VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130817

Esbosu Dekretu Lei Rejime Kareira Dosenti Universidade Timor-Leste

KOMENTARIU BADAK KONABA 
ESBOSU DEKRETU LEI REJIME KAREIRA DOSENTI UNIVERSIDE TIMOR-LESTE


Husi Estanislau S. Saldanha, Staf hanorin DIT

Esbosu Dekretu Lei konaba rejime kareira dosenti universidade Timor-Leste aprova ona iha Konselhu Ministru. Esbosu Dekretu lei nee sei haruka ba Prezidenti da Republika hodi promulga. Halo Dekretu lei hodi regula koreira dosenti nee diak. Tanba laos deit atu promove kareira, fatin no salariu dosenti sira nian. Maibe importante liu mak tulun promove kualidade dosenti ho kualidade ensinu superior iha Timor-Leste. Nunee dudu ensinu superior bele sai fatin diak hodi halo kreatividade, inovasaun, ho dezenvolve rekursu umanu ba ben estar ba ema barak nian (common good) via ensinu, formasaun, peskiza, publikasaun ho servisu komunitariu (service learning).

Infelismente dekretu lei kona ba rejime kareira dosenti universitadade Timor-Leste ladun sosializa no la hetan partisipasaun ho diskusaun diak husi sivitas akademika husi univ/institutu sira iha Timor-Leste nebee sei halao no afetadu husi dekretu lei nee. Lo’los karik dekretu lei nee tenki diskuti didiak ho klean hodi hare husi aspeitu hot-hotu hodi posibiliza dosenti ho jestor universidade sira servisu iha universidade ba:

(1). Interese kualidade, efetivu, no hametin kreatividade ho inovasaun dosenti sira nian hodi dezenvolve siensia, teknolojia ho formasaun kualidade rekursu umanu nesesariu tuir ejizensia governu, sosiedade, industria ho seitor privadu.

(2). Kompatabiliza promosaun kareira dosenti universitariu tuir normas ho pratika diak (norms and best practices) universidade sira iha rejiaun nee (ASEAN, Australia, NZ, Japaun, Korea). Nunee kreditu, kualidade ho obras dosenti Timor-Leste bele hetan rekuinesimentu husi universidade sira iha rejiaun nee. Ida nee relevante liu tan bainhira antisipa atu Timor-Leste prepara an atu tama iha ASEAN. Tanba bainhira Timor-Leste tama ASEAN mak padraun, kurikulu, dosenti ho pratika universidade sira sei ajusta tuir pratika universidade sira iha ASEAN ka rejiaun nee hodi posibiliza universidade halo transfer kreditu (Intern university Credit Transfer).

Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL) via Reitor hatoo ona Parecer ba Ministru Edukasaun ho Konselhu Ministru konaba Esbosu Dekretu Lei nee. Universidade ho belun Doutor (matenek nain) balu hahu tau hanoin hamutuk hodi hatoo ba PM Kay Rala Xanana Gusmao hodi hadia esbosu dekretu lei nee antes haruka ba PR hodi promulga. Nunee lei nee bele diak, efetivu ho fair hodi regula rejime kareira dosenti universitariu nian. Liu-liu atu stimula ho dudu dosenti sira servisu diak, hamosu kreatividade, inovasaun ho kompetividade hodi dudu ensinu superior ba kualidade no halo esforsu oioin nebee diak hodi transfroma sosiedade, povu ho nasaun ba diak.

Maske nunee iha pontu barak husi esbosu dekretu lei nee mak diak ona, maibe iha mos pontu barak mak presiza hadia. Nunee bele asegura promosaun kareira dosenti tenki lao diak, kualidade, meritu ho fair. Pontu nebee tuir autor presiza hadia mak nee:

