Arte marsiál no Pás
(Hanoin badak oan ruma)
*Husi Hercus Pereira dos Santos
Bainhira ema temi kona bá arte marsiál automatikamente ita ema
nia hanoin halai liu kedas kona-ba baku malu. Hanoin naturál ida-ne’e la sees
husi objetivu fundamentál husi arte marsiál sira hotu ne’ebé maka eziste iha
mundu rai-klaran. Arte marsiál moris duni ho objetivu atu lori defende an
bainhira hasoru ema seluk ne’ebé maka hakarak estraga ita fizikamente. Husi
ne’e maka mosu hikas tan fali arte rituál ne’ebé maka la’ós de’it atu defende
na fizikamente mas kombate ou funu espirituál nian moos.
Iha rai hotu-hotu iha modelu idak-idak oinsá ema aprende no
dezenvolve lori defende an. Iha mundu arte marsiál nian ne’ebé maka koñesidu
maka husi rai Índia, Xina no Japaun. Haree husi rai hirak ne’e hotu ita bele
hetan katak arte marsiál iha ligasaun ho fiar no tradisaun. Bainhira ita haree
arte marsiál sira seluk husi rai sira seluk nian, em
princípio arte
marsiál sira ne’e mós ligadu ho kestaun rua ne’e duni.
Arte marsiál sira ne’e balu moris iha
objetivu lori forma sira-nia alunu sai di'ak liu iha parte vida espirituál
nian. “Penekanan”
maka’as iha-ne’e maka aspetu espirituál. Hanesan formasaun prinsipál ida ba
sira ne’ebé maka hakarak turi dalan aprofunda moris relijiozu nian. Baibain
arte marsiál sira ne'e tama iha kategoria Budo. Arte marsiál sira seluk ne’ebé
iha de'it objetivu lori forma sira-nia emar sai di'ak liu lori halo funu kontra
funu baluk sira ou aprende tékniku oioin ho objetivu lori harahun inimigu sira
tama iha kategoria Bujutsu. Tuir Mestre Boot Gaku Homma hateten katak Budo ne'e
hanesan dalan ne'ebé pratikante husi arte marsiál sira buka dezenvolve sira-nia
an. Halo sira-nia an sai humanu liu. Mestre ida seluk hanesan Mr. Wada hanorin
katak aprende arte marsiál ho kompaixaun.
Iha parte seluk Gaku Homma hateten
katak Bujutsu ne'e arte marsiál lori baku malu nian ne'ebé dezenvolve husi
ita-nia ema nia instintu atu lori moris; “survival”.
Iha-ne'e “penekanan” maka survival tanba ne'e maka dalabarak liu uza
meius hotu-hotu lori buka harahun inimigu. Ho nune'e maka iha treinu nia laran
halai liu maka oinsá sai forte fizikamente de'it. Aspeitu sira hanesan domin ba
ema seluk, respeitu malu no respeitu ema seluk, solidariedade, haraik an (humildade), simplisidade,
laran luak, rezolve problema ho dalan pás nian, ulun malirin, etc la sai
hanesan matéria durante treinu nia laran. Iha treinu nia laran maka buka oinsá
sai forte ou sai hanesan “superman
and superwoman”.
Arte marsiál sira-ne’ebé maka moris
hun maka husi esperiénsia vida espirituál fundadór sira nian baibain sira-nia
hanoin maka buka kontrola an lori buka rezolve konflitu no dezentendimentu sira
ho dalan pás nian. Hanesan ezemplu maka Mestre Fundadór arte marsiál ida naran
Morihei Ueshiba hateten ho konfiante tebes “Ha’u nunka lakon, biar inimigu
ataka lais tebes. La’ós tanba ha’u-nia téknika lais liu duké inimigu nian.
La’ós tanba kestaun lais nian. Luta ne’e ha’u halo remata nanis tiha ona molok
luta ne’e atu komesa. (Eu nunca sou derrotado, por mais rápido que o inimigo
possa atacar. Não é porque minha técnica é mais rápida do que a do inimigo. Não
é uma questão de velocidade. A luta é finalizada antes mesmo de já ter
começado).
