“Institucionalização Política Oposição”
iha Ambiente “Estado Frágil” Timor Leste nia Laran: Hanoin Oan Ruma
iha Ambiente “Estado Frágil” Timor Leste nia Laran: Hanoin Oan Ruma
Martinho
G. da Silva Gusmão
Ita sira nebe uluk escola iha Orde Baru Indonesia nia tempo 1975–1997,
hatene oinsa mak the smiling general
Soeharto, liu husi nia oin midar no hamnasa halo tratamento ba oposição. Hasoru oposição (PPP no PDI),
nia hari’i lutu no barreira metin. Tuir Prof. DR. Franz Magnis-Suseno SJ
(filosofo político no ética, Sekolah Tinggi Filsafat Driyarkara) nia hanoin,
nia halo lutu metin ba oposição liu husi “kramanisasi
bahasa” (linguagem politica nebe aas no difisil hodi falun metin saida mak
ladi’ak) no “jawanisasi etika”
(hahalok no lalaok politica nebe hakruk no hakneak ba boot sira, hanehan no
sama ki’ik sira) iha ninia politika. Soeharto mak “sede do poder” (pusat kekuasaan),
tan ne’e nia hatene bainhira mak loke ka taka janela no odamatan ba
oposição. Ho lian Jawa, nia dehan “lengser
keprabon, mandeg pandito” ([hau] hatene [wainhira mak] tun husi kadunan
liu-rai, hodi hahu fali knar nai-lulik). Nu’udar “liu-rai”, Soeharto kaer ukun
oligarquia “keluarga besar” nian; hanesan “nai-lulik” nia kaer simbolo kejawen no islam hodi hanorin atu sai santo politico. Nune’e lalika hamosu
oposição, tan la’os cultura democrática tuir etika Jawa nian. Tuir nia
doutrina, povo la precisa oposição, maibe “pembangunan”
no “stabilitas nacional”. Nia
hakarak, “kepentingan nasional”
(interesse nacional) mak sai sasukat ida mesak. Nia rasik mak sukat. La iha tan
seluk. Soeharto dehan oposição ne’e “mbalelo” (mais ou menos atu dehan “vira o cu” [la’os firaku]). Tan ne’e, nia bulak iha fatin hare “Gus” na’in rua nebe “mbalelo”:
Gus Dur no Gusmão (Xanana). Sa tan, hanesan Dom Carlos F.X. Belo, SDB nebe
ko’alia barak demais kona ba 12 Novembro 1991, Soeharto dehan “sing mbalelo tak nggebuki” (ida be fila
kotuk ha’u sei tidin). Tuir “tata krama”
(etiqueta) Jawa nian (katak, Soeharto nian), Bispo Belo ne’e la hatene liu “kramanisasi bahasa”, tan ninia linguagem
politica ne’e firaku liu – ko’alia
kro’at no kasar demais ba Soeharto
nia tilun!
Maibe, iha 21 Maiu 1998, Orde Baru ninia sistema mos namtate tun,
wainhira Soeharto monu! Indonésia nebe metin, afinal “frágil”. Iha tinan 33 nia
laran, Orde Baru goza ninia “castelo político” hodi hatur Soeharto iha laran.
Nurcholis Masdjid – intelektual Islam boot ida – dehan, Soeharto monu tan la
iha oposição hodi halo vigilancia (fiscalizacao) politica. Ema hotu halo
politica tuir ABS (asal bapak senang).
Infelizmente, wainhira iha crise boot nia laran mak ema sira be uluk hana’i no
hahi ba nia “mbalelo” hotu no hatudu oposição.
Artigo ida ne’e hau prepara iha fulan barak nia laran. Pergunta boot ba
Timor Leste, (1) oinsa mak postura oposição iha politica Timor Leste nian hodi
bele hametin Estado tomak hodi nune’e
labele monu tama iha “Estado fragil” nia laran? Ga (2), Timor Leste ninia
sistema ne’e especial tebes hodi nune’e ita lalika hamosu institucionalização
política oposição nebe kokorek bebeik atu halo Governo la hakmatek?
Hau sei hahu uluk lai hodi aborda kona ba conceito “estado frágil” no
nia relação ho “nation building – state
building” (I), hotu tiha mak hau hatudu modelo oposição nebe mosu iha
sistema democracia moderna no avançado nia laran (II), ikus mai hau hatur to’ok
oinsa mak oposição FRETILIN bele sai hanesan komponente atu hametin estado, ga,
hamutuk tiha fali ho GBC (Governo Bloco Coligação) hodi sira hotu namdoras tama
iha “fragile state” nia laran (?).
I
NATION BUILDING & STATE BUILDING
Governo, liu-liu Primeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmão no Ministra
das Finanças Dona Emilia Pires ko’alia bebeik kona ba “fragile state” iha tinan 4-5 ne’e nia laran. Ita nia governo quase
la kolen atu sai promotor kona ba G7plus atu oinsa mak contribui ba “state building”.
Tuir ita nia Lei-inan organização Estado nian mak hatudu ba (a)
Presidência da Republica; (b) Parlamento Nacional; (c) Governo; no (d)
Tribunais. Wainhira dehan state building,
ita ko’alia kona ba ai-rin 4 ne’e hodi hametin ita nia uma-fukun politico. Wainhira temi fragile
state, katak, ai-rin 4 ne’e mak la metin. Ai-rin 4 ne’e la meti mak uma fukun mos nakdoko. Hodi liafuan filosofia politica nian karik, nation-building no state building hamosu Babilonisch
Sprachverwirung – hanesan hari’i tore Babel nebe la nahas, tan la hatene se
mak manda se, se mak ukun se!
Infelizmente, ita nia ukun-nain sira la dun elabora no aborda nation building. Conceito “nation building” mosu iha teoria
política, wainhira mundo tomak hakarak sai husi trauma boot segunda guerra
mundial (funu-boot II). Rai tomak nebe monu iha conflito nia laran fo liman ba
malu no tulun malu liu husi Marshall Plan
1945. Husi ne’e ba oin, USA mak sai hanesan mentor político atu hari’i diplomacia kona ba assitencia iha
desenvolvimento tuir esquema geopolítico boot ida, liu-liu fo assistência hodi
hari’i hikas Europa nebe forte no metin. Nation
building katak hotu-hotu hatudu fiar-ida-neon-ida kona ba identidade
nacional no interesse nacional ba liur.
