VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130706

Arte marsiál no Pás

Arte marsiál no Pás
(Hanoin badak oan ruma)

*Husi Hercus Pereira dos Santos

Bainhira ema temi kona bá arte marsiál automatikamente ita ema nia hanoin halai liu kedas kona-ba baku malu. Hanoin naturál ida-ne’e la sees husi objetivu fundamentál husi arte marsiál sira hotu ne’ebé maka eziste iha mundu rai-klaran. Arte marsiál moris duni ho objetivu atu lori defende an bainhira hasoru ema seluk ne’ebé maka hakarak estraga ita fizikamente. Husi ne’e maka mosu hikas tan fali arte rituál ne’ebé maka la’ós de’it atu defende na fizikamente mas kombate ou funu espirituál nian moos.

Iha rai hotu-hotu iha modelu idak-idak oinsá ema aprende no dezenvolve lori defende an. Iha mundu arte marsiál nian ne’ebé maka koñesidu maka husi rai Índia, Xina no Japaun. Haree husi rai hirak ne’e hotu ita bele hetan katak arte marsiál iha ligasaun ho fiar no tradisaun. Bainhira ita haree arte marsiál sira seluk husi rai sira seluk nian, em princípio arte marsiál sira ne’e mós ligadu ho kestaun rua ne’e duni.

            Arte marsiál sira ne’e balu moris iha objetivu lori forma sira-nia alunu sai di'ak liu iha parte vida espirituál nian. “Penekanan” maka’as iha-ne’e maka aspetu espirituál. Hanesan formasaun prinsipál ida ba sira ne’ebé maka hakarak turi dalan aprofunda moris relijiozu nian. Baibain arte marsiál sira ne'e tama iha kategoria Budo. Arte marsiál sira seluk ne’ebé iha de'it objetivu lori forma sira-nia emar sai di'ak liu lori halo funu kontra funu baluk sira ou aprende tékniku oioin ho objetivu lori harahun inimigu sira tama iha kategoria Bujutsu. Tuir Mestre Boot Gaku Homma hateten katak Budo ne'e hanesan dalan ne'ebé pratikante husi arte marsiál sira buka dezenvolve sira-nia an. Halo sira-nia an sai humanu liu. Mestre ida seluk hanesan Mr. Wada hanorin katak aprende arte marsiál ho kompaixaun.

            Iha parte seluk Gaku Homma hateten katak Bujutsu ne'e arte marsiál lori baku malu nian ne'ebé dezenvolve husi ita-nia ema nia instintu atu lori moris; “survival”. Iha-ne'e “penekanan” maka survival tanba ne'e maka dalabarak liu uza meius hotu-hotu lori buka harahun inimigu. Ho nune'e maka iha treinu nia laran halai liu maka oinsá sai forte fizikamente de'it. Aspeitu sira hanesan domin ba ema seluk, respeitu malu no respeitu ema seluk, solidariedade, haraik an (humildade), simplisidade, laran luak, rezolve problema ho dalan pás nian, ulun malirin, etc la sai hanesan matéria durante treinu nia laran. Iha treinu nia laran maka buka oinsá sai forte ou sai hanesan “superman and superwoman”.  

            Arte marsiál sira-ne’ebé maka moris hun maka husi esperiénsia vida espirituál fundadór sira nian baibain sira-nia hanoin maka buka kontrola an lori buka rezolve konflitu no dezentendimentu sira ho dalan pás nian. Hanesan ezemplu maka Mestre Fundadór arte marsiál ida naran Morihei Ueshiba hateten ho konfiante tebes “Ha’u nunka lakon, biar inimigu ataka lais tebes. La’ós tanba ha’u-nia téknika lais liu duké inimigu nian. La’ós tanba kestaun lais nian. Luta ne’e ha’u halo remata nanis tiha ona molok luta ne’e atu komesa. (Eu nunca sou derrotado, por mais rápido que o inimigo possa atacar. Não é porque minha técnica é mais rápida do que a do inimigo. Não é uma questão de velocidade. A luta é finalizada antes mesmo de já ter começado). 

