VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130608

“Institucionalização Política Oposição” iha Ambiente “Estado Frágil” Timor Leste nia Laran

“Institucionalização Política Oposição” 
iha Ambiente “Estado Frágil” Timor Leste nia Laran: Hanoin Oan Ruma

Martinho G. da Silva Gusmão

Ita sira nebe uluk escola iha Orde Baru Indonesia nia tempo 1975–1997, hatene oinsa mak the smiling general Soeharto, liu husi nia oin midar no hamnasa halo tratamento ba oposição. Hasoru oposição (PPP no PDI), nia hari’i lutu no barreira metin. Tuir Prof. DR. Franz Magnis-Suseno SJ (filosofo político no ética, Sekolah Tinggi Filsafat Driyarkara) nia hanoin, nia halo lutu metin ba oposição liu husi “kramanisasi bahasa” (linguagem politica nebe aas no difisil hodi falun metin saida mak ladi’ak) no “jawanisasi etika” (hahalok no lalaok politica nebe hakruk no hakneak ba boot sira, hanehan no sama ki’ik sira) iha ninia politika. Soeharto mak “sede do poder” (pusat kekuasaan), tan ne’e nia hatene bainhira mak loke ka taka janela no odamatan ba oposição. Ho lian Jawa, nia dehan “lengser keprabon, mandeg pandito” ([hau] hatene [wainhira mak] tun husi kadunan liu-rai, hodi hahu fali knar nai-lulik). Nu’udar “liu-rai”, Soeharto kaer ukun oligarquia “keluarga besar” nian; hanesan “nai-lulik” nia kaer simbolo kejawen no islam hodi hanorin atu sai santo politico. Nune’e lalika hamosu oposição, tan la’os cultura democrática tuir etika Jawa nian. Tuir nia doutrina, povo la precisa oposição, maibe “pembangunan” no “stabilitas nacional”. Nia hakarak, “kepentingan nasional” (interesse nacional) mak sai sasukat ida mesak. Nia rasik mak sukat. La iha tan seluk. Soeharto dehan oposição ne’e “mbalelo” (mais ou menos atu dehan “vira o cu” [la’os firaku]). Tan ne’e, nia bulak iha fatin hare “Gus” na’in rua nebe “mbalelo”: Gus Dur no Gusmão (Xanana). Sa tan, hanesan Dom Carlos F.X. Belo, SDB nebe ko’alia barak demais kona ba 12 Novembro 1991, Soeharto dehan “sing mbalelo tak nggebuki” (ida be fila kotuk ha’u sei tidin). Tuir “tata krama” (etiqueta) Jawa nian (katak, Soeharto nian), Bispo Belo ne’e la hatene liu “kramanisasi bahasa”, tan ninia linguagem politica ne’e firaku liu – ko’alia kro’at no kasar demais ba Soeharto nia tilun!

Maibe, iha 21 Maiu 1998, Orde Baru ninia sistema mos namtate tun, wainhira Soeharto monu! Indonésia nebe metin, afinal “frágil”. Iha tinan 33 nia laran, Orde Baru goza ninia “castelo político” hodi hatur Soeharto iha laran. Nurcholis Masdjid – intelektual Islam boot ida – dehan, Soeharto monu tan la iha oposição hodi halo vigilancia (fiscalizacao) politica. Ema hotu halo politica tuir ABS (asal bapak senang). Infelizmente, wainhira iha crise boot nia laran mak ema sira be uluk hana’i no hahi ba nia “mbalelo” hotu no hatudu oposição.

Artigo ida ne’e hau prepara iha fulan barak nia laran. Pergunta boot ba Timor Leste, (1) oinsa mak postura oposição iha politica Timor Leste nian hodi bele hametin  Estado tomak hodi nune’e labele monu tama iha “Estado fragil” nia laran? Ga (2), Timor Leste ninia sistema ne’e especial tebes hodi nune’e ita lalika hamosu institucionalização política oposição nebe kokorek bebeik atu halo Governo la hakmatek?

Hau sei hahu uluk lai hodi aborda kona ba conceito “estado frágil” no nia relação ho “nation building – state building” (I), hotu tiha mak hau hatudu modelo oposição nebe mosu iha sistema democracia moderna no avançado nia laran (II), ikus mai hau hatur to’ok oinsa mak oposição FRETILIN bele sai hanesan komponente atu hametin estado, ga, hamutuk tiha fali ho GBC (Governo Bloco Coligação) hodi sira hotu namdoras tama iha “fragile state” nia laran (?).


I

NATION BUILDING & STATE BUILDING

Governo, liu-liu Primeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmão no Ministra das Finanças Dona Emilia Pires ko’alia bebeik kona ba “fragile state” iha tinan 4-5 ne’e nia laran. Ita nia governo quase la kolen atu sai promotor kona ba G7plus atu oinsa mak contribui ba “state building”.

Tuir ita nia Lei-inan organização Estado nian mak hatudu ba (a) Presidência da Republica; (b) Parlamento Nacional; (c) Governo; no (d) Tribunais. Wainhira dehan state building, ita ko’alia kona ba ai-rin 4 ne’e hodi hametin ita nia uma-fukun politico. Wainhira temi fragile state, katak, ai-rin 4 ne’e mak la metin. Ai-rin 4 ne’e la meti mak uma fukun mos nakdoko. Hodi liafuan filosofia politica nian karik, nation-building no state building hamosu Babilonisch Sprachverwirung – hanesan hari’i tore Babel nebe la nahas, tan la hatene se mak manda se, se mak ukun se!

Infelizmente, ita nia ukun-nain sira la dun elabora no aborda nation building. Conceito “nation building” mosu iha teoria política, wainhira mundo tomak hakarak sai husi trauma boot segunda guerra mundial (funu-boot II). Rai tomak nebe monu iha conflito nia laran fo liman ba malu no tulun malu liu husi Marshall Plan 1945. Husi ne’e ba oin, USA mak sai hanesan mentor político atu hari’i diplomacia kona ba assitencia iha desenvolvimento tuir esquema geopolítico boot ida, liu-liu fo assistência hodi hari’i hikas Europa nebe forte no metin. Nation building katak hotu-hotu hatudu fiar-ida-neon-ida kona ba identidade nacional no interesse nacional ba liur.