(1). Pontu kreditu ba dosenti nebee iha titulu doutoramentu (PhD). Ba dosenti sira nebee hola doutoramentu konsistenti iha nia area hahu husi lisensiadu, mester ho PhD sei hetan pontu kreditu 200. Maibe dosenti nebee hola doutoramentu la konsisten iha nia area hanesan Lisensiadu iha Direitu, Mester iha Estudu Dezenvolvimentu (Development Studies) no PhD iha  antropolojia hetan pontu kreditu 15. Nee la justu tanba: (a). Ema sira hola doutoramentu iha area interdisipliner mos halo disertasi no defende rigirozu iha Panel juri nebee kualifikadu iha area doutoramentu nee. Nunee mos publika sira nia disertasi iha jurnal sientifiku no halo livru. Nunee sira nia kredibilidade ho kualidade akademiku prova ona no hetan legimitisaun husi instituisaun ensinu superior akreditadu ho kualifikadu. (b). Sistema hanorin iha ensinu superior (liu-liu iha nasaun sira nebee foin hahu dezenvolve an) agora interdisipliner nebee nesesita mos kuinesimentu interdisiplener. Tanba nee, dosenti ida la bele hatene deit nia area, maibe hatene mos disiplina seluk hodi nia metodu hanorin ho peskiza tenki holitisku, komprehensivu, no tuir disiplina nebee iha. Mos liga ho nesesidade ho realidade nebee infrenta husi governu, komunidade, ho industria. Nunee hau rekomenda, ema nebee hola doutoramentu konsistenti iha nia area hetan pontu 200, maibe ida nebee iha area interdisipliner hetan pontu kreditu 175. La justu se doutor (PhD) interdisipliner valoriza deit ho pontu kreditu  15 nebee kiik liu master ida ho titulu akademiku konsistenti iha nia area (Pontu Kreditu 150).

(2). Pontu kreditu ba master sira. Tuir Esbosu Dekretu Lei, pontu kreditu ba ema sira nebee hola master konsistenti iha nia area sei hetan pontu kreditu 150, no sira nebee interdisipliner (la konsistenti ho nia area) hetan pontu kreditu 5. Nee la justu tanba pontu kreditu master interdisipliner nee kiik liu fali dosenti/asisten sira nebee ho titulu akademika lisensiadu. Tanba nee, hau rekomenda katak pontu kreditu ba dosentu sira nebee titulu akademiku masteradu konsistenti iha nia area hetan pontu kreditu 150, no dosenti nebee ho titulu akademiku interdisipliner hetan kreditu 125. 

(3). Pontu kreditu ba supervizaun disertasi ho teze. Pontu kreditu ba orientador nebee orienta teze boot liu pontu kreditu orienta disertasi. Normalmente disertasi nee ba estudante sira nebee hola programa doutoramentu. Nunee pontu kreditu ba orientador nebee orienta disertasi (estudante programa PhD) tenki boot liu pontu kreditu ba orientador teze. 

(4). Publikasaun iha internet (i.e. twiter) mos hetan hotu pontu. Nee la loos. Publikasaun hanoin iha Internet (i.e. twiter ka media sosial seluk) nee la hetan peer review no dala barak la iha fundamentu sientifiku. Publikasaun nebee hetan pontu kreditu tenki publika minimu iha media/jornal sientifiku ka opini jornal nebee iha kredibilidade.

(5). Esperiensia hanorin dosenti nian la valorize tomak. Lo'los karik esperiensia hanorin, peskiza, service learning dosen nian lo'los karik tenki sura hahu husi ema nee halao nia servisu iha area tolu nee iha universidade ho instituisaun nebee deit nebee iha relasaun ho aspeitu sira leten nee.

Esbosu Dekretu Lei nee pontu balu diak ona, maibe pountu balu mos presiza hadia hodi promove kualidade no asegura "fairness" iha prosesu promosaun rejime kareira dosenti universitariu. Nunee posibiliza dosenti sira halo kreatividade, inovasaun ho tulun dezenvolve siensia, tenkolojia ho formasaun rekursu umanu nebee kualidade ba interese ben komun ho lori povu ho nasaun ba diak . Pontu kreditu iha Anexu Dekretu Lei hanesan pontu kreditu ba doutoramentu, masteradu ho publikasaun presiza hadia.*


* Husi Estanislau S. Saldanha, Staf Hanorin DIT
KOMENTARIU BADAK KONABA
ESBOSU DEKRETU LEI REJIME KAREIRA DOSENTI UNIVERSIDE TIMOR-LESTE

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.