VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130430

Esbosu Dekretu Lei - Revizaun Rejime Kareira Universitariu Iha Timor Leste

ANALIZA BADAK KONABA ESBOSU DEKRETU LEI 
KONABA REVIZAUN REJIME KAREIRA UNIVERSITARIU IHA TIMOR-LESTE

Husi Estanislau S. Saldanha, Reitor DIT no
Prezidenti Board, Instituisaun Ensinu Superior Privadu Timor-Leste (KIESP-TL)


Ministeriu Edukasaun Timor-Leste via Ensinu Superior organiza Workshop ida iha loron 24 Abril 2013 iha Hotel Timor, Dili hodi desemina esbosu Dekretu Lei konaba Revizaun Rejime Kareira Dosenti Universitariu iha Timor-Leste. Universitariu sira barak husi instituisaun ensinu superior sira iha Timor-Leste mak partisipa iha eventu nee. Nesesita duni ba Timor-Leste atu iha lei ka dekretu lei rejime kareira hodi regula kareira professional dosenti sira nian. Nunee bele asegura kualidade hanorin, peskiza ho formasaun, mos asegura “welfare” dosenti sira nian. Importante liu rejime kareira nee bele tulun asegura transparensia ho akuntabilidade nebee tane aas meritu, kompetensia ho profesionalismu iha prosesu rekrutamentu ho promosaun kareira dosenti ka universitariu sira nian hodi evita like ho dislike, no tulun dudu universidade sira iha Timor-Leste sai teaching and research based-university. Nunee posibiliza ho estimula ema hodi halo kreatividade ho inovasaun via hanorin, peskiza ho publikasaun oioin, sein intervensaun oioin husi liur, hodi tulun transforma vida sosiedade ba diak. Analiza badak nee hakarak foka ba pontu sira balu iha esbosu dekretu lei konaba revizaun kareira universitariu iha Timor-Leste nebee foin aprezenta husi Asesor sira husi Vise Ministru Ensinu Superior iha Hotel Timor. Maske nunee analiza nee sei superfisial hela esbosu lei nee mos hakerek nain seidauk iha kopia, so bazeia deit ba materia ka pontu importante husi aprezentasaun power point aprezentador sira nian.  

Aspeitu Jeral

Timor-Leste iha uluk ona dekretu lei konaba rejime kareira dosenti universitariu. Nunee importante tebes tenki avalia uluk dekretu lei nee hodi hare nia vantazen ho disvantazen iha prosesu implementasaun. Ita tenki analiza obstaklu sa ida mak mosu bainhira implementa dekretu lei nee iha universidade sira iha kontestu meritu akademiku, konsekuensia finansial no estimula kompetividade universidade sira nian. Agora dekretu lei nee seidauk implementa, no seidauk iha tempu adekuadu hodi sukat nia efetividade, konsekuensia finansial ho sosiologis. Maibe ita hahu reve. Nee hanesan presedensia ida nebee halo ita hanoin hikas katak lei ka planu ida, sedauk implementa, hahu reve. Lo’los karik ita tenki halo tuir prinsipiu: Plan, do and review, laos plan, review and never done. Maske nunee, lei ho planu ida diak nesesita mos konsiderasaun partisipasaun publiku ho sosiologiku hodi evita planu ho lei nee hanesan surat tahan mamuk ida nebee la bele implementa tanba la refleta kondisaun aktual.

Prinsipiu halo lei ba universidade nia objetivu fundamental mak atu harii metin sistema, no reforsa kapasidade institusional instituisaun ensinu superior hodi asegura kualidade hanorin, peskiza ho formasaun. Laos halo lei hodi ajusta tuir ita nia aan ka ita nia hakarak ka tuir interese personal hodi sakrifika padraun ho kualidade instituisaun ensinu superior, no kualidade nee la kompatabiliza ho pratika universidade sira seluk iha rejiaun nee.

Pontu Diak Husi Esbosu Dekretu Lei Rejime Kareira Foun

Rejime kareira foun nee aprezenta politika jeral oinsa prosedimentu hodi halo promosaun ba rejime kareira dosenti universitariu sira nian. Nia diak ida mak rejime kareira nee kategoriza nivel no eskalaun kareira dosenti lubuk ida. Nunee posibiliza hodi halo distinsaun ida diak no klaru entre dosenti (master ka doutoramentu) nebee foin hanorin no ida nebee tama uluk hanorin, maske ho grau akademiku hanesan. Tanba rejime kareira ida uluk nee kategoriza kareira dosenti iha lima deit mak: (1). Profesor katedratiku, (2). Profesor Asosiadu, (3). Profesor Auxiliar, (4). Mestre ho (5). Asistenti. Nunee ladun fair ba ema sira nebee tama ho hanorin uluk.

