VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20131126

Direitus Humanus no Sistema Demokrasia iha Timor-Leste

DIREITUS HUMANUS NO  SISTEMA DEMOKRASIA IHA TIMOR-LESTE

Emilio F. Quintas

            Thema ne'e hó konteiudu no  objetivu atu fó esklaresimentu oínsá relasaun direitus humanus hó demokrasia. Emprinsipiu  relasaun fundamental ba buát rua ne'e hanesan entre baze normativu filozófiku hó sistema podér, signifika katak, baze filozófiku determina oínsá pozisaun direitu no obrigasaun humanu iha mundu, kultura no Estadu. Tanba  bazeia ba baze filozófiku ne'ebé tane aás sistema podér (soberania) iha Estadu nia laran: teoria soberania povu, soberania estadu, soberania lei, demokrasia ne'e hanesan sistema ka instrumentu ida ne'ebé atu pratika baze filozófia ne'ebé rekuinese pozisaun humanu hanesan pessoa juridika (subyek hukum), sujeitu kultura, no sujeitu morál iha estadu,tenke tane hó konstitusional.

            Hakerek nain tenta atu esplika bazeia husi pontudivista normativu konstitusional, tanba Estadu Timor Leste nu'udar Estadu de  Direitu Demokratiku, ne'ebé rekuinese katak direitus humanus hó konteidu  valór baziku no universal, defende no tane (menjunjung) valór direitus humanus bazeia ba normas Internasional (Konstituisaun RDTL artigu 9). Hó ida ne'e Estadu liu husi orgaun Governu tenke implementa volóres direitus humanus iha nian programas ne'ebé hó dalan demokratiku. Maibé buat hirak ne’e depende mós konxiénsia no komprensaun normativu husi sosiedade Timor Leste, tanba mundu modernu agora hótu-hótu tané aás direitus humanus no demokrasia.

            Maibé realmente iha Timor Leste buát hirak ne'e seidauk bele akontese iha moris sosiedade timor leste nian, tanba sosiedade timor leste barak sei infrenta opresaun (penindasan), hó dominasaun hósi klase elite politiku iha nasaun ne'e. Fenomenu hirak ne'e sosiedade timor bele akompanha lorloron iha media eletronika  no jornal, liu-liu ba deklarasaun hósi elite politiku sira ne'ebé hatete katak tanba sira mak Estadu Timor Leste iha. Fenomenu ne'e hatudu no defaktu hanesan manipulasaun ka rekayasa politiku ba sosiedade, no violasaun boót hasoru ita nian Konstituisaun ne'ebé adopta sistema Estadu de Direitu. Ne'e hatudu ba publiku katak, ita nian elite politiku mesak ema arogante no kanten ba podér (haus akan kekuasaan). Elite politiku sira haluhan katak bainhira koalia kona-bá Estadu iha sistema Republikanu presiza komponente hótu-hótu nia kontribuisaun.

            Opiniaun ne'e hó objetivu atu esprime no klasifika óinsa relasaun konxiensia valór direitus humanus atu implementa iha sistema podér Estadu Timor Leste, signifika katak sosiedade Timor Leste tenke kompriende no hakaás nia konxiensia rasik nu'udar potensia atu haláo kontrolu ba laláok Estadu ne'ebé implemennta valór normativu ne'ebé konsagra iha Konstituisaun RDTL. Konxiensia hanesan ne'e fó komprensaun no konviksaun óinsa direitus humanus nia relasaun, espesialmente iha sistema estadu.

            Hanesan humanu berbudaya, beradab(bermoral) sira haláo nia moris iha organizasaun nasional ne'ebé temi hó naran Estadu. Sistema estadu ne'e haríi bazeia ba Konstituisaun, bazeia mós ba valór doutrina filozófia estadu ne'ebé tane aás valór humanidade. Norma fundamental ne'e ita bele hare'e iha Konstituisaun RDTL hó nia karakteristika imperativu ba sosiedade Timor tomak, signifika katak ema hótu-hótu iha obrigasaun atu respeita no implementa normas fundamentais ne'ebé konsagra iha Konstituisaun. Baze imperativu nia esplikasaun klean liu leitor sira bele leé iha filozófia lei '' Jean Dublin '' (The legal imperatif is categorical and not conditinal or technical). Baze imperativu atu serve lei nomós moral hanesan funsaun esperitu umanu atu  bele iha neon-hanoin, asaun; ne'ebé sai hanesan obrigasaun moral umanu.

            Estadu modernu iha mundu agora konsidera katak, direitus humanus hanesan valór fundamental ne'ebé tenke respeita no tane áas hósi umanu. Tanba umanidade rekuinese mós katak konxiensia direitus humanus hó valór ne'ebé  karakteristika universal. Signifika katak direitus humanus sei respeita nafatin no tane áas iha sistema Estadu Timor Leste nian. Tanba ne'e hakerek nain konvida sosiedade tomak atu hasáe nian konxiensia hódi hala'o monitorizasaun ba prosesu implementasaun iha programas ne'ebé ladun fó importansia ba valór direitus humanus. Máski nune'e fenomenu sosial kultura indika iha distinsaun, maibé oínsa Estadu fó sentidu no valór ba direitus humanus. Distinsaun hirak ne'e depende ba Estadu ida-idak nia Konstituisaun hódi fó valór áas ba direitus humanus. Fenomenu  ne'e bele komprende tanba karakteristika husi umanu ne'e rasik, tanba komprensaun husi ideologia mós iha distinsaun, komesa husi tempu klasiku to'o iha ideologia kontemporaneu hanesan materialismu, idealismu, realismu personalismu, pragmatismu, eksistensialismu no seluk-seluk tan. Husi  distinsaun hirak ne'e, iha konkluzaun kona-ba esénsia umanu entre ideologia filosafia ne'e hanesan deit, tanba la hamenus sentidu respeitu ba umanu kona-bá valór umanidade.

            Bazé filozófiku ne'e formalmente mensiona nanis no fundamental iha Konstituisaun nia laran, nu'udar deskrisaun valór filizófiku-ideolojiku nasaun ne'ebé determina oínsa pozisaun direitu no obrigasaun sidadaun iha Estadu; bainhira hasoru hó podér administrasaun husi estadu iha pratika nia laran, bele hare'e iha forma leis no lejislasaun, organizasaun estadu, no lideransa hó mós autoridade nia implementasaun. Umanu komprende nia dignidade no nia onra, katak nia hanesan kriatura kriasaun husi maromak iha mundu rai klaran. Konxiensia ne'e forma ka hanesan esénsia direitus humanus.

            Demokrasia no direitus humanus nia relasaun hanesan mós osan besi ne'ebé ita labele haketak ba malu. Tanba ne'e mak sé laiha demokrasia maka sei laiha mós respeitu ba direitus humanus. Hó ida ne'e iha estadu direitu  demokratiku ida, valór ba direitus humanus labele elimina liu husi lejislasaun ka hakruk ba vontade eskizitu maioria. Valór umanu,ne'ebé indika nia aán iha pozisaun ne'ebé áas liu no nobre husi kriatura seluk, klaru loós katak labele justifika kualker asaun destruisaun ne'ebé kontra valór umanu. Doutrina relijiaun hó metin no hatete katak umanu hanesan kriasaun ne'ebé hó nia pozisaun áas, tanba  neé mak importante mós presiza iha respeitu entre umanu. Defaktu kontein mós elementu dever husi umanu atu labele haraik valór umanu. Graus ne'e mak hamosu umanu ida-idak sai indispensavel signifikadu, ne'e katak labele iha asaun sáida deit ne'ebé bele justifika atu haraik graus husi umanu ba interese ka objetivu sáida deit.

            Más realidade iha estadu demokratiku de timor leste, respeitu ba umanu,bele dehan katak seidauk bele akontese iha moris sosiál lorloron. Tanba akontesementu barak sei hatudu oínsa umanu hala'o asaun ne'ebé haraik umanu seluk nia valór, fiar ou lafiar ita bele hare'e iha vida familia riku sira fó han ba nia animal domin hó hahan ne'ebé diak liu (foli-karun) kompara hó ai-hahan lorloron husi povu ai-leba ne'ebé loron kalan la'o iha cidade Dili nia laran hódi buka vida. Maluk sira dalaruma ita hare'e no rona, iha kazu ne'ebé ema balun hirus la halimar ba ema seluk, até to'o baku no hakanek ema seluk, tanba deit nia kareta reiskadu (tergores)  tanba asidente soke malu hó gerobak,ne'e hatudu no ilustra katak mentalidade sidadaun timor leste seidauk fó importansia ba valór umanu nu'udar umanidade.

            Iha ema barak esklarese katak umanu moris mai hó kondisaun hanesan,maibe ita ba  iha realidade konkretu,asuntu ne'e susar ka defisil atu ita hetan. Ita labele taka matan, katak iha labarik ida ne'ebé moris iha ambiente diak, isin-diak no la menus buat ida,más iha sorin seluk ita mós hare'e iha labarik ida ne'ebé moris iha ambiente ne'ebé foer no la merese umanu ida atu moris iha ne'eba. Diferensa sosiál ne'e la'os hó intensaun atu fó justifikasaun ba kualker asaun ne'ebé hamosu diskriminasaun ba umanu.Maske nune'e asuntu ne'e la bele nega katak umanu mai husi ambiente ne'ebé diferente,maibe umanu iha posui ne'ebé iha sorin hanesan,ne'ebé hatutu unsur umanidade ne'ebé universal. Valor husi buát ne'e maka bele sai pontu pijak ba esforsu atu hamenus ka halakon umanu husi valor umanidade.

            Diskusaun kona-ba umanu sai indispensavel, liu-liu tanba iha faktu ka realidade iha prosesu ne'ebé laó dadaun iha sosiedade Timor Leste hó sistematika komesa buka atu haraik dignidade umanu. Ita bele hare'e husi asaun ne'ebé orgaun estadu nian ema halo (autoridade violasaun) ba ema ne'ebé sira deskonfia konflitu hó lei, autoridade ne'e haluhan katak sira nia kna'ar lolós atu fó protesaun ba ema ne'ebé konflitu hó lei ne’e to hetan desizaun final husi juiz iha tribunal. Maibe buat hirak ne'e, realmente seidauk bele akontese iha prosesu judiciariu iha timor leste. Tanba autoridades iha timor leste, liuliu sira ne'ebé halaó lei no orden seidauk iha konxiensia katak umanu iha valor importante ne'ebé hetan protesaun husi lei.

            Ita hótu iha esperansa nafatin katak, prosesu demokratizasaun ne'ebé lao dadaun iha iha sistema estadu Timor Leste, bele dezenvolve nia aán liu husi sosiedade hótu-hótu nia kontribuisaun. Atu nune'e direitus  humanus bele sai hanesan tradisaun ka kultura ba sosiedade timor leste, hódi fó valór indispensavel ba umanu nu'udar kriatura husi aman marorak.

