VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20121112

Diskursu Vise PM, La Sama, iha Abertura Konferensia Internasional hodi Komemora Massakre Santa-Kruz no Tinan 20 Misaun Paz Ba Timor, Lusitania Expresso

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR- LESTE

Gabinete do Vice Primeiro-Ministro

Diskursu ba loron 12 de Novembru

Exmo. Señor Vise Prezidente Parlamentu Nasional
Exmos. señores membrus du Governu sira
Exmos. Señores Embaixadores ho Membrus Korpu Diplomatiku sira
Exmos. Señores Deputados sira
Exmos Señores konvidados ho partsipantes Konferensia Internasional nian
Companheiros ho Camaradas jovens ho Estudantes sira

Timor-Lorosa’e maski foin maka hetan nian ukun-rasik-an, maibé hola ona inisiativas, no sai uma na’in hodi organiza konferensia internasional lubun ida, inkluindu Konferensia Internasional ida-ne’e.

Inisiativa ida-ne’e di’ak tebe-tebes tamba, lori ita hodi hanoin hikas hotu, akontesimentu sira ne’ebé, mosu iha Ita-nian rain no protogoniza hosi jovens ho estudantes sira. Nune’e mós hodi hanoin hikas organizasaun ho personalidades internasionais sira, ne’ebé fo solidariedade ba povu Timor-Leste. Ha’u hakruk no hato’o ha’u-nian respeito kle’an ba grupos ho entidades internasional tomak, ne’ebé tulun ita maka’as, hanesan Dr. Rui Marques ho Dra. Francisca Assis Texeira, no sira seluk tan, ne’ebé nu’udar organizador Lusitania Expresso nian. Lusitania Expresso, hakuur tasi no lori fulan hodi to’o iha Timor-Leste, mai ho objetivu ida de’it, hodi bolu atensaun ba mundu tomak hodi labele haluha massakre Santa Cruz no labele haluha direitu Timoroan sira-nian ba autodeterminasaun ho ukun-rasik-an.

Aban kompleta tinan 21 massakre Santa-Kruz no tinan 20 Lusitania Expresso mai iha Timor-Leste. Loron 12 de Novembro, loron ida importante tebes iha história Timor-Leste nian, importante tamba, jovem barak fakar nia ran no mate ba libertasaun Timor-Leste nian. Importante tamba, iha loron ida ne’e, maka Timoroan sira, liuliu foinsa’e ho estudantes sira, bolu hikas Komunidade Internasional nia atensaun ba kauza Timor-Leste nian, ne’ebé, tuir ema barak, hanesan kauza ida lakon tiha ona