VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130714

“Emotional Intelligence” (EI) ka “Intelligence Quotient” (IQ) mak di’ak liu?

Emotional Intelligence” (EI) ka “Intelligence Quotient” (IQ) mak di’ak liu? Hanoin oan ruma ba Plano Curricular

Martinho G. da Silva Gusmão

Wainhira visita uma ida, uma-na’in dehan “... ami nia vizinho tama ami quintal lori katana hodi ta tun tiha kulu hun neba ... tan sira la gosta kulu ne’e moris ... sira hare kulu ne’e sei hafoer sira nia uma andar no sobu moru be haleu!! ... , Dala ruma, sira iha tiha andar leten mak soe tun lixu ba ami nia quintal laran. Ami tur hateke de’it, la lori ba lia! Vizinho seluk mai sobu kanu atu we bele suli ba sira, maski ami uma na’in tur hela iha ne’e. Sira la hare kedas ami nia oin, maibe ami mos hateke de’it sira baku tohar kanu. La buat ida!” Família ida ne’e haktuir de’it buat hirak ne’e, maibe la hatudu peso (todan) ka hirus. Sira simu de’it. Tur hateke de’it ba the haves (ema nebe sente an riku) halo buat nebe sira hakarak. La’os ema hotu mak hatudu qualidade emocional no sentimento hanesan família ne’e hatudu ba sira nia vizinho.

Maibe, iha fali família seluk: laen hirus malu ho fen, loron rua tolu haksesuk malu. Ikus mai, dramaticamente, laen baku fen too oho. Hotu tiha sei “hakmatek los”, ba dehan ba família no lori tan maluk ida hodi hatama mate isin iha karol laran hodi lori ba soe iha tasi ibun.

Iha fali noticia seluk nebe halo ita nia sentimento rahun. Foinsae sira tama grupo arte marciais, oho malu iha Timor baruk ona, sira ba Malang no Yogya atu oho malu iha neba. Ka to’o Inglaterra mos sira asalta malu di’ak hela. MNE dehan “hamoe deit Nação nia oin!” Maibe, nação la sente karik: tan historia arte marcial kona ba ódio malu, halo vingança too oho malu la’os ona novidade!

Noticia seluk: alunos husi escola ida ba asalta no ataca escola seluk tuda no sona. Descobre sasan kroat no droga. Noticia nafatin: inan soe oan ba foer fatin, aman soe oan ho inan; seluk dehan hada’u malu rai, maun ho alin duni malu, ta malu no oho malu.

Maibe, iha mos labarik balun oho an maski molok hakotu sira nia moris, labarik ne’e la hatudu katak nia sofre hela depressão ruma.

Ha’u hanoin la’os de’it iha Timor Leste. Indonesia: kala-kalan ita hare TV hatudu oinsa mak violência no abusos mosu la nahas. Ásia sira seluk. Austrália. America. Europa. Noticia hira mak ita bele halibur atu hatudu de’it problema grave ida: tan sa mak ita ema moderna ne’e liman lais tebes foti kroat atu halakon ema seluk nia vida? Ita nia sociedade ohin loron moris ho emoção nebe la estável, desesperado (putus asa) no moral nebe nakdoko (la’os “moral la iha”). Ita nia sociedade ohin loron “frágil” tebes, fekit kois oituan ne’e circuito (= korsleting) kedas.

Kalan ida, ha’u chatting ho lider político foinsae ida iha facebook no nia hateten “Amo, ha’u hanoin agora Governo tau prioridade ba educação cívica”. Maibe, ha’u hatan katak educação cívica ne’e idéia péssima (gagasan paling buruk): ke’e ku’ak taka ku’ak. Hau hanoin, educação básico: hari uma husi fondasi, la’os husi kakuluk. Maibe, liu-liu educação ida nebe buka atu hare took tan sa mak seidauk explora didi’ak mundo ida hanaran: educação do sentimento. Tan sa? Tan kakutak parte emocional nian iha uluk, molok kakutak racional moris. Tuir ha’u nia hanoin, dala barak tan sentimento ka emocional la moris didi’ak mak Jesus Cristo dehan, “Porque reparas no argueiro que está na vista do teu irmão, e não reparas na trave que está na tua própria vista?” (Mat 7: 3// Lc 6: 41 – tan sa mak o bele hase’e ai-tahan oak iha o nia maun-alin nia mata-oin, maibe la hare kedas ai-hun boot teri netik iha o nia matan-oin?). Hodi dehan ho liafuan seluk, buat nebe importante no valiosa dala barak la hatudu an atu ita hare ho matan, maibe haksumik an nune’e ho fuan-laran mak ita bele hare.