Tuir ha’u nia observação, discussão kona ba state building tama iha Timor Leste iha 2010 hamutuk ho peace building. Ita hetan tulun barak husi ONU liu husi assistencia barak ho international standard, maibe molok ONU sai husi Timor Leste (2012), sira conclui sira nia missão ho liafuan “fragile state” ba ita nia estado.

Nune’e, ita nia estado hasai energia tomak atu ko’alia kona ba state building. Tan UNMIT husik hela fragile state nu’udar herança ikus. Oinsa ho nation building iha Timor Leste? Maski ita la ko’alia kona ba nation building, maibe na pratica, ita nia estado haka’as an duni atu halo buat boot liu husi  Plano Estrategico do Desenvolvimento Nacional (PEDN); Plano 2020 ba seguransa no defesa nacional (defesa da pátria & defesa do estado); Plano Estrategico Nacional da Educação (PENE). Nune’e mos, ita hatudu identidade nacional ba liur hanesan plano adesão iha ASEAN, sai membro no atu kaer tan presidencia CPLP (2014–2016) no membro ONU nian. Ho liafuan badak, nation building ne’e hanesan estrategia geopolitica ida atu oinsa mak ita hatudu identidade nacional no interesse nacional ba “liur” no hametin ba “laran”.

Nune’e, tan sa mak mangame tan atu haksesuk malu kona ba state building no nation building? Tan, state building ne’e estado nian, nation building ne’e nação nian. Estado ida moris iha nação nia laran atu nune’e bele tane no hametin interesse nacional. Sai problema no confusão boot wainhira ita ko’alia ona kona ba “interesse nacional”. Pergunta mak ne’e: se mak “patrão” (na’in) hodi nune’e bele sai “padrão” (sasukat) ba interesse nacional?

Hau fo exemplo ki’ik ida, maibe importante atu ita hanoin: Miss Timor (Leste). Tuir Ministério Turismo (MT) katak Miss Timor ne’e atu promove dignidade feto Timor nian iha mundo no turismo. Razão furak no di’ak. Maibe mosu debate no critica. Balun dehan ne’e hanesan turismo sex no exploração ba feto sira nia dignidade. Bispo Baucau Dom Basilio do Nascimento dehan “enkravizasaun” (perbudakan). Governo no Parlamento Nacional simu malu ona; PM Xanana Gusmão OK, no PN (liu-liu oposição FRETILIN): no problem. Primeira Dama kala hanoin “I’m very fine”. MT Kalbuady ba mahebun teni iha Manatuto kona ba Município, nia dehan katak turismo histórico ne’e oinsa mak bele hafutar no hafurak Manatuto nu’udar fatin turístico ida tan Maun Boot Xanana Gusmão moris iha rai ida ne’e. Ho liafuan seluk, ita iha ona programa ba Miss Timor, agora ita iha tan Mass Timor.

Discussão kona ba Miss Timor (ha’u aumenta: Mass Timor), halo ha’u hanoin kona ba Reinhard Bendix iha nia livro Nation-building and Citizenship (1964). Nia hakerek katak “... nation building ... is orderly exercise of nation-wide, public authority” (p. 18). Maibe, saida mak “public authority”? Nia dehan, katak autoridade publica bele hare iha “legalidade” (tuir lei), bele mos hare husi “legitimidade” ka norma no valores (moral). Iha caso Miss Timor, ita hare katak autoridade legal mak PM Xanana Gusmão no FRETILIN (hamutuk MT Kalbuady). Tan sa mak opinião hanesan husi Dom Basilio do Nascimento (Bispo Baucau no Presidente da Conferencia da Episcopal Timor Leste) no organização seluk (liu-liu grupo feto sira) la tama iha conta? Tan, Bispo bele iha “legitimidade”, maibe la iha “legalidade” (ka, uluk tuir PM Mari Alkatiri nia liafuan ba Dom Carlos F.X. Belo, SDB karik, “Bispo nee Vaticano mak hili, hau [governo] povo mak hili”). Tan ne’e “porta voz” Kalbuady nian, naran Virna Viola Vilanova nebe sente-an manan iha programa ne’e hakerek iha facebook ho arogancia nune’e, “...Instituisaun Igreija ne laos amo Bispo Basilio mesak, tanba ne hau tenki simu nia hanoin, ne lae. Ne hanoin konservador nebe resistente ba dezenvolvimento papel feto iha vida sosial. Tanba ne, hau la konkorda ho opiniao nebe subjektivu tebes. Amo Bispo hanesan sei moris iha Abad Pertengahan. Diak liu hader ona tanba agora ne abad ke 21. Hau apoia evento Miss Timor, tanba hau hanoin ne mos dalan diak ida atu promove feto nia papel iha sosiadade”. Virna Viola Vilanova usa liafuan “hau” atu sukat ninia legalidade no legitimidade, hanesan ho ninia na’in Kalbuady no Xanana Gusmão. Hodi dehan ho liafuan seluk, wainhira PM Xanana Gusmão no MT Francisco Kalbuady manan ona, ema seluk lalika ko’alia! La iha legalidade. La hetan legitimidade. Hanesan uluk, iha Indonésia nia tempo wainhira Bispo ko’alia ka hato’o liafuan (husu “referendum”), Jendral TNI Beny Moerdani dehan “Uskupku yang bloon” (my stupid Bishop).

