VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150208

“The Culture of Politics, the Politics of Culture”: Hanoin Hikas Legitimidade “Maun Bo’ot”

The Culture of Politics, the Politics of Culture”: Hanoin Hikas Legitimidade “Maun Bo’ot”

Martinho G. da Silva Gusmao*)

Martinho G. da Silva Gusmao, maestrado iha teologia inculturativa (Widya Sasana, Malang), maestrado iha filosofia politica (Gregoriana, Roma); hahu 2005 hanorin Ética Filosófica, Filosofia Politica, Ateísmo Contemporâneo no Hermenêutica iha Instituto Superior de Filosofia e de Teologia (ISFIT), Dom Jaime Garcia Goulart, Dili, Timor Leste
Professor Joanne B. Freeman husi Cambridge hakerek artigo iha sira nia Journal of Policy History ho titulo ida “The Culture of Politics, the Politics of Culture” (Vol. 16, Num. 2, 2004). Ha’u halo leitura oan ida hodi hatur hikas iha ita nia contexto Timor Leste, liu-liu hasoru fenomena boot rua: oina mak líder da oposição (Mari Alkatiri) no chefe do governo (Kay Rala Xanana Gusmão) nebe mosu iha palco politico 2015 ne’e. Liu husi Projecto Piloto ZEESM Oe-Cusse Alkatiri halo desconstrucao bo’ot ba Constituicao; no liu husi resignacao Xanana nian, mosu tentativa atu halo destruição ba sistema governação nian.

Iha perspectiva “the culture of politics”, Freeman hare liu ba crença politica no comportamento husi ukun-na’in ho ninia sensibilidade rasik hodi tau nu’udar sasukat (paradigm) ba sistema politica no public policy. Ho liafuan badak, politica sai los ka sala, di’ak ka aat, depende ba lider ida ninia hanoin no hakarak. To’o ponto ida, lider ne’e sai tiha sasukat la’os de’it ba etiqueta social, maibe mos lei e ordem. Husi fali “the politics of culture”, hatudu oinsa mak lider politico ho camada historia nebe nia lori, usa ida ne’e hanesan ética politica hodi halo persuasão no pressão to’o dominação ba sociedade ida. 

Atu sai concreto liu tan: ohin loron ita hasoru confusão politica haka’it ho resignação PM Gusmão, nune’e mos criação ZEESM Oe-Cusse. Pró ho contra mosu barak ona. Ha’u hakarak foti de’it liafuan MAUN BO’OT hodi hatudu oinsa mak ita moris iha confusão legalidade (constitucionalidade) ho legitimidade nia laran.

“Maun Bo’ot”: The Culture of Politics

Ema sira (liu-liu movimento feto sira) dehan katak Timor Leste moris iha cultura patriarcal nebe sei metin. Ida ne’e mak sai hanesan fatin di’ak ba paternalismo politico atu moris buras! Tuir filosofo politico Aristoteles, paternalismo ne’e hanesan sistema estado ida nebe hakruk ba “aman”, no líder politico hare estado ne’e “família” nia propriedade hodi halo hanesan aman trata oan sira nia moris (Norberto Bobbio, Teoria Geral da Política: pg. 217, - “... o governo paterno ou patriarcal, no qual o governante se comporta com os súditos como se fossem seus filhos (e, portanto, como se nunca atingissem a maioridade”). Wainhira PR Taur Matan Ruak promove reflexão konaba “Sidadaun Sivika Patriota”, mosu kedas confusão konaba “patriotismo” no “paternalismo”. Liafuan “patriota”, “patriotismo”, “patriarcal” no “paternalismo” ninia abut ida de’it – “pater” – katak, pai, aman, father, bapak!

Liafuan nebe ita rona bebeik hanesan “Katuas Bo’ot” ka “Maun Bo’ot” mosu iha ambiente paternalismo politico nia laran. Iha nia okos mak moris netik “derasan foun” (nova geração). “Maun Bo’ot” ka “Katuas Bo’ot” ne’e hatene buat hotu. “Derasan foun” ne’e sarjana la iha kualidade ka sarjana supermi! Nune’e, triunvirato: Xanana Gusmão, Mari Alkatiri no Ramos Horta la’os ona democrático sira nebe hari’i Estado, maibe “Maun Bo’ot” sira nebe hare estado ne’e nu’udar “propriedade”, trata sasan sira Estado nian hanesan “família” nian. Triunvirato sira ne’e mak hakarak foti sira nia-an nu’udar modelo, teoria to’o paradigma politica iha Timor Leste. Se “foinsae” ka “oan” sira hakarak buka modelo, sira mak sai modelo. Se hakarak teoria, matenek na’in husi rai seluk ne’e sala hotu, triunvirato ne’e mak los hotu. Se hakarak hetan paradigma, “Maun Boot” mak sai sasukat.