Liafuan iha leten ne’e atudu katak
dalan ne’ebé nia foti maka lakohi atu halo luta ho ema seluk. Husi ninia parte,
nia nunka iha hakarak atu sadik ema no atu baku malu ho ema. Tanba la iha
intensaun ida-ne’e maka sei la mosu baku malu nian. Dalabarak mosu baku malu
tanba ema mai ho intensaun kedas. Intensaun lori baku ema, intensaun lori
hatudu “jagoan”
ba ema seluk no ho nune’e maka konfrontu malu sei la iha biban atu sees. Bainhira
karik mosu atake ruma, pratikante arte masiál sira hanesan ne'e (Budo) buka
hasoru mas la hamate ema. Apenas imobilza de'it atu perigu ne'ebé ameasa moris
la iha de'it.
Hanesan Jackie Chan iha momentu nia
ba vizita Timor nia rai hela lia menon murak lubuk ida. Nia hateten katak arte
marsiál la'ós uza lori baku malu iha dalan ou estraga ema seluk ninia sasán.
Iha momentu ne'ebá nia hatudu “komik”
uitoan. Halo arte marsiál sai hanesan buat ida lori halimar enkuantu timoroan
lubuk hanoin katak nia atu hatudu ninia jurus-jurus “maut”. Bainhira nia halo sai fali “komik” no ema hotu-hotu
hamnasa.
Arte marsiál ne’ebé moris ho objetivu
atu kombate inimigu sei la “kompromi”
bainhira sira hetan malu ho inimigu. Sira baku malu daudaun. Arte marsiál sira
hanesan ne’e moris buras iha tempu funu nian. Reinu ida kontra reinu seluk ou
rai ida kontra rai seluk. Moris ho objetivu serbí ba ukun na’in, interese grupu
nian ou ba podér de’it. Maibé dalaruma mós ho fenómenu moris ita ema nian
ne’ebé maka hetok “kompleksu” pratikante arte marsiál pás nian sira balu
haluhan sira-nia prinsípiu pás nian lori responde ba konvite baku malu husi ema
seluk. Ema barak hamosu hanoin ida katak “Ó fa’an ha’u hola”. Hanoin
ida-ne’e maka sai hanesan lejitimasaun ida lori halo kontra atake ba ema seluk
lori hamosu baku malu.
Bainhira ita hakarak buka rezolve
problema arte marsiál sira baku malu iha Timor-Leste ita presiza haree iha
kontestu ne’ebé maka luan uitoan, la´ós de’it problema arte marsiál ne’e rasik,
mas haree husi perspetiva Timor-Leste
nu’udar país post-konflitu ida. Ne’e katak baku malu no oho
malu sai tiha ona hanesan buat ida sempre akontese (sudah terbiasa terjadi) iha tempu funu nia
laran lori maibé nu’udar moos toman ida, lisan ida husi ita-nia bei'ala sira
uluk ne’ebé maka gosta mós halo funu(Os Antigos Reinos de Timor-Leste de Dom
Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB, Páj. 62-63). Katak problema arte marsiál sira
baku malu dalabarak la’ós tanba arte marsiál sira ne’e rasik haruka ou hanorin
maibé tanba mentalidade timoroan nian ne’ebé maka toman ona no gosta baku malu.
Ne’e la’ós kestaun arte marsiál nian maibé ne’e kestaun mentalidade. Arte
marsiál sai fali hanesan dalan ida-ne'ebé korresponde ba nesesidade husi
mentalidade baku balu nian.
Mentalidade ida-ne’ebé hetan husi
toman husi bei'ala sira no husi situasaun funu iha rai laran. Tanba mentalidade
ida-ne’e maka dalabarak arte marsiál ou arte rituál sira serve hikas hanesan
dalan lori hatán ba mentalidade baku malu no oho malu sira-ne’e inklui harahun
populasaun sira-nia sasán sira ho estraga pás iha sosiedade nia leet lori
hamosu fali ambiente terrór no ta'uk.