Hanesan saida mak Dading Kalbuady nia belun Beny Moerdani halo ba Bispo Belo iha ditadura Soeharto nia tempo, nune’e mos Chico Kalbuady ho ninia belun Virna Viola Vilanova hatudu ba Bispo Basílio “Amo Bispo hanesan sei moris iha Abad Pertengahan. Diak liu hader ona tanba agora ne abad ke 21”. Iha caso ida ne’e, nation-building la bele la’o tan ema nebe la’os kaer Governo, sira nonok. So sira nebe manan eleicao no kaer ukun mak iha legalidade no legitimidade atu ko’alia “verdade conclusiva” – lialos nian mesak! Maibe, Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, Kalbuady, Primeira Dama ka (ditadura ki’ik bistek Virna Viola Vilanova ho team Kalbuady nian) hatudu liu autoritarismo triumfalista estado nian hodi taka dalan ba oposição social.

Hau hanoin hikas saida mak Paul Wolfwitz (Secretary of Defence) dala ida dehan, “...because of what is possible, we cannot engage either in promoting democracy or in nation building simply an exercise of will. We must proceed by interaction and indirection, not imposition”. Hari’i nação (nation building) la’os tuir de’it “vontade” ukun nain nian. Ema fo hanoin ba malu; ko’alia ba malu no hatudu direção ba malu. Labele halo todan malun.

Ne’e duni, nation building la mosu iha ita nia moris tan state building mak importante liu. Se mak la tama iha estrutura estado nian, nia la bele kokorek demais. Se hakarak, kokotek de’it maibe lalika tolun. Inclui, iha laran oposição oficial: FRETILIN.

Sai problema mak, maski ita nia estado (liu-liu governo) kaer metin buat hotu, to’o “verdade conclusiva” maibe ko’alia fali “fragile state” iha rai liur. Husi confusão “authority” no “imposition” ne’e mak ita kahor tiha autoridade legal (estado) no autoridade legitima (sociedade, comunidade) nian. Ita kahor hela nation building ho state building. Neneik no bebeik, state building mak domina ita nia constelação política.

*****

Oinsa mak “fragile state” ne’e mosu iha discussão teoria politica? Iha 1994, CIA hari’i “State Failure Task Force” (ikus mai hanaran Political Instability Task Force). Kala ida ne’e mak halo katak estudos kona ba geopolítica hatama mos liafuan “state failure” (estado falhado) no “instabilidade política”. Iha servisu inteligencia nian mosu “the snow-ball theory”: sira duir tama isu ki’ik ida, hotu tiha sira hakat tuir isu ne’e hodi halo boot no todan hodi ikus mai sira fiar katak isu ne’e mak verdade atu halo ação. CIA halo investigação no estudos kona ba oinsa mak autoridade husi governo central hahu nakdoko no naksobu, no dehan tan katak, “... more common is the gradual erosion of authority and administrative capacity in the periphery, often accompained by growing civil conflict” (D.W. Brinkerhoff, Governance in Post-Conflict Society, 2007: 29).

Iha caso Timor Leste, governo rasik mak halo discussão kona ba “estado fragil” no “estado falhado”, sira rasik mak fiar no hakat tuir. Maibe, too ohin loron isu ida ne’e la sai debate iha ita nia universidade. La iha debate publico. Timor Leste “biasa tiha deit”. Nune’e, ONU mos fila ba Nova Iorque hanesan “baibain tiha deit”.

Maibe, estado fragil no estado falhado ne’e iha tebes ka lae? Atu bele sukat estado frágil ka forte, ita hare iha (a) lei no ordem hodi nune’e bele hametin efetividade administração estado nian; (b) soberania territorial husi estado ne’e nian; (c) identidade coletivo husi rai ida nian; no (d) legitimidade democrática husi nação-estado ne’e rasik (cfr., Jürgen Habermas, The Postnational Constellation, 2001: 68). Ita bele kaer sasukat 4  (hat) ne’e hodi hare fragilidade estado Timor Leste ni’an.

Ida uluk (a), fragilidade iha lei no ordem. Ita nia estado hasai lei barak no mesak moderna de’it (tan aluga assessor internacional mak mai hakerek). Maibe, ida de’it mak ita implementa ho rigor: lei pensão vitalícia. Lei sira seluk hanesan ornamento; maibe mos atu hamosu deit confusão no conflito. Tan ita nia lei no ordem la metin ne’e mak halo katak estado kaer ukun iha sira nia “kantor”, maibe iha liur CPD-RDTL no arte marcias mak sai mandor. Estado ne’e “Dili centric” (liafuan nebe hau usa no sai sasukat ida iha relatorio kona ba fragile state husi Timor Leste). Maibe, sai husi Dili ita hasoru “ausencia do estado” (the absence of state). Ida be kaer ukun mak CPD-RDTL no arte marciais. Husi biban seluk, ita nia maquina governo ne’e boot demais. Atu ukun nação ida ho população 1,1 milhoes ita hili ema 55 atu kaer governo. Dala ruma mosu iha TVTL, secretario do estado ko’alia hanesan fali ministro, ministro ko’alia hanesan fali chefe de suco!! Atu hatan ba problema ida ita iha ministro, vice ministro no secretario do estado lubuk ida mak “lisuk”. Maibe ikus mai sira mak lisuk malu fali. Ninia resultado, membro governo hotu-hotu dehan “ami nia gabinete bele resolve”, maibe ikus mai la iha ida mak resolvido. Ministerio balun la hatene oinsa mak hatan ba necessidade ka hatan ba prioridade. Caso concreto liu mak Miss Timor, ita la hatene – ne’e prioridade ka necessidade. Seidauk hotu, Ministro hanoin atu loke tan turismo historico iha Manatuto atu promove historia Primeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmão nian. Ministro ko’alia tan nia tem que ko’alia atu hetan aplaus. Tuir ha’u nia hanoin, Miss Timor (no Mass Timor) ne’e fo todan deit ba administração estado nian, tan sei la hasa’e capital no lucro ba estado. Liu husi Miss Timor Leste, ita sei hatama imposto hira tan boutique no garment barak mak usa bonitinha sira ne’e ba marketing?