Rejime kareira foun nee nia diak seluk mak kategoriza atividade dosenti nian nebee bele konverte iha pontu kreditu. Nunee bele posibiliza universitariu sira sura mesak sira nia kreditu too ona iha kategoria sa ida. Maske nunee presiza Komisaun Juri ida hodi halo avaliasaun diak, independenti, kontinuada, komprehensivu ho professional hodi avalia bazeia ba kriteriu sira nebee determinadu ona, no sadere ba kapasidade, meritu ho profesionalisme dosenti sira nian.

Rejime kareira foun nee halo hau kontenti tanba bele posibliza hau hodi bele promove too iha nivel Profesorial. Tanba hau master, reitor, hakerek barak, maske dala barak laos iha hau nia area, ho seluk tan. Problema nee laos tanba rejime kareira nee posibiliza hau ba Profesor, maibe importante liu mak kualidade, meritu ho kompetensia nee ekiparavel ho grau profesorial iha universidade sira seluk iha rai seluk ka lae. Sekarik ita nia nivel kualifikasaun seidauk too professor, tenki rekuinese duni laos professor. Ita la bele inventa sasan, no sakrifika kualidade ensinu superior iha Timor-Leste. Nunee ita nia professor iha duni kualidade no reputasaun sientifika nebee diak no hetan rekuinesimentu akademika husi universidade sira iha nivel Asia (liu-liu ASEAN), Australia ou kontinenti sira seluk.   

Pontu Esbosu Lei Rejime Kareira Universitariu Nebee Presiza Hadia

Esbosu Dekretu Lei nee iha frakeza lubuk ida hare husi aspeitu meritu akademiku nebee presiza hadia. Frakeza sira nee mak:

(1). Esbosu dekretu lei nee posibiliza dosenti nebee ho titulu akademiku master ho lisensiadu bele promove too professor. Maibe rejime kareira ida uluk, so PhD (S3) deit mak bele promove ba professor. Bainhira sistema rejime kareira foun nee mak uza sei destimula dosenti sira ba eskola iha nivel doutoramentu. Tanba dosenti barak sei hanoin katak lisensiadu (S1) ho master (S2) deit too ona, sira bele promove ona ba professor, naran badinas hanorin, hakerek ho halo publikasaun, no tuur iha pozisaun publiku. Liu-liu hanorin nee bobot kreditu boot liu (60%), maske too agora Timor-Leste seidauk iha sasukat hodi avalia dosenti sira hanorin kleur nee iha kualidade duni ka lae? Keta halo ema nee hanorin kleur maibe kualidade la diak, no publikasaun la iha, depois nia promove ba professor. Tanba nee, hau sujere, promosaun ema ba profesor tenki minimu ho grau akademiku doutoramentu, laos lisensiadu ho master. Ba dosenti sira nebee seidauk doutoramentu, maske hanorin kleur ona, bele prioritiza bolsa estudu husi governu no universidade rasik hodi eskola iha nivel doutoramentu. Nunee bele estimula ema ba eskola no bele haforsa kualidade dosenti universitariu sira nian. Pratika lisensiadu ho master la apropriadu ona atu promove ba profesor hanesan pratika ida nebee adopta iha universidade sira iha mundu, maske iha universidade sira balu hanesan iha Indonesia uluk iha tinan 1980-an adopta sistema lisensiadu ka enjineiru sira bele promove sai professor. Maibe pratika nee sira rasik la uza ona, tanba la koresponde ba meritu, kualidade ho kompetensia nebee pratika iha mundu akademiku ohin loron.

(2). Esbozu Dekretu Lei fo enfasis barak (kreditu boot) liu ba esperiensia hanorin (60%), du ke peskiza ho publikasaun (25%). En kontrariu iha vida akademiku no kareira dosenti iha universidade sira iha mundu fo enfasis boot liu ba peskiza ho publikasaun. Nunee estimula dosenti sira halo peskiza no publikasaun hodi hamosu kreatividade ho inovasaun oin-oin hodi tulun transforma sosiedade ida ba diak. Tanba nee, hau sujere pontu (bobot) ba peskiza ho publikasaun (50%), hanorin (40%) ho servisu komunitariu (10%). Nunee bele estimula ema halo kreatividade ho inovasaun hodi transforma sosiedade ba moris diak via peskiza ho publikasaun. Nunee mos hametin kompetetividade Timor-Leste nian iha area sientifika. Nasaun kiik tenki forti iha rekursu umanu nebee kualidade no kreativu hodi halo inovasaun oioin, no sai comparative and competitive advantages ho nasaun sira seluk.