Tuir ha’u nia observação, discussão kona ba state building tama iha Timor Leste iha 2010 hamutuk ho peace building. Ita hetan tulun barak
husi ONU liu husi assistencia barak ho international
standard, maibe molok ONU sai husi Timor Leste (2012), sira conclui sira
nia missão ho liafuan “fragile state” ba ita nia estado.
Nune’e, ita nia estado hasai energia tomak atu ko’alia kona ba state building. Tan UNMIT husik hela fragile state nu’udar herança
ikus. Oinsa ho nation building iha
Timor Leste? Maski ita
la ko’alia kona ba nation building,
maibe na pratica, ita nia estado haka’as an duni atu halo buat boot liu
husi Plano
Estrategico do Desenvolvimento Nacional (PEDN); Plano 2020 ba seguransa no
defesa nacional (defesa da pátria & defesa do estado); Plano Estrategico Nacional da Educação (PENE). Nune’e mos, ita
hatudu identidade nacional ba liur hanesan
plano adesão iha ASEAN, sai membro no atu kaer tan presidencia CPLP (2014–2016)
no membro ONU nian. Ho liafuan badak, nation
building ne’e hanesan estrategia geopolitica ida atu oinsa mak ita hatudu
identidade nacional no interesse nacional
ba “liur” no hametin ba “laran”.
Nune’e,
tan sa mak mangame tan atu haksesuk malu kona ba state building no nation
building? Tan, state building ne’e estado nian, nation building ne’e nação
nian. Estado ida moris
iha nação nia laran atu nune’e bele tane no hametin interesse nacional. Sai problema no confusão boot wainhira ita
ko’alia ona kona ba “interesse nacional”. Pergunta mak ne’e: se
mak “patrão” (na’in) hodi nune’e bele sai “padrão” (sasukat) ba interesse
nacional?
Hau fo exemplo ki’ik ida, maibe importante atu ita hanoin: Miss Timor
(Leste). Tuir Ministério Turismo (MT) katak Miss Timor ne’e atu promove
dignidade feto Timor nian iha mundo no turismo. Razão furak no di’ak. Maibe
mosu debate no critica. Balun dehan ne’e hanesan turismo sex no exploração ba feto
sira nia dignidade. Bispo Baucau Dom Basilio do Nascimento dehan
“enkravizasaun” (perbudakan). Governo no Parlamento Nacional simu malu ona; PM Xanana Gusmão OK, no
PN (liu-liu oposição FRETILIN): no
problem. Primeira Dama kala hanoin “I’m
very fine”. MT Kalbuady ba mahebun
teni iha Manatuto kona ba Município, nia dehan katak turismo histórico ne’e oinsa mak bele hafutar no hafurak Manatuto
nu’udar fatin turístico ida tan Maun Boot Xanana Gusmão moris iha rai ida ne’e.
Ho liafuan seluk, ita iha ona programa ba Miss
Timor, agora ita iha tan Mass Timor.
Discussão
kona ba Miss Timor (ha’u aumenta: Mass Timor), halo ha’u hanoin kona ba
Reinhard Bendix iha nia livro Nation-building
and Citizenship (1964). Nia hakerek katak “... nation building ... is orderly exercise of nation-wide, public
authority” (p. 18). Maibe, saida mak “public authority”?
Nia dehan, katak autoridade publica bele hare iha “legalidade” (tuir lei), bele mos hare husi “legitimidade” ka norma no valores (moral). Iha caso Miss Timor, ita
hare katak autoridade legal mak PM Xanana Gusmão no FRETILIN (hamutuk MT
Kalbuady). Tan sa mak opinião hanesan husi Dom Basilio do Nascimento (Bispo
Baucau no Presidente da Conferencia da Episcopal Timor Leste) no organização
seluk (liu-liu grupo feto sira) la tama iha conta? Tan, Bispo bele iha
“legitimidade”, maibe la iha “legalidade” (ka, uluk tuir PM Mari Alkatiri nia
liafuan ba Dom Carlos F.X. Belo, SDB karik, “Bispo nee Vaticano mak hili, hau [governo] povo mak hili”). Tan
ne’e “porta voz” Kalbuady nian, naran Virna Viola Vilanova nebe sente-an manan iha programa ne’e hakerek iha facebook ho arogancia nune’e, “...Instituisaun Igreija ne laos amo Bispo
Basilio mesak, tanba ne hau tenki simu nia hanoin, ne lae. Ne hanoin
konservador nebe resistente ba dezenvolvimento papel feto iha vida sosial.
Tanba ne, hau la konkorda ho opiniao nebe subjektivu tebes. Amo Bispo hanesan
sei moris iha Abad Pertengahan. Diak liu hader ona tanba agora ne abad ke 21.
Hau apoia evento Miss Timor, tanba hau hanoin ne mos dalan diak ida atu promove
feto nia papel iha sosiadade”. Virna Viola Vilanova usa liafuan
“hau” atu sukat ninia legalidade no legitimidade, hanesan ho ninia na’in
Kalbuady no Xanana Gusmão. Hodi dehan ho liafuan seluk, wainhira PM Xanana
Gusmão no MT Francisco Kalbuady manan ona, ema seluk lalika ko’alia! La iha
legalidade. La hetan legitimidade. Hanesan uluk, iha Indonésia nia tempo
wainhira Bispo ko’alia ka hato’o liafuan (husu “referendum”), Jendral TNI Beny
Moerdani dehan “Uskupku yang bloon”
(my stupid Bishop).