Tuir mai (b) soberania territorial, ita hare katak iha tempo lubuk ida nia laran ONU no ISF mak kaer soberania: tau segurança no defesa. Pesca ilegal, imigrante clandestina no negociação kona ba mina-rai iha taci Timor, hatudu oinsa mak soberania territorial sei nakdoko hela. Povo ki’ik (Suai, Same no Viqueque) nebe la hatene politica internacional, haksolok tan pipe-line sei mai iha sira nia fatin. Maibe, saida mak sira hatene kona ba rai no propriedade iha futuru? Oinsa kona ba segurança teritorial hasoru globalização mercado? Keta haluha atu fo hatene ba ita nia povo: nação hotu-hotu nebe explora mina-rai sei halo ema oituan deit mak riku, no ema barak mak ki’ak tan lakon sira nia teritorio tradicional hodi entrega tiha ba interese nacional. Exemplo seluk kona ba Indonésia: la’os baliza iha Suai, Maliana no Oecusse, maibe zona seluk. Ha’u hare “disempowerment” husi ita nia nação-estado hasoru fronteira “economic utility”: Indonésia nia empresário sira mak ukun Timor Leste. Sira la mai halo investimento iha Timor Leste, maibe servico hamutuk ho “veterano combatente” sira hodi lori sai capital desenvolvimento ba Indonésia. Iha tinan 5-6 nia laran, Governo (liu-liu Ministério das Finanças) serviço hamutuk ho OECD (Organization for Economic Cooperation and Development) mai tulun ita atu formula oinsa mak halo investimento iha “fragile state” nian! Maibe, tan sa mak investimento ki’ik nafatin? Tan, liu-liu Indonesia la hare “seitor privado” bele fornece ba sira nia interesse nacional. Ita hein to’ok oinsa mak halibur ona iha CPLP nia laran; sei hanoin atu tama ASEAN.

Nune’e mos (c) wainhira ita ko’alia kona ba identidade coletivo husi Timor-oan. Saida mak hanaran “Timor oan”? Ita nia matan-mutin tur wainhira mosu conflito “loromonu hasoru lorosae”, firaku contra kaladi; otonomista (traidor) hasoru independencista (herói). Ita foti ona resolução oi-oin. Maibe, ita resolve ona problema ka seidauk? Tuir ha’u nia hanoin, Timor Leste ne’e moris iha “multicultural” nebe hatudu liu husi “multilingual” (etnoliguistico). Ida ne’e precisa “politics of recognition”: iha reconhecimento ba ida-idak ninia identidade. Agora ita ko’alia namanas hela kona ba descentralização. Hau nia experiência involve iha intelektual-BOS (Baucau Oan Sira) atu hasoru município iha Baucau, hatudu katak, processo descentralização ne’e sei la’o iha risco boot nia laran wainhira ita seidauk hametin identidade coletivo Timor oan nian. Iha processo atu hari’i município ne’e “imposição” boot liu. Hare took caso concreto mak Master Plan Oecusse – la’os ona descentralização (normal mak ita halo institucionalização politica), maibe  anomalia ida iha teoria politica: institucionalização pessoal husi/ kona ba Dr. Mari bim Amude Alkatiri nian! Nune’e mos, atu halo estudos ida ne’e, ita la foti Timor oan sira nebe nakonu iha UNTL, maibe ba fali Univesidade husi Lisboa no Austrália. Sira mai hanorin tiha ita, depois mak ita “tun ba base” atu halo “socialização” (liafuan nebe hatun tebes povo nia dignidade no identidade).

Ikus liu (d), ita seidauk gosta atu hatur legitimidade democrática iha politica nia laran. Los duni, sasukat ida mak liu husi dalan eleição nu’udar processo atu “legitima” (fo fiar) ba nai-ulun/ partido balaun no “delegitima” (hasai fiar) hasoru nai-ulun/ partido balun. Timor Leste nia participação politica sei aas (78%). Maibe, neneik participação politica iha eleição nia tun ona. Razão boot liu, tuir ha’u nia observação, katak, povo neneik hasoru hela situação “collapse of solidarity” tan la hare ona justiça social. Sira fo “voto” ba partido sira. Maibe, partido sira fo fali “confiança” ba “outsider” sira. Exemplo mak CPD-RDTL. Sira la tuir eleição. Maibe, Governo hakfodak liu atu hamaus CPD-RDTL no haluha tiha atu hametin legitimidade democracia. Iha democracia: se mak la tuir eleição sei la iha direito ba tratamento nebe la merece! Nune’e, ema iha base dehan ba ha’u “Amo, ita hanoin atu halo buat di’ak Governo la mai hare, CPD-RDTL halo problema bebeik ne’e Governo atende lalais. Então, ita mos halo problema beibeik atu Governo mai beibeik hare ita!”


II
INSTITUCIONALIZAÇÃO POLÍTICA OPOSIÇÃO

Iha Janeiro nia laran, PN halo debate kona ba orçamento geral do estado (OGE) ba 2013. Buat nebe bolu ha’u nia atenção, katak, BGC no oposição FRETILIN halo comissão eventual ida atu diskuti de’it iha “porta fechada” (taka odamatan). Iha generalidade, hotu-hotu bele ko’alia. Oposição nebe baibain ko’alia barak agora husik microphone ba Dr. Mari Alkatiri atu “borong” liafuan. Ba fali especialidade, governo no oposição taka janela no odamatan hodi haruka RTL/ TVTL ba passiar tiha. Ninia resultado ikus: voto unanimidade. Husi ne’e mos mosu tan idéia ida – master plan Oecusse (MPO) nebe lidera husi Dr. Mari Alkatiri – lider oposição maioria FRETILIN (maski FRETILIN manan maioira iha Baucau, Lospalos no Viqueque, la’os iha Oecusse nebe CNRT mak manan).