Emilio Freitas Quintas

Dosente Fak. Direitu Univ. Dili

20131124

Gregorio Basilio “Lobo-Dara” de Carvalho: Uatu-Lari oan nebe PM Xanana Haluha no Lori Livru husi Portugal

Gregorio Basilio “Lobo-Dara” de Carvalho:
Uatu-Lari oan nebe PM Xanana Haluha no Lori Livru husi Portugal

Husi: Carlos da Silva L.F.R. Saky*


Interesanti tebes debate nebe organiza husi Prezidenti Republik Taur Matan Ruak iha loron 11 fulan Novembru tinan 2013. Debate ida nebe atu halu entre Primeiru Ministru Xanana Gusmão ho eis-Komandanti Brigada Vermeila Mauk Moruk, hodi esklarese ba publik kona-ba diverjensia nebe mosu iha ai-laran, iha tinan 1984. Infelizmente Sr. Mauk Moruk la mosu iha debate importante ne’e, no lakon tiha oportunidadi osa-mean ida, no karik unik, hanesan Prezidente Taur dehan, hodi aprezenta ninia versaun. Importante tanba PM ida aseita halu debate ho sidadaun baibain ida, maski sidadaun ne’e nudar ema destakadu ida iha tinan 1980 nia laran. Maski Sr. Mauk Moruk la mosu iha debate ne’e, maibe autor sira seluk nebe involve direktu iha akontesimentu tinan 1984 nian, nebe sei moris, barak mosu iha Centro de Convenções de
Komandanti Lobo-Dara koalia ho Rakal 


Dili (CCD), hodi fo sira nia sasin, hanesan Primeiru Ministru Xanana Gusmão, Prezidenti Republik Taur Matan Ruak, Major Jeneral Lere Anan Timur, Tenente-Koronel Mau-Kalu, Prezidenti FRETILIN Lu-Olo no Sr. Aleixo Guterres. Sira esklarese buat barak no mesak interesante. Tanba eis-Komandanti Brigada Vermeila Mauk Moruk la mosu, ne’eduni, debate ne’e tranforma tiha fali ba dialogu ida, iha nebe autor sira temi iha leten hodi konta tuir saida mak akontese iha 1984 iha ai-laran no hatan pergunta sira husi partisipante sira nian.

Komandanti Lobo-Dara tiru alvu ho Rama
Iha hakerek ne’e, autor la sei hakerek hikas sa-ida mak protagonista sira ba akontesimentu 1984 nian haktuir ona iha CCD, maibe kona-ba Uatu-Lari oan nebe Primeiru Ministru Xanana Gusmão dehan lori livru barak husi Portugal mai Timor, maibe nia haluha ona nia naran. Livru sira ne’e tulun tebes Xanana Gusmão, eis-Komandanti Xefi FALINTIL nian, hodi estuda no hodi organiza no konduz funu. Se mak Uatu-Lari oan ne’e?

Uatu-Lari oan ne’e mak Gregorio Basilio de Carvalho, husi Nunumalau. Kuinesidu liu ho naran funu nian Lobo-Dara, adopta husi ami nia avo Lobo-Dara nia naran.

Gregorio Lobo-Dara nudar uniku Uatu-Lari ona nebe iha tinan 1968 ba estuda iha Portugal. Hafoin
halu hotu kursu iha Seminariu Dare, Lobo-Dara ba kontinua nia estudu iha Seminariu Maior iha Portugal, tanba hakarak sai padre. Ikus mai, Uatu-Lari oan ida ba tan estuda iha Portugal, iha tinan 1970 nia laran, mos la’os ema seluk, Lobo-Dara nia alin rasik, Celeste de Carvalho, hodi sai madre.

Gregorio Lobo-Dara oan husi tiu Carlos de Carvalho, husi suku Afaloikai, ho tia Beatriz Pinto de Carvalho, husi suku Makadiki. Lobo-Dara maun alin hamutuk na’in 6, Leão de Carvalho, Gregorio Basilio de Carvalho, Celeste de Carvalho, Estevão de Carvalho, Joana de Carvalho no Manuel de Carvalho. Ida ikus mate sei kosok-oan.

Karuk ba kuana (Oin): Lobo-Dara, Amo Bispo Belo, José Henrique, (Kotuk) Paulo Amaral no Querubim Amaral, Manique/Portugal 1971
La fasil ba Lobo-Dara atu ba kontinua nia estudu iha Portugal tanba ema balu buka satan netik nia hodi labele sai husi Timor ho razaun nia aman ho nia tiu Napoleão de Carvalho, involve iha Revolta de 1959 iha Uatu-Lari ho Uatu-Karbau. To’o tiha iha Portugal mos ema buka satan nafatin. Razaun hodi satan netik Lobo-Dara labele eskola ba oin, la’os tanba de’it nia aman ho tiun sira involve iha revolta de 1959, maibe mos tanba kompetisaun la saudavel entre Uatu-Lari oan sira. Balu ta’uk se Lobo-Dara sai padre mak familia Nunumalau nia naran boot ba beibeik. Kompetisaun nebe la saudavel ne’e ohin loron sei la’o, la’os hotuhotu, maibe ida rua sei halu. Sei buka selok malu nafatin ho razaun politik ka buat seluk, lakohi haree ida estuda boot liu seluk ou hetan serbisu di’ak liu seluk, buat ida la serve ba Uatu-Lari nein ba Timor. Tuir loloos serbisu hamutuk no tulun malu hodi dudu Uatu-Lari oan sira hotu ba oin.

Tanba satan sira, halu Lobo-Dara husik hela tiha Seminariu hafoin tinan rua estuda iha Seminariu Maior iha Portugal. Sai husi Seminariu nia la fila kedas mai Timor, maibe ba kumpri serbisu militar, ho diviza furel milisianu no haruka ba tuir funu iha Mosambike. Fila husi Mosambike ba Portugal iha inisiu tinan 1974. Nia kontinua nia estudu iha Portugal no foti kursu Enjeneria de Minas. Eskola seidauk hotu nakfera Revolusaun 25 de Abril iha Portugal iha nebe Portugal fo liberdadi ba ninia eis-kolonia sira, inkluindu Timor-Lorosa’e hodi hakotu rasik nia destinu. Lobo-Dara mos hili fila mai iha Timor duke halu hotu nia kursu.

Lobo-Dara hanesan mos nia aman ho tiun sira seluk, husi Nunumalau, nebe interesadu ba politik no iha ran nasionalista. Ninia interese ne’e mosu desde nia sei estuda iha Seminariu Maior iha Portugal. Nia hakarak tuir nia aman ho nia tiun sira nia dalan, duni-sai kolonialista portuges husi Timor Lorosa’e. Durante iha Seminariu Maior iha Portugal, dala barak, sira halu diskusaun entre estudanti sira kona-ba politik iha Portugal nian ho rai sira eis-kolonia sira nian. Ho nune’e maka la’os novidadi, nia hanesan mos estudanti timor oan sira hela iha Casa de Timor iha Lisboa, hotuhotu adere kedas ba ASDT/FRETILIN husi inisiu kedas. Ho estudanti sira ne’e nia influensia maka hodi ikus mai muda ASDT ba iha FRETILIN iha fulan Setembru tinan 1974. Mudansa ida nebe inspira husi FRELIMO (Frente de Libertação de Moçambique). Lobo-Dara tanba kumpri serbisu militar iha Mosambike, neduni nia kuinese di’ak tebes FRELIMO, la’os husi livru de’it maibe iha terenu hotu.

Iha tinan 1974, estudanti sira hanesan Vicente “Sahe” Reis, Antonio “Mau-Lear” Carvarino, Inacio “Solan” Fonseca ho sira seluk, fila mai Timor. Lobo-Dara la fila hamutuk ho sira tanba osan hodi sosa bileti la iha. Tanba ne’e, tuir nia konta ba familia sira, nia sei hela fulan balu iha Portugal buka serbisu. Nia serbisu iha Otel hodi halibur osan. Foin tuir mai iha 1974 nia rohan.

Nudar militanti FRETILIN no estudanti nebe mai husi Portugal, ne’eduni, bainhira partidu UDT halu golpe iha 11 de Agostu 1975, UDT sira kaer hotu Lobo-Dara, kaer nia iha Uatu-Lari. Kaer Lobo-Dara hamutuk ho liurai Afaloikai, Adelino de Carvalho, nebe nudar 1º Delegadu FRETILIN nian iha Uatu-Lari. UDT sira lori sira ba iha Vikeke, depois husik fila fali tanba partidu ne’e hanoin UDT kontrola hotu ona Timor Lorosa’e. Ikus mai FRETILIN halu kontra golpe no Labo-Dara adere kedas ba kompainia militar Portuges nian iha Hedemumu/Uatu-Lari, kompainia nebe adere ona ba FRETILIN.

Lobo-Dara ladun involve-an iha politik hanesan estudanti barak mai husi Portugal, maibe nudar militar nebe iha eksperiensia iha funu, nia hili dalan aktivu iha FALINTIL. Tan ne’e, entre tinan 1975 to’o 1979, nia okupa pozisaun oioin iha Komandu FALINTIL nia laran. Tanba iha mos kuinesimentu di’ak kona-ba komunikasaun, ne’eduni, foufoun, FALINTIL sira fo fiar ba nia hola konta ba radiu komunikasaun. Ikus mai nia sai 2º Komandanti Rejiaun iha Rejiaun Sentru Norte (Likisa). Nia diriji nia soldadu sira, husi inisiu invazaun kedas, tiru malu ho militar Indonezia sira hahuu husi fronteira kedas.

Iha kruzamentu entre Hatolia ho Ermera, Komandanti Lobo-Dara hetan kanek. La’os funu maluk mak tiru, maibe nia mak la uza bala propriu hodi tiru dilagrama, neduni dilagrama nakfera no halu nia hetan kanek. Nia la’os hetan kanek de’it, maibe ninian okulu matan aat mos nakfera. Maski la iha okulu ona, maibe ninia espiritu nasionalizmu ho patriotizmu nebe aas no hakarak ukun rasik-an ba Timor Lorosa’e, lori nia diriji nafatin nia soldadu sira hodi funu nafatin hasoru forsa Indonezia sira.

Ikus mai, Komandanti Lobo-Dara promovidu ba Kolaborador Sektor. Komandanti Sektor mak Filomeno Paixão (agora Brigadeiru Jeneral iha F-FDTL) nebe responsavel ba Sektor Fronteira Norte ne’ebe kobre Distritu Likisa ho Ermera. Iha tinan 1976, Komandanti Lobo-Dara husu lisensa hodi ba vizita familia sira iha Nunumalau/Uatu-Lari. Ida ne’e hanesan ultima vizita ne’ebe nia halu. Tuir nia alin Estevão de Carvalho, bainhira fila ba fronteira, Komandanti Lobo-Dara lori ho de’it nia ropa sira, maibe la lori nein livru ida husi livru barak nebe nia lori husi Portugal mai. Iha Uatu-Lari, livru sira ne’e rai iha fatin rua, balu rai iha nia alin Estevão de Carvalho nia fatin no balu rai iha nia tiun Januario Saldanha nian.

Iha tinan 1976-1977, Xanana Gusmão nebe ikus mai sai Komandanti Xefi FALINTIL nian, nia mak nudar Adjuntu ba Rejiaun Vikeke nebe kobre hotu Uatu-Lari, ninian Sekretariu Rejiaun mak Solan. Tanba ne’e, Komandanti Lobo-Dara fo hatene ba Komandanti Xanana Gusmão katak nia iha livru barak iha Uatu-Lari, ne’eduni Xanana ba buka tuir hodi foti livru sira ne'e.

