VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130801

Oinsa lori Timor-Leste ba Di'ak?

OINSA LORI TIMOR-LESTE BA DIAK?

Estanislau S. Saldanha, Staf Hanorin DIT

Timor-Leste hanesan nasaun foun ho post-konflitu nebee iha oportunidade diak tebes atu halo progresu boot no lori povu ba moris diak. Nasaun nee iha rekursu natural ho rekursu umanu boot ho diak. Maibe mentalidade eksklusivizmu, sektarian, populis, ego, paternalizmu ho immoral halo nasaun nee uza rekursu sira nee la efetivu. Nunee lakon oportunidade hodi lori povu ba moris diak, hakmatek no saudavel.

Ohin loron orientasaun lider politika sira todan liu ba politika partidariu, eksklusivu, sektarian ho mentalidade paternalizmu ho “finalidade ida “ukun”. No mos oinsa fahe malu kadeira ho pozisaun sein hare ba interese ben komun (people and nation common good). Karakteristika personal ho politika nee sai naha todan ho halo makina estadu lao todan no neineik tebes hodi lori povu ho nasaun ba diak.

Mentalidade eksklusivismu, populis, paternalizmu, grupismu, sektarian ho regionalizmu nee laos deit too iha nivel patron ho lider politika sira, maibe hahu habelar ba ema sira iha nivel akademia ho mos povu baibain. Stereortype sosiedade ho konstrusaun valoris sira nee, karik husik hela (la prevene kedas), no la iha inisiativa hodi hakotu, mak sei dezenvolve (emerge) no sai kultura ida metin iha Timor-Leste. Nee sei sai fator kontra-podutiva ba konstrusaun estadu Timor-Leste hanesan nasaun direitu-demokratiku ho nasaun oportunidade ida ba ema hotu hodi lori povu ba moris diak. Karik karakteristiku nee la evita bele sai fonte konflitu iha futuru.

Nasaun nee sorti tanba sei iha founding fathers sira hanesan Kay Rala Xanana Gusmao, Jose Ramos Horta, Mari Alkatiri, ho Taur Matan Ruak, nebee presiza servisu hamutuk no hases sira nia ego politika. Nunee sira tenki redefine ho revitaliza sira nia hanoin, hahalok ho pratika politika iha kontestu nasaun libertadu ho sense komum hodi lori povu ba diak, hakmatek, estavel ho prosperu. Nee sei sai hanesan monumentu istoriku ho eransa boot ida ba jerasaun foun iha nasaun nee.

Atu lori nasaun ba diak no povu moris diak ho hakmatek mak lider sira, akademia ho povu baibain sira tenki hanoin no sadera ba valor inklusividade, servisu parseiria, non diskriminatoriu ho uza rekursu estadu (ema, natureza ho sasan) didiak, efetivu ho orienta atu hadia povu nia moris no haforti Timor-Leste hanesan Direitu-Demokratiku.