Interessante tebes, wainhira ba rai-liur Mari Alkatiri ba halo negociação atu hetan fundo 3 bilhões USD ba MPO, PM Xanana Gusmão no MF Dona Emilia Pires mos ba ko’alia kona ba “estado frágil” iha liur. Halo nusa ba mos, Dom Basilio do Nascimento nia liafuan sei valido: manu aman rua tama iha luhan ida nia laran, sira sei tebe malu. Nune’e, “estado frágil” no “master plan Oecusse” sei tebe malu. No ema iha liur sei taru maka’as atu hare se mak manan. Maski nune’e, hau hare uluk ona katak “oposição” mak tara kona kalili-hun!

Tan sa mak dehan oposição sai instituição manu maten? Tuir hau nia observação, iha modelo oposição 5 nebe moris iha estado de direito democrático ida nia laran, hanesan: (1) oposição parlamentar, maibe la iha direito ba “veto” husi partido ki’ik sira; (2) oposição ho direito ba “veto”; (3) oposição politica iha sistema parlamentar-presidencial nian (uluk iha 5a Republica Fransa nian); (4) oposição nebe mosu husi separação do poderes (USA); no ikus liu (5) direct-democratic opposition hanesan iha Swisse. Ita revista tiha lai modelo oposição hirak ne’e mak hafoin ita hateke took ba pratica politica iha Timor Leste.

Modelo 1 nebe hanaran parliament-centered opposition maibe la iha “veto” maski loke dalan ba partido minoria atu fo liman-rohan ba governação. Modelo ida ne’e mak tuan liu ona, moris iha tradição “His Majesty Opposition” iha Reino Unidos (RU) nian, hahu tinan 1714 ba leten. Ha’u rona kois, wainhira halo conferencia CNRT nian atu forma governo foun 2012, Xanana dehan “ita lalika hanesan oposição iha commonwealth”. Nia refere ba modelo ida ne’e duni. Oposição commonwealth hetan knar especial iha parlamento nia laran tuir sira nia constituição. Iha “parliament-centeredness” nia laran, la iha ona dalan seluk ba democracia directa; exemplo, wainhira governo foti ona decisão, partido ki’ik sira ka povo labele lori ona ba referendum atu husu povo nia hanoin. Liafuan nebe famosu liu mak “opposition with a capital ‘O’” – katak, oposição husi partido maioria iha House of Commons. Keta haluha katak sistema hanesan ne’e bele mosu, tan RU kaer metin “two-party system” (sistema partido boot 2 de’it). Iha ne’e, sira mos adopta regulamento no convenção nebe hametin liu tan perfil ba “Her Majesty’s Official Opposition”. Husi ne’e mos mosu tan conceito sira hanesan “shadow cabinet” no “shadow government”.

Importante atu ita hare katak, sira halo governação hamutuk tan ne’e halo katak Governo mak forte liu. Nune’e, iha sistema ida ne’e oposição sei la “vota contra” ba governo nia programa. Sira fiar liu katak “... it is better to give the government enough rope to hang itself with, and Oppositions hope that an extravagant administration will be punished by loss of popularity with the electors” (cf., Ludger Helms, Government and Opposition, 2004: 27); diak liu fo confiança barak liu tan ba Governo atu sira bele halo buat hotu, no oposição hein katak wainhira sira gasta osan barak liu ka halo mal-administração mak sira ida-idak lakon sira nia popularidade iha eleitorado sira let.

Modelo 2, nebe kaer nafatin ba parliamentary-centered opposition investe kedas ho strong veto and/or co-governing devices for the minority parties – oposição iha parlamento laran nebe hamosu veto maka’as no fo fatin ba governação hamutuk ho partido ki’ik sira. Modelo ida ne’e moris iha Alemanha (Jerman). Sira iha sistema parlamentar nebe fahe ba 2: Bundestag (órgão deliberativo atu hetan consenso kona ba politica) no Bundesrat (órgão legislativo nebe representa liu estado-governo, liu fali estado-povo). Bundesrat bele halo “veto” ba lei ka decreto balun deit (= Zustimmungsgesets ka aprovação esboço lei) oituan liu mak 2/3. Nune’e, lei/ decreto ka deliberação ne’e bele haruka hikas ba Bundetag. Maibe, Bundestag mos bele “vota contra” fali, naran katak sira nia voto barak liu Bundesrat nian. Ida ne’e mak dehan katak oposição iha kbit atu “veto”. Tan ne’e, Governo atu bele manan “voto de confiança” – sira sei serviço maka’as no serio teb-tebes atu lori sira nia programa ba debate, liu-liu temi ona kona ba transparência no contabilidade. Wainhira Governo la halo Bundesrat no Bundestag fiar ba sira, bele dehan ona katak sira sei monu. Nune’e, entre Governo no Bundesrat ho Bundestag mosu fali Vermittlungsausschusz (comitê mediação) hodi nune’e bele iha netik prevenção ruma atu cadeira ain tolu (3) ne’e naksalak ba malu. Atu hateten lolos karik, molok atu “veto” mos Bundesrat iha uluk ona consenso ho comitê mediação ne’e.