Tinan 2 resin ona mak ita sibuk los ho remodelação, reestruturação no ikus mai PM Gusmão rasik mak halo resignação. Tan sa mak ita haksesuk malu barak? Ema hakerek no comentário barak konaba historia, konaba capacidade to’o ikus mai karisma Xanana nian.

Ha’u hare liu PM nia resignação ne’e nu’udar momento atu ita hanoin no tetu. Liu-liu wainhira PM no madame Emília Pires la’o lemo rai hodi ko’alia konaba Estado Frágil no promove g7+ ho New Deal. Ne’e los duni. Iha caso resignação “Maun Boot” nian, halo ita hanoin oinsa mak estado frágil ne’e hatudu crise nebe haka’it malu: “out-put oriented legitimacy” no “in-put oriented legitimacy” (D. W. Brinkerhoff, Governance in Post-Conflict Societies: 46-47). Ida uluk (1), wainhira temi “out put” ita bele sukat “Maun Boot” sira nia legitimidade “by-product”. Independência nebe ita hetan, luta husi 1975 to’o 1999 ne’e fo duni mérito ba “Maun Boot” sira ninia legitimidade. Maibe, husi 2002 to’o agora 2015, sira nia legitimidade sukat liu husi desenvolvimento ba povo, no sustentamento ba estado. To’o iha ponto ida ne’e, ita hotu doko ulun maibe mata laran mamuk hela. Basá, desigualdade bo’ot iha moris loro-loron. Iha Dili laran, ema bele hetan accesso ba buat hotu. Sai husi Dili, ema hetan baluk oa-oan hodi dada iis netik. Atu hatudu katak sira sei bele ukun povo, mosu fali “Projecto Piloto” iha Oe-Cusse! Maibe, oinsa mak ita bele dada iis wainhira hare injustiça social boot tebes: PDID (Programa do Desenvolvimento Integrado Distrital) hetan de’it US$ 34,4 jutas no PNDS (Programa Nacional do Desenvolvimento de Sucos) tolan de’it US$20,014 jutas; katak, total ba “11 distritos” nia suku sira tomak han de’it US$ 54,414 juta; depois Oe-Cusse mesak han US$ 81,390 jutas. Iha biban seluk, projecto Taci Mane (Suai, Beaço no Betano) to’o ohin loron ita la horon netik ninia resultado. Nune’e ona, pakote emergência barak mak halo “Veterano/ Eis Combatente” sira goza vida di’ak liu hotu ona. Tan ne’e mak ohin loron “Veterano” ho nia família sira mak tenki hakruk no tane metin nafatin “Maun Boot”.

Tuir mai (2), hare ba “in put” ita sukat legitimidade liu husi “hearts and minds” husi ema sira nebe moris iha comunidade de base. Ba ema nebe hatene Portugues no compreende ona ética filosófica, conceito ZEESM ne’e halo kanek de’it ema nia fuan no laran. Liu-liu wainhira ema hare ba Lei no. 3/2014 konaba “principio da solidariedade nacional” (art 6o) no “principio da subsidiariedade” (art 7o). Iha neba dehan katak ita loke matan ba “desigualdade” iha enclave Oe-Cusse no hametin “equidade” ba sira. Nune’e, bele foti Timor Leste nia oin iha “interna” no “externa” wainhira Oe-Cusse hetan ona “redução dessas desigualdade”! Maibe, geger ida nebe mak halo Lei ida ne’e hodi bele dehan katak “Distrito 11” goza riqueza barak liu, no Oe-Cusse mesak mak ki’ak liu? Matenek ida nebe mak bele justifica, katak, “Distrito 11” mak han tomak rikusoy mina-rai nian ka tolan tomak PEDN hodi halo Oe-Cusse mesak mak tanis no halerik? Dala ida tan, husi aspecto ética filosófica, Lei ZEESM Oe-Cusse hakanek ita nia sensibilidade kona ba “justice como equidade” (J. Rawls & J. Habermas, Debat sur la justice politique, 2001). ZEESM ne’e la’o iha Oe-Cusse maibe atu halo “Atoni” sira sai de’it hanesan “Kelinci Percobaan”, no Firaku-Kaladi sira sai “Penonton” ba Maun-Boot sira atu halo cerimonia desenvolvimento sagrado! Ema sira nebe sei ba kaer “Projecto Piloto” iha Oe-Cusse ne’e mesak “afilhado” (oan sarani) nebe hola bênção husi “padrinho” (aman sarani) iha oligarquia (família) politica FRETILIN nian.