            Liafuan iha leten ne’e atudu katak dalan ne’ebé nia foti maka lakohi atu halo luta ho ema seluk. Husi ninia parte, nia nunka iha hakarak atu sadik ema no atu baku malu ho ema. Tanba la iha intensaun ida-ne’e maka sei la mosu baku malu nian. Dalabarak mosu baku malu tanba ema mai ho intensaun kedas. Intensaun lori baku ema, intensaun lori hatudu “jagoan” ba ema seluk no ho nune’e maka konfrontu malu sei la iha biban atu sees. Bainhira karik mosu atake ruma, pratikante arte masiál sira hanesan ne'e (Budo) buka hasoru mas la hamate ema. Apenas imobilza de'it atu perigu ne'ebé ameasa moris la iha de'it.

            Hanesan Jackie Chan iha momentu nia ba vizita Timor nia rai hela lia menon murak lubuk ida. Nia hateten katak arte marsiál la'ós uza lori baku malu iha dalan ou estraga ema seluk ninia sasán. Iha momentu ne'ebá nia hatudu “komik” uitoan. Halo arte marsiál sai hanesan buat ida lori halimar enkuantu timoroan lubuk hanoin katak nia atu hatudu ninia jurus-jurus “maut”. Bainhira nia halo sai fali “komik” no ema hotu-hotu hamnasa.

            Arte marsiál ne’ebé moris ho objetivu atu kombate inimigu sei la “kompromi” bainhira sira hetan malu ho inimigu. Sira baku malu daudaun. Arte marsiál sira hanesan ne’e moris buras iha tempu funu nian. Reinu ida kontra reinu seluk ou rai ida kontra rai seluk. Moris ho objetivu serbí ba ukun na’in, interese grupu nian ou ba podér de’it. Maibé dalaruma mós ho fenómenu moris ita ema nian ne’ebé maka hetok “kompleksu” pratikante arte marsiál pás nian sira balu haluhan sira-nia prinsípiu pás nian lori responde ba konvite baku malu husi ema seluk.  Ema barak hamosu hanoin ida katak “Ó fa’an ha’u hola”. Hanoin ida-ne’e maka sai hanesan lejitimasaun ida lori halo kontra atake ba ema seluk lori hamosu baku malu.

            Bainhira ita hakarak buka rezolve problema arte marsiál sira baku malu iha Timor-Leste ita presiza haree iha kontestu ne’ebé maka luan uitoan, la´ós de’it problema arte marsiál ne’e rasik, mas haree husi perspetiva Timor-Leste nu’udar país post-konflitu ida. Ne’e katak baku malu no oho malu sai tiha ona hanesan buat ida sempre akontese (sudah terbiasa terjadi) iha tempu funu nia laran lori maibé nu’udar moos toman ida, lisan ida husi ita-nia bei'ala sira uluk ne’ebé maka gosta mós halo funu(Os Antigos Reinos de Timor-Leste de Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB, Páj. 62-63). Katak problema arte marsiál sira baku malu dalabarak la’ós tanba arte marsiál sira ne’e rasik haruka ou hanorin maibé tanba mentalidade timoroan nian ne’ebé maka toman ona no gosta baku malu. Ne’e la’ós kestaun arte marsiál nian maibé ne’e kestaun mentalidade. Arte marsiál sai fali hanesan dalan ida-ne'ebé korresponde ba nesesidade husi mentalidade baku balu nian.

            Mentalidade ida-ne’ebé hetan husi toman husi bei'ala sira no husi situasaun funu iha rai laran. Tanba mentalidade ida-ne’e maka dalabarak arte marsiál ou arte rituál sira serve hikas hanesan dalan lori hatán ba mentalidade baku malu no oho malu sira-ne’e inklui harahun populasaun sira-nia sasán sira ho estraga pás iha sosiedade nia leet lori hamosu fali ambiente terrór no ta'uk.