(3). Eskala salariu entre master ho doutoramentu kuaze hanesan (diferense 5%) nebee bele destimula ema atu ba eskola nebee aas liu tan. Iha parte seluk ema eskola iha nivel aas (S3) sei iha kbiit diak liu hodi halo peskiza ho publikasaun. Hau sujere se bele ita tenki halo diferensa salariu boot entre Lisensiadu (S1), master (S2), Doutoramentu (S3) ho Professor. Nunee estimula ema ba eskola. Hanesan iha DIT, ema barak seidauk hakarak ba hola doutoramentu, maske Reitoria DIT dudu sira makas atu ba hola. Maibe bainhira sira hare rejime kareira motiva sira hodi ba eskola. Agora ho rejime kareira foun bele destimula ema ba eskola too doutoramentu (S3). Tanba deit lisensiadu ho master bele mos promove too Professor, no salariu la iha diferensa boot ho dosenti nivel doutoramentu sira.

(4). Aprovasaun ba rekrutamentu dosenti mai husi governu (leitor ho Asistenti aprova husi ministru edukasaun, Professor Asosiadu aprova husi Primeiru Ministru no Profesor Katedratiku aprova husi Prezidenti Republika). Diak liu Profesor Katedratiku ho Profesor Asosiadu deit mak bele hetan aprovasaun husi Primeiru Ministru depois rona husi Konselhu Ministru. Maibe leitor mai kraik rekrutamentu ho promosaun halao independentemente husi universidade sira deit. Maske nunee, prosesu antes atu aprova nee tenki liu husi selesaun meritu ho kompetensia akademika nebee reve husi Komisaun Juri independenti nebee nia titulu tenki boot liu ka minima hanesan pozisaun nebee ema nee promove nee. Nunee mos governu via ministeriu edukasaun ho universidade sira tenki tuur hamutuk hodi set up kriteria ba dosenti sira. Nunee bele sai sasukat ba governu hodi halo prosesu akreditasaun hodi asegura kualidade. Nunee bele minimiza interferensia politika ba otonomia ho liberdade universidade nudar fatin no bee matan boot hodi dezenvolve kreatividade ho inovasaun iha siensia ho teknolojia.

(5). Publikasaun iha jurnal nasional tenki aprova husi CNIC. Hau hanoin nee la bele. Tanba CNIC nee sentru investigasaun ida nebee pertensia ba UNTL, nebee hanesan sentru peskiza iha Univ sira seluk. Karik problema seluk se CNIC nee dada sai husi UNTL no sai instituisaun estadu iha area peskiza nebee bele sai sombra ba sentru peskiza hotu iha TL. Se lae, knaar nee bele halao husi IST (Institutu Siensia ho Teknologia) nebee sei harii husi Governu nebee nia knaar kuaze hanesan LIPI, no CNIC nafatin UNTL nian. Maibe diak liu tim juri independenti nebee kompostu husi ema kompetensia akademiku boot mak bele avalia hodi evita conflict of interest ho intervensaun politika hodi hamete liberdade ho otonomia kampus tuir lei.

(6). Esbosu rejime kareira la kulia konaba vaga ba profesor katedratiku ho profesor asosiadu. Iha pratika nasaun barak, Profesor katedratiku iha departamentu ka area espesializada ida vaga so ba ema ida ka rua deit. Nunee maske sira seluk nia kum too ona mos la bele promove ba professor katedratiku, tanba vaga nee sei iha ema seluk okupa hela. Nunee evita departamentu ida iha Profesor katedratiku ho asosiadu barak-barak nebe nia konsekuensia finansial mos boot ba estadu.

Impresaun ita nian rejime kareira nebee iha ona halo husi ema sira nebee ho edukasaun Doutor (S3) sira. Nunee taka odamatan ba master ho lisensiadu sira hodi promove ba Profesor. Maibe nee normal tanba pratika iha nasaun sira seluk hanesan nee duni. So doutoramentu mak bele promove ba professor (Profesor katedratiku, Profesor. Assosiadu ho Profesor Auxiliar/Junior). Nunee bele asegura kualidade no kredibilidade akademiku. Iha rejime kareira foun nee, ema sira ho nivel edukasaun master sira mak halo nebee loke dalang boot ba master/lisensiadu sira atu promove mos ba Profesor. Maibe nee bele sakrifika kualidade karik kompatabiliza nivel profesorial iha rai seluk. Liu-liu avaliasaun kreditu nee fo enfasis boot liu ba esperiensia hanorin, ho minima valorizasaun ba peskiza ho publikasaun nebee sai tradisaun promosaun profesor sira iha mundu.*

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.