Atu too iha nee presiza iha sense estadu (sense of state) hodi tau interese nasional ho povu nian aas liu buat hotu. Iha naroman nee, autor hatoo hanoin boot 10 mai nee hanesan pontu reflesaun ho diskusaun ba Timor oan hotu hodi hare no tetu atu lori Timor-Leste ba diak.
1. Efetivu uza rekursu umanu nebee diak ho profesional iha seitor dezenvolvimentu hotu. Meritu, profesionalismu, non-diskriminatoriu (la iha rasismu, diskriminasaun ho regionalismu iha kualker forma) ho sense estadu tenki sai fondase hodi hili ema atu tuur iha pozisaun publiku hodi hola desizaun nebee diak no servisu makas ba interese komun ka interese povu nian. Nunee lalika hare ba ema ida nia background partidu politiku.
2. Muda mentalidade dependenti, hatun malu, grupizmu ho partidarizmu ba mentalidade unidade, servisu integradu, kohesivu ho tulun malu hodi halo buat diak ba povu ho nasaun.
3. Uza rekursu ho rendimentu estadu efetivu, efikas no sustentavel tuir prioridade nebee klaru hodi transforma povu nia moris ba diak. Prioritiza atu investa makas rendimentu estadu iha edukasaun, saude, infrastrutura ho agrikutltura. Hadia kualidade edukasaun husi eskola baziku too ensinu superior. Hadia kurikulu, fasilidade, kualidade mestri ho jestaun eskolar. Hadia kualidade servisu ho pesoal saude. Hadia infrastrutura hanesan estrada, portu, transporte publiku. Mos hasae produsaun agrikultura domestika hodi asegura auto-sufisiensia aihan.
4. Kombate inefisiensia, nepotismu ho korupsaun. Kastigu makas koruptor sira, sein hare ba nia "background". Halo lei anti korupsaun uza "pembuktian terbalik". Ofisial publiku sira nebee riku derepenti tenki justifika sira nian riku nebee sae makas nee mai husi nebee? Mos fo sansaun legal, social, politika ho moral ba ofisial publiku nebee immoral, inkonsistensia, ho bosok povu matak-matak.
5. Hadia kualidade ho kapabilidade seitor privadu nasional. Halakon mentalidade inefisiensia ho konsumerismu empresariu lokal. Mos fo asistensia tekniku ba sira hodi hasae sira nian kapabilidade, nunee bele halo kompetisaun ho emprezariu internasional.
6. Hametin profesionalismu ho independensia seitor justisa. La bele iha intervensaun politika ba seitor justisa.
7. Demokrasia iha Timor-Leste tenki lao ho diak, fair, ho justu. La bele hamosu manipulasaun, iregularidade, "money politics" ho intimidasaun ba eleitor sira hodi hili la tuir sira nia hakarak. Demokrasia ida diak ho justu sei hamosu lider nebee diak, onestu, servisu makas ho sai servidor diak ba povu ho nasaun. Nunee bele muda povu ho nasaun ba diak.
8. Partidu politika sira tenki iha programa ho agenda klaru. No iha ema hodi debate konaba programa sira nian ho programa governu nian. Ka partidu politiku sira tenki iha governu sombra. Nunee sira bele sai parseiru debate ba programa governu. Nunee partidu politika sira iha ona ema preparadu atu tuur iha governu ho instituisaun estadu seluk, sekarik sira manan iha eleisaun jeral ka eleisaun munisipiu. Nunee sira bele servisu diak hodi serbii povu ho nasaun.
9. Redefini knaar foun ba veteranu sira. Veteranu sira tenki hamahon an iha asosisaun ruma nebee sai agenti parseiru estrategiku ho forsa moral ba governu hodi fiskaliza ho kontrola dezenvolvimentu ho konstrusaun estadu. Mos tulun hodi asegura estabilidade no dudu konstrusaun estadu Timor-Leste ba unidade, estabilidade, demokrasia no lei ba ema hotu. Veteranu sira la bele redus sira nia papel hodi buka, hadau malu ho urus proyek, ho buat seluk nebee redus deit sira nian papel fundamental ba konstrusaun estadu direitu-demokratiku hodi liberta povu, depois sira liberta nasaun.
10. Ema kriminozu, koruptor, immoral ho promesa falsu sira la bele lidera povu ho nasaun. Nee aplika husi instituisaun estadu hahu husi nasional ba too iha nivel aldeia. Nunee presiza lei hodi regula ofisial publiku sira nia hahalok iha kontestu displina iha funsaun publiku ho vida baibain. Nunee evita Timor-Leste lidera husi ema sira nebee mentalidade kriminozu, sektarian ho immoral.
Espera hanoin badak nee bele estimula reflesaun ho diskusaun hodi redefine, transforma, pozisiona funsionamente estrutura estadu ho mentalidade Timor oan nian, liu-liu lider politika sira hotu hodi komunga hanoin ida deit katak knar boot liu mak lori estadu ho povu ba moris diak.***

* Husi Estanislau S. Saldanha, Staf Hanorin DIT
OINSA LORI TIMOR-LESTE BA DIAK?

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.