            Rezolve problema baku malu no oho malu entre arte marsiál sira ha’u iha hanoin lima hanesan tuir mai ne’e.

            Hanoin dahuluk maka halo lei ou regulamentu lori regulariza arte marsiál sira hotu-hotu. Regulamentu ne’ebé maka iha presiza sosializa ba membru diretamente husi órgaun kompetente estadu nian ho serbisu hamutuk ho federasaun ou organizasaun arte marsiál ou arte rituál sira. La to’o de’it atu responsavel arte marsiál sira de’it maka halo sosializasaun. Governu tenke tuun diretamente. Bainhira ko’alia kona ba governu ema baibain hanoin halai liu de’it ba governu sentrál maibé afinál sei iha moos governu lokál sira. Ha’u iha esperiénsia halo parte iha soru mutuk ida iha Balide antigu Markas Unamet nian kona bá halo lei arte marsiál nian mas lei ne’e rasik la hatene to’o iha ne’ebé ona no membru sira hotu arte marsiál nian hatene ka lae konteúdu lei ne’e. Pelumenus to’o tinan 2009 konteúdu husi lei ne’e ha’u seidauk hatene no ha'u prezumu (deskulpa karik ha'u sala) membru barak liu husi arte marsiál no arte rituál seidauk hatene kona-ba lei ne'e. Ne’e hatudu katak prosesu halo no sosializasaun lei la’o ladún la'o di’ak afinál situasaun rai laran ezije hela atu iha lei ruma lori regula arte marsiál sira.

            Hanoin daruak maka importante mós maka kria dalan ida lori hamosu interasaun di’ak entre responsavel arte marsiál sira hotu-hotu ho órgaun soberania sira hotu(tanba konxiente ba kompleksidade husi problema arte marsiál nian no lori hetan solusaun ne’ebé maka efikás maka la’ós de’it governu ninia responsabilidade maibé mós responsabilidade husi órgaun soberania sira seluk hanesan Presidência da República no Parlamentu Nasionál). Nu’udar ezemplu harii komisaun ida ne’ebé maka integra responsavel arte marsiál sira hotu hamutuk ho membru husi órgaun soberania sira hotu.

            Komisaun ne’e nia objetivu prinsipál maka kria no insentiva diálogu intensivu entre arte marsiál sira no tau matan ba nesesidade no dezenvolvimentu arte marsiál sira (tanba iha-ne’e iha moos reprezenta husi governu katak husi Secretário Estado do Desporto e Juventude). Tanba falta koordenasaun di’ak entre parte kompetente maka proposta di’ak ida-ne’ebé hetan apoiu husi JICA lori harii Sentru Treinamentu ba Arte Marsiál sira hanesan Karate, Kempo, Aikido no Taekwondo la hetan realizasaun. Problema maka fatin. Iha hanoin atu uza antigu Balai Prajurit mas afinál Balai Prajurit sei iha problema ho “kepemilikan”. Buka fatin no rai la hetan. Proposta la realiza. Ha’u mós tuir enkontru dala balu iha Presidente Kempo nia uma no mehi lori hanoin hela karik hetan realizasaun Estadu bele halo aproximasaun ba JICA lori permite atu sai nu’udar Sentru Ba Diálogu ba Arte Marsiál no Arte rituál (Ne’e hanesan hanoin Pesoál de’it).

            Komisaun ne’e tenke iha sensibilidade lori rezolve problema hotu-hotu ne’ebé maka arte marsiál sira hasoru. Iha ne’e ha’u iha esperiénsia ida-ne’ebé maka kmo’ok tebes lori tuir soru mutuk ida entre arte marsiál sira hotu (ou pelumenus arte marsiál lubuk ida maka marka prezensa) iha ETDA maibé rezultadu husi soru mutuk ne’e ha’u-nia haree (ha'u-nia observasaun) la tranzmite tun ba membru arte marsiál sira iha baze. Ha'u haree buat hotu-hotu ne'ebé maka halo iha nível aas ou iha nivel lideransa de'it. Baze sira kuran hetan informasaun.

