nf

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.