Modelo 3 nebe hanaran the parliamentary-presidential political oppostion (cf., Maurice Duvenage, Le système politique français: 1996). Nu’udar ita hatene, Fransa kaer sistema semi-presidencial. Maibe, la hanesan ho sistema sira seluk iha Europa (ka, Timor Leste no rai seluk), PR Fransa nian iha nafatin knar no kbit constitucional hanesan – (a) bele dissolve Assembléia Nacional maski hasoru maioria parlamentar; (b) bele haruka halo escrutínio (sura votação) iha Conceil constitutionnel wainhira PR hasoru esboço lei ruma nebe inconstitucional; (c) PR mos bele rejeita esboço lei ruma no haruka hikas ba parlamento atu halo hikas deliberação. PR mos iha direito atu la assina decreto governo nian. Ho ida ne’e, ita bele hare oinsa mak PR bele sai hanesan oposição minoria ida iha politica nia laran. Modelo ida ne’e hahu moris iha era General Charles de Gaulle, fundador husi 5a Republica Francesa nian. Nia hatama conceito ida hanaran cohabitation (PR, PM no Ministro sira hasoru Assembléia Nacional). Liafuan ne’e hola husi “cohabitation americaine” (= sistema oposição americano nian). Katak, PR no aliança minoria parlamentar bele sai oposição maka’as ba Assembléia Nacional. Sira bele iha forsa hamutuk atu hasoru legislatura ida tomak. PR de Gaulle mos iha carisma atu hamosu tan parlementarisme rationalisé hodi nune’e deputado sira nebe mai husi aliança maioria parlamentar labele halo manobra politica hasoru sira nia governo rasik. Maibe, liu husi Conseil constitucionel sira hotu bele resolve conflito. Oposição bele liu husi dalan ida ne’e atu hasoru PR (no grupo minoria), ka PR mos bele usa atu hasoru maioria liu husi votação. Sistema cohabitation ne’e metin liu tan iha “governo unidade” nian, iha era PR François Mitterrand no PM Jacques Chirac. PR tur nafatin iha “decision-making pyramid” nia tutun, nune’e oposição lakon bebeik oportunidade atu vota contra. Maibe, sistema ida ne’e hahu nakdoko wainhira Jacques Chirac ba tur nu’udar PR, no Lionel Jospin kaer knar nu’udar PM. Ninia resultado, posição PR no PM nia ho oposição hahu hamosu frustrações oi-oin. Iha 2002 mosu eleição. Atu hasoru grupo direitista radical (Jean Marie Le Pen), Chirac no Jospin tama hotu iha candidatura atu fera Le Pen ninia voto. Maibe, resultado hatudu katak Jospin la ba segunda votação, tan lakon ho Le Pen (maski ikus mai Chirac manan ho maioria simples). Nune’e, atu hatudu katak sistema cohabitation (oposição no governo) hamosu dificuldade barak. So lider carismático de’it mak bele agoenta. Liu tiha ida ne’e, situação nakdoko to’o naksobu.

Modelo 4 mak hanaran “the separation-of-power of political opposition” nebe moris iha USA. Bele dehan katak, sistema oposição americana nian la’os simples atu ita hakerek iha artigo badak. Ha’u foti de’it artigo oan ida husi Nelson PolsbyPolitical Opposition in the United States” (Government and Opposition, 1997). Nia hateten katak oposição iha America hanesan “ubiquitous” (Latin = Ubique): mosu bebeik no iha fatin nebe de’it. Knar no kbit bo’ot liu iha nafatin Presidente nia liman laran. Nia mak hola iniciativa ba legislação no mosu institucionalização ba “legislative presidency” no iha direito atu “veta” esboço lei ruma husi Congress. Maibe, hahu 1930 mosu ona “separated system”. Ne’e forte liu liafuan “distribuição do poder” iha sistema Europeu. Tuir ha’u nia hanoin, iha Timor Leste ita ko’alia bebeik kona ba separação dos poderes (nebe mai husi sistema americano nian), maibe espírito constitucional RDTL nian hatudu liu ba “distribuição dos poderes” (tan ita besik liu ba Portugal/ Europeu). Maski liu husi dalan naruk, maibe ita bele habadak hodi dehan katak oposição nia fatin mak iha Congress (congressional opposition), no la’os oposição presidencial hasoru Congress. Nu’udar ita hatene, USA nia sistema hamrik iha bipartidarismo nia leten – democrata no republicano. Sira 2 mak troca malu fatin atu representa politica oposicional iha Congress. Nune’e, Polsby hakerek, “... it is nearly impossible to identify clear-cut opposition because for two-thirds of the period the national government was split into the two major parties”. Ema la hatene lolos oinsa mak bele haketak oposição, tan governo hasoru de’it partido 2 nebe haksesuk malu iha congresso laran. Nune’e mosu ona desconfiança husi povo eleitor (taxa de participação tun teb-tebes iha eleição americana nian), tan ema laran nakali hare “party politicization”. Ninia negativo: ema barak tau laran metin ba presidente, maibe presidente labele halo buat barak wainhira representante povo nian (Congress) la foti decisão “a favor”. Maibe, ida ne’e duni mak conseqüência husi “separated system”.

Modelo 5 mak hanaran the direct democratic model of political opposition. Iha sistema oposição nian, so Swiss de’it mak halo modelo ida mesak iha mundo ne’e – sistema oposição directa ka hili dalan referendum. La iha modelo iha fatin seluk mak hanesan Swiss nian. Sira la’os oposição parlamentar. La’os oposição presidencial. Mos la’os oposição semi-presidencial. Tan la iha modelo seluk ona, nune’e sistema ida ne’e todan tebes ba rai seluk atu halo tuir. Hahu 1874, cidadão hotu iha Swiss nian bele participa iha referendum hodi nune’e sira bele teri netik tiha esboço lei ruma atu sai lei lolos nian. Atu bele hahu, partido ki’ik ruma bele buka assinatura to’o 50,000 ka husu suporta husi Canton (estado) 8 iha loron 90 nia laran. Esboço ida bele sai lei, wainhira maioria povo participa iha votação. Ne’e duni, wainhira Federal Council (órgão executivo husi Federação Swiss) hakarak hala’o programa Governo, sira sei bele hetan oposição maka’as husi partido ki’ik sira. Partido ki’ik bele lakon iha National Council (órgão legislativo). Maibe, sira bele usa “referendum” nu’udar “kilat” atu hasoru partido maioria. Ne’e duni, atu bele foti decisão hamutuk, partido boot no partido ki’ik sira sei halo negociação nebe naruk no kolen atu hetan consenso.


III
OPOSIÇÃO FRACO, ESTADO FRAGIL

Timor Leste hatudu ona oposição iha legislatura 3 nia laran. Periodo dahuluk 2002 – 2007 oposição minoria nebe moris iha situação hasoru problema estado nian barak teb-tebes. Maski oituan, maibe efetivo. Sira bele luta maka’as to’o ikus mai iha eleição 2007, sira bele haruka partido maioria ba tur iha oposição. Periodo daruak 2007–2012, oposição maioria parlamentar (OMP) nebe iha ona kbiit boot atu hasoru governo aliança maioria parlamentar (AMP). Iha periodo ida ne’e FRETILIN hatudu determinação no persistencia maka’as. Periodo datoluk no 2012–2017, oposição maioria nebe hahu ona ho ideia atu kaer liman metin ho governo.