Rezolve problema baku malu no oho
malu entre arte marsiál sira ha’u iha hanoin lima hanesan tuir mai ne’e.
Hanoin dahuluk maka halo lei ou
regulamentu lori regulariza arte marsiál sira hotu-hotu. Regulamentu ne’ebé
maka iha presiza sosializa ba membru diretamente husi órgaun kompetente estadu
nian ho serbisu hamutuk ho federasaun ou organizasaun arte marsiál ou arte
rituál sira. La to’o de’it atu responsavel arte marsiál sira de’it maka halo
sosializasaun. Governu tenke tuun diretamente. Bainhira ko’alia kona ba governu
ema baibain hanoin halai liu de’it ba governu sentrál maibé afinál sei iha moos
governu lokál sira. Ha’u iha esperiénsia halo parte iha soru mutuk ida iha
Balide antigu Markas Unamet nian kona bá halo lei arte marsiál
nian mas lei ne’e rasik la hatene to’o iha ne’ebé ona no membru sira hotu arte
marsiál nian hatene ka lae konteúdu lei ne’e. Pelumenus to’o tinan 2009
konteúdu husi lei ne’e ha’u seidauk hatene no ha'u prezumu (deskulpa karik ha'u
sala) membru barak liu husi arte marsiál no arte rituál seidauk hatene kona-ba
lei ne'e. Ne’e hatudu katak prosesu halo no sosializasaun lei la’o ladún la'o
di’ak afinál situasaun rai laran ezije hela atu iha lei ruma lori regula arte
marsiál sira.
Hanoin daruak maka importante mós
maka kria dalan ida lori hamosu interasaun di’ak entre responsavel arte marsiál
sira hotu-hotu ho órgaun soberania sira hotu(tanba konxiente ba kompleksidade
husi problema arte marsiál nian no lori hetan solusaun ne’ebé maka efikás maka
la’ós de’it governu ninia responsabilidade maibé mós responsabilidade husi
órgaun soberania sira seluk hanesan Presidência da República no Parlamentu
Nasionál). Nu’udar ezemplu harii komisaun ida ne’ebé maka integra responsavel
arte marsiál sira hotu hamutuk ho membru husi órgaun soberania sira hotu.
Komisaun ne’e nia objetivu prinsipál
maka kria no insentiva diálogu intensivu entre arte marsiál sira no tau matan
ba nesesidade no dezenvolvimentu arte marsiál sira (tanba iha-ne’e iha moos
reprezenta husi governu katak husi Secretário Estado do Desporto e Juventude).
Tanba falta koordenasaun di’ak entre parte kompetente maka proposta di’ak
ida-ne’ebé hetan apoiu husi JICA lori harii Sentru Treinamentu ba Arte Marsiál
sira hanesan Karate, Kempo, Aikido no Taekwondo la hetan realizasaun. Problema
maka fatin. Iha hanoin atu uza antigu Balai Prajurit mas afinál Balai
Prajurit sei iha
problema ho “kepemilikan”.
Buka fatin no rai la hetan. Proposta la realiza. Ha’u mós tuir enkontru dala
balu iha Presidente Kempo nia uma no mehi lori hanoin hela karik hetan
realizasaun Estadu bele halo aproximasaun ba JICA lori permite atu sai nu’udar
Sentru Ba Diálogu ba Arte Marsiál no Arte rituál (Ne’e hanesan hanoin Pesoál
de’it).
Komisaun ne’e tenke iha sensibilidade
lori rezolve problema hotu-hotu ne’ebé maka arte marsiál sira hasoru. Iha ne’e
ha’u iha esperiénsia ida-ne’ebé maka kmo’ok tebes lori tuir soru mutuk ida
entre arte marsiál sira hotu (ou pelumenus arte marsiál lubuk ida maka marka
prezensa) iha ETDA maibé rezultadu husi soru mutuk ne’e ha’u-nia haree
(ha'u-nia observasaun) la tranzmite tun ba membru arte marsiál sira iha baze.