Iha tinan 1977 militar Indonezia sira hahuu kontrola daudaun postu Uatu-Lari, neduni Komandanti Lobo-Dara nia familia sira nebe hela iha vila Uatu-Lari mos hakiduk ba ai-laran, inkluindu Estevão de Carvalho ho tiu Januario Saldanha ho familia sira seluk. Komandanti Lobo-Dara nia livru sira mos sira lori tuir-an. Tanba ne’e Komandanti Xanana Gusmão ba buka tuir familia sira nebe hakiduk ona ba ai-laran no ba hetan sira iha fatin ida naran Waibuileki. Iha ne’eba mak Komandanti Xanana Gusmão hetan tiu Januario Saldanha nebe foin libertadu husi prizaun FRETILIN nian tanba de’it nia APODETI, maski nia la hatene sani ho hakerek. Komandanti Xanana Gusmão rasik mak liberta dadur sira iha Bautae/Uatu-Lari, inkluindu tiu Januario ho nia maun ho alin sira. Estevão de Carvalho mos iha Waibuileki hotu. Neduni sira rua lori livru sira Lobo-Dara nian hotu ba hatudu ba Komandanti Xanana Gusmão depois nia sani no hili sira nebe nia gosta hodi lori. Komandanti Xanana Gusmão ho nia eskoltu sira, toba kalan ida iha tiu Januriu nia fatin iha Waibuileki.

Relasiona ho livru sira Lobo-Dara nian, iha dialogu iha CCD, Komandanti Xanana Gusmão hateten hanesan ne’e:

"Iha Sentru, enkuantu ha'u buka halu analize ba erros militares, iha baze de apoiu, atu bele sai materia diskusaun iha reuniaun, ha'u mos tenta analiza situasaun politika no ideolojika, iha baze de apoiu. Iha tempo neba, ha'u buka estuda livros sira kona ba guerrilhas iha rai seluk - Xina, Guine-Bissau, Vietnam, Kuba no Mosambike - no ha'u mos le livrus kona ba funu no kona ba komandu ka dirijente militar. Ha'u konsege livros iha baze de apoiu, tanba Uatu-Lari nia oan ida, ha'u haluha tiha ona nia naran, mak lori livrus barak husi Portugal."

Direkta ka indirektamente PM Xanana Gusmão nia afirmasaun iha leten hatudu katak, livru sira nebe Lobo-Dara lori husi Portugal mai iha Timor tulun tebes nia hodi organiza no konduz funu iha Timor-Lorosa’e. Tulun haklean nia kuinesimentu kona-ba politik, militar, no gerila rasik. Iha parti balu husi intervensaun Xanana nian, eis-Komandanti Xefi FALINTIL nian ne’e rasik dehan ninia mestri politik mak saudozu Vicente “Sahe” Reis. Nia aprende politik husi Sahe no husi livru sira nebe nia sani kona-ba funu iha rai oioin nian, inkluindu livru sira nebe Lobo-Dara lori husi Portugal.

Livru sira seluk nebe Komandanti Xanana Gusmão la lori, familia sira Lobo-Dara nian lori to’o iha foho Matebian. Bainhira Baze de Apoiu rahun, no lideransa sira funu nian haruka populasaun fila ba vila, foin Lobo-Dara nia familia sira mos tun husi fo Matebian. Dala ida ne’e, sira husik hela hotu livru sira iha Matebian, la’os tanba todan. Tun husi Matebian la iha ona sasan todan hanesan foufoun lalin sasan ho ai-han sira sa’e Matebian. Sira la barani lori livru sira tun mai vila tanba ta’uk se militar sira Indonezia nian hetan livru sira husi ka kona ba Karl Marx ho Mao Tse Tung ka Amilcar Cabral ho Fidel Castro ho sira seluk, bele akuza sira komunista no bele estraga sira. Tanba ne’e livru sira ne’e sira husik hela iha Matebian dodok hamutuk ho timor oan rihun sira nebe mate tanba atake husi rai ho lalehan nebe militar Indonezia halu, nebe matenek na’in ida husi Fransa, Gabriel Defert, iha nia livru : Timor Este: L Génocide Oublié – Droit d’ um peuple et raison d’ États (1992), konsidera hanesan jenosidiu.

Hanesan ohin temi ona iha leten, Lobo-Dara fila fali ba fronteira iha 1976 hodi kontinua funu to’o militar sira Indonezia nian kaer no oho. Militar sira kaer Komandanti Lobo-Dara tanba fatin nebe sira reziste ba ladun iha ai-han. Lobo-Dara nia soldadu ho kamarada sira barak hodibit rende ba funumaluk tanba la tahan ba hamalaha. La’os soldadu sira de’it mak ba rende maibe Komandanti Sektor Filomeno Paixão, hamutuk ho nia soldadu sira mos tun entrega-an ba militar Indonezia sira. Sira rende ho kilat barak antes de militar sira kaer Komandanti Lobo-Dara. La hatene se kumpri estratejia Komandu nian ka lae, buat nebe importante mak iha vila, eis-Komandanti Sektor Filomeno Paixão kontinua luta iha Frente Klandestina no ohin loron aktivu hikas iha F-FDTL ho deviza Brigadeiru-Jeneral.

Tuir Elias Mendes, eis-Komandanti Brigada Xoke, husi Rejiaun Sentru Norte nian, katak iha fulan Marsu tinan 1979, militar Indonezia sira kaer Komandanti Lobo-Dara iha Marobo depois lori ba Fatubesi. Sei tuir eis-Komandanti ne’e, militar sira kaer Lobo-Dara la’os de’it tanba ai-han kuran ne’ebe provoka hamalaha maka’as iha fatin ne’ebe sira rejisti ba, maibe mos tanba Loba-Dara moras hela. Antes kedas, Jacinto dos Santos, Likisa oan, eis-seminarista, hateten katak hafoin militar sira kaer tiha Lobo-Dara, sira husu nia rende ka lae. Komandanti Lobo-Dara hatan ba militar sira nebe kaer nia katak: “Ha’u nia kabun maka rende, maibe ha’u nia hanoin la rende”. Tanba Komandanti Lobo-Dara dehan ninia hanoin la rende, no kontinua defende ukun-an ba Timor-Lorosa’e, mak militar Indonezia sira la husik nia moris. Sira oho Lobo-Dara iha area Fatubesi nian, to’o agora seidauk hetan nia rate. La’os Lobo-Dara mesak mak mate iha funu laran, ninia aman, tiu Carlos de Carvalho mos Portuges sira oho iha Bagia, iha 1959 tanba involve iha revolta nebe kuinesidu ho Revolta de Uatu-Lari, Uatu-Karbau ho Vikeke. La’os ne’e de’it, Lobo-Dara nia maun, Leão de Carvalho, enfermeiru, FRETILIN oho iha 1975, oho hamutuk ho nian tiun sira Constantino Lopes (la hatene sani ho hakerek) ho Antonio da Costa Soares iha Aisirimu/Aileu. Ikus mai, milisia sira husi Tim Alfa, oho Lobo-Dara nia alin, madre Celeste de Carvalho iha Suku Verukuxu, Distritu Lauten, iha 1999 (Bele sani kona-ba trajedia nebe familia Lobo-Dara nian hasoru iha funu 1959 ho funu 1975-1999 iha STL edisaun 24/02/2010 ka iha (http://forum-haksesuk.blogspot.co.uk/2010/02/trajedia-familia-carvalho-1959-1999.html) ho titulu “Trajedia Familia Carvalho: 1959-1999”.

Komandanti Lobo-Dara maski mate la husik hela rate, maibe nia livru sira util tebes no husik hela lisaun barak ba Komandanti Xanana Gusmão hodi organiza no konduz funu to’o ukun-rasik-an.

Bainhira autor hatun hikas artigu ida nebe uluk autor hakerek ho titulu “Trajedia Familia Carvalho: 1959-1999” nebe mos ko’alia kona ba Lobo-Dara nia mate, dirijenti RENETIL nian ida liu husi nia Facebook Agricola Movimento hakerek nune’e: “Verdadeiro heroi rate laek naran mos latemi...”. Lobo-Dara naran la temi hanesan ema nasionalista barak, inkluindu komandanti ho membru FALINTIL di’ak barak mak naran haluha husi istoria, maski sira fo ona sira nia vida rasik ba libertasaun Timor-Lorosa’e nian.

Tiu Carlos de Carvalho, primu sira Leão de Carvalho, Gregorio Basilio “Lobo-Dara” de Carvalho no prima madre Celeste de Carvalho, sira hotu fo sira nia vida hodi liberta Timor-Lorosa’e. Ohin loron Loba-Dara nia familia sira la ijiji buat ida ba Estadu tanba sira hatene sira nia oan kumpri nia dever nudar timor oan hodi luta no mate hodi defende direitu lulik Timor nian ba ukun-rasik-an. Sira hotu senti kontente tanba sira nia idealizmu realizadu ona mak Timor-Lorosa’e hetan nia ukun-rasik-an, la ukun ona husi Portugal no Indonezia. Sira la rai odiu ho vingansa ba ema sira nebe oho sira nia aman, sira nia tiun sira, sira nia maun sira, sira nia oan sira ho sira nia sobrinu sira, tanba sira konsiente katak luta ba libertasaun ho ukun-an iha kustu boot, inkluindu lori vida hodi sosa. Sira presiza de’it mak ema hotu tenki moris respeita malu, moris hakmatek iha dame nia laran, la iha eksplorasaun ho diskriminasaun iha ukun-rasik-an nia laran, tanba buat hirak ne’e mak nudar martir sira hotu nia idealizmu. 

 * Fundador RENETIL

20131122

Two nations in stormy waters

Greg Sheridan,
Foreign Editor From: The Australian
November 21, 2013 12:00AM
.
Illustration: Eric Lobbecke Source: TheAustralian
THE deepening conflict between Australia and Indonesia over the spying revelations reveals serious pathologies in the political culture of both countries. The Australian view of Indonesia is revealed to be steeped in ignorance and constantly flowing back and forth between a view of Indonesia as the source of monstrous ills, and the saviour of Australia's difficulties, from boatpeople to national security more generally.

Tony Abbott has inherited a firestorm in the context of a political culture uniquely ill-equipped to deal with Indonesia.

On the Left of Australian politics, Indonesia is seen as a villain, yet simultaneously Australian governments are held morally responsible for any of its alleged crimes.

Thus it is a common view on the Left that Gough Whitlam could have prevented Indonesia's invasion of East Timor in 1975, that John Howard was responsible for the militia killings in the lead-up to East Timor's independence, that Australian intelligence was to blame for failing to anticipate the Bali bombings, that every boat of asylum-seekers that sinks, even if this happens within a kilometre of the Indonesian shore, is somehow Canberra's moral responsibility.

At the same time the Left resolutely campaigns to destroy any actual Australian influence in Indonesia. The Greens' Adam Bandt complains that Abbott is risking the relationship, yet the Greens' longstanding support for West Papuan independence is designed to rip Indonesia to shreds.