Hanesan saida mak Dading Kalbuady nia
belun Beny Moerdani halo ba Bispo Belo iha ditadura Soeharto nia tempo, nune’e
mos Chico Kalbuady ho ninia belun Virna Viola Vilanova hatudu ba Bispo Basílio
“Amo Bispo hanesan sei moris iha Abad
Pertengahan. Diak liu hader ona tanba agora ne abad ke 21”. Iha caso ida
ne’e, nation-building la bele la’o
tan ema nebe la’os kaer Governo, sira nonok. So sira nebe manan eleicao no kaer
ukun mak iha legalidade no legitimidade atu ko’alia “verdade conclusiva” – lialos nian mesak! Maibe, Xanana Gusmão, Mari
Alkatiri, Kalbuady, Primeira Dama ka (ditadura ki’ik bistek Virna Viola
Vilanova ho team Kalbuady nian) hatudu liu autoritarismo triumfalista estado
nian hodi taka dalan ba oposição social.
Hau
hanoin hikas saida mak Paul Wolfwitz (Secretary of Defence) dala ida dehan,
“...because of what is possible, we
cannot engage either in promoting democracy or in nation building simply an
exercise of will. We must proceed by interaction and indirection, not
imposition”. Hari’i nação (nation building) la’os tuir de’it “vontade” ukun
nain nian. Ema fo
hanoin ba malu; ko’alia ba malu no hatudu direção ba malu. Labele halo todan malun.
Ne’e
duni, nation building la mosu iha ita
nia moris tan state building mak
importante liu. Se mak la
tama iha estrutura estado nian, nia la bele kokorek demais. Se hakarak, kokotek
de’it maibe lalika tolun. Inclui, iha laran oposição
oficial: FRETILIN.
Sai problema mak, maski ita nia estado (liu-liu governo) kaer metin buat
hotu, to’o “verdade conclusiva” maibe ko’alia fali “fragile state” iha rai
liur. Husi confusão “authority” no “imposition” ne’e mak ita kahor tiha
autoridade legal (estado) no autoridade legitima (sociedade, comunidade) nian. Ita kahor hela nation
building ho state building.
Neneik no bebeik, state building mak
domina ita nia constelação política.
*****
Oinsa mak “fragile state” ne’e mosu iha discussão teoria politica? Iha 1994, CIA hari’i “State Failure Task Force” (ikus mai hanaran Political Instability Task Force). Kala ida ne’e mak halo katak estudos kona ba
geopolítica hatama mos liafuan “state
failure” (estado falhado) no “instabilidade
política”. Iha servisu inteligencia nian mosu “the snow-ball theory”: sira duir tama isu ki’ik ida, hotu tiha sira
hakat tuir isu ne’e hodi halo boot no todan hodi ikus mai sira fiar katak isu
ne’e mak verdade atu halo ação. CIA halo investigação no estudos kona ba oinsa mak autoridade husi governo central hahu nakdoko no naksobu, no dehan
tan katak, “... more common is the
gradual erosion of authority and administrative capacity in the periphery,
often accompained by growing civil conflict” (D.W. Brinkerhoff, Governance
in Post-Conflict Society, 2007: 29).
Iha caso Timor Leste, governo rasik mak halo discussão kona ba “estado
fragil” no “estado falhado”, sira rasik mak fiar no hakat tuir. Maibe, too ohin
loron isu ida ne’e la sai debate iha ita nia universidade. La iha debate
publico. Timor Leste “biasa tiha deit”. Nune’e, ONU mos fila ba Nova Iorque
hanesan “baibain tiha deit”.
Maibe, estado fragil no estado falhado ne’e iha tebes ka lae? Atu bele
sukat estado frágil ka forte, ita hare iha (a) lei no ordem hodi nune’e
bele hametin efetividade administração
estado nian; (b) soberania territorial husi estado ne’e nian; (c) identidade
coletivo husi rai ida nian; no (d) legitimidade democrática husi nação-estado
ne’e rasik (cfr., Jürgen Habermas, The Postnational Constellation, 2001:
68). Ita bele kaer sasukat 4 (hat) ne’e
hodi hare fragilidade estado Timor Leste ni’an.
Ida uluk (a), fragilidade iha lei
no ordem. Ita nia estado hasai lei barak no mesak moderna de’it (tan aluga assessor internacional mak mai hakerek).
Maibe, ida de’it mak ita implementa ho rigor: lei pensão vitalícia. Lei sira seluk hanesan ornamento; maibe mos
atu hamosu deit confusão no conflito. Tan ita nia lei no ordem la metin ne’e
mak halo katak estado kaer ukun iha sira nia “kantor”, maibe iha liur CPD-RDTL
no arte marcias mak sai mandor. Estado ne’e “Dili centric” (liafuan nebe hau
usa no sai sasukat ida iha relatorio kona ba fragile state husi Timor Leste).
Maibe, sai husi Dili ita hasoru “ausencia
do estado” (the absence of state). Ida be kaer ukun mak CPD-RDTL no arte
marciais. Husi biban seluk, ita nia maquina governo ne’e boot demais. Atu ukun
nação ida ho população 1,1 milhoes ita hili ema 55 atu kaer governo. Dala ruma
mosu iha TVTL, secretario do estado ko’alia hanesan fali ministro, ministro
ko’alia hanesan fali chefe de suco!! Atu hatan ba problema ida ita iha
ministro, vice ministro no secretario do estado lubuk ida mak “lisuk”. Maibe
ikus mai sira mak lisuk malu fali. Ninia resultado, membro governo hotu-hotu
dehan “ami nia gabinete bele resolve”, maibe ikus mai la iha ida mak resolvido.
Ministerio balun la hatene oinsa mak hatan ba necessidade ka hatan ba prioridade.
Caso concreto liu mak Miss Timor, ita
la hatene – ne’e prioridade ka necessidade. Seidauk hotu, Ministro hanoin atu
loke tan turismo historico iha
Manatuto atu promove historia Primeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmão nian.
Ministro ko’alia tan nia tem que ko’alia atu hetan aplaus. Tuir ha’u nia
hanoin, Miss Timor (no Mass Timor) ne’e fo todan deit ba administração estado nian, tan sei la
hasa’e capital no lucro ba estado. Liu husi Miss Timor Leste, ita sei hatama imposto hira tan boutique no garment
barak mak usa bonitinha sira ne’e ba
marketing?
