VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130907

ANTI: “Lori sira fila mai uma”

A-N-T-I
Aliansi Nasionál Timor-Leste ba Tribunál Internasionál
(THE TIMOR-LESTE NATIONAL ALLIANCE FOR AN INTERNATIONAL TRIBUNAL)
Tel: 77289241 or 77179655 / 77402231
e-mail: lanarra.del@gmail.com, atino@laohamutuk.org ka moniz@jsmp.minihub.org

Komunikadu da Imprensa

KOMEMORA  LORON INTERNASIONÁL BA EMA LAKON FORSADA
“Lori sira fila mai uma”

Povu Timor-Leste komemora tan loron 30 de Agostu nudar loron konsulta popular ba dala XIV (1999-2013). Loron istóriku ne’e rezulta ukun rasik an ne’ebé nakonu ho sofrementu ne’ebé mosu durante krime grave naruk ne’ebé komete husi militár Indonézia sistimatikamente. Hafoin hetan ukun rasik an povu Timor-Leste moris iha estadu direitu no demokrátiku. Tama iha prosesu ukun an nian laran hahu ho dezenvolvimentu ne’ebé sidauk iha justisa kredivel ba krime grave ne’ebé prepetrator sira komete hasoru povo Timorense. Ukun na’in sira iha Timor-Leste too ohin loron seidauk iha vontade di’ak ba asuntu justisa ba krime grave pasadu nian ne’ebé nudár aliserse ba estadu direitu demokrátiku nian.

Nune’e mós iha loron 30 Agostu hanesan loron Internasionál ba ema lakon forsada, familia sira ne’ebé lakon, família sira nafatin sei moris iha miseravel nia laran. Familia barak kontinua halerik no eziji ba sira nia ema ne’ebé lakon duranti periódu konflitu nia laran. Hata’an ba preokupasaun hirak ne’e iha esforsu lubuk boot ida ne’ebé hala’o ona, komesa husi hari’i CAVR no CVA maske nune’e ita hotu hein estadu rua (Timor Leste no Indonézia) iha kometimentu atu implementa rekomendasaun hirak ne’e.

Ho nune’e ANTI hamutuk ho familia vítima organiza diskusuan publiku iha loron 28 Agostu no konvida Ministériu Negosiu Estranjeiru, Membru Parlementu Nasionál, Reprezentante Cruz Vermella Internasionál no Sosiade Sivio atu sai nuudar orador iha diskusaun publiku ne’e. Infelesemente husi parte Governo no Parlementu la konsege marka prezensa.

Ministériu dos Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun ko’alia kona-ba Progresu no dezafiu implementasaun rekomendasaun KVA partikulármente ema lakon fordsada, no reprezentante husi Parlamentu Nasionál ko’alia kona-ba polítika Parlamentu nian ba asuntu ema lakon, no sosiedade sivíl rasik ko’alia kona-ba perspetiva sosiedade sivíl ba asuntu ema lakon.

ANTI partikulármente família vítima sira sente triste tebes tanba iha Diskusaun Públiku ne’e husi Governu rasik ne’ebé reprezenta husi Ministériu dos Negósiu Estranjeiru no membru Parlamentu Nasionál ne’ebé tuir loloos tenke marka prezensa tanba vítima no família vítima sira presiza no hakarak tebes atu rona esforsu sira ne’ebé governu no Parlamentu Nasionál halo ona relasiona ho implementasaun rekomendasaun Komisaun Verdade no Lia-loos. Ikus mai entre oradór importante hirak ne’e la hola parte iha diskusaun públiku ne’e.

Maibé iha tempu hanesan husi Embaixadór Indonézia konsege marka prezensa no hato’o hanoin ruma kona-ba kometimentu estadu Indonézia ba implementasaun rekomendasaun KVA nian.

Husi parte sosiedade sivíl ninia intervensaun sira lamenta no preokupa tebes relasiona ho akordu ne’ebé Provedoria dos Direitu no Justisa-PDHJ estabelese ho Komnas Ham Indonézia iha tinan 3 liu no Prolonga tan tinan ida ne’e, maibé nafatin laiha rezultadu.