Similarly, consider the ABC's triumphalism over the Edward Snowden revelations. How much of a journalistic investigation by the ABC do these documents really represent? You could make the case that no institution through the years has done more to damage the Australia-Indonesia relationship than the ABC.

Both sides of Australian politics talk big on Indonesia but deliver very little. The Rudd and Gillard governments extolled Australia in the Asian Century, yet the study of Indonesian language collapsed on their watch. Our cadre of people who are in any sense Indonesia literate is desperately thin.

On the Indonesians' side, the spying dispute reveals the continued, exaggerated, defensive nationalism that pervades so much of their public discussion and political culture. Don't get me wrong. Any country would react in a nationalistic fashion to these spying revelations. Everyone knows that this sort of spying is almost routine and conducted almost universally, including by Indonesia. But public revelation will always bring a nationalist backlash.

Let me give you one example. In 2010, the Israelis used an Australian passport in a counter-terrorist targeted assassination of the kind Australian troops routinely carried out in Afghanistan, and that Australia supports when carried out by American drones. When this was revealed, how calm and measured was the Australian reaction? Our government denounced Israel publicly. Unlike most other Western governments similarly affected, we expelled an Israeli diplomat and gave the Israelis no advance notice of this. His name and intelligence affiliation were leaked to the press. We declared we were pulling back on intelligence co-operation, although such co-operation gives us more than it gives the Israelis. Our reaction was disproportionate and hysterical. So we ought to take some pause before we criticise the Indonesians for overreaction.

If the Indonesians do cut off co-operation in significant areas they would damage themselves as well as damaging us. Sadly, such counter-productive actions are pretty common when nations get het-up with nationalistic fervour about slights, real and perceived.

What can Abbott do now? What should he do? What is at stake? Abbott's statements have all been sound and reasonable. There is overwhelming sense in neither confirming nor denying intelligence activities and there are virtually no promises he could reasonably make about the future. These next sentences are very sensitive. It would be perfectly plausible for Australia to commit never to place the phone calls of Susilo Bambang Yudhoyono under surveillance ever again. It would be much more difficult to say that Australia will never find itself intercepting a communication by any Indonesian president ever again. And of course a government would place itself in a wilderness of mirrors once it went down such a road, needing to replicate similar assurances for other nations.

It's not really practical. And yet there is a demonstrable need to try to soothe Indonesian feelings on this issue. One of the most attractive elements of Abbott's political personality is that he doesn't like to say things that he doesn't mean or that aren't true. However, that makes it especially difficult for him to apologise without apologising, or make a promise that is not really a promise. That is why his statement to parliament on Tuesday, while completely correct in substance, sounded a little tough.

Sometimes international diplomacy does demand very odd locutions. A lot of things are presumably happening on back channels. The gulf may be too big to breach, but presumably Australian diplomats are exploring whether there is any form of words Abbott could actually reasonably utter that would be helpful to the Indonesians. Similarly, our friends, the Americans, but also possibly the Japanese, the Singaporeans and others, may be quietly reminding the Indonesians of how beneficial for the whole region a good Jakarta-Canberra relationship is.

Here is an uncomfortable, unpalatable, undiplomatic truth. No nation can so easily cause us grief as Indonesia, from people-smuggling, through counter-terrorism co-operation, through regional diplomacy or, at a much worse level, perhaps causing headaches on the borders of Papua New Guinea or East Timor, where we have de facto security responsibilities. That is a basic power consideration Australian prime ministers must take into account.

This is all acutely dangerous for Abbott. The public won't excuse him because he didn't create these problems. If the situation is not calm, the public will eventually blame him, unless he then polarises Australian opinion against Indonesia, and that would be unmitigated disaster.

Two nations in stormy waters
www.theaustralian.com.au
http://www.theaustralian.com.au/
opinion/columnists/two-nations-in-stormy-waters/story-e6frg76f-1226764741279#

20131121

Napoleão de Carvalho: Revolta 1959 hodi Duni Malae, Halakon Impostu ho Auxiliar

NAPOLEÃO DE CARVALHO:
REVOLTA 1959 HODI DUNI MALAE, HALAKON IMPOSTU HO AUXILIAR

Iha tinan 1959 mosu revolta iha Uatu-Lari ho Uatu-Karbau hasoru kolonialista Portuges iha Timor-Leste. Revolta ne’e halu ema barak mak mate. Malae sira oho ema iha Uatu-Lari, Uatu-Karabau ho Bagia hanesan oho animal no soe tuir mota, ailaran, ho la iha rate. Sira nebe moris barak mos hetan kastigu iha Uatu-Lari, Ossu no Baukau, no balu soe ba Atauro ho Angola. Uma ho sasan ema sira involve iha revolta ne’e nian malae ho nia koloborador sira sunu hotu. Nunee mos sira nia sasan. Moris ida susar tebes.

To’o agora seidauk iha estudu klaru ho kompriensivu konaba motivu ho razaun fundamental kona-ba Revolta 1959 iha Uatu-Lari ho Uatu-Karbau. Maske nunee Amo Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo afirma katak revolta 1959 mos kontribui ba prosesu ukun an. Nunee mos istoriador Timor oan, Abílio de Araújo iha ninia livru, “Timor-Leste: Os Loricos Voltaram a Cantar” (1977), klasifika Revolta 1959 nu’udar movimentu nasionalista ida.

Maibe importante tebes hatene katak iha tinan 500 nia laran bainhira Timor-Leste sai kolonia Portugal nian povu barak mak moris terus, ai-han susar, eskola, infrastrutura, ai-moruk la iha ka limitadu. Liberdadi ho demokrasia la iha. Direitu ema nian nudar ema umana la iha ka limitadu ba Timor oan barak. Tuir Earnest Chamberlain (2009) iha nia livru ho Titulu: Rebellion, Defeat and Exile: the 1959 Uprising in East Timor katak Timor oan moris terus, moris iha presaun, serbisu la iha ho selu la diak. Timor oan hasoru pratika diskriminasaun ho violasaun direitu umanu barak.

Tanba presaun, moris susar, diskriminasaun ho violasaun direitu umanu sira nebe halu husi malae Portuges sira, Timor oan buka opsaun oi-oin hodi liberta sira nia an husi opresaun, moris susar, terus no beik. Nune’e sira buka funu ho revolta hodi duni malae mutin sira sai husi sira nia rain.

Tuir Napoleão de Carvalho, agrikultor, nebe hanesan mos autor ida iha Revolta 1959 iha Uatu-Lari ho Uatu-Karabu, no sei moris iha Nunumalau/Uatu-Lari katak Revolta 1959 iha Uatu-Lari ho Uatu-Karbau hodi kontra rejime Portugal nebee represivu ho la respeita ema nia moris nudar umana. Povu barak moris susar ho terus tebes.

“Povu tenki selu impostu ema nian tinan-tinan ba malae. Nune’e semana-semana povu tenki hatama manu tolun, manu moris, animal ho seluk-seluk ba administador liu husi xefi povoasaun/aldeia ho xefi suku. Bainhira povu la hatama sasan sira ne’e sira sei hetan baku, tebe (tortura) no kastigu. Ema barak mak la iha sasan, no animal. Osan ba hotu impostu, susar atu moris. Ladun iha uma eskola no dok, saude la diak. Povu la eskola no moris kiak, beik no primitivu. Ai-moruk mos la iha, povu tenki ba matan dok ho uza ai-moruk tradisional karik moras. Ema balu halu-an hanesan bulak hodi livre husi impostu. No balu stress to’o bulak duni tanba la iha osan hodi selu impostu.

Hanesan Napoleão hato’o katak povu barak sai auxiliar. Loron kalan halu serbisu todan, no la iha salariu. “Bainhira ami la selu impostu ho hatama sasan ba malae, liu husi Sipaiu, xefi suku ho xefi aldeia sira baku no tourtura ami”. Ema balu tenki halu-an beik no bulak hodi la selu impostu tanba osan ho sasan laiha. Povu barak sai auxiliar serbisu gratuita no todan. Ami hanesan animal no la iha dignidadi.

Ami sai auxiliar serbisu to’o iha Vikeke, Osu ho Baukau. Ami serbisu todan, husik hela familia, no la hetan osan. Ami moras mos malae sira haruka ami serbisu nafatin. La serbisu, malae sira baku, tebe no sama ami. Serbisu todan, la hetan osan, no ai-han la iha, afirma Napoleão de Carvalho.

Nune’e iha tempu ida, Antonio “Metan” da Costa Soares (Napoleão nia primu) katak ita tenki organiza-an hodi kontra malae sira. Ha’u la hatene, tanba beik, la hatene lee ho hakerek. Maibe ha’u hakarak duni-sai malae, tanba hau lakohi selu impostu no sai auxiliar ba malae ho Timor oan balu. Ami kontra malae tanba ami lakohi selu taxa ho sai auxiliar, katak Napoleão.

Antonio “Metan” da Costa Soares nebee sai koordenador ba revolta iha Uatu-Lari, hahu halu reuniaun oioin hodi halu revolta. Iha Uatu-Lari, revolta iha tinan 1959 lao diak tanba Sipaiu sira hamutuk ho ami. Nune’e, ho fasil ami foti hotu kilat sira iha Sekretaria Postu Uatu-Lari nian nebe hamutuk lolon 15. Lori kilat sira ne’e mak ami uza no hodi kontrola Postu Uatu-Lari. Hafoin hasai kilat iha Postu Uatu-Lari, ami halu planu ba foti kilat iha Sekretaria Postu Uatu-Karbau nian. Ha’u ho ha’u nia kolega rua mak ba iha neba, hatoo Napoleao.

Iha Uatu-Karbau, ha’u nia maun Carlos de Carvalho, serbisu iha ne’eba hanesan mestri no katekista. Nunee ha’u ba Uatu-Karbau no to’o iha ne’eba rai kalan ona. Iha ha’u nia maun nia uma, ha’u husu atu ami ba Sekretaria hamutuk hodi hola kilat. Maibe ha’u nia maun dehan nia la bele tanba ema kuinese. Entaun ha’u husu ba nia hodi esplika ba ha’u situasaun Sekretaria Postu Uatu-Karbau nian, nune’e mos fatin rai kilat nian. Pozisaun oda-matan ho janela, no sese ka ema hira mak hein ka halu ronda iha Sekretaria. Hafoin hetan eksplikasaun kompletu husi ha’u nia maun, tuku 12:30 ka besik tuku ida dadeer, ha’u ho ha’u nia kolega rua ba Sekretaria Postu nian. Ha’u mak tama ba iha Sekretaria nia laran, no ha’u nia kolega rua hein hela iha liur, maibe subar hela.

To’o Sekretaria Postu Uatu-Karabau nian, ha’u dere oda-matan, no Segunda Lina sira loke oda-matan. Hau dehan ba sira katak hau hasoru situasaun emerjensia ida, ha’u nia subrinu, Gregorio Basilio de Carvalho (nebe entre 1975-1979 nudar Komandanti FALINTIL nian ida ho naran Ailaran, Lobo-Dara) moras todan. Ha’u presiza telefone ba Uatu-Lari hodi husu infermeiru Matias Sousa (Nota: Gregorio Sousa, eis-Sekretariu Estadu iha I Governu Konstitusional RDTL, nia aman) hodi mai haree ho kura ha’u nia subrinu. Entaun Segunda Lina sira loke oda-matan, ha’u tama uma laran ba liu kedas kilat fatin, no foti kilat tanba sira la preparadu. Nune’e ha’u hadau hotu kilat lolon 15 nebee iha sekretaria postu Uatu-Karbau nian no ha’u lori ba Uatu-Lari, haktuir Napoleão.