Tuir mai (b) soberania
territorial, ita hare katak iha tempo lubuk ida nia laran ONU no ISF mak
kaer soberania: tau segurança no defesa. Pesca ilegal, imigrante clandestina no
negociação kona ba mina-rai iha taci Timor, hatudu oinsa mak soberania
territorial sei nakdoko hela. Povo ki’ik (Suai, Same no Viqueque) nebe la
hatene politica internacional, haksolok tan pipe-line
sei mai iha sira nia fatin. Maibe, saida mak sira hatene kona ba rai no
propriedade iha futuru? Oinsa kona ba segurança teritorial hasoru globalização mercado? Keta haluha atu fo
hatene ba ita nia povo: nação hotu-hotu nebe explora mina-rai sei halo ema
oituan deit mak riku, no ema barak mak ki’ak tan lakon sira nia teritorio
tradicional hodi entrega tiha ba interese nacional. Exemplo seluk kona ba
Indonésia: la’os baliza iha Suai, Maliana no Oecusse, maibe zona seluk. Ha’u
hare “disempowerment” husi ita nia
nação-estado hasoru fronteira “economic utility”: Indonésia nia empresário sira
mak ukun Timor Leste. Sira la mai halo investimento iha Timor Leste, maibe
servico hamutuk ho “veterano combatente” sira hodi lori sai capital
desenvolvimento ba Indonésia. Iha tinan 5-6 nia laran, Governo (liu-liu
Ministério das Finanças) serviço hamutuk ho OECD (Organization for Economic
Cooperation and Development) mai tulun ita atu formula oinsa mak halo
investimento iha “fragile state” nian! Maibe, tan sa mak investimento ki’ik
nafatin? Tan, liu-liu Indonesia la hare “seitor privado” bele fornece ba sira
nia interesse nacional. Ita hein to’ok oinsa mak halibur ona iha CPLP nia
laran; sei hanoin atu tama ASEAN.
Nune’e mos (c) wainhira ita ko’alia kona ba identidade coletivo husi Timor-oan. Saida mak hanaran “Timor oan”?
Ita nia matan-mutin tur wainhira mosu conflito “loromonu hasoru lorosae”,
firaku contra kaladi; otonomista (traidor) hasoru independencista (herói). Ita
foti ona resolução oi-oin. Maibe, ita resolve ona problema ka seidauk? Tuir
ha’u nia hanoin, Timor Leste ne’e moris iha “multicultural” nebe hatudu liu husi “multilingual” (etnoliguistico). Ida ne’e precisa “politics of recognition”: iha
reconhecimento ba ida-idak ninia identidade. Agora ita ko’alia namanas hela
kona ba descentralização. Hau nia
experiência involve iha intelektual-BOS (Baucau
Oan Sira) atu hasoru município iha Baucau, hatudu katak, processo descentralização ne’e sei la’o iha risco
boot nia laran wainhira ita seidauk hametin identidade coletivo Timor oan nian.
Iha processo atu hari’i município ne’e “imposição” boot liu. Hare took caso
concreto mak Master Plan Oecusse –
la’os ona descentralização (normal mak ita halo institucionalização politica), maibe anomalia ida iha teoria politica: institucionalização pessoal husi/ kona
ba Dr. Mari bim Amude Alkatiri nian! Nune’e mos, atu halo estudos ida ne’e, ita
la foti Timor oan sira nebe nakonu iha UNTL, maibe ba fali Univesidade husi
Lisboa no Austrália. Sira mai hanorin tiha ita, depois mak ita “tun ba base”
atu halo “socialização” (liafuan nebe hatun tebes povo nia dignidade no
identidade).
Ikus liu (d), ita seidauk gosta atu hatur legitimidade democrática iha politica nia laran. Los duni, sasukat
ida mak liu husi dalan eleição nu’udar processo atu “legitima” (fo fiar) ba
nai-ulun/ partido balaun no “delegitima” (hasai fiar) hasoru nai-ulun/ partido
balun. Timor Leste nia participação politica sei aas (78%). Maibe, neneik participação politica iha eleição nia
tun ona. Razão boot liu, tuir ha’u nia observação, katak, povo neneik hasoru
hela situação “collapse of solidarity”
tan la hare ona justiça social. Sira fo “voto” ba partido sira. Maibe, partido
sira fo fali “confiança” ba “outsider” sira. Exemplo mak CPD-RDTL. Sira la tuir
eleição. Maibe, Governo hakfodak liu atu hamaus CPD-RDTL no haluha tiha atu
hametin legitimidade democracia. Iha democracia: se mak la tuir eleição sei la
iha direito ba tratamento nebe la merece! Nune’e, ema iha base dehan ba ha’u
“Amo, ita hanoin atu halo buat di’ak Governo la mai hare, CPD-RDTL halo
problema bebeik ne’e Governo atende lalais. Então, ita mos halo problema beibeik
atu Governo mai beibeik hare ita!”
II
INSTITUCIONALIZAÇÃO POLÍTICA OPOSIÇÃO
Iha Janeiro nia laran, PN halo debate kona ba orçamento geral do estado
(OGE) ba 2013. Buat nebe bolu ha’u nia atenção, katak, BGC no oposição FRETILIN halo comissão eventual
ida atu diskuti de’it iha “porta fechada” (taka odamatan). Iha generalidade,
hotu-hotu bele ko’alia. Oposição nebe baibain ko’alia barak agora husik
microphone ba Dr. Mari Alkatiri atu “borong” liafuan. Ba fali especialidade,
governo no oposição taka janela no odamatan hodi haruka RTL/ TVTL ba passiar
tiha. Ninia resultado ikus: voto unanimidade. Husi ne’e mos mosu tan idéia ida
– master plan Oecusse (MPO) nebe
lidera husi Dr. Mari Alkatiri – lider oposição maioria FRETILIN (maski FRETILIN
manan maioira iha Baucau, Lospalos no Viqueque, la’os iha Oecusse nebe CNRT mak
manan).
Interessante tebes, wainhira ba rai-liur Mari Alkatiri ba halo
negociação atu hetan fundo 3 bilhões USD ba MPO, PM Xanana Gusmão no MF Dona
Emilia Pires mos ba ko’alia kona ba “estado frágil” iha liur. Halo nusa ba mos,
Dom Basilio do Nascimento nia liafuan sei valido: manu aman rua tama iha luhan ida nia laran, sira sei tebe malu.
