VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20121111

Interpreta Espiritu Selebrasaun Tinan 100 Dom Boaventura Iha Same, Distritu Manufahi Iha Kontestu Timor-Leste Agora

INTERPRETA ESPIRITU SELEBRASAUN TINAN 100 DOM BOAVENTURA IHA SAME, DISTRITU MANUFAHI IHA KONTESTU TIMOR-LESTE AGORA

* Estanislau S. Saldanha,

Peskizador iha Center for Applied Research and Policy Studies (CARPS),

Dili Institute of Tecnology (DIT), Timor-Leste

Selebrasaun tinan 100 Aswain Boot TL nian, Dom Boaventura sei halao iha Same iha Fim Novembru 2012. Selebrasaun nee diak, valoriza funu nain no halo ema hanoin hikas terus ho susar luta nain sira hasoru kolonializmu, hodi liberta povu ho nasaun. Selebrasaun nee boot, tanba sei mobiliza ema barak husi distritu hotu, inklui mos ukun nain sira. Mos kareta ho sasan. Nunee Same sei sai movimentu boot, no alvu atensaun Timor oan hotu, inklui media sira iha nivel nasional ho internasional. Selebrasaun nee mos konsumi osan boot, tuir informasaun katak besik US$ juta ida.

Ohin loron, Timor-Leste ukun an ona, hetan ona liberdade, no selebrasaun tinan 100 Dom Boaventura nee iha ambitu ida nee. Bainhira selebra loron boot nee, halo ita atu hanoin hikas fali lia fuan husi Sir Alexander Bustamante, Eis Primeiru Ministru, no fundador nasaun Jamaica iha nia mensagen ba nia povu bainhira proklama sira nia ukun aan: “Independensia signifka oportunidade ida ba ita hodi deside ita nia destinu ho nesesita ita hodi sustenta ita nia an. Maibe Independensia laos signifika lisensa ida atu ita bele halo sa ida deit tuir ita nia hakarak. Independensia mos signifika servisu makas ho lei ho orden”. Nunee selebrasaun tinan 100 Dom Boaventura, nebee funu hasoru kolonialismu no espiritu liberta nasaun ho povu, tenki reinkarniza no hamosu espiritu foun ba Timor oan atu servisu makas, hamutuk, no halakon mentalidade sura kolen ho tane liman deit hodi lori povu ho nasaun nee sai libertadu iha forma oi-oin. Nunee mos ema hotu tenki submete ba lei ho orden. La bele lei aplika deit ba ema kiik, no ema boot ho riku sira bele eskapa. Implementa lei ho orden didiak no rigirozu sei hametin ita nia unidade ho estabilidade nasional no demokrasia.

Selebrasaun Tinan 100 Dom Boaventura nee mos tenki estimula ema ho povu TL tomak hodi hatutan espiritu aswain, Dom Boaventura ho aswain sira seluk nian hodi liberta povu husi kiak, edukasaun kiik, dezempregu, rendimentu kiik ka la iha, moris terus ho susar, la hakmatek no la saudavel. Fundamenta husi seremonia nee mak oinsa espiritu luta hasoru kolonialismu nee bele tradus ba kontestu kontemporariu Timor-Leste nian agora atu halo, hatur, ho lori povu ho nasaun nee hamrik mesak iha kontestu politika, seguransa ho ekonomia. Nee nesesita organ seberanu ho povu hotu tenki servisu makas, halo ho implementa planu didiak, uza rekursu estadu didiak, efetivu ho efikas, promove boa governasaun ho kombate korupsaun iha nivel hotu. Ema hot-hotu tenki halao nia knaar tuir lei ho orden.

Espera selebrasaun historiku nee bele kontribui ho implika buat ruma "tangible" (bele kaer no hare hetan) ba povu sira en espesial Distritu Manufahi, no povu Timor-Leste en jeral. Mudansa "tangile" nebee bele halo no povu bele hare hetan mak seremonia nee bele tulun hadia infrastrutura, rendimentu ho aumenta nivel kuinesimentu povu Manufahi, no mos povu TL en jeral. Nunee sira sinti katak selebrasaun nee bele hamosu oportunidade riil ba sira hodi sai hanesan pontu hahu (starting point) hodi muda sira nia hanoin, hahalok, ho moris ba diak nebee inklusivu.

Save ba Timor-Leste hamrik mesak iha tempu agora mak edukasaun tenki diak, kualidade, efetivu, relevante, asesivel ho afordavel ba Timor oan hotu iha nivel baze too sentral. Nunee posibiliza Timor oan bele hetan servisu diak ho kualidade, no seluk iha abilidade hodi halo peskiza ho inovasaun iha area oioin hodi fo "nilai tambah" (value added) ba ita nia rekursu natureza, diversifika rendimentu, ho tulun dezenvolvimentu multi-sektoral, komprehensivu, integradu, inklusivu ho rezultadu nebee diak, ekuitavel no sustentavel.

Edukasaun ida diak sei tulun ita atu halo ho implementa planu dezenvolvimentu nasional nebee diak, efetivu ho sustentavel tuir duni rekursu ho nesesidade povu ho nasaun nian hodi lori nasaun nee ba ukun an politika ho ekonomia via boa governasaun diak, aloka ho uza rekursu orsamentu didiak, efisienti ho efikas hodi haforsa duni ita nia politika (estadu direitu-demokratiku), seguransa, ekonomia iha tempu naruk no husi jerasaun ba jerasaun.