            Hanoin datoluk maka hamosu eventu hamutuk entre arte marsiál sira. Ezemplu di’ak ida maka hatudu ona husi Federasaun Kempo, Taekwondo, Karate no Aikido lori halo ezibisaun ida hanaran Martial Art For Peace. Eventu sira ne’e bele haluan liután ba arte marsiál no arte rituál sira hotu no haluan tan nini atividade, la’ós de’it lori hatudu tékniku sira husi idak-idak nia arte marsiál, maibé mós halo asaun sosiál ruma ne’ebé benefesia ba ema seluk nia moris ou kerja bakti, kuda ai oan, etc. Atu seluk maka bele moos hanesan konvida malu halo jantár hamutuk ida hanesan dalan ida halo aproximasaun ba malu lori kria amizade no konfiansa entre responsavel arte marsiál no arte rituál sira. Nia objetivu maka hamosu dalan ida atu arte marsiál sira iha aproximasaun ba malu. Tanba dalaruma bainhira ita la koñese malu di’ak bele hamosu deskonfiansa ba malu, hafuhu malu no hatún malu husi kotuk-kotuk no ikus mai rezultadu maka bainhira iha dezentendimentu ki'ikoan ruma de'it dalan maka sadik malu no baku malu.

            Hanoin dahaat maka responsavel arte marsiál no arte rituál sira presiza tau interese ba pás no orden públika aas liu interese sira seluk. Katak responsavel arte marsiál no arte rituál sira nunka bele tolera kualkér hahalok krime husi membru hanesan baku ema, oho ema no estraga ema nia sasán. Nein ho razaun “sira fa’an, ami hola”. Hahalok krime, krime!  Kecuali” bainhira iha situasaun ne’ebé apertadu atu salva an.

            Hanoin dalimak maka edukasaun iha arte marsiál nia laran. Katak mestre arte marsiál no arte rituál bele uza meius ida treinu arte marsiál no arte rituál ne’e lori hanorin no hamosu espíritu hadomi pás no respeitu malu iha vida moris loron-loron nian. Kuandu ita haree di'adi'ak mestre sira iha arte marsiál no arte rituál iha papél importante no fundamentál tebes lori harii pás iha komunidade sira-nia leet. No ha'u bele dehan hahalok alunu arte marsiál ou arte rituál ida nian depende ba hahalok no modu hanorin mestre husi arte marsiál no arte rituál nian. Tanba ne'e maka la iha razaun ba kualkér arte marsiál ida ou arte rituál ida lori dehan katak sira-nia membru barak loos no la bele kontrola. Iha arte marsiál no arte rituál bele iha “cabang no ranting” oioin mas iha relasaun no komunikasaun husi responsavel jerál sira ba mestre sira-ne'ebé maka hanorin iha baze ne'ebá. No mestre sira iha baze ne'ebá iha kontrolu direta ba sira-nia alunus sira.

            Ha’u fiar, haree husi realidade nasaun seluk nian, arte marsiál kuandu uza di’adi’ak bele fó vantajen di’ak ba nasaun. Nasaun nia emar sira hetan isin di’ak (sehat) no hahalok di’ak ne'ebé maka kontribui ba nasaun sai di'ak no forte.

            Bainhira hanoin lima iha leten ne’e halo, ita la bele para de’it iha ne’ebá. Parte lima iha leten ne’e importante duni maibé hanesan ha’u temi iha leten problema baku malu no oho malu ne’e problema nu’udar problema boot ida husi país pos-konflitu tanba ne’e maka ita presiza:

Primeiru: Edukasaun família nian ba pás. Hanorin labarik sira atu hatene respeitu ema seluk sira-nia hanoin no simu diferensa ne’ebé maka iha lori kria konxiénsia ida katak baku malu ou estraga ema seluk nia moris hahalok ne’ebé maka aat.