Hafoin hadau kilat husi Sekretaria Postu Uatu-Lari ho Uatu-Karbau, Napoleão ho nia belun sira hakarak ba tan Bagia hodi hasai kilat iha ne’eba. Maibe to’o iha Bagia, forsa sira husi Portugal nian, inklui timor oan kolaborador malae sira nian barak ona. Ami oituan de’it, ami la bele reziste hasoru sira. Nune’e ami la bele tama Bagia no ami fila ba Uatu-Lari. To’o Uatu-Lari, lakleur forsa malae ho nia kolaborador sira mos to’o. Sira mai husi fatin oioin, husi Bagia, Kelikai, ho Osu. Sira halu serku ba ami. Nune’e sira kaer ami, balu sira oho, kastigu no halu tortura oioin ho kondisaun ida grave tebes. Balu lori ba Osu, Baukau, no to’o ikus balu desteradu ba Atauro ho Angola.

Tuir Napoleão de Carvalho, hau bele beik tanba la hatene hakerek ho lee, maibe Timor oan seluk, liu-liu Uatu-Lari oan sira la bele sai beik ho atan. Katak ema seluk la bele halu ita atan no halakon ita nia dignidadi iha ita nia rai laran. Ita tenki iha liberdadi hodi la’o no hili. Ha’u hakarak labarik sira matenek, halakon impostu no auxiliar. Ha’u beik ona, jerasaun Timor, liu-liu Uatu-Lari oan sira la bele sai beik no auxiliar ba ema seluk. Ami halu revolta hasoru malae tanba sira habeik ita, halu ita kiak, na’ok ita nia liberdadi no halakon ita nia dignidadi, katak Napoleão.

Povu barak mos kontra malae tanba sira halu ami hanesan animal, no ami la iha folin. Meius sa ida de’it, ami hakarak uza hodi duni malae husi rai Timor. Ami mate, ami rahun no ami terus iha revolta iha tinan 1959 iha Uatu-Lari, maibe ami kontenti tanba ami bele hatudu ispiritu kontra malae, injustisa ho diskriminasaun, realsa Napoleão.

Napoleao de Carvalho moris iha Nunumalau, iha loron 17 fulan Fevereiru tinan 1938 tuir sertidaun nebe iha. Maibe tuir Napoleão, nia tinan bele liu ne’e tanba uluk sira la fiksa loron moris. Napoleão nia maun Carlos de Carvalho, malae sira oho 1959 iha Bagia no nia rian ida, Alberto Ribeiro (nia feton, aman maun-alin, nia kaben) ho belun sira seluk, malae sira oho iha tempu udan no soe tuir mota boot Bebui tanba involve iha Revolta 1959. Nia primu irmaun Antonio “Metan” da Costa Soares, malae sira kaer, kastigu no destera ba iha Angola. Nia maun Luis Soares (aman maun alin) malae sira kastigu iha Osu ho Vikeke. Luis Soares ikus liu hela ho liurai uma ki’ik, Vikeke maibe hela liu iha Bualaran, no la bele tama iha vila durante tinan barak nia laran. Napoleão, nia maun Januario Saldanha (Luis Soares nia alin), ho seluk nebe la hatene lee ho hakerek kastigu deit iha Uatu-Lari, maibe hetan tortura maka’as husi malae sira.

Maski Revolta de 1959 halu Napoleão nia familia barak mate, kastigu no lakon sasan barak, maibe nudar nia rezultadu mak hahuu tinan 1960 Portuges sira hahuu loke ona eskola no postu sanitariu iha Postu Uatu-Lari. Nune’e Uatu-Lari oan hahuu eskola barak no matenek barak nebe ikus mai sai dirijenti ho militanti ba opsaun politika oioin ba liberdade povu nian too tinan 1975. Mos hadi’a irigasaun iha Uatu-Lari ho Uatu-Karbau, nune’e halu produsaun hare iha Uatu-Lari ho Uatu-Karbau sa’e maka’as. Tanba ne’e, malae sira dehan Uatu-Lari ho Uatu-Karbau hanesan “Celeiro de Timor”. Depois Revolta de 1959, malae sira hahu loke Escola Tecnica, Liceu, no halo planu dezenvolvimentu tinan 5 ba Timor-Leste hodi halo dezenvolvimentu no muda povu nia moris. Nunee mos malae sira hahu haruka Timor oan sira ba eskola iha Portugal nebe ikus mai sai motivador no militante ba prosesu ukun an. Ne’e hatudu katak Revolta de 1959 hamosu buat di’ak, maski simu mos buat moruk barak.

Agora ita iha liberdadi ho ukun an, ita espera la iha tan diskriminasaun, injustisa, impostu ema nian, auxiliar ho violasaun direitu ema nian, hakotu Napoleão, nebe nia familia barak mate iha tinan 1959, 1975 ho 1999 tanba funu hasoru moris oprimidu, diskriminasaun, injustisa ho buka liberdadi tuir ida-idak nia fiar ho dalan.

Konaba Revolta 1959, Amo Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes, SDB hato’o iha nia artigu nebe publika iha Forum Haksesuk (6 Juinu 2009) katak “A todos aqueles que perderam a vida por causa da assim chamada “Revolta de 1959”, eu, como timorense que testemunhou a violência física e psíquica a que foram submetidos, na minha vila de Baucau, porque os meus olhos viram e os meus ouvidos ouviram, inclino a minha cabeça, em sinal de respeito e de solidariedade. Em certa medida, tomo a liberdade de afirmar: “merekapun telah memberikan kontribusi kepada Kemerdakaan Tanah Air Timor Timur…Bagi mereka, hormat dan doa saya” (Belo, 2009). *

Husi Estanislau S. Saldanha, intervista direitu ho Napoleao de Carvalho iha Nunumalau, Uatulari, 8 Augustu 2013, no mos halibur data husi referensia relevante balu.

20131114

Forum Cooperação Económica e Comercial: Discurso do Vice-PM Fernando Lasama

Discurso de Sua Excelência o Vice Primeiro-Ministro da República Democrática de Timor -Leste

Sr. Fernando La Sama de Araújo

Na abertura da 4 ª Conferência Ministerial
Fórum para a Cooperação Económica e Comercial
Entre a China e os Países de Língua Portuguesa

Macau, 5 de Novembro de 2013

Excelência o Vice Primeiro-Ministro do Conselho de Estado da República Popular da China, Dr. Wang Yang
Excelência o Chefe do Executivo da Região Administrativa Especial de Macau, Dr. Chui Sai On
Excelência o Primeiro-Ministro da Guiné-Bissau, Dr. Rui Duarte Barros.
Excelência o Vice-Presidente da Republica Federativa do Brasil, Dr. Michel Temer 
Excelência o Vice Primeiro-Ministro de Portugal, Dr. Paulo Portas
Excelentíssimos Ministros, Chefes das Delegações dos Países de Língua Portuguesa.


Ilustres Delegados das Comunidades Empresariais
Senhoras e Senhores,

É com honra e satisfação que participo nesta IV Conferência Ministerial do Fórum para a Cooperação Económica e Comercial entre a China e os Países de Língua Portuguesa e no 10º Aniversário de sua existência, ao convite do Governo Central Popular da China.

Antes de mais, gostaria de manifestar os nossos profundos agradecimentos ao Governo da República Popular da China, o Governo da Região Administrativa Especial de Macau e ao Secretariado do Fórum de Macau pela calorosa recepção e hospitalidade que está a ser proporcionada à delegação timorense.

Em nome do Povo e do Governo de Timor -Leste, tenho a honra de felicitar o Fórum de Macau pelo 10º aniversário de existência, desejando desde já, manifestar o nosso apreço pelo apoio a Timor-Leste através deste mecanismo de Cooperação Económica e Comercial entre a China e os PLP’ s e, reiterando o nosso apoio e compromisso na continuidade do desempenho do seu papel para alcançar os objectivos de benefícios mútuos.

Excelências,
Senhoras e Senhores

Nos últimos cinco anos, Timor-Leste registou um crescimento econômico de dois dígitos nos sectores não petrolíferos. De acordo com os dados dos economistas mundiais que Timor-Leste está entre as nove economias que mais crescem no mundo. O Relatório do Desenvolvimento Humano de Programas das Nações Unidas para o Desenvolvimento (PNUD) de 2013, estima-se o Índice de Desenvolvimento Humano de Timor-Leste no valor de 0,576, colocando o país na categoria do desenvolvimento humano médio.

Recentemente, o papel de liderança de Timor-Leste no cenário internacional está a tornar-se mais visível. O País vive em plena estabilidade.

A retirada da missão de manutenção da paz das Nações Unidas em Dezembro de 2012 torna Timor-Leste como um modelo exemplar para a missão de manutenção da paz em países pós-conflitos.

Dada a esta experiência bem sucedida, Timor -Leste tem asumido uma posicão de destaque no grupo g7+, um fórum internacional que proporciona uma plataforma unida para os países frágeis e em pós conflito para defender a mudança nas políticas globais de desenvolvimento e novas formas de engajamento internacional na reconstrução e desenvolvimento.

A nomeação do nosso Primeiro-Ministro, Sua Excelência Sr. Xanana Gusmão como presidente para UN ESCAP (Comissão Económica e Social para a Ásia - Pacífico) também reflecte a integração internacional harmoniosa do nosso país. Timor-Leste assume com grande interesse a Agenda pós-2015 dos Objectivos de Desenvolvimento do Milênio. É um privilégio para o país pela nomeação da nossa Ministra das Finanças, Dra. Emilia Pires, como uma das personalidades eminentes para o Painel de Alto Nível, na contribuição de elaboração dos projectos de propostas para a Agenda.

Excelências
Senhoras e Senhores

O processo de adesão de Timor-Leste à ASEAN está numa evolução positiva. Somos membros de vários fórums regionais, como o Movimento dos Não-Alinhados bem como observador especial do Fórum das Ilhas do Pacífico. Nós desempemhamos um papel ativo em processos multilaterais, que são importantes para a estabilidade e segurança regional.

(Timor-Leste também vai apresentar um pedido de adesão à Commonwealth of Nations).

Como membro da Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPLP), teremos a honra de presidir essa organização no próximo ano, para o período de 2014-2016.

O nosso Antigo Presidente e laureado Nobel da Paz, Dr. José Ramos Horta está a liderar uma Missão Especial do Secretário-Geral da ONU, Sr. Ban Ki-moon para a resolução dos conflitos na Guiné-Bissau.

A recente visita do nosso Primeiro-Ministro, Xanana Gusmão ao país irmão, tem como objectivo manifestar os gestos de solidaridade do povo timorense a sua disponibilidade na partilha de experiência no processo de reconciliação e do retorno da paz ao povo guineense, bem como contribuindo financeiramente para o processo de realização das eleições no próximo ano.