Edukasaun ida diak sei tulun ita halo inovasaun oioin ho introdusaun siensia ho teknolojia foun ho apropriadu hodi hadia ita nia seitor agrikultura nebee, 80% husi ita nia populasaun moris iha seitor nee. Produktividade agrikultura tenki boot ho kompetividade tenki diak en termus kualidade, presu, distribuisaun ho asesibilidade. Agora ita nia produtividade agrikultura kiik hela, lakon kompetividade no ita importa foos, naan ho modo tolenada ba tolenada. Implikasaun ninian mak seitor agrikultura agora sai la atrativa ba foin sa’e, no sira rame-rame buka servisu seluk nebee dala barak la apropriadu ho la tuir sira nia meritu kuinesimentu, esperiensia ho abilidade teknika. Konserteza profisaun foun, abilidade la too, sira la bele kompete iha merkadu servisu no la hetan servisu. Nunee hamosu dezempregu barak agora dadaun nebee iha potensialidade hamosu konflitu iha futuru, se la iha meius apropriadu, adekuadu ho efetivu hodi resolve problema nee.

Edukasaun ida diak sei tulun ita hadia kualidade servisu saude hodi halo ita nia ema servisu responsavel ho dignu hodi tulun ita nian povu isin & hanoin diak, la moras, moris diak no saudavel. Edukasaun ida diak sei tulun ita dezenvolve seitor services (service based economy), hodi substitui ita nia ekonomia nebee sadere liu ba eksploitasaun rekursu natureza (natural resource based-economy). Nunee mina hotu, ita nia ekonomia diversifikadu, ho rendimentu sustentavel, no asegura ona estabilidade ekonomia, politika ho seguransa iha tempu naruk.

Edukasaun ida diak sei tulun ita nia diplomasia nebee diak ho bazeia ba prinsipiu respeitu mutua, prevensaun ho rezulasaun konflitu & promove pas nasional ho mundu, no parseria hadia ekonomia ita nian nasaun via meius oioin. Edukasaun ida diak sei tulun Timor-Leste hamrik mesak hanesan nasaun soberanu nebee nia ema moris diak, dignu, ho kompetividade boot hodi hasoru mundu globalizadu ho markadu livre nebee dala barak marginaliza entidade ho grupu indegenika sira.

No edukasaun ida diak laos mai husi lalehan. No edukasaun ida diak mos laos mai derepenti deit. Edukasaun diak mai husi prosesu ida nebee konsistenti, diresaun ho padraun klaru iha nivel edukasaun ida-idak. Nunee bele halo politika edukasaun ida diak hodi hatuur sistema edukasaun nebee diak, kualidade, efetivu, relevante no sustentavel ho asesivel ba ema hotu too iha area rural. Nunee hamosu padraun output edukasaun nebee iha abilidade diak iha tenika (technical skills), komunikasaun (communication skills), humanismu (sense of humanistic) ho sidadania (sense of citizenship). Edukasaun ida diak mai husi mos planu ida diak oinsa harii, jere, rekrutamentu staf ho estudante, fasilidade hanorin diak nebee aproriade, adekuadu no relevante iha prosesu hanorin tuir padraun nebee determina ona.

Edukasaun ida diak nesesita edukador sira nebee iha abilidade teknika (hard skills) ho non teknika (soft skills) hodi hanorin. Edukasaun ida diak presiza edukador sira diak nebee domina materia hanorin, hakarak boot atu aprende ho update nia kuinesimentu regular, disiplina no iha mentalidade diak (la amoral, kriminozu, konflituozu, emosaun boot, mobiliza estudante ho seluk demo ba interese partikular hodi ignora interese estudante ho edukasaun nian) ho hakarak forti hodi tulun labarik sira aprende.

Edukasaun ida diak presiza osan. Kualidade edukasaun simetritika ho kuantidade osan. Kualidade edukasaun nesesita kualidade mestri, fasilidade, jestaun, padraun, kurikulu, metodu hanorin ho avaliasaun ida diak. Buat sira nee hotu presiza osan ida boot. Nunee governu ho seitor privadu presiza investa makas. La iha osan, la iha ema ida bele halo milagre hodi hamosu kualidade edukasaun.

Edukasaun ida diak sei halo ema matenek holistikamente. Ita hakarak hetan edukasaun diak, ita presiza investa uluk hodi hadia kualidade. Nunee bele hamosu ema matenek ho kualidade barak. “Bainhira ema matenek ho kualidade barak, maka ailaran boot ida, ema bele muda sai sidade boot ida, maibe bainhira, ema matenek oituan ka la iha, sidade boot bele sai fali ailaran boot ida”. Nee relevante tebes ba Mega-Projetu Tasi Mane, Projetu Auto-estrada, Mega Projetu Eletrisidade (Heavy Fuel) nebee ita nia governu hahu harii dadaun. Kuandu Timor-Leste iha limitasaun ema matenek maka mega projetu sira nee bele sai fali aliran boot ka sai fali uma ida nebee halibur besi aat nebee presiza osan boot hodi uza ka soe. Se laos buat rua nee, entaun ema liur sei nakonu iha ita nia rai, ita sei marginalizadu iha ita nia rai laran, no osan suli sai hotu, ita kiak nafatin iha ita nia riku leten.

Iha espiritu selebrasaun tinan 100 Dom Boaventura, tuku ita hotu nia fuan hodi halo reflesaun hodi tau prioridade dezenvolvimentu nasional lo’los, uza rendimentu didiak hodi diversifika ita nia rendimentu, no hodi muda povu nia moris ba diak iha tempu naruk. Se lae, osan mina hotu, ita kiak nafatin. Nunee ita la valoriza sakrifisiu ho valor luta aswain sira nian hodi liberta nasaun nebee sira liberta ona, maibe povu sei iha terus ho mukit laran. Edukasaun mak bele transforma povu husi terus ho mukit ba moris diak. ***

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.