Hare hikas ba modelo 5 iha leten, ha’u hanoin katak ita seidauk halo institucionalização politica oposição nian. Sa tan FRETILIN abandona oposição iha PN. Tan sa mak FRETILIN husik oposição no hili cooperação (cooptação; cohabitation) ho governo? Resposta furak mai husi Robert Dahl, Political Oppositions in Western Democracies (1960). Nia hateten katak iha politica nia laran, “executivo” (governo) mak “attracting no “seductive” liu. Iha governo nia laran mak político bele halo “execução” ba riku-soy povo nian. Oposição la halo ida ne’e, maibe ko’alia de’it no ko’alia bebeik. Ko’alia to’o baruk ona, nonok mos ladi’ak. Tan ne’e, teoria oposição mos frágil. La iha estudos barak nebe fornece pensamento ba oposição. FRETILIN manda tinan 4 nia laran. Ko’alia tinan 5 nia laran, baruk ona. Ne’e duni, tinan 5 ba oin tem que iha mudança. Infelizmente (ka felizmente?), mudança nebe sira halo mak abandona tiha oposição no tama ba cohabitation ho governo. Dari pada husik FRENTE-MUDANÇA mesak iha laran, lebih baik FRETILIN mos MUDA tama hotu.

Hanoin hamutuk ho R. Dahl nia teoria oposição, hau bele dehan, FRETILIN adopta “political opportunity approach” nu’udar sasukat ida iha “newer democracy”. Katak, nação nurak hanesan Timor Leste nebe hahu ninia democracia (emerging democracy), dala barak liu lider sira hili liu “loyal opposition” (hakruk ba governo) no la iha ona kbiit atu halo “conventional opposition” (forsa iha parlamento atu halo fiscalização no decisão politica nebe hasoru governo). Tan sa mak too agora la iha reação hasoru fenomena politica ida ne’e? Tuir hau nia hanoin, tan ita nia academico sira, liu-liu matenek nain politica iha ita nia universidade sira iha Dili laran mos “fragil” atu hatudu teoria kona ba oposição. Hodi dehan ho liafuan seluk, “estado fragil” iha relação mos ho fragilidade teoria oposição nian. Wainhira ita nia matenek na’in sira iha universidade la halo ona estudo kona ba teoria oposição ita sei lakon oportunidade.

Atu hela claro, political opportunity approach la’os buat at; maibe bele hanesan lamina matan-ruak, kroat sori-sorin. Depende ba oinsa mak ita kaer ka hala’o oportunidade be iha. Maibe, wainhira ita simu duni katak “estado frágil”, então dalan nebe oposição hili sei halo democracia lakon ninia kmanek no murak.

Uluk nana’in (1), FRETILIN hili political opportunity approach hanesan dalan ida ba apaziguamento ideológico. Katak, partido ne’e neineik husi hela ona lisan radical no fanático atu halo politica ho liafuan mamar no damen. Iha 2002–2012 nia laran, FRETILIN nia linguagem politica mesak kroat no maka’as. Ida ne’e mos provoca ema seluk atu hakerek hasoru FRETILIN ho linguagem violenta. Hahu 2013, style politica FRETILIN nian parfuzu mamar ona. Partido ida ne’e hili dalan atu coopera no corpora ho governo. Maibe, ho ida ne’e mos oposição tama iha momento agonizante. Tuir sistema Fransa nian karik, FRETILIN halo cohabitation – moris hamutuk iha fatin ida!

Tuir mai (2), FRETILIN hola hela risco boot atu kaer MPO tan simu political bargaining husi governo. Seidauk claro tebes: Governo mak hamaus FRETILIN, ka, FRETILIN mak hamaus governo? Maibe, ida nebe claro ona: MPO bele perpetua estado frágil, tan hama’us oposição ho projeto ida atu taka ibun. Ho domin no respeito tomak ba maun-alin sira iha Oecusse, hau hanoin katak MPO ne’e hanesan dalan ida atu decentraliza Mari Alkatiri iha processo descentralização nia laran. Hanesan los iha Bíblia, wainhira apostolo sira iha foho Tabor hamutuk ho Jesus Cristo, kalohan tun mai taka metin sira, husi neba mosu liafuan “Este é o meu Filho muito amado, no qual pus todo o meu agrado. Escutai-o” ([Mat 17: 5] “Ne’e mak Ha’u nia oan doben, nebe Hau hadomi tebes. Rona nia ba”), nune’e mos Xanana Gusmão apresenta Mari Alkatiri ba Oecusse dahan, “imi rona nia ba”. Solenidade teológico político. La sala buat ida. Saudosa Primeira Ministra Margareth Tatcher (Inglaterra) mos usa ninia fe teológica (Methodist) nu’udar convicção politica. Maibe, hau hare katak MPO ne’e irracional (tidak masuk akal). Tan sa? Tan (a), hare husi sikun economia, Oecusse sei la fornece buat ida ba Timor Leste nia diak. Ate, Oecusse sei sai deit “kelinci percobaan” de’it. MPO halo hau hanoin hikas conceito Otoritas Batam nebe uluk Prof. DR. B.J. Habibie no Soeharto hari’i atu sai centro ba Singapura, Malaysia no Indonésia hodi hamoris zona economia exclusiva. Fatin ida ne’e lidera husi Dr. Fani Habibie (B.J. Habibie nia alin). PM Lee Kwan Yeuw (Singapura) no PM DR. Mahatir Mohamad (Malaysia) fo kedas suporta no investe kedas. Maibe, too ohin loron otoritas Batam la dun la’o. Malaysia manan nafatin. Singapura nia lucro sae nafatin. Indonésia entrega fatin nafatin ba nafatin. Oinsa ho Oecusse? La iha “daya tarik”. Liu-liu tan Oecusse la’os fatin estratégico ba economia. Lalika ulun moras ho Oecusse, ema husi fatin seluk mos sei la investe iha Timor Leste tomak. Investimento hira ona mak tama iha Timor Leste, compara ho despesa nebe ita halo? Empresário sira bara-barak husi Indonésia de’it mos la interesse ho Timor Leste. Sira nebe mai Timor ne’e “pengusaha kelas teri”, la’os “kakap”. Ne’e mos iha Dili laran de’it. Indonésia mak iha interesse karik, sira sei hafutar Atambua, Soe no  Kefamenanu. Maibe, hori uluk hori wain fatin mak nafatin nune’e. Husi Portugal mos tal e qual. Austrália mos hare de’it ba mina rai. De resto, Austrália mai atu halo de’it ponte tohar ida ba componente naval F-FDTL iha Hera. Tan sa mak Indonésia, Portugal no Austrália la interesse? Simples de’it – rai hirak ne’e tau matan liu ba crise economia global, no Timor Leste la’os fatin atu halo jogo bonito ida. Husi aspecto economia, hau hanoin, diak karik Mari Alkatiri halo took discussão ho economista Timor oan sira lai atu halo master plan. Halo “socialização” ba povo Oecusse sei la fo resultado. Dala ida tan ho respeito no domin tomak ba Oecusse (Dom Basílio do Nascimento dehan Oecusse ne’e oan feto boot kreda católica Timor Leste nian), ha’u la fiar katak Dr. Mari Alkatiri bele “halo lalehan iha rai Oecusse”. Ida mak falha, FRETILIN mos Titanic kedas.