Emotional Intelligence

Ema moderna la iha ona sentimento nebe di’ak no la iha ona capacidade atu resiste. Ema lakon paciência. Fasil tebes atu halakon ema seluk nia moris, ka, halakon sira nia moris rasik. Tuir ha’u nia hanoin, ita nia educação básico mak la fo porção di’ak ba educação do sentimento. Iha escola, ita toman ona atu sukat labarik sira liu husi IQ (intelligence quotient). Labarik nebe IQ nakonu mak matenek no ema di’ak. Maibe, dala ruma bele mosu: ema nebe IQ maka’as bele halo hahalok nebe destrutivo, no ema nebe IQ naton bele hatudu hahalok nebe construtivo no hetan sucesso iha sira nia moris.

Daniel Goleman, PhD – psicólogo no jornalista The New York Times – iha 1995, publica livro Emotional Intelligence (EI). Liafuan “emotional”, “emotion” mai husi liafuan “movere” (Latim), katak buat ruma mak bok-an. Iha Portugues: “mover”, mosu “movimento”. Bahasa Indonesia: “menggerakkan”, “bergerak”. Mosu “e” + “movere” (emoção) katak “bok-an atu dok husi”. Liafuan “emoção” ita simu Frances, “émotion” no “émovoir”: atu hatudu instinto natural husi ema ida nian hodi hatan ba buat nebe mosu iha nia oin; estado mental ida ne’e bele mamar bele to’os, bele kman bele todan, bele positivo bele negativo.

Iha Lyceum nebe hari’i husi Aristóteles, nia hakarak hanorin foinsae sira atu bele hetan ksolok (eudaimonia). Atu bele hetan ksolok, ema hala’o ninia moris ho “ratio”. Maibe, Aristóteles mos hanorin atu ema iha “emotio”. Iha duni escola balun nebe hanorin katak “emotio” ne’e la di’ak no extremo. Maibe, tuir sistema educação (Lyceum), Aristóteles hanorin katak ita hamrik iha klaran. Nia hakerek iha Ética a Nicomaco, dehan nune’e – “I mean moral excellence; for it is this that is concerned with passions and actions, and in these there is excess, defect, and the intermediate. For instance, both fear and confidence and apetite and anger and pity and in general pleasure and pain may be felt both too much and too little, and in both cases not well; but to feel them in right times, with reference to the right objects, towards the rigth people, wiht the right aim, and in the right way, is what is both intermediate and best, and this is characteristic of excellence (EN, 1106b 18–23). Aristoteles hatudu katak ema hotu-hotu bele tauk, aten brani, apetite, hirus, laran luak, prazer no laran susar em geral bele barak liu bele oituan liu, diak hotu; maibe atu afetado husi ne’e hasoru ema lolos, ho sasukat nebe naton, iha tempo nebe los, tuir dalan nebe los, no ho oin nebe diak – la’os buat kman ida. Nia hatudu duni katak, filosofia la’os de’it hare ba oinsa mak ita ema hanoin ho kakutak, maibe oinsa mak sukat fuan. Ka tetu entre “racional” no “emocional”.

Ohin loron ita rona liafuan “emotional intelligence” (EI). Ho liafuan baibain karik, ita rona “hanoin ho ulun malirin”, “laran bele manas, maibe ulun tem que malirin”. Expressão ne’e ita rona bebeik. Maibe, ita la hare katak liafuan hirak ne’e liu husi educação nebe naruk no sistemática. Ne’e duni, EI katak inteligência ida nebe baseia ba sentimento, caráter no intuição moral ... simpatia ho empatia no solidariedade. Husi kedas Aristoteles nia tempo (Lyceum) hatudu ona katak ética baseia ba capacidade emocional.