Ha'u haree buat hotu-hotu ne'ebé maka halo iha nível aas ou iha nivel lideransa
de'it. Baze sira kuran hetan informasaun.
Hanoin datoluk maka hamosu eventu
hamutuk entre arte marsiál sira. Ezemplu di’ak ida maka hatudu ona husi
Federasaun Kempo, Taekwondo, Karate no Aikido lori halo ezibisaun ida hanaran
Martial Art For Peace. Eventu sira ne’e bele haluan liután ba arte marsiál no
arte rituál sira hotu no haluan tan nini atividade, la’ós de’it lori hatudu
tékniku sira husi idak-idak nia arte marsiál, maibé mós halo asaun sosiál ruma
ne’ebé benefesia ba ema seluk nia moris ou kerja bakti, kuda ai oan,
etc. Atu seluk maka bele moos hanesan konvida malu halo jantár hamutuk ida
hanesan dalan ida halo aproximasaun ba malu lori kria amizade no konfiansa
entre responsavel arte marsiál no arte rituál sira. Nia objetivu maka hamosu
dalan ida atu arte marsiál sira iha aproximasaun ba malu. Tanba dalaruma
bainhira ita la koñese malu di’ak bele hamosu deskonfiansa ba malu, hafuhu malu
no hatún malu husi kotuk-kotuk no ikus mai rezultadu maka bainhira iha
dezentendimentu ki'ikoan ruma de'it dalan maka sadik malu no baku malu.
Hanoin dahaat maka responsavel arte
marsiál no arte rituál sira presiza tau interese ba pás no orden públika aas
liu interese sira seluk. Katak responsavel arte marsiál no arte rituál sira
nunka bele tolera kualkér hahalok krime husi membru hanesan baku ema, oho ema
no estraga ema nia sasán. Nein ho
razaun “sira fa’an, ami hola”. Hahalok krime, krime! “Kecuali” bainhira iha
situasaun ne’ebé apertadu atu salva an.
Hanoin dalimak maka edukasaun iha
arte marsiál nia laran. Katak mestre arte marsiál no arte rituál bele uza meius
ida treinu arte marsiál no arte rituál ne’e lori hanorin no hamosu espíritu
hadomi pás no respeitu malu iha vida moris loron-loron nian. Kuandu ita haree
di'adi'ak mestre sira iha arte marsiál no arte rituál iha papél importante no
fundamentál tebes lori harii pás iha komunidade sira-nia leet. No ha'u bele
dehan hahalok alunu arte marsiál ou arte rituál ida nian depende ba hahalok no
modu hanorin mestre husi arte marsiál no arte rituál nian. Tanba ne'e maka la
iha razaun ba kualkér arte marsiál ida ou arte rituál ida lori dehan katak
sira-nia membru barak loos no la bele kontrola. Iha arte marsiál no arte rituál
bele iha “cabang no ranting” oioin mas iha relasaun no komunikasaun husi
responsavel jerál sira ba mestre sira-ne'ebé maka hanorin iha baze ne'ebá. No
mestre sira iha baze ne'ebá iha kontrolu direta ba sira-nia alunus sira.
Ha’u fiar, haree husi realidade
nasaun seluk nian, arte marsiál kuandu uza di’adi’ak bele fó vantajen di’ak ba
nasaun. Nasaun nia emar sira hetan isin di’ak (sehat) no hahalok di’ak ne'ebé maka kontribui
ba nasaun sai di'ak no forte.
Bainhira hanoin lima iha leten ne’e
halo, ita la bele para de’it iha ne’ebá. Parte lima iha leten ne’e importante
duni maibé hanesan ha’u temi iha leten problema baku malu no oho malu ne’e
problema nu’udar problema boot ida husi país pos-konflitu tanba ne’e maka ita
presiza:
Primeiru:
Edukasaun família nian ba pás. Hanorin labarik sira atu hatene respeitu ema
seluk sira-nia hanoin no simu diferensa ne’ebé maka iha lori kria konxiénsia
ida katak baku malu ou estraga ema seluk nia moris hahalok ne’ebé maka aat.
