VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130426

Escolas Publicas Versus Escolas Católicas? Revista Paradigmática

Escolas Publicas Versus Escolas Católicas? 
Revista Paradigmática


Martinho G. da Silva Gusmão


Iha discussão barak ema buka atu compara Escolas Publicas (EP) no Escolas Católicas (EC). Baibain dehan, EP ninia qualidade la dun iha. EC ninia qualidade aas liu, matenek no riku.

Comparação entre EC no EP sei la resolve problema. Ate, halo at mak barak. Tuir ha’u nia hanoin, escola ida sai hanesan “uma mahan” atu labarik hotu nebe tama iha uma ne’e nia laran bele hatene moris diak, no hatene buka moris di’ak liu tan (abundante).

Maski nune’e, ita labele taka matan katak ema hare duni EP no EC nia diferencia. Tuir ha’u nia hanoin, diferencia ne’e hatudu an iha aspecto 3 nia laran, mak “bem comum”, “solidariedade” no “subsidiaridade”. Liafuan hirak ne’e hatudu kedas ona filosofia ida. Hau hare katak, ita nia Estado iha liu kbiit no knar atu halo controlo ba administração no fiscalização. Maibe, dala barak ita haluha tiha paradigma (sasukat) nebe mai husi ética filosófica social ida. Iha artigo ida ne’e hau hakarak hatudu filosofia ética social ida nebe halo katak EP no EC ne’e “escola” duni, maibe ninia paradigma mak la hanesan. 

Bem comum: “ita nian” vs “sira nian”

EP no EC nia diferencia hahu mosu iha Indonésia nia ocupação. Iha Indonésia, ema riku no boot sira nia oan tama hotu iha escola católica nian. Factor importante, katak, escola católica ninia disciplina maka’as no tradição nebe naruk.

Iha colonial Portugues nia loron, iha escola ba de’it malae nia oan sira. Discriminação ida ne’e mak hamosu liafuan katak malae sira mak “civilizado”, no ita nia ema sira mak “atrazado”. Moras at ida ne’e la kuran, to’o ohin loron Timor oan sira sei sofre mental “malae-minded” – buat hotu malae deit mak hatene, malae deit mak matenek. Wainhira tama atu ocupa Timor, Indonésia hare kedas educação nu’udar dalan, sira dehan “... untuk mengejar ketinggalan dengan saudara-saudara lain di Indonésia”. Nune’e, educação sai ona dalan ida atu halo “doutrinação política”, katak, integração ho Indonésia mak di’ak atu Timor bela matenek no riku. Husi ne’e mak ema sira nebe pro-Indonesia dala ruma dehan “bikin jarum saja tidak bisa, mau merdeka hah!?” (maski ohin loron ema sira ne’e kakutak mamuk mos, bele ocupa cargo electivo iha Timor Leste tan iha relação família ho partido histórico).

Hanesan iha tempo Portugues nia ukun, Dom Joaquim Medeiros (Bispo Medeiros) no Dom Jaime Garcia Goulart nian loke escola católica; iha Indonésia nia loron mos, Dom Martinho da Costa Lopes, no nia sucessor Dom Carlos F.X. Belo, SDB husu tulun ba Igreja católica iha Indonésia atu loke escolas católicas iha Timor Timur.

Liu-liu iha Amo Belo nia tempo, Amo-lulik sira loke EC iha fatin hotu. Liu-liu iha áreas rurais. La’os de’it Dili ka Baucau. Maibe, iha “funu” oan ida nebe ita labele haluha, katak, padre sira loke escola tan lakohi “islamisasi”. Ema barak tama iha EC tan lakohi atu Indonésia hanorin sai Islam. Sai Islam identifica ho sai Indonésia. Sai Indonésia katak lakon independência. Ne’e duni, EC hahu kaer negativity approach – katak, “ita” Timor la hanesan ho “sira” Indonésia. Husi ne’e mak hahu halo EC nu’udar fatin ba “doutrinação política” no “doutrinação moral”. Ida ne’e halo katak “isu islamisasi” sai ona instrumento político atu luta ba ukun rasik-an. Ne’e duni, ema tama religião católica ne’e, la’os de’it razão “religiosa”, maibe mos razão “política”.

Iha tempo neba, Governo Indonésio nian mos loke Sekolah Negri iha cidade lubuk ida. Liu-liu Dili no Baucau. Labarik sira ba escola lalika selu. Sira nebe ba escola iha Dili sei simu tan osan. Ida ne’e halo ema barak hada’u malu ba escola iha Dili. Mestre balun hahu hatama idéia katak “... sekolah katolik itu milik penjajah Portugis, pastor-pastor itu buka sekolah untuk curi uang rakyat”; “mereka itu pakai jubah, tapi komunis”, “kepala dua”, “perlu ditatar P4 di BP7 itu”, no insultos seluk tan. Mestre sira nebe mai husi Jawa, Sumatera no Sulawesi “injeta” bebeik liafuan katak EC la di’ak: louva Indonésia di’ak hodi hatun Timor oan sira nia moris. Maibe, tan ema tama katolika barak, nune’e hatama tan mestre sira husi Flores atu reforça katak katolika di’ak nian mak hanesan Indonésia; ida la di’ak mak hanesan Timor oan sira ne’e.