Nune’e, “estado frágil” no “master plan Oecusse” sei tebe malu. No ema iha liur
sei taru maka’as atu hare se mak manan. Maski nune’e, hau hare uluk ona katak
“oposição” mak tara kona kalili-hun!
Tan sa mak dehan oposição sai instituição manu maten? Tuir hau nia
observação, iha modelo oposição 5 nebe moris iha estado de direito democrático
ida nia laran, hanesan: (1) oposição parlamentar, maibe la iha direito ba
“veto” husi partido ki’ik sira; (2) oposição ho direito ba “veto”; (3) oposição
politica iha sistema parlamentar-presidencial nian (uluk iha 5a
Republica Fransa nian); (4) oposição nebe mosu husi separação do poderes (USA);
no ikus liu (5) direct-democratic
opposition hanesan iha Swisse. Ita revista tiha lai modelo oposição hirak
ne’e mak hafoin ita hateke took ba pratica politica iha Timor Leste.
Modelo 1 nebe hanaran “parliament-centered opposition” maibe la iha “veto” maski loke
dalan ba partido minoria atu fo liman-rohan ba governação. Modelo ida ne’e mak
tuan liu ona, moris iha tradição “His
Majesty Opposition” iha Reino Unidos (RU) nian, hahu tinan 1714 ba leten.
Ha’u rona kois, wainhira halo conferencia CNRT nian atu forma governo foun
2012, Xanana dehan “ita lalika hanesan
oposição iha commonwealth”. Nia refere ba modelo ida ne’e duni. Oposição commonwealth hetan knar especial iha
parlamento nia laran tuir sira nia constituição. Iha “parliament-centeredness” nia laran, la iha ona dalan seluk ba
democracia directa; exemplo, wainhira governo foti ona decisão, partido ki’ik
sira ka povo labele lori ona ba referendum
atu husu povo nia hanoin. Liafuan nebe famosu liu mak “opposition with a capital ‘O’” – katak, oposição husi partido
maioria iha House of Commons. Keta
haluha katak sistema hanesan ne’e bele mosu, tan RU kaer metin “two-party system” (sistema partido boot
2 de’it). Iha ne’e, sira mos adopta regulamento no convenção nebe hametin liu
tan perfil ba “Her Majesty’s Official
Opposition”. Husi ne’e mos mosu tan conceito sira hanesan “shadow cabinet” no “shadow government”.
Importante atu ita hare katak, sira halo governação hamutuk tan ne’e
halo katak Governo mak forte liu. Nune’e, iha sistema ida ne’e oposição sei la
“vota contra” ba governo nia
programa. Sira fiar liu
katak “... it is better to give the
government enough rope to hang itself with, and Oppositions hope that an
extravagant administration will be punished by loss of popularity with the
electors” (cf., Ludger Helms,
Government and Opposition, 2004: 27); diak liu fo confiança barak liu tan ba
Governo atu sira bele halo buat hotu, no oposição hein katak wainhira sira
gasta osan barak liu ka halo mal-administração mak sira ida-idak lakon sira nia
popularidade iha eleitorado sira let.
Modelo 2, nebe kaer nafatin ba “parliamentary-centered opposition”
investe kedas ho “strong veto and/or
co-governing devices for the minority parties” – oposição iha
parlamento laran nebe hamosu veto maka’as no fo fatin ba governação hamutuk ho
partido ki’ik sira. Modelo
ida ne’e moris iha Alemanha (Jerman). Sira iha sistema parlamentar nebe fahe ba
2: Bundestag (órgão deliberativo atu
hetan consenso kona ba politica) no Bundesrat
(órgão legislativo nebe representa liu estado-governo, liu fali estado-povo). Bundesrat bele halo “veto” ba lei ka
decreto balun deit (= Zustimmungsgesets
ka aprovação esboço lei) oituan liu mak 2/3. Nune’e, lei/ decreto ka
deliberação ne’e bele haruka hikas ba Bundetag.
Maibe, Bundestag mos bele “vota
contra” fali, naran katak sira nia voto barak liu Bundesrat nian. Ida ne’e mak dehan katak oposição iha kbit atu
“veto”. Tan ne’e, Governo atu bele manan “voto de confiança” – sira sei serviço
maka’as no serio teb-tebes atu lori sira nia programa ba debate, liu-liu temi
ona kona ba transparência no contabilidade. Wainhira Governo la halo Bundesrat no Bundestag fiar ba sira, bele dehan ona katak sira sei monu. Nune’e,
entre Governo no Bundesrat ho Bundestag mosu fali Vermittlungsausschusz (comitê mediação) hodi nune’e bele iha netik
prevenção ruma atu cadeira ain tolu (3) ne’e naksalak ba malu. Atu hateten
lolos karik, molok atu “veto” mos Bundesrat
iha uluk ona consenso ho comitê mediação ne’e.