Liu-liu (b) husi aspecto político, FRETILIN lakon oportunidade atu halo character building ba oposição nia identidade rasik. La iha ona forsa politica ida nebe bele garantia no halo vigilância kona ba “decisão e fiscalização” ba Governo. Too Dr. Mari Alkatiri mak fiscaliza fali FRETILIN iha Parlamento Nacional nia laran, manda hotu membro PN husi GBC nian. Caso concreto, wainhira halo eleição ba Comissário foun ba CNE (2013–2018), Mari Alkatiri impõe atu hili Arief Abdullah Sagran. Ida ne’e atu assegura FRETILIN nia voto iha eleição. Maibe, Arif Sagran ne’e la iha qualidade intelectual (ha’u rona nia sosa ijazah iha Indonésia): la hatene ko’alia Tetum, la compreende Portugues; la conhece Constituição no lei ho regulamento sira. Maske, Dr. Mari Alkatiri dehan katak Timor Leste la precisa “mercenário político” (hatudu ba Assessor Timor oan sira), maibe nia taka matan no taka fuan hodi hili “mercenário político” hanesan Arif Sagran (matenek oituan karik diak!?). Dala ida, nu’udar delegado oficial husi CNE Timor Leste nian, hau ho Arif Sagran halo visita ba KPU (Komisi Pemilihan Umum) iha Indonésia, nia dehan katak “rasanya sakiiiitt!!!” tan mai Indonésia usa fali passaporte Timor Leste. Ida ne’e hanesan “penghinaan” (humilhação) ba soberania do estado Timor Leste iha rai liur. Hau rona husi membro PN sira katak, Arif Sagran eleito tan Mari Alkatiri obriga FRETILIN. Ne’e duni, politicamente, FRETILIN agonia. Oposição kakorok kotu.

Ikus liu (3), oposição mohu tan promiscuidade politica (perselingkuhan politik) ho governo iha oligarquia foun nia laran. Ida ne’e sei sobu democracia. Hare kona ba oinsa mak institucionalização politica oposição nian, halo ha’u hanoin hikas conferencia internacional ida kona ba “Election Related Challanges in Young Democracies – Towards Free, Fair and Credible Electoral Processes: Sharing and Learning from Asian and Arab Experiences” iha Ulaanbaatar, Mongólia (8–11 Outubru 2012). Hau representa CNE, delegado oficial husi Timor Leste. Iha topico ida ko’alia kona ba “Policies and practices to deter and counter electoral violence”. Comissário sira husi Árabe (Egipto, Líbia, Maroco, Yemen no Jordânia) hateten katak sira la iha experiência atu organiza eleição, tan la iha duni partido nebe compete iha eleição. Partido hotu-hotu nebe existe, la’os partido ho sentido genuíno democracia nian, maibe oligarquia ida. Sira hotu mesak família de’it: governo no oposição. Naran katak osan husi mina-rai labele tolan mesak, maibe halo projeto hamutuk. Infelizmente, ohin loron mosu violência barak. Ne’e tan fahe osan mina-rai nian la hanesan ona. Nune’e mak mosu protesto no oposição iha estrada. Ema husi liur dehan “Arab spring”. Maibe, iha realidade, ida ne’e momento atu troca malu fatin atu ema foun mak ba hemu mina-rai nia folin. Tan la iha tradição democrático, nune’e Árabe la’os rai nebe hamoris cultura democracia. Governo la iha. Oposição mos la mosu. Hotu-hotu halo tuir “pai eterno” nia hakarak. Wainhira “pai eterno” ne’e katuas ona no iis atu kotu, mak “filho predileto” sira les malu, tata malu, fai malu, tebe malu, tuku malu ... oho malu. Irão, Iraque, Israel, Suriah, Kuwait, Jordânia, Egypto, Líbia, Yemen, Moroco, ... to’o Afganistao hatudu deit katak politica iha zona Arábia la’os ona “halal”, maibe figura “haram jadah”.

*) Docente filosofia política, ética filosófica, ateísmo contemporâneo no hermenêutica/ filosofia de linguagem iha Instituto Superior de Filosofia e de Teologia (ISFT) Dom Jaime Garcia Goulart, Dili Timor Leste

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.