Maibe, hatitu hikas paternalismo karik, legitidade ida ne’e hakesi duni ba cultura “Maun Boot” ne’e. Timor oan sira fiar katak “Maun Bo’ot” ne’e mak “ukun na’in sira” ka “na’i-ulun sira”. Ida ne’e culture of politics. Ita nia cultura politica ne’e la’os democracia ka sosialista, la’os kapitalista ka komunista, maibe paternalista. Ne’e duni, ita nia politica no democracia ne’e hanesan “propriedade familiar” ida nian. Matenek na’in balun dehan duni, paternalismo politico ne’e “... no pressuposto de que há alguns indivíduos superiores, ou por nascimento, ou por educação, ou por méritos extraordinários, ou porque mais afortunados, ou mesmo um único indivíduo, que são capazes de julgar qual seja o bem geral da sociedade entendida como um todo, melhor do que poderiam fazer os indivíduos singularmente” (N. Bobbio, Teoria Geral da Política: pg. 242). Ne’e duni, “Maun Boot” sira halo Lei ne’e dehan furak, “alin oan” sira ka “labarik” sira tuir de’it ... sa tan imi sarjana supermi ka sarjana la iha kualidade.

Ita nia condicao politica sai confusão liu, tan “Maun Bo’ot” ne’e sai tiha culto individuo. Tan ne’e mak ita dehan nafatin “Maun Bo’ot” ne’e Xanana mesak de’it. La iha tan seluk. Halo katak, nia sai tiha “setengah dewa”, “metade ema, metade lulik”. To’o iha ponto ida ne’e, maski Xanana rasik hanoin katak ninia esforço atu remodela ka resigna ne’e diak hela, maibe “veterano/ eis combatentes” no “oan sarani” sira mak sente hanesan lakon “makaer lulik” ida atu hala’o rito devocional ne’e.

“Desconstrução” Constitucional: The Politics of Culture

Resignação Xanana no projecto piloto Oe-Cusse hatudu mai ita oinsa mak culto divinização “Maun Bo’ot” hahoris no hamoris politics of culture ida: “Maun Bo’ot” iha Constituição nia leten. Hare husi cultura, ita Timor oan sira sei gosta fiar konaba “lulik”, “meik no kroat”, “ai-abut”. Ema sira nebe estuda matenek, hanoin katak, fiar lulik sira ne’e hatudu ba ema sira nebe sei beik, analfabeto sira! Primitivo sira. Maibe, filosofo Maine de Biran (1766-1824) hatudu katak “le fait primitif” (facto primitivo) ne’e hatudu ba ita ema nebe iha ita nia fuan, néon no laran, ita hakesi an nafatin ba “l’effort voulu” (esforço da vontade) nebe moris iha “sens intime” (sentido intimo) ida. Ida ne’e mak halo ema tuba-rai metin (resistance) hasoru susar no todan, terus no mate. Resistir é vencer!

Iha caso Oe-Cusse nian, ita Timor oan fiar katak Mari Alkatiri mesak mak bele halo lalehan iha rai. Hanesan uluk, wainhira sei kaer pasta nu’udar PM I Governo, Maun Boot Alkatiri dehan katak se FRETILIN ukun nafatin tinan 50, nia sei halo lalehan iha rai ne’e. Nune’e, wainhira hatur conceito “Economia Social de Mercado”, Maun Boot Alkatiri dehan katak ninian “único iha mundo”, to’o Banco Mundial mos doko ulun hodi rona ninia explicação.

Maibe, wainhira ita loke Constituição da Republica, 2002, ita bele sente ona oinsa mak “Maun Boot” sira halo Oe-Cusse la’o ketak no la’o mesak, sai husi Timor Leste. Ita bele hakerek de’it artigo balun atu provoca discussão konaba inconstitucionalidade ZEESM.

·        Iha CR art 1o hakerek “A Republica democrática de Timor Leste é um Estado de direito democrático, soberano, independente e unitário, baseado na vontade popular e no respeito pela dignidade da pessoa humana”. Liafuan “unitário” katak Timor Leste tomak halo no hari’o Estrutura do Estado nebe hanesan. La bele iha federalismo! Maibe, tuir Lei no. 3/ 2014, Oe-Cusse sai tiha ona “Kesultanan Lifau”. Hanesan los Médio Oriente (Timur Tengah) sira nebe lidera husi “Sultan Lifau”, “Syeikh Mari Bim Amude Alkatiri” nu’udar “Presidente da Autoridade” da Região Autonoma e Especiais de Oe-Cusse e Atauro” (RAEOA) no “Zonas Especiais de Economia Social de Mercado de Timor Leste” (ZEESM). Tan sa mak ha’u dehan nune’e? Ita hare tuir mai:

·   Iha artigo 5o & 71o CR ko’alia duni konaba “zona especial”, maibe hari’i no hamrik mentin nafatin iha contexto “descentralização” no “organização administrativa” nia laran. Ne’e katak, “zona especial” sei respeita nafatin, hadomi nafatin no la soe “vontade popular” husi Muncipio 12 iha Timor Leste tomak, no lasama fali “soberania” no “independência” Timor Leste tomak! Nia mos labele haketak malu ho conceito “Poder local” (art. 72o).