Excelências,
Senhoras e Senhores

O Fundo do Petróleo de Timor -Leste criado em 2005, hoje tem acumulado activos de cerca de 13,6 bilhões dólares. Esse fundo irá apoiar a política do Governo na implementação do Plano Estratégico de Desenvolvimento para 2011-2030, centrando nas áreas prioritárias - o capital humano, infra-estruturas e economia.

Timor-Leste é uma economia “emergente” que procura capital e acolhe o investimento estrangeiro de braços abertos.

Actualmente, o governo está a desenvolver um plano mestre de um projecto para estabelecimento de Zonas Económicas Especiais em Oe-cusse e Ataúro, bem como desenvolver a costa sul do país como centro sub-regional para indústria petrolífera e do desenvolvimento do turismo. Gostaríamos de poder contar com investimentos através de cooperação entre a china e os países de língua portuguesa.

Timor-Leste possui uma abundância de recursos naturais para atrair investimentos estrangeiros pelo que desde já, convidamos os investidores e parceiros potenciais para visitar o nosso país e trabalhar connosco.

Excelências,
Senhoras e Senhores,

O nosso progresso só é possível com o apoio da comunidade internacional e dos parceiros bilaterais. A ajuda de Portugal e da União Europeia contribui significativamente para o nosso desenvolvimento institucional e suporta muitas outras prioridades nacionais. A cooperação entre Timor-Leste e Brasil também está crescendo, particularmente na educação, desportos, artes e cultura. Temos estreitas relações com Cabo Verde, Moçambique, Angola, Guiné-Bissau e com os outros países de língua portuguesa, dando-nos apoio no fortalecimento do sistema judiciário e outras instituições públicas do nosso país.

Timor-Leste vê a China como um dos fortes parceiros estratégicos para o desenvolvimento. As relações com a china são amistosas e aproveito para manifestar o nosso apreço pela solidariedade do Governo Central da China, através de acordos de cooperação bilateral na construção de edifícios do governo, das Forças de Defesa de Timor-Leste, bolsas de estudo e programas de capacitação dos nossos recursos humanos, assistência humanitária bem como apoio de técnicos e equipamentos na área agrícola.

Por outro lado, temos ainda por agradecer ao Governo da República Popular da China pela facilitação de acesso aos mercados chineses com tarifa zero bem como o envolvimento de um empreiteiro Chinês, no primeiro maior projecto de infra-estruturas básicas de electrificação em todo o território de Timor-Leste.

Timor-Leste e Macau são os únicos territórios de cultura lusófona na Ásia com estreitas relações especiais de amizade, como tal, manifestamos o nosso apreço pela generosidade do Governo e do povo de Macau pelo apoio concedido em vários aspectos enaltecendo ainda o seu papel como plataforma de cooperação económica entre a China e os Países de Língua.

Neste Fórum sob o tema “Novo Ciclo, Novas Oportunidades”, gostaria de destacar a importância deste mecanismo de cooperação já existente há uma década a partir deste novo ciclo a sua implementação seja cada vez mais benéfica, suponho poder dizer que, há uma nova chama e que pretendemos que ela seja permanentemente ateada.

Estou convicto de que o Plano de Acção para a Cooperação Económica e Comercial que sairá desta IV Conferência Ministerial irá aprofundar e enriquecer a cooperação entre a China e os Países de Língua Portuguesa, com vantagens e benefícios mútuos.

Faço votos para que esta Conferência assinale o inicio de um triénio de grande êxito para todos.

Muito obrigado.

20131111

Kona-ba livros nebe Komandanti Xanana Gusmão foti iha Uatu-Lari iha 1977

Nota: Iha PM Xanana Gusmão nia eksplikasaun kona-ba diverjensia sira nebe akontese entre nia ho eis-Komandante Brigada Vermelha FALINTIL nian, Mauk Moruk, halo mos referensia ba Uatu-Lari oan ida. PM Xanana Gusmão hateten katak: "Iha Sentru, enkuantu ha'u buka halu analize ba erros militares iha Baze de Apoiu atu bele sai materia diskusaun iha reuniaun. Ha'u mos tenta analiza situasaun politika no ideolojika iha Baze de Apoiu. Iha tempo neba ha'u buka estuda livros sira kona ba guerrilha iha rai seluk, Xina, Guine-Bissau, Vietname, Kuba no Mosambike. No ha'u mos le livros kona ba funu no kona ba komandu ka dirijente militar. Ha'u konsege livros iha Baze de Apoiu tanba Uatu-Lari nia oan ida, ha'u haluha tiha ona nia naran, mak lori livro barak husi Portugal." Se mak Uatu-Lari oan ne'e? Uatu-Lari oan ne'e mak maun Gregorio Basilio "Lobo-Dara" de Carvalho, husi Nunumalau. Nia fila husi Portugal mai iha Timor iha 1974.  Livros sira ne'e balu nia rai iha tiu Januario Saldanha nia fatin no balu iha nia alin Estevão de Carvalho nia fatin. PM Xanana Gusmão ba foti livros sira ne iha Uaibuileki-Uatu-Lari, foti iha tio Janurio nia fatin, iha ai-laran. Livros sira ne'e mak tulun hodi haklean Komandante Xanana Gusmao nia kuinesimentu hodi organiza no konduz funu, tuir nia rasik rekuinese iha debate nebe organiza husi Prezidente Republika Taur Matan Ruak iha loron 11 fulan Novembru tinan 2013. Infelizmente eis-Komandante Brigada Vermelha Mauk Moruk la mosu iha debate ne'e. Loba-Dara nudar uniku Uatu-Lari oan nebe ba eskola iha Portugal iha 1960 nia laran. Ikus mai, iha ona 1970 nia laran, nia alin, mana Celeste de Carvalho, tuir tan ba Portugal hodi eskola sai madre nebe ikus mai milisia ALFA sira iha Lospalos.  Se mak interessado hakarak le historia badak kona-ba maun Loba-Dara nian, bele le iha okos ne. Versaun ida ne'e desenvolvida tan uituan kompara ho ida publika ona iha Forum Haksesuk ho STL iha 2010.

Madre Celeste de Carvalho, oho iha 1999
Leão de Carvalho, oho iha 1975
Gregorio B. de Carvalho, oho iha 1979

TRAJEDIA FAMILIA CARVALHO: 1959-1999
Hosi: Carlos da Silva L.F.R. Saky

Hakerek ida ne’e didika espesial ba tia Beatriz Pinto de Carvalho, tio Carlos de Carvalho nia kaben, ne’ebé, durante tinan 51 nia laran, hasoru trajedia boot iha nia moris no fila ona ba mundu seluk iha semana liu ba.
Tia Beatriz, inan ida nonok maka barak, iha pasiensia aas no iha forsa interior maka’as hodi hasoru trajedia sira ne’ebé afekta direkta nia moris. Lakon nia kaben ho oan na’in tolu iha funu laran.

Família Carvalho nu’udar família edukador no relizioza. Tio Carlos de Carvalho, mestre no katekista. Oan sira hakarak sai mestre, sai amlulik no madre. Balu konsege no balu la konsege nia aspirasaun.

Iha fulan Setembru tinan 2009, Kongregasaun Kanosiana, organiza komemorasaun ba dalasanuluk kona-ba masakre ne’ebé Team Alfa halo hasoru Madre Celeste de Carvalho, Madre Erminia Cazzaninga, Fr. Jacinto, Fr. Fernando, seminarista Valério,  Enfermeira Dora, akolitu Rudy no jornalista Agus. Team Alfa oho sadikamente Madre sira, iha loron 25 fulan Setembru, hafoin ONU fó sai rezultadu kona-ba referendum iha tinan  1999, iha ne’ebé, Timoroan sira hili ukun rasik-an.

Komemora loron masakre ba dalasanuluk ne’e, Kongresaun Kanosiana mós ba hasoru tia Beatriz, Madre Celeste nia inan. Ba Jornal “Naroman Foun”, Provinsia Kanosiana S. José nian,  ne’ebé didika edisaun tomak ida ba akontesimentu ne’e, tia Beatriz ko’alia kona ba nia oan Madre: “Hau hanoin no loron kalan hau halo orasaun nafatin ba Madre. Hau reza nafatin, hau la hatene, bainhira mak hau ba hasoru nia” (25/09/2009).

Liu tiha fulan neen (6) hosi entrevista ne’e, iha tuku tolu (3) dadeer, loron 18 fulan Fevereiru tinan 2010, tia Beatriz hosik hela mundu hodi ba hasoru nia kaben, tio Carlos de Carvalho ho nia oan sira, Leão de Carvalho, Gregório “Lobo-Dara” Basílio de Carvalho, Celeste de Carvalho ho Manuel de Carvalho. Ida ikus ne’e mate sei ki’ik.

Tia Beatriz hosik ho dame mundu ne’ebé nakonun ho susar, terus, krimi no krueldade, mundu ne’ebé hasai ho forsa nia família na’in haat (4) nia moris.  Tia Beatriz fila hikas ba mundu seluk ho tinan walunulu (80). Nia moris barak liu nakonun trauma no trajedia, basaa, nia kaben ho nia oan tolu, ema oho tanba politika. Iha tinan 51 nia laran, hahu hosi tinan 1959, tinan ne’ebé ema oho nia kaben to’o iha 2010, tinan ne’ebé nia rasik husik hela mundu ne’e, tia Beatriz ho pasiensia hasoru trajedia ne’ebé la para monu ba nia família. Istoria dramatiku ne’e hahú uluk hosi tio Carlos de Carvalho, naran ne’ebé ha’u lori hikas tuir ha’u nia inan, hafoin ema oho tio ne’e iha tinan 1959.

Tio Carlos de Carvalho husi Nunu-Malau/Uatu-Lari, hanorin eskola iha Uatu-Karbau wainhira nakfera Revolta 1959. Nia hetan akuzasaun envolve iha revolta ne’e, revolta ne’ebé istoriador Timoroan, Abílio de Araújo klasifika iha ninia livru, “Timor-Leste: Os Loricos Voltaram a Cantar” (1977), nu’udar movimentu nasionalista ida. Nune’e mós iha D. Carlos Felipe Ximenes Belo nia artigu ida ho titulu “A REVOLTA DE 1959 EM VIQUEQUE, WATOLARI E WATOCARBAU”, ne’ebé dedika espesial ba Revolta ne’e no publik iha Fórum Haksesuk (06/07/2009), katak: “(...) sira [ne’ebé envolve iha Revolta 1959] mós fo ona kontribuisaun ba ukun-an Rai Timor Lorosa’e nian... Ba sira, ha’u nia respeitu ho orasaun”.

Portuges ho Timoroan sira pro-Portugal kaer tio Carlos de Carvalho iha Uatu-Lari. Sira halo tratamentu ida aat tebes ba nia. Halo tortura fiziku ho umillasaun maka’as hasoru nia. Baku besik mate. Tuir informasaun balu dehan autordade sira iha tempu ne’eba, haruka ema taa iha tio Carlos de Carvalho nia kakorok hafoin dudu monu ba rai-kuak. Versaun D. Martinho da Costa Lopes, ne’ebé ikus mai sai primeiru Bispu Timoroan nian oin-seluk. Tuir D. Martinho nia relatoriu ne’ebé haruka ba Portugal iha fulan Outubru tinan 1959, nia deskreve oinsa ema halo tratamentu durante kaer no oho tio Carlos de Carvalho (haree iha relatoriu badak D. Martinho nian iha dalan portuges, ne’ebé mós hatun iha jornal ne’e).