Infelizmente, EI la dun hetan porção iha educação nia laran. Tan ita hanoin katak labarik sira tama iha escola atu forma an nu’udar homo sapiens – ema matenek nebe tan ulun mamar, kakutak nakonu. Ita sukat matenek ho IQ de’it. Maibe, IQ la’os ona sasukat mesak. Tan, ita ema mos moris ho sentimento.

Iha Lei no. 14/2008, hakerek buat balun de’it atu ita bele sukit sai idéia kona ba EI. Iha no. 1 husi artigo 5o hakerek nune’e, “Contibuir para a realização pessoal e comunitária do individuo, através do pleno desenvolvimento da sua personalidade e da formação do seu caráter, preparando-o para uma reflexão consciente sobre os valores éticos, cívicos, espirituais e estéticos, proporcionando-lhe um desenvolvimento psíquico e físico equilibrados”. Tuir mai iha artigo 12o no. 1, a) mos mosu liafuan sira hanesan “... desenvolvimento de competências do ser, do saber, do pensar, do fazer, do aprender a viver juntos” no “... maturidade cívica e sócio–afetiva”. Conceito hirak nebe hatur ona iha LBE ne’e lori ita nia hanoin ba EI. Pergunta boot: oinsa mak ita hatur idéia hirak ne’e iha currículo nia laran?

Plano Curricular

Hau hatudu de’it lai ba ensino básico hodi hare plano curricular: (a) lingüístico; (b) cientifico; no (c) pessoal e social; hanesan mos iha ensino secundário – (a) componente geral; (b) ciência e tecnologia; no (c) ciências sociais e humanidades. Pergunta nebe mosu kedas: be matéria barak hanesan ne’e ona, oinsa mak atu hatama tan currículo kona ba emotional intelligence?

Lae ida! Hau nia hanoin, ita la’os hatama buat foun ba currículo. Matéria sira iha currículo nia laran ne’e atu habo’ot no habelar IQ. Ha’u hanoin, mestre/a ka agente educador sira buka atu hakonu ho EI. Ne’e duni ita koko atu halo labarik ida tama iha sociedade ho isin-klamar, “ulun” (IQ) no “laran” (EI).

Iha livro ida seluk, Karen F. Stone & Harold Q. Dillehunt, Self Science: The Subject Is Me (1978) nebe hatur aspecto lubuk ida hodi formula currículo kona ba “self science”. Hau hanoin, aspecto hirak ne’e tama iha plano curricular hotu, hanesan tuir mai ne’e:

ð    Self-conscious ka LBE dehan “reflexão consciente”, katak, labarik sira hatene atu observa ninia an rasik no ninia sentimento pessoal; exemplo: halibur vocabulário no expressões kona ba sentimento atu hare to’ok relação iha hanoin (thought), hakarak (sentiment) no reação hasoru buat ruma. Husi ne’e ita hare ona katak EI no IQ bele tama hamutuk iha área lingüística no pessoal e social.
ð    Self decision-making: labarik sira hatene oinsa mak observa no kaer metin decisão nebe sira halo tiha ona; hare ba causalidade (tipicamente: ciência e tecnologia) ba buat nebe sira hakotu ona. Ida ne’e bele iha relação ho decision support systems nebe mosu iha área computador nian. Ne’e duni, IQ no EI fo fatin ba malu iha ciência e tecnologia nia laran.
ð    Self emotion managing: labarik sira hatene “rona liafuan rasik” atu bele capta liafuan piadas ka hatun malun; sente rasik katak liafuan balun halo fuan moras; hetan maneira atu bele hasoru “tauk”, “nakdedar”, “hirus”, “laran kanek”, “triste”, nst. Iha ne’e mak LBE ko’alia kona ba “sócio-afetiva”. Importante ita hanorin língua (no, linguagem), arte, literária no cultura: IQ no EI sei la’o hamutuk nafatin.
ð    Handling stress – ida ne’e mestre/a sira hala’o hamutuk ho labarik sira wainhira iha desporto; bele mos arte folclórico (folklore). Bele dehan, folclórico no folksongs Timor Leste nian ne’e nakonu ho “ritmo” (no la dun “melódico”). Nune’e labarik sira aprende katak dança mos lori formação EI nian.
ð    Empathy – hatene no sente ema seluk nia sentimento hanesan ninia an rasik; hanoin husi perspectiva “ema seluk” nia hanoin. Ida ne’e mak LBE hateten, “... aprender a viver junto”.
ð    Comunication – interessante mak iha comunicação ida la’os “ko’alia” mak importante, maibe “rona”. So, ema nebe hatene rona didi’ak, nia de’it mak bele ko’alia furak. Katak monu ba ema seluk nia laran. IQ no EI mosu hamutuk, wainhira ema iha capacidade de escutar.
ð    Self-openness – IQ metin wainhira ema ida iha “curiosidade” boot atu hatene barak liu tan; maibe mos EI loke ita nia fuan atu “admira” buat furak no kmanek. Toman ho ida ne’e, dala barak ita nia sentimento bele fo comando ba ita nia pensamento atu bainhira mak bele ko’alia no bainhira mak rona.
ð    Undestanding of understanding – labarik sira aprende atu identifica sira nia sistema emocional no oinsa mak foti reação. Wainhira sira hatene ona (comprende) sira nia-an, dalan sei nakloken liu atu sira comprende ema seluk.
ð    Self acceptance – EI halo katak ema iha capacidade extra-ordinaria hodi simu nia an rasik. Ema nebe laran moras no medíocre sei la iha EI atu simu katak ema seluk mos di’ak, no di’ak liu tan. Dala ruma dehan, ema nebe hamnasa ba nia an rasik hatudu katak nia iha EI nebe aas.
ð    Responsibility – hatan atu halo buat ruma nebe tau iha labarik ida nia kbas leten.
ð    Decided – katak, labarik nebe hetan formação ba ninia EI bele ko’alia no hatudu saida mak nia hanoin no hakarak, maibe ho lian midar no fuan kmanek.
ð    Dynamic group (equilibrium) – labarik sira hatene oinsa mak atu serviço hamutuk iha grupo nia laran no halo ninia processo la’o hanesan, la sidi tun sidi sae.
ð    Conflict resolution – labarik sira iha formação EI nia laran hasoru problema: litik malu ka hatatan malu (hasoru maluk sira, mestre/a, inan-aman-maun-alin-bin-feton), maibe la harahun malu. Husi ne’e mak nia hatene atu hetan compromise ka dala barak hanaran win–win solution.

Aspecto sira nebe ha’u hatudu iha ne’e, la’os matéria foun atu hatama iha currículo. Maibe, capacidade nebe investe ba mestre/a sira atu bele la’o hamutuk ho labarik sira. Difícil tebes iha ita nia cultura no tradição Timor nian atu bele hanorin ho EI. Tan sa? Tan ita nia kakutak sei feodal no ita nia política educação nian sei nakonu ho hanoin ex natura – katak, aman deit mak bele halo buat hotu ba nia oan sira. Tan ne’e educação no formação EI tem que liu husi dialogo permanente husi oan ba inan-aman, husi estudantes ba mestre/a sira. Tuir ha’u nia hanoin, mestre/a sira tem que iha curso kona ba hermenêutica educacional tan filosofia ida ne’e de’it mak dehan katak “un cattivo ermeneutico é colui che vuole avere l’ultima parola” (hermenêutica ida be la kmanek mak ida nebe hakarak ko’alia liafuan ikus nian/ verdade conclusiva).


*) Docente filosofia política, ética, ateísmo contemporâneo no filosofia de linguagem (hermenêutica) iha Instituto Superior de Filosofia e de Teologia (ISFT) Dom Jaime Garcia Goulart, Dili

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.