·     CR iha preambulo dehan, “Plenamente conscientes da necessidade de se erigir uma cultura democrática e institucional própria de uma Estado de Direito onde o respeito pela Constituição, pelas leis e pelas instituições democraticamente eleitas sejam a sua base inquestionável; ...”! Iha filosofia, “Preambulo” ne’e hanesan “Geistlichen hintergrund” (jiwa dasar), ka, fundamento espiritual (tuir filosofo G.W.F. Hegel): Estado nia klamar rasik nebe halo nia bele moris! Hanesan mos CR art 65o no. 1 hakerek nune’e, “Os órgãos eleitos de soberania e do poder local são escolhidos através de eleições, mediante sufrágio universal, livre, direito, secreto, pessoa e periódico”. Ne’e duni, “eleição” de’it mak sai hanesan sasukat ba “soberania popular” no “vontade popular” ho “poder” tomak. Ho liafuan sira husi Constituição ne’e ita bele dehan katak “Kesultanan Lifau” de’it mak la halo eleição. Lei no. 3/ 2014 la temi kois liafuan “eleição” maibe “designação”! Nune’e “Sultan Lifau” sai “Presidente da Autoridade” sei la hakruk ba Constituição no international standard konaba “free and fair election”. Ema hotu nebe kaer knar iha Oe-Cusse, so FRETILIN de’it ka família “Sultan Alkatiri” nebe hetan “designação”. Timor Leste tomak fiar katak eleição ne’e hanesan “base inquestionável”, Kesultanan Lifau no Syeikh Alkatiri mak keta-ketak tiha.

Impressionante tebes, katak, wainhira Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão hakarak “resigna” husi V Governo, nia mos “designa” kedas Maun Boot Foun, Dr. Rui Maria de Araújo. Ema balun hakerek iha Facebook, katak, uluk Presidente Nicolau Lobato halo hotu tiha doutrina politica nia fila ba José Alexandre Kay Rala Xanana Gusmão, “tau liman ba nia kaba’as” (ordenação sagrado?) hodi dehan “o mak lori funu too vila”; tan ne’e agora Xanana mos “tula liman” ba Rui Araújo hodi hatudu (“designa”) nia nu’udar Primeiro Ministro! Nune’e Maun Boot Rui M. de Araújo mak hetan meik foun: “Tu és o meu Filho muito amado, em ti pus todo o meu agrado” (Mc 1, 11; Luc 3, 22). Coitado, Filho predilecto Rui M. de Araújo ida ne’e mak partido sira CNRT, FRETILIN, PD no FM sei “hewai nia” no “hedi nia ba cruz”. Mate, ne’e claro ona! Maibe, atu moris hias mak Maun Boot susar ona!

Tebes, se geração foun sira la koke matan no la loke néon matenek, ita sei hare katak Timor Leste la’os ona Estado de direito democrático, maibe triunfalismo autocrático nebe quase besik liu ba teocracia tradicional! Poder no autoridade tomak mai husi “le fait primitif” ida, katak, Estado ne’e hari’i liu husi Nicolau Lobato nebe saran-an ba mate, mate iha combate atu fo hametin Reino ida, reino rohan laek nebe haraik ba “oan sira” liu husi aliança foun no rohan laek! Iha postmodernismo, matenek na’in sira ko’alia konaba “deconstruction” (Jacque Derrida, Micahel Foucaut), katak, ita halo rahun tiha “texto” ida atu liu husi “demolição brutal” hodi hamoris fali “grand narrative” (historia boot) ida nebe ema ida-idak fiar no halo tuir nia hakarak. Iha Macassae, ami dehan “tara nau gere, tara nau gini”. 



*) Hakerek-na’in, maestrado iha teologia inculturativa (Widya Sasana, Malang), maestrado iha filosofia politica (Gregoriana, Roma); hahu 2005 hanorin Ética Filosófica, Filosofia Politica, Ateísmo Contemporâneo no Hermenêutica iha Instituto Superior de Filosofia e de Teologia (ISFIT), Dom Jaime Garcia Goulart, Dili, Timor Leste

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.