Modelo 3 nebe hanaran “the parliamentary-presidential political
oppostion” (cf., Maurice
Duvenage, Le système politique
français: 1996). Nu’udar ita hatene, Fransa kaer sistema
semi-presidencial. Maibe, la hanesan ho sistema sira seluk iha Europa (ka,
Timor Leste no rai seluk), PR Fransa nian iha nafatin knar no kbit
constitucional hanesan – (a) bele dissolve Assembléia Nacional maski hasoru
maioria parlamentar; (b) bele haruka halo escrutínio (sura votação) iha Conceil constitutionnel wainhira PR
hasoru esboço lei ruma nebe inconstitucional; (c) PR mos bele rejeita esboço
lei ruma no haruka hikas ba parlamento atu halo hikas deliberação. PR mos iha
direito atu la assina decreto governo nian. Ho ida ne’e, ita bele hare oinsa
mak PR bele sai hanesan oposição minoria ida iha politica nia laran. Modelo ida
ne’e hahu moris iha era General Charles
de Gaulle, fundador husi 5a Republica Francesa nian. Nia hatama
conceito ida hanaran cohabitation (PR,
PM no Ministro sira hasoru Assembléia Nacional). Liafuan ne’e hola husi “cohabitation americaine” (= sistema
oposição americano nian). Katak, PR no aliança
minoria parlamentar bele sai oposição maka’as ba Assembléia Nacional. Sira
bele iha forsa hamutuk atu hasoru legislatura ida tomak. PR de Gaulle mos iha
carisma atu hamosu tan parlementarisme
rationalisé hodi nune’e deputado sira nebe mai husi aliança maioria parlamentar labele halo manobra politica hasoru
sira nia governo rasik. Maibe, liu husi Conseil constitucionel sira hotu bele
resolve conflito. Oposição bele liu husi dalan ida ne’e atu hasoru PR (no grupo
minoria), ka PR mos bele usa atu hasoru maioria liu husi votação. Sistema cohabitation ne’e metin liu tan iha
“governo unidade” nian, iha era PR François Mitterrand no PM Jacques Chirac. PR
tur nafatin iha “decision-making pyramid”
nia tutun, nune’e oposição lakon bebeik oportunidade atu vota contra. Maibe,
sistema ida ne’e hahu nakdoko wainhira Jacques Chirac ba tur nu’udar PR, no
Lionel Jospin kaer knar nu’udar PM. Ninia resultado, posição PR no PM nia ho
oposição hahu hamosu frustrações oi-oin. Iha 2002 mosu eleição. Atu hasoru
grupo direitista radical (Jean Marie Le Pen), Chirac no Jospin tama hotu iha
candidatura atu fera Le Pen ninia voto. Maibe, resultado hatudu katak Jospin la
ba segunda votação, tan lakon ho Le Pen (maski ikus mai Chirac manan ho maioria
simples). Nune’e, atu hatudu katak sistema cohabitation
(oposição no governo) hamosu dificuldade barak. So lider carismático de’it mak
bele agoenta. Liu tiha ida ne’e, situação nakdoko to’o naksobu.
Modelo 4 mak hanaran “the
separation-of-power of political opposition” nebe moris iha USA. Bele dehan katak, sistema oposição americana nian
la’os simples atu ita hakerek iha artigo badak. Ha’u foti de’it artigo oan ida husi Nelson Polsby “Political Opposition in the United States” (Government and
Opposition, 1997). Nia
hateten katak oposição iha America hanesan “ubiquitous” (Latin = Ubique): mosu bebeik no iha fatin nebe
de’it. Knar no kbit bo’ot liu iha nafatin Presidente nia liman laran. Nia mak
hola iniciativa ba legislação no mosu institucionalização ba “legislative presidency” no iha direito
atu “veta” esboço lei ruma husi Congress.
Maibe, hahu 1930 mosu ona “separated
system”. Ne’e forte liu liafuan “distribuição
do poder” iha sistema Europeu. Tuir ha’u nia hanoin, iha Timor Leste ita
ko’alia bebeik kona ba separação dos
poderes (nebe mai husi sistema americano nian), maibe espírito
constitucional RDTL nian hatudu liu ba “distribuição
dos poderes” (tan ita besik liu ba Portugal/ Europeu). Maski liu husi dalan
naruk, maibe ita bele habadak hodi dehan katak oposição nia fatin mak iha
Congress (congressional opposition),
no la’os oposição presidencial hasoru Congress. Nu’udar ita hatene, USA nia
sistema hamrik iha bipartidarismo nia
leten – democrata no republicano. Sira 2 mak troca malu fatin atu representa politica
oposicional iha Congress. Nune’e,
Polsby hakerek, “... it is nearly
impossible to identify clear-cut opposition because for two-thirds of the
period the national government was split into the two major parties”. Ema la hatene lolos oinsa mak bele haketak oposição,
tan governo hasoru de’it partido 2 nebe haksesuk malu iha congresso laran.
Nune’e mosu ona desconfiança husi povo eleitor (taxa de participação tun
teb-tebes iha eleição americana nian), tan ema laran nakali hare “party politicization”. Ninia negativo:
ema barak tau laran metin ba presidente, maibe presidente labele halo buat
barak wainhira representante povo nian (Congress) la foti decisão “a favor”. Maibe, ida ne’e duni mak conseqüência husi “separated
system”.
Modelo 5 mak hanaran “the direct democratic model of political
opposition”. Iha sistema oposição nian, so Swiss de’it mak halo modelo ida mesak iha
mundo ne’e – sistema oposição directa ka hili dalan referendum. La iha
modelo iha fatin seluk mak hanesan Swiss nian. Sira la’os oposição parlamentar. La’os oposição
presidencial. Mos la’os oposição semi-presidencial. Tan la iha modelo seluk
ona, nune’e sistema ida ne’e todan tebes ba rai seluk atu halo tuir. Hahu 1874,
cidadão hotu iha Swiss nian bele participa iha referendum hodi nune’e sira bele
teri netik tiha esboço lei ruma atu sai lei lolos nian. Atu bele hahu, partido
ki’ik ruma bele buka assinatura to’o 50,000 ka husu suporta husi Canton (estado) 8 iha loron 90 nia
laran. Esboço ida bele sai lei, wainhira maioria povo participa iha votação.
Ne’e duni, wainhira Federal Council (órgão executivo husi Federação Swiss)
hakarak hala’o programa Governo, sira sei bele hetan oposição maka’as husi
partido ki’ik sira. Partido ki’ik bele lakon iha National Council (órgão
legislativo). Maibe, sira bele usa “referendum” nu’udar “kilat” atu hasoru
partido maioria. Ne’e duni, atu bele foti decisão hamutuk, partido boot no
partido ki’ik sira sei halo negociação nebe naruk no kolen atu hetan consenso.
III
OPOSIÇÃO FRACO, ESTADO FRAGIL
Timor Leste hatudu ona oposição iha legislatura 3 nia laran. Periodo
dahuluk 2002 – 2007 oposição minoria
nebe moris iha situação hasoru problema estado nian barak teb-tebes. Maski
oituan, maibe efetivo. Sira bele luta maka’as to’o ikus mai iha eleição 2007,
sira bele haruka partido maioria ba tur iha oposição. Periodo daruak 2007–2012,
oposição maioria parlamentar (OMP)
nebe iha ona kbiit boot atu hasoru governo aliança
maioria parlamentar (AMP). Iha periodo ida ne’e FRETILIN hatudu
determinação no persistencia maka’as. Periodo datoluk no 2012–2017, oposição maioria nebe hahu ona ho ideia
atu kaer liman metin ho governo.