Falha ki’ik ida, maibe fatal, mak wainhira labarik barak husi Indonésia mai ocupa fatin di’ak iha Sekolah Negri (manan beasiswa), halo katak Timor oan sira lakon fatin. Sira husi Indonésia hetan prioridade lubuk boot ida. Timor oan mos hetan prioridade, wainhira inan-aman hatudu política “pro-integrasi”. Ida ne’e hametin liu tan “discriminação” política iha educação nia laran. Ne’e duni, Sekolah Negri hametin bebeik identidade “sira nian” ho “ita nian” (Sekolah Katolik).

Nune’e Sekolah Katolik, neneik no bebeik, sai tiha ona fatin ba resistência cultural. Ida ne’e mak ita la hare hetan. “Sadar atau tidak sadar”, ema barak tama iha Sekolah Katolik tan iha neba mak sira sente iha “uma rasik”, “rain rasik” no “ukun an rasik”. Maski, Sekolah Katolik ne’e ki’ak no dok husi cidade (iha área rurais), maibe Timor oan sira “rela berkorban”: hasai osan no hahan, maibe sira fo tan “bem comum”. Sekolah Katolik sai ona hanesan “ita nian”. Sekolah Negri ne’e “sira nian”.

Too ohin loron, ita nia kakutak sei nakonu ho idéia hodi hafahe Sekolah Negri (Escola Publica) no Sekolah Katolik (Escola Católica). Maibe, divisão no diferenciação ida ne’e mosu, tan ita nia ema sira seidauk “hamos” sira nia kakutak husi herança trauma Indonésia nian. Hela aat, wainhira ukun-nain sira hamutuk ho padre/ madre sira mos fiar katak EP no EC nia qualidade la hanesan. Los duni: realidade mak ne’e duni. Maibe, la’os racionabilidade. Filosofia foun nebe ita tem que implementa katak EC no EP “ita nian”. Hakotu tiha hanoin – EC “ita nian” vs EP “sira nian”. Tan, escola hotu-hotu sai nafatin sasukat boot ida ba “bem comum intelectual”.

Solidariedade: fo tuir kbiit be iha

Historia mos haktuir katak husi tempo Portugues nian to’o Indonésia nian, EC hari’i ba ema ki’ak sira nia ona. Ita hatene, katak, colonialista sira lakohi loke escola ba colonizado sira. Liu-liu, Portugues no Espanhol sira. Olanda ho Inglaterra sei diak. Ita hare kedas, rai sira nebe Inglaterra ukun, sira avançado liu. Hanesan Singapora, Malaysia, África do Sul no Índia (maski ida ne’e sei bele discute); aumenta tan Canadá, USA, Austrália no Nova Zelândia. Husi Olanda, ita sura Indonésia. Maibe, Portugal no Espanhol mak hakdasak hotu kedas. Rai sira iha America Latina, Timor Leste, Filipinas no África nebe ukun  husi Portugal no Espanhol la iha ida mak riku wainhira colonialista sira husik.

Factor ida importante – colonialista sira hanoin katak loke escola sei fo matenek ba Timor oan sira, nune’e sira bele hamrik hasoru fali malae sira. Nune’e, ita tinan atus ba atus mak Portugues ukun ita nia rain maibe la loke escola ba Timor oan sira. Hare ba ida ne’e mak missionário sira loke escola: Soibada, Dare, Ossu, Fuiloro, Maliana. Hanaran escola da missão ...! Ne’e duni, EC hahu tan missionário sira hatudu valor boot ida: solidariedade. Missionário sira hahu EC atu halibur Timor oan sira, no Timor oan sira halibur atu buka matenek. Inan no aman ho mestre sira la’o ain husi fatin hotu-hotu, terus no susar atu lori oan sira ba escola iha colégio. Tan ne’e, tama iha EC ne’e lori mata-wen no kosar-wen.

Husi ne’e ba oin, Timor oan haktuir ba oan sira no bei-oan sira oinsa mak sira susar no kolen atu hetan matenek. Ida ne’e sai ona hanesan memória no tradição kona ba EC. Nune’e, ita hare kedas katak tuir lisan, ema Timor ne’e hare EC nu’udar “uma lulik” atu sira hetan kbiit no naroman hodi hari’i “uma kain”. Memória no tradição hametin sira nia fuan no laran atu hare EC nu’udar “uma mahan” ba sira, ba oan no bei-oan sira.