Segundu: Hatama edukasaun pás nian iha eskola sira. Bele tama iha edukasaun sívika, étika no morál ou relijiaun nian. Hanorin alunu sira atu hatene respeitu ema seluk nia hanoin ho diferensa ne’ebé maka iha. La iha ema ida maka iha direitu lori estraga ema seluk nia moris.

Terseiru: Edukasaun relijiozu iha doutrina sira husi konfisaun relijiozu sira hala'o ho di’ak liután. Karik presiza hadi’a métodu hanorin doutrina nian. Aleinde katekeze no esplikasaun sira iha relijiaun idak-idak karik di'ak liu diversifika atividade sira ba joven sira lori introdús valór fiar nian ne’ebé eduka ema lori respeitu ema seluk sira-nia vida.

Kuartu: Valór kulturál ne’ebé maka di’ak lori kria ambiente respeitu malu no kombate krime iha sosiedade sira nia leet. Lisan no adat ne’ebé maka bele funsiona di’ak lori harii komunidade hakmatek no respeitu dignidade ema nian importante tebes atu haburas no hametin. Katak aproveita valór kulturál sira-ne’ebé maka di’ak lori kria no hametin pás.

Kintu: atu parte kuartu ne’e la’o di’ak maka membru konsellu katuas no suku sira no aldeia sira estadu presiza haree di’ak liután sira-nia moris (porezemplu bele iha saláriu ne’ebé maka sufisiente ba sira-nia moris) tanba kuandu ita haree di’adi’ak sira ne’e maka hanesan fatór determinante tebes ba pás no dezenvolvimentu nasaun nian. Nasaun ne’ebé maka forte harii husi baze, husi aldeia no suku sira. Sira-nia papél iha prevensaun no rezolusaun konflitu importante tebes. No sira mós presiza buka kria dalan atu arte marsiál no arte rituál sira iha baze bele simu malu no respeita malu ho di'ak.

Importante husi hanoin sira ne’e hotu (hanesan de’it input ki’ikoan ida) maka buka rezolve problema baku malu, oho malu no estraga ema nia sasán ne’ebé halo husi arte marsiál no arte rituál sira iha kontestu ne’ebé maka globál. Katak nu’udar problema ida husi nasaun pos-konflitu nian. Maka solusaun ba problema ne’e la para de’it ho retórika no análize furak-furak maibé kontinua mós ho asaun konkreta ne’ebé maka urjente lori halakon problema krime baku malu, oho malu no estraga ema nia sasán ne’ebé maka halo husi arte marsiál no arte rituál sira tanba dalaruma problema ne’e la’ós tanba arte marsiál maibé tanba kestaun mentalidade ne’ebé maka toman ona ho konflitu baku malu, oho malu no estraga ema nia sasán no arte marsiál serbí de’it hanesan meiu ida lori pratika hahalok krime sira-ne’e.

            Atu remata ha’u hakarak husik hela liafuan murak husi Mestre Fundadór Ueshiba: “Budo loloos maka serbisu domin nian. Maka serbisu ida lori fó moris ba ema seluk, no la’ós lori oho no baku malu.

Nota: Buat ne’ebé maka ha’u hakerek iha-ne’e nu’udar ha’u-nia hanoin pesoál no nu’udar moos esperiénsia badak ha’u tuir treinu arte marsiál no arte rituál. La reprezenta arte marsiál ou arte rituál ida. Ha'u tuir treinu arte marsiál no arte rituál ho objetivu maka hanesan halo desportu; ezersísiu fíziku ida no pendalaman iman katolik dan espirituál de'it.

*Amante da arte marcial, da arte ritual e sobretudo amante da paz.
 Husi Hercus Pereira dos Santos
 Arte marsiál no Pás (Hanoin badak oan ruma )

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.