Tio Carlos de Carvalho, depoisde hetan tratamentu aat tebes, no besik mate, lori hosi Uatu-Lari ba Baukau hodi halo tratamentu iha Klinika ida iha ne’eba, tanba iha Vikeke, iha tempu ne’eba laiha Ospital nem Klinika. Seidauk di’ak loos, isin sei fraku tebes tanba tortura sira ne’ebé nia simu, sira lori fila ba Bagia hodi submete ba interrogatoriu ida ne’ebé halo husi Enkarregadu Postu Bagia ho Uatu-Karbau nian, Amadeu Coelho ho Joaquim Pereira da Silva, ema portuges.

Hafoin interrogatoriu, Enkarregadu Postu rua ne’e nian, disidi lori nia ba Uatu-Karbau, fatin ne’ebé nia serbisu ba nu’udar mestre. Sira lohi nia, dehan fila ba Uatu-Karbau hodi kontinua nia serbisu hanorin eskola. Sipaiu No. 8 Bagia nian maka lori tio Carlos de Carvalho husi Bagia ba Uatu-Karbau, tuir ordem Enkarregadu husi Postu rua ne’e nian. Liu tiha minutu balu, seidauk dook husi Postu Bagia, Sipaiu fila ho laran la hakmatek hodi fo hatene Sr. Amadeu Coelho katak nia tiru mate ona tia Carlos de Carvalho tanba nia koko halai. Esplikasaun Sipaiu No. 8 nian ne’ebé Enkarregadu ne’e mós fiar tuir D. Martinho, parese esplikasaun ida sira prepara antes ona hodi justifika tio Carlos de Carvalho nia mate, basaa mosu situasaun balu ne’ebé la normal da’et ho tio Carlos de Carvalho nia mate.  D. Martinho da Costa Lopes rasik, iha ninia relatoriu ba Portugal, nia kestiona buat hirak ne’e. D. Martinho da Costa Lopes husu nune’e iha nia relatoriu: Oinsa maka dadur ida koko halai, se dadur ne’e forsa la iha, hetan tratamentu aat tebes, la’o la diak, sa-tan halai? Karik hakarak halai mós, fasil tebes ba Sipaiu kaer nia, tanba dadur ida hetan tratamentu aat ona, la’o hotu susar, oin-sa maka bele justifika nia halai hodi tiru mate? Dehan lori ba Uatu-Karbau, maibe nusa maka la lori tuir luron husi Bagia ba Uatu-Karbau nian, maibe lori tuir fali luron husi Bagia ba Baukau nian, estrada rua ne’ebé fila kotuk ba malu? Parese iha planu ho desizaun husi Enkarregadu Postu rua ne’e nian hodi oho duni tio Carlos de Carvalho ne’ebé ezekuta husi Sipaiu No. 8 Bagia nian.

Iha tinan barak nia laran, família Carvalho tenki tahan todan oioin. Maski hasoru terus ho susar oioin, tia Beatriz ne’ebé faluk ona tenki halo serbisu dupla, sai hanesan inan ho aman hotu dala ida ba nia oan sira. Tia Beatriz hamutuk ho nia kuiñadu, tio Napoleão de Carvalho, tio Carlos de Carvalho nia alin, maski sira rua la hatene sani ho hakerek, serbisu de’it iha to’os ho natar hanesan ema Uatu-Lari baibain no ho limitasaun kapasidade ne’ebé iha, sira rua eduka oan kiak na’in-lima ne’ebé tio Carlos de Carvalho husik hela. Hatama nia oan sira Leão de Carvalho, Gregório Basílio de Carvalho, Celeste de Carvalho, Estevão de Carvalho ho Joana de Carvalho iha eskola. Leão de Carvalho foufoun tuir nia aman nia ain-fatin, hanorin eskola. Wainhira nia halo tinan 18, nia para tiha hanorin eskola hodi ba kumpri serbisu militar iha tinan tolu nia laran. Sai husi serbisu militar nia la fila ba hanorin eskola, maibe kontinua nia estudu. Dala ida ne’e nia hakarak sai enfermeiru hodi tulun moras sira, ne’eduni nia tuir eskola Enfermajem nian. Nia halo hotu kursu Enfermajem molok nakfera Revolusaun 25 de Abril, iha Portugal, iha 1974. Nia alin, Gregório Basílio de Carvalho, estuda iha Seminário Dare depois kontinua nia estudu ba Seminariu Maior iha Portugal. Gregorio Basilio sai husi Timor-Lorosa’e ba iha Portugal iha tinan 1968. La fasil ba nia atu kontinua nia estudu iha Portugal. Ema balu buka satan netik hodi nia labele ba eskola iha Portugal ho razaun katak ninia aman ho tio, Carlos de Carvalho ho Napoleão de Carvalho, envolve iha Revolta de 1959 iha Uatu-Lari, Uatu-Karbau ho Vikeke. To’o tiha iha Portugal mós sira buka satan nafatin liu husi amlulik Martinho da Costa Lopes, tuir nia konta ba nia familia sira. Ema sira halo satan, ta’uk se nia sai amlulik iha tempu ne’eba, signifika nia halo família Nunu-Malau nia naran ho influensia boot ba beibeik, buat ne’ebé ema balu la gosta. Haterik malu hodi labele ba oin hahú iha Uatu-Lari desde uluk kedas no agora mós sei iha. Inveja malu no kahur ho imaturidade politika halo Uatu-Larioan matenek barak mate iha funu laran. Emvezde hamutuk no tulun malu ba oin, buka maka selok malu ho haterik malu. Kompetisaun ida la saudavel, buat ida la diak no la serve ba Uatu-Lari ho Timor Lorosa’e tomak.

Tanba satan eh impedimentu, Gregório Basílio hosik hela tiha Seminariu depoisde tinan rua estuda iha Seminariu Maior iha Portugal. Sai hosi seminariu nia ba kumpri serbisu militar, sei iha Portugal, ho diviza furel milisianu no haruka ba tuir funu iha Mosambike/Afrika. Fila husi Mosambike ba iha Portugal iha inisiu tinan 1974, nia hela iha fatin ida ne’ebé bolu Casa de Timor, fatin ne’ebé estudante universitariu sira Timoroan hela ba hodi estuda iha Portugal. Nia kontinua nia estudu iha Portugal no foti kursu Enjeñeria de Miñas.

Gregorio Basilio mós intersadu ba politika. Ninia interese ne’e mosu desde nia sei estuda iha Seminariu Maior iha Portugal. Nia hakarak tuir nia aman nia dalan, duni sai kolonialista portuges husi Timor Lorosa’e. Tuir nia konta ba nia alin ho primu sira, hafoin fila husi Portugal mai Timor, dala barak, sei iha Seminariu Maior iha Portugal, sira halo diskusaun entre estudante sira kona ba politika iha Portugal nian ho rai sira eis-kolonia sira nian. Ho nune’e maka la’os notisia wainhira nia hela iha Casa de Timor, hamutuk ho estudante Timoroan sira seluk ne’ebé estuda iha Portugal hodi haklean liu tan sira nia kuiñesimentu teoriku ho pratiku kona-ba politika hodi defende ukun rasik-an ba Timor Lorosa’e. Sira ne’ebé hela iha Casa de Timor ne’e maka ikus mai sai serebru eh kakutak ba movimentu FRETILIN nian. Ho estudante sira ne’e nia influensia maka hodi muda ASDT ba iha FRETILIN iha fulan Setembru tinan 1974. Molok tinan 1974 atu hotu, Gregório Basílio mós fila mai Timor Lorosa’e. Nia fila ikus, nia la fila hamutuk ho Vicente Reis, Carvarino ho sira seluk. Sira ne’e hotu defende ukun-an nanis ba Timor Lorosa’e ho orientasaun politika eskerda nian.

Ikus mai, nia alin, Celeste de Carvalho, hafoin estuda iha kolejiu Ossu ho Baukau, nia mós ba kontinua nia estudu iha Portugal, iha tinan 1973, tuir Kongregasaun Kanosiana nian. Labele fila mai Timor Lorosa’e iha tinan 1975 tanba funu iha rai ne’e. Tanba labele fila mai Timor, iha 1976, nia ba fali Austrália, ba hamutuk ho Madre sira sai husi Timor tanba funu. Iha Portugal nia rona nia maun boot, Leão de Carvalho mate. Iha 1978 foin nia fila mai Timor. Nia iha vokasaun no sai Madre, hetan votu perpetua iha fulan Setembru tinan 1981.

Tio Carlos de Carvalho nia oan rua seluk mós bele dehan hetan susesu, tuir padraun Timor nian iha tempu ne’eba. Estevão de Carvalho, 4º Ano frequentadu iha 1975, antes de Indonezia halo sukun tama mai iha Timor-Leste. Joana de Carvalho mós hasai 4ª klase antes de Revolusaun 25 de Abril nakfera iha 1974, iha Portugal. Iha periudu okupasaun Indonezia nian, Estevão serbisu iha Obras Publikas depois kontinua nia estudu ba iha Surabaya/Indonezia. Estevão hasai kursu Diploma Nível 3 (D3) iha area Enjeneria Sivil nian. Joana mós kontinua nia estudu iha SPG (Sekolah Pendidikan Guru) iha periodu okupasaun Indonezia nia. Nia sai mestra tuir nia aman matebian nia dalan.

Nunu-Malau, naran knua nian. Família Nunu-Malau ema kuiñese iha Uatu-Lari la’os de’it tanba dudu nia oan ho bei-oan sira eskola ba oin maibe mós tanba aktivu partisipa iha politika. Balu ba eskola to’o iha iha rai-liur hanesan iha Indonezia, Filipina, Malazia, Amerika, Portugal ho Nova-Zelandia. Balu hasai lisensiatura, balu hasai mestradu no balu hasai doutoramentu. Iha politika mós hanesan, aktivu envolve-an iha politika tuir ida-idak nia fiar, maibe ho objektivu ida de’it, hadi’a Timoroan sira nia moris. Envolvimentu maka’as iha politika, kontra portuges sira, hahú husi tinan 1959, iha ne’ebe rezulta balu mate no balu deportadu ba Angola hanesan kazu tio António “Metan” da Costa Soares nian. Iha 1974/1975 mós hanesan, barak envolve iha politika. Balu sai fundador APODETI nian ou tuir partido APODETI hodi defende integrasaun Timor-Lorosa’e ba iha Indonezia liu husi referendum hanesan kazu tio António “Metan” da Costa Soares ho família balu no balu mós tuir FRETILIN hodi defende ukun rasik-an ba Timor Lorosa’e hanesan Gregório Basílio de Carvalho ho balu tan. Tanba família Nunu-Malau la’os tuir partidu politiku ida de’it, ne’eduni entre 1975 to’o 1999, família Nunu-Malau sai vitima politika ba parte rua. FRETILIN dadur no oho balu iha sorin ida no militar Indonezia sira mós oho seluk husi sorin seluk.