Hare hikas ba modelo 5 iha leten, ha’u hanoin katak ita seidauk halo
institucionalização politica oposição nian. Sa tan FRETILIN abandona oposição iha
PN. Tan sa mak FRETILIN husik oposição no hili cooperação (cooptação; cohabitation) ho governo? Resposta furak mai husi Robert Dahl, Political
Oppositions in Western Democracies (1960). Nia hateten katak iha politica nia laran, “executivo”
(governo) mak “attracting” no
“seductive” liu. Iha governo nia laran mak político bele halo “execução” ba
riku-soy povo nian. Oposição la halo ida ne’e, maibe ko’alia de’it no ko’alia
bebeik. Ko’alia to’o baruk ona, nonok mos ladi’ak. Tan ne’e, teoria oposição mos frágil. La iha estudos barak nebe fornece pensamento ba oposição.
FRETILIN manda tinan 4 nia laran. Ko’alia tinan 5 nia laran, baruk ona. Ne’e
duni, tinan 5 ba oin tem que iha mudança. Infelizmente (ka felizmente?),
mudança nebe sira halo mak abandona tiha oposição no tama ba cohabitation ho governo. Dari pada husik FRENTE-MUDANÇA mesak iha
laran, lebih baik FRETILIN mos MUDA
tama hotu.
Hanoin
hamutuk ho R. Dahl nia teoria oposição, hau bele dehan, FRETILIN adopta “political opportunity approach” nu’udar
sasukat ida iha “newer democracy”. Katak, nação nurak hanesan Timor Leste nebe hahu ninia
democracia (emerging democracy), dala barak liu lider sira hili liu “loyal opposition” (hakruk ba governo) no
la iha ona kbiit atu halo “conventional
opposition” (forsa iha parlamento atu halo fiscalização no decisão politica
nebe hasoru governo). Tan sa mak too agora la iha reação hasoru fenomena
politica ida ne’e? Tuir hau nia hanoin, tan ita nia academico sira, liu-liu
matenek nain politica iha ita nia universidade sira iha Dili laran mos “fragil”
atu hatudu teoria kona ba oposição. Hodi dehan ho liafuan seluk, “estado
fragil” iha relação mos ho fragilidade
teoria oposição nian. Wainhira ita nia matenek na’in sira iha universidade
la halo ona estudo kona ba teoria oposição
ita sei lakon oportunidade.
Atu hela
claro, political opportunity approach
la’os buat at; maibe bele hanesan lamina matan-ruak, kroat sori-sorin. Depende ba oinsa mak ita kaer ka hala’o oportunidade
be iha. Maibe, wainhira ita simu duni katak “estado frágil”, então dalan nebe
oposição hili sei halo democracia lakon ninia kmanek no murak.
Uluk
nana’in (1), FRETILIN hili political
opportunity approach hanesan dalan ida ba apaziguamento ideológico.
Katak, partido
ne’e neineik husi hela ona lisan radical no fanático atu halo politica ho
liafuan mamar no damen. Iha 2002–2012 nia laran, FRETILIN nia linguagem politica mesak kroat no
maka’as. Ida ne’e mos provoca ema seluk atu hakerek hasoru FRETILIN ho
linguagem violenta. Hahu 2013, style
politica FRETILIN nian parfuzu mamar ona. Partido ida ne’e hili dalan atu
coopera no corpora ho governo. Maibe, ho ida ne’e mos oposição tama iha momento
agonizante. Tuir sistema Fransa nian karik, FRETILIN halo cohabitation – moris hamutuk iha fatin ida!
Tuir mai (2), FRETILIN hola hela risco boot atu kaer MPO tan simu political bargaining husi governo.
Seidauk claro tebes: Governo mak hamaus FRETILIN, ka, FRETILIN mak hamaus
governo? Maibe, ida nebe claro ona: MPO bele perpetua estado frágil, tan hama’us oposição ho projeto ida atu
taka ibun. Ho domin no respeito tomak ba maun-alin sira iha Oecusse, hau hanoin
katak MPO ne’e hanesan dalan ida atu decentraliza
Mari Alkatiri iha processo descentralização nia laran. Hanesan los iha
Bíblia, wainhira apostolo sira iha foho Tabor hamutuk ho Jesus Cristo, kalohan
tun mai taka metin sira, husi neba mosu liafuan “Este é o meu Filho muito amado, no qual pus todo o meu agrado.