EP loke de’it iha Dili. Ida ne’e fo aksesu oituan liu ba Timor oan sira. Iha fatin seluk dala ruma loke netik escola da municipal ...!!! Hanesan mos iha tempo indonésia nia ocupação, Sekolah Negri loke de’it iha Dili. Iha ona 1984/85 mak loke iha Baucau no Maliana. Tuir mai loke tan iha fatin seluk mos.

Subsidiaridade: fo tulun ba mukit sira

Ohin loron ita hasoru problema ida: EP gratuito no EC selu maka’as. Iha Lei-Inan dehan katak ensino básico ne’e “... obrigatório e, na medida das suas possibilidades, gratuito ...” (artigo 59o n. 1). Hatudu katak, labarik sira labele halimar deit maibe ba kedas escola. Inan-aman sira no comunidade tomak husik labarik sira ba escola, tan Lei-Inan dehan obrigatório.

Maibe, liafuan nebe halo ita dala barak hanoin sala mak “gratuito”. Lei-Inan dehan uluk lai “na medida das suas possibilidades, gratuito”, katak, bele la selu, bele mos selu. La’os buat hotu gratuito!! Ita hanoin didi’ak karik, wainhira inan-aman bele selu, sira fo netik buat ruma ba escola. Wainhira inan-aman labele selu, sira mak hetan gratuito. Iha ne’e mak mosu liafuan “subsidiaridade”. Uluk iha Indonésia nia tempo ema dehan “sekolah bersubsidi”.

Liafuan “subsidiaridade”, katak, ema nebe iha kbiit fo tulun ba ema nebe mukit. Ita rona bebeik programa “bolsa da mãe” husi Ministério da Solidariedade Social (MSS). Sira halo programa ida ne’e atu fo tulun ba uma-kain sira nebe mukit no ki’ak atu bele haruka oan sira ba escola. Estado liu husi governo, c.q. MSS, mak fo tulun.

Maibe, dala barak liafuan “gratuito” ne’e halo ita hanoin atu “fase liman” tiha ba educação iha uma laran no iha escola. Inan-aman sira barak mak hanoin katak lori oan sira ba EP, atu nune’e sira bele hakmatek hala’o moris seluk. Tan moris ne’e susar no todan ona, nune’e selu tan escola oan sira nian bele halo todan liu tan. Maibe, iha inan-aman balun nebe maski moris todan no susar, sira lakohi fase-liman maibe lori oan sira ba EC.

Lei-inan husu atu halo lei ka regulamento ruma hodi hametin sistema educação básico, obrigatório no “gratuito”. Katak tuir lolos, “gratuito” ne’e iha mos ninia definição no “sasukat”. Tan ita la iha sasukat ne’e mak “gratuito” ne’e la la’o hamutuk ho “gratidão”. EC mos simu “gratuito” balun husi Estado. EP mak hetan “gratuito” tomak.

Ita bele hare katak, “gratuito” ne’e sai projecto ida nebe Ministério Educação hakarak kaer tomak sasan sira to’o ocupa hotu autonomia escola nian. Ita rona bebeik direitor sira husi EP nian dehan katak la iha osan, la iha facilidade, la iha condição no seluk tan. Husi biban seluk, Ministério dehan fahe ona carteiras, meja, surat tahan, matérias oi-oin ba escola sira. Iha moras mental ida atu “tane liman” ba leten hodi hein sasan sira husi Ministério. Ministério mos tane liman tutan ba leten liu tan atu hein aprovação orçamento tuir sistema nebe iha. Moras iha ne’e halo ita hotu paralisado, no la hatene ona usa kakutak rasik hodi hahu problem solving.

Iha situação hanesan ne’e EC bele moris nafatin. Tan sa? Tan wainhira “tane liman” ba leten seidauk hetan, Amo-lulik sira tane liman ba sarani sira atu fo tulun. Ne’e duni, inan-aman sira fo ona tulun atu EC la’o nafatin.

Liafuan Maktakan

Wainhira ita la halo mudança paradigmática ba ita nia educação, ita sei la hakat ba dok. Paradigma katak sasukat nebe ita kaer hodi sukat educação. Hau hanoin, sasukat ne’e iha 3 – bem comum, solidariedade no subsidiaridade.

Ministério Educação iha 31 Janeiro 2013 halo ona buat kmanek ida katak iha dunia ação conjunta. Ida ne’e buat boot ida. kmanek tebes. Ema hotu tur hamutuk no hanoin hamutuk, hodi nune’e bele hakat hamutuk. Hau hanoin, la iha ona razão atu bele dehan EC diak liu EP. Tan ação conjuta hatudu katak educação ita hotu nian. Educação “ita nian” hotu.

*) Docente filosofia política, ética filosófica no ateísmo contemporâneo iha Instituto Superior da Filosofia e Teologia (ISFT) Dom Jaime Garcia Goulart, Dili

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.