Segundu:
Hatama edukasaun pás nian iha eskola sira. Bele tama iha edukasaun sívika,
étika no morál ou relijiaun nian. Hanorin alunu sira atu hatene respeitu ema
seluk nia hanoin ho diferensa ne’ebé maka iha. La iha ema ida maka iha direitu
lori estraga ema seluk nia moris.
Terseiru:
Edukasaun relijiozu iha doutrina sira husi konfisaun relijiozu sira hala'o ho
di’ak liután. Karik presiza hadi’a métodu hanorin doutrina nian. Aleinde
katekeze no esplikasaun sira iha relijiaun idak-idak karik di'ak liu
diversifika atividade sira ba joven sira lori introdús valór fiar nian ne’ebé
eduka ema lori respeitu ema seluk sira-nia vida.
Kuartu:
Valór kulturál ne’ebé maka di’ak lori kria ambiente respeitu malu no kombate
krime iha sosiedade sira nia leet. Lisan no adat ne’ebé maka bele funsiona
di’ak lori harii komunidade hakmatek no respeitu dignidade ema nian importante
tebes atu haburas no hametin. Katak aproveita valór kulturál sira-ne’ebé maka
di’ak lori kria no hametin pás.
Kintu:
atu parte kuartu ne’e la’o di’ak maka membru konsellu katuas no suku sira no
aldeia sira estadu presiza haree di’ak liután sira-nia moris (porezemplu bele
iha saláriu ne’ebé maka sufisiente ba sira-nia moris) tanba kuandu ita haree
di’adi’ak sira ne’e maka hanesan fatór determinante tebes ba pás no
dezenvolvimentu nasaun nian. Nasaun ne’ebé maka forte harii husi baze, husi
aldeia no suku sira. Sira-nia papél iha prevensaun no rezolusaun konflitu
importante tebes. No sira mós presiza buka kria dalan atu arte marsiál no arte
rituál sira iha baze bele simu malu no respeita malu ho di'ak.
Importante husi hanoin sira ne’e hotu (hanesan de’it input
ki’ikoan ida) maka buka rezolve problema baku malu, oho malu no estraga ema nia
sasán ne’ebé halo husi arte marsiál no arte rituál sira iha kontestu ne’ebé
maka globál. Katak nu’udar problema ida husi nasaun
pos-konflitu nian. Maka
solusaun ba problema ne’e la para de’it ho retórika no análize furak-furak
maibé kontinua mós ho asaun konkreta ne’ebé maka urjente lori halakon problema
krime baku malu, oho malu no estraga ema nia sasán ne’ebé maka halo husi arte
marsiál no arte rituál sira tanba dalaruma problema ne’e la’ós tanba arte
marsiál maibé tanba kestaun mentalidade ne’ebé maka toman ona ho konflitu baku
malu, oho malu no estraga ema nia sasán no arte marsiál serbí de’it hanesan
meiu ida lori pratika hahalok krime sira-ne’e.
Atu remata ha’u hakarak husik hela
liafuan murak husi Mestre Fundadór Ueshiba: “Budo loloos maka serbisu domin
nian. Maka serbisu ida lori fó moris ba ema seluk, no la’ós lori oho no baku
malu.
Nota:
Buat ne’ebé maka ha’u hakerek iha-ne’e nu’udar ha’u-nia hanoin pesoál no
nu’udar moos esperiénsia badak ha’u tuir treinu arte marsiál no arte rituál. La
reprezenta arte marsiál ou arte rituál ida. Ha'u tuir treinu arte marsiál no
arte rituál ho objetivu maka hanesan halo desportu; ezersísiu fíziku ida no pendalaman
iman katolik dan espirituál de'it.
*Amante da arte marcial, da arte ritual e sobretudo amante da paz.
Husi Hercus Pereira dos Santos
Arte marsiál no Pás (Hanoin badak oan ruma )
Sem comentários:
Enviar um comentário
Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.