Escutai-o” ([Mat 17: 5] “Ne’e mak Ha’u nia oan doben, nebe Hau hadomi
tebes. Rona nia ba”), nune’e mos Xanana Gusmão apresenta Mari Alkatiri ba
Oecusse dahan, “imi rona nia ba”. Solenidade teológico político. La sala buat
ida. Saudosa Primeira Ministra Margareth Tatcher (Inglaterra) mos usa ninia fe teológica (Methodist) nu’udar convicção politica. Maibe, hau hare katak
MPO ne’e irracional (tidak masuk akal). Tan sa? Tan (a), hare husi sikun economia, Oecusse sei la fornece buat ida ba Timor Leste nia diak. Ate,
Oecusse sei sai deit “kelinci percobaan”
de’it. MPO halo hau hanoin hikas conceito Otoritas
Batam nebe uluk Prof. DR. B.J. Habibie no Soeharto hari’i atu sai centro ba
Singapura, Malaysia no Indonésia hodi hamoris zona economia exclusiva. Fatin ida ne’e lidera husi Dr. Fani
Habibie (B.J. Habibie nia alin). PM Lee Kwan Yeuw (Singapura) no PM DR. Mahatir
Mohamad (Malaysia) fo kedas suporta no investe kedas. Maibe, too ohin loron otoritas Batam la dun la’o. Malaysia
manan nafatin. Singapura nia lucro sae nafatin. Indonésia entrega fatin nafatin
ba nafatin. Oinsa ho Oecusse? La iha “daya tarik”. Liu-liu tan Oecusse la’os
fatin estratégico ba economia. Lalika ulun moras ho Oecusse, ema husi fatin
seluk mos sei la investe iha Timor Leste tomak. Investimento hira ona mak tama
iha Timor Leste, compara ho despesa nebe ita halo? Empresário sira bara-barak
husi Indonésia de’it mos la interesse ho Timor Leste. Sira nebe mai Timor ne’e
“pengusaha kelas teri”, la’os “kakap”. Ne’e mos iha Dili laran de’it. Indonésia
mak iha interesse karik, sira sei hafutar Atambua, Soe no Kefamenanu. Maibe, hori uluk hori wain fatin
mak nafatin nune’e. Husi Portugal mos tal
e qual. Austrália mos hare de’it ba mina rai. De resto, Austrália mai atu
halo de’it ponte tohar ida ba componente naval F-FDTL iha Hera. Tan sa mak
Indonésia, Portugal no Austrália la interesse? Simples de’it – rai hirak ne’e
tau matan liu ba crise economia global,
no Timor Leste la’os fatin atu halo jogo bonito ida. Husi aspecto economia, hau
hanoin, diak karik Mari Alkatiri halo took discussão ho economista Timor oan
sira lai atu halo master plan. Halo
“socialização” ba povo Oecusse sei la fo resultado. Dala ida tan ho respeito no
domin tomak ba Oecusse (Dom Basílio do Nascimento dehan Oecusse ne’e oan feto
boot kreda católica Timor Leste nian), ha’u la fiar katak Dr. Mari Alkatiri
bele “halo lalehan iha rai Oecusse”.
Ida mak falha, FRETILIN mos Titanic
kedas.
Liu-liu (b) husi aspecto político, FRETILIN lakon oportunidade atu halo character building ba oposição nia
identidade rasik. La iha ona forsa politica ida nebe bele garantia no halo
vigilância kona ba “decisão e fiscalização”
ba Governo. Too Dr. Mari Alkatiri mak fiscaliza fali FRETILIN iha Parlamento
Nacional nia laran, manda hotu membro PN husi GBC nian. Caso concreto, wainhira
halo eleição ba Comissário foun ba CNE (2013–2018), Mari Alkatiri impõe atu
hili Arief Abdullah Sagran. Ida ne’e atu assegura FRETILIN nia voto iha
eleição. Maibe, Arif Sagran ne’e la iha qualidade intelectual (ha’u rona nia
sosa ijazah iha Indonésia): la hatene ko’alia Tetum, la compreende Portugues;
la conhece Constituição no lei ho regulamento sira. Maske, Dr. Mari Alkatiri
dehan katak Timor Leste la precisa “mercenário político” (hatudu ba Assessor
Timor oan sira), maibe nia taka matan no taka fuan hodi hili “mercenário
político” hanesan Arif Sagran (matenek oituan karik diak!?). Dala ida, nu’udar
delegado oficial husi CNE Timor Leste nian, hau ho Arif Sagran halo visita ba
KPU (Komisi Pemilihan Umum) iha Indonésia, nia dehan katak “rasanya
sakiiiitt!!!” tan mai Indonésia usa fali passaporte Timor Leste. Ida ne’e
hanesan “penghinaan” (humilhação) ba soberania do estado Timor Leste iha rai
liur. Hau rona husi membro PN sira katak, Arif Sagran eleito tan Mari Alkatiri
obriga FRETILIN. Ne’e duni, politicamente, FRETILIN agonia. Oposição kakorok
kotu.
Ikus liu (3), oposição mohu tan promiscuidade
politica (perselingkuhan politik) ho governo iha oligarquia foun nia laran. Ida ne’e sei sobu democracia. Hare kona
ba oinsa mak institucionalização politica oposição nian, halo ha’u hanoin hikas
conferencia internacional ida kona ba “Election
Related Challanges in Young Democracies – Towards Free, Fair and Credible
Electoral Processes: Sharing and Learning from Asian and Arab Experiences”
iha Ulaanbaatar, Mongólia (8–11 Outubru 2012). Hau representa CNE, delegado
oficial husi Timor Leste. Iha topico ida ko’alia kona ba “Policies and practices to deter and counter electoral violence”.
Comissário sira husi Árabe (Egipto, Líbia, Maroco, Yemen no Jordânia) hateten
katak sira la iha experiência atu organiza eleição, tan la iha duni partido
nebe compete iha eleição. Partido hotu-hotu nebe existe, la’os partido ho
sentido genuíno democracia nian, maibe oligarquia
ida. Sira hotu mesak família de’it: governo no oposição. Naran katak osan husi
mina-rai labele tolan mesak, maibe halo projeto hamutuk. Infelizmente, ohin loron
mosu violência barak. Ne’e tan fahe osan mina-rai nian la hanesan ona. Nune’e
mak mosu protesto no oposição iha estrada. Ema husi liur dehan “Arab spring”. Maibe, iha realidade, ida
ne’e momento atu troca malu fatin atu ema foun mak ba hemu mina-rai nia folin.
Tan la iha tradição democrático, nune’e Árabe la’os rai nebe hamoris cultura
democracia. Governo la iha. Oposição mos la mosu. Hotu-hotu halo tuir “pai eterno” nia hakarak. Wainhira “pai
eterno” ne’e katuas ona no iis atu kotu, mak “filho predileto” sira les malu,
tata malu, fai malu, tebe malu, tuku malu ... oho malu. Irão, Iraque, Israel,
Suriah, Kuwait, Jordânia, Egypto, Líbia, Yemen, Moroco, ... to’o Afganistao
hatudu deit katak politica iha zona Arábia la’os ona “halal”, maibe figura “haram
jadah”.
*) Docente filosofia política, ética filosófica,
ateísmo contemporâneo no hermenêutica/ filosofia de linguagem iha Instituto Superior de Filosofia e de
Teologia (ISFT) Dom Jaime Garcia Goulart, Dili Timor Leste
Sem comentários:
Enviar um comentário
Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.