Too ohin loron, liu tiha dékada ida, impunidade nafatin iha no nia konsekuénsia hatudu momoos hela. Realmente hatudu katak Governu Indonézia nia proteje kriminozu sira husi akontabilidae krime ne’ebé sira komete iha Timor-Leste. Daudaun ne’e iha debate maka’as iha Indonézia relasaun ho eleisaun jerál ba prezidente Indonézia iha Tinan oin 2014, kriminozu Wiranto no Prabowo Subianto nia naran mós sempre temi ba kandidatu iha eleisaun  refere. ANTI mós preokupa aktu krime grave iha Timor-Leste kontinua lao iha fatin seluk iha teritoria Indonezia nian tamba impunidade sei buras tebes.

Ho faktu istóriku sira ne’ebé temi iha leten mak ANTI hakarak hato’o ejijénsia mak hanesan tuir mai ne’e:
  1. Ezizi ba Govero rua (Timor-Leste no Indonesia) atu ho seriadade hodi hahú stabelese komisaun ba ema lakon ida hodi trata asuntu ema lakon forsadamente durante okupasaun ilegál Indonézia nia nune’e bele reintegra fali ema sira ne’ebé militár Indonézia halakon forsadamente ba família.

  2. Ezije ba Nasoins Unidas atu hahú tau agenda no diskute relatóriu Komisaun Inkéritu Nasoins Unidas nia no KKP-HAM Indonézia nia espesialmente rekomendasaun Tribunal internasionál ba kazu krime grave iha Timor-Leste tanba laiha mekanizmu doméstiku ida inklui iha Timor-Leste no iha Indonézia mak fornese justisa ba povu Timor-Leste.

  3. Ezije ba komunidade Internasionál liu-liu nasaun (Estadu Unidus Amérika, Inglaterra, Fransa, Australia no sira seluk) sira ne’ebé involve direita no indireita ba okupasuan ba rejime kruél Suharto iha Timor-Leste atu husu deskulpa formalmente ba povu Timor-Leste no hadi’ak povu ne’e nia moris.

  4. Husu ba estadu Timor-Leste atu asina no retifika konvensaun Internasionál kona-ba protesaun ba ema hotu husi halakon forsadamente nune’e bele hahú prosesa kazu ema lakon forsada no labele repete fali asuntu ne’e iha futuru Timor-Leste nudár estadu direitu demokrátiku.

  5. Husu ba Governu Indonézia atu respeita prinsipiu direitus umanus atu la-bele taka dalan ba justisa ba kazu krime grave liu-liu prosesa ema lakon forsadamente iha Timor-Leste nune’e hahú hametin relasaun bilateral entre estadu Timor-Leste no Indonézia ba oin ne’ebé di’ak liu.

  6. Husu ba Povu Timor-Leste tomak nia apoiu hodi bele prienxe formariu kona-ba ema lakon ne’ebé Asosiasaun Vítima prepara no agora daudaun sirkula hela nune’e bele ajuda buka ema sira ne’ebé durante lakon iha periodu okupasaun.

  7. Husu ba PDHJ no Komnas-HAM Indonézia atu servisu sériu ba akordu ne’ebé organizasaun rua ne’e estabelese liu-liu kona-ba ba ema lakon nune’e bele buka tuir ema sira ne’ebé lakon durante okupasaun militár Indonézia nian.***

Sisto dos Santos
Koordenadór Board ANTI

Membru ANTI nian

1.     Asosiasaun HAK
2.     Judicial System Monitoring Program (JSMP)
3.     Asosiasaun Vítima
4.     Asosiasaun Chega ba Ita
5.     Front Mahasiswa Timor Leste
6.     Sekretáriadu Timor-Leste NGO Forum (Fongtil)
7.     Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu (La’o Hamutuk)
8.     Fokupers
9.     Ita Ba Paz
10.   CDI (Comunity Development Institut)
11.   KSI (Kdalak Sulimutu Institut)
12.   KBH (Knua Buka Hatene)
13.   FTM  (Forum Tau Matan)
14.   OPVG (Organizasaun Popular Vitima da Guera)

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.