 Família Nunu-Malau bele dehan família ida demokratiku, membru família sira fahe malu ba partido oioin maibe sira la estraga malu ou estraga ema seluk tanba opsaun politika. Ida-idak respeita malu nia opsaun politika. Situasaun ida ne’e maka akontese mós ba família tio Carlos de Carvalho nian, iha ne’ebé aman envolve iha Revolta de 1959 no oan sira fahe malu ba partido APODETI ho FRETILIN iha 1974/1975.

Tia Beatriz ho tio Napoleão kontente tanba haree nia oan sira eskola ba oin dadaun no iha futuru. Maibe trajedia la husik família Nunu-Malau ida ne’e. Liu tiha tinan 16 hosi tio Carlos de Carvalho nia mate, iha 1975, nia oan mane boot, Leão de Carvalho mós mate. Leão de Carvalho, membru APODETI. FRETILIN kaer nia iha Díli, kaer hamutuk ho tio António “Metan” da Costa Soares ho tio Constantino ho ha’u nia maun matebian, Mariano da Costa de Sousa iha Díli. Husi Dili lori sira ba iha Aileu. Iha Aileu Fretilin sira oho primu Leão de Carvalho hamutuk ho tio Constantino, tio António Soares ho dadur sira seluk. Sira hotu hakoi hamutuk iha rai ku’ak ida iha Aisirimu/Aileu. Husi Aileu FRETILIN lori ha’u nia maun Mariano hamutuk ho José Osório Soares sira ba iha Same. Felizmente, iha Same,  elementu Falintil ida, Afonso Amaral, sei família, maka salva tiha nia. Iha tinan tolu (3) nia laran, hosi 1975 to’o 1978, nia hela iha ai-laran no serbisu ho FRETILIN.  Depois de baze FRETILIN nian rahun iha fatin barak iha Timor laran, iha tinan 1978, foin nia rende ba militar Indonezia sira. Iha tinan 3 nia laran, iha ai-laran, nia la hela hamutuk ho família Nunu-Malau ruma, nia hela ho Sebastião Gomes ho nia aman sira iha área Bibileu ho Waimori nian. Sebastião Gomes militar sira oho iha Igreija Motael ne’ebé sai motivu ba manifestasaun 12 de Novembru iha 1991 ne’ebé rezulta ba masakre Santa-Krus.

Liu tiha tinan haat (4), husi primu Leão de Carvalho nia mate, iha 1979, família ne’e lakon tan nia oan ida, Gregório “Lobo-Dara” Basílio de Carvalho. Lobo-Dara, naran funu nian, hola husi ami nia avo nia naran. Lobo-Dara, membru destakadu FRETILIN nian ida hotu, maibe nia dedika liu nia vida ba militar duke politika. Nia tama iha ASDT/FRETILIN desde husi Lisboa kedas, iha 1974. Iha 1975, wainhira UDT sira halo golpe iha 11 de Agostu tinan 1975, UDT sira kaer tiha Lobo-Dara iha Uatu-Lari. Kaer nia hamutuk ho xefe Suku Afaloikai nian, Adelino de Carvalho, 1º Delegadu FRETILIN nian iha Uatu-Lari. UDT sira lori sira rua ba Vikeke. Maibe UDT hosik fila fali sira tanba partido ida ne’e hanoin UDT kontrola hotu ona Timor Lorosa’e. Ikus mai FRETILIN halo kontra golpe no Labo-Dara adere kedas ba Kompañia militar Portuges nian iha Hedemumu no dirije militar sira iha ne’eba, ne’ebe adere ona ba FRETILIN hodi ba tiru malu iha fronteira.

Fila husi Lisboa mai iha Timor-Lorosa’e iha  tinan 1974 nia rohan. Tanba osan atu fila nia la iha, neduni molok fila, nia ba serbisu iha Hotel hodi halibur osan. Iha tiha Timor, nudar militar no iha esperiensia funu iha Mosambike/Afrika, neduni husi 1975 to’o 1979, nia okupa pozisaun oioin iha Komando FALINTIL nia laran. Tanba iha kuiñesimentu di’ak kona-ba komunikasaun, FALINTIL sira fo fiar ba nia maka hola konta ba rádio komunikasaun. Ikus mai sai 2º Komandante Rejiaun iha Rejiaun Sentru Norte (Likisa). Nia diriji nia soldadu sira, husi inisiu invazaun kedas, iha 1975, tiru malu ho militar Indonezia sira hahu husi fronteira kedas. Nia okulu matan aat nian rahun no hetan kanek uituan iha kruzamentu entre Hatolia ho Ermera tanba nia la uza bala propriu hodi tiru dilagrama nian. Felizmente nia la hetan kanek todan. Ho matan aat no la iha okulu ona, maibe ninia espiritu patriotizmu ne’ebé maka’as no hakarak ukun rasik-an ba Timor Lorosa’e, lori nia diriji militar sira hodi funu nafatin hasoru forsa sira Indonezia nian. Ikus, Lobo-Dara hamutuk ho Duarte Nunes (Kolnunes), agora deputadu CNRT nian, hetan promosaun ba iha Kolaborador do Sektor no Komandante Sektor maka Filomeno Paixão, agora Koronel F-FDTL nian. Nia halo parte Sektor Fronteira Norte ne’ebé kobre Distritu Likisa ho Ermera.

Tanba kuran ai-han iha fatin ne’ebé sira tuba hodi halo funu hasoru militar Indonezia sira, halo ninia soldado barak ba rende. Antes kedas, Komandante Sektor Filomeno Paixão mós ba rende ho soldado no kilat barak. Ikus mai militar Indonezia sira mós kaer Lobo-Dara iha Marobo, iha fins de Marsu de 1979, no lori nia ba Fatubesi. Tuir Jacinto dos Santos, Likisaoan ida, ne’ebé la’o barak ho Lobo-Dara iha ai-laran, wainhira militar sira kaer no husu nia: “O rende ka lae?” Lobo-Dara tanba hamalaha nia hatan ba militar sira Indonezia katak: “Ha’u nia kabun maka rende, maibe ha’u nia hanoin la rende”, nia kontinua defende ukun-an to’o mate. Lobo-Dara ninia deklarasaun ne’e hetan mos konfirmasaun hosi, Elias Mendes (Kolmendes), Komandante Brigada Choque iha Fronteira Norte nian. Tuir Kolmendes, militar sira kaer Lobo-Dara la’os de’it tanba ai-han kuran ne’ebe provoka hamalaha maka’as iha fatin ne’ebe sira rejiste ba, maibe mos tanba Loba-Dara moras hela. Militar sira Indonezia nian oho Lobo-Dara iha área Fatubesi nian, to’o agora seidauk hetan nia rate.

Iha 1976 nia husu lisensa hodi ba vizita ninia família sira iha Nunu-Malau. Ida ne’e hanesan ultima vizita ne’ebe nia halo. Fila ba fronteira kontinua funu to’o funumaluk kaer no oho. Iha Nunumalau, nia fila lori de'it ninia ropa sira, la lori livru sira nebe nia lori husi Portugal mai. Tanba livru sira ne'e nia husik hela iha Uatu-Lari, ne'eduni nia fo hatene ba Komandanti Xanana Gusmão, se hakarak bele ba foti. Tanba ne'e, iha 1977, Komandanti Xanana ba to'o iha Uatu-Lari hodi haree livros sira ne'e. Komandante Xanana Gusmão ba to'o iha Waibuileki, tanba tiu Januario Saldanha ho Estevão de Carvalho, Lobo-Dara nia alin, ho familia sira hotu hakiduk tiha ona ba ai-laran. Iha ne'eba mak sira hatudu livru sira ba nia no nia hili sira nebe nia gosta hodi lori.

Liu tinan ruanulu (20) husi Lobo-Dara nia mate, trajedia ne’e mosu tan, milisia sira husi Tim Alfa oho nia alin Madre Celeste de Carvalho iha mota Malailana, Suku Verukuxu,  iha loron 25 fulan Setembru tinan 1999. Milisia Tim Alfa oho Madre Celeste ho sadiku tebes. Sira taa nia ain ho isin depois soe tama nia isin mate ba iha mota laran. Nia ba hamutuk ho sira seluk, husi Baukau ba Kom (Lospalos) hodi haree situasaun refujiadu sira iha ne’eba nian. Fila husi Kom, hetan atake husi Team Alfa. Team Alfa oho ho sadiku tebes hasoru grupu ne’e no duun grupu ne’e pro ukun rasik-an nia ema.

Tia Beatriz ho pasiensia simu realidade todan sira ne’e nu’udar obra Maromak nian, hanesan nia rasik dehan: “Funu ikus 1975 nian halo mate hau nia oan nain rua, funu ida ne’e [1999] lori lakon tan hau nia oan feto Madre, Nai halo tuir de’it Ita Nia hakarak” (Inan Beatriz Pinto, 1999). Tia Beatriz rona nia kaben ho nia oan sira mate, maibe nunka haree sira nia isin. Sira nia rate ho ruin mós nia la haree. Bele imajina, oinsa inan ida hasoru situasaun ida todan hanesan ne’e, situasaun ida dramatiku tebes,  maibe tia Beatriz bele tahan iha tinan 51 nia laran.

Iha tinan 2009, família boot Nunu-Malau buka halibur ruin família sira hotu ne’ebé mate iha funu laran hodi haloot hamutuk iha rate família nian iha Nunu-Malau, inkluindu ruin sira husi família Carvalho nian. Grupu ida ba buka tio Carlos de Carvalho nia ruin iha Bagia. Ema balu dehan hatene nia rate, sira ke’e iha fatin ne’e, maibe la hetan ruin ruma. La biban mós identifika no lori ruin Leão de Carvalho nian iha Aisirimu/Aileu tanba dook no susar mós foti ruin Gregório Lobo-Dara nian tanba la hatene nia rate. Unika Madre Celeste nian maka Padre Jos ho FALINTIL sira foti tiha no ikus mai  lori mai haloot diak iha rate Santa-Kruz/Dili.

Tanba la hetan tio Carlos de Carvalho ho primu sira nia ruin,  família sira disidi bolu sira nia klamar, tuir fiar iha ne’eba nian, inkluindu sira hotu ne’ebe mate iha funu laran tanba oho ou moras, depois hakoi simbolikamente iha rate família nian iha Nunu-Malu.

Tia Beatriz iis kotu iha Hospital Nasional Guido Valadares, la to’o oras ida lori hosi uma ba Ospital. Nia hosik hela nia oan rua Estevão ho Joana, ho nia bei-oan sira hamutuk na’in-sanulu. Nia husik hela mundu ne’ebé nakonun ho krueldade, mundu ne’ebé ema oho nia kaben ho oan na’in-tolu.

Iha loron 19, família boot Nunu-Malau nian iha Díli, akompaiña tia Beatriz de Carvalho fila ba knua Nunu-Malau, fatin deskansa ikus liu nian. Iha loron 20 família sira haloot ona tia Beatriz iha tio Carlos de Carvalho ho nia oan sira nia sorin, iha rate Nunu-Malau. Boa viajem tia Beatriz no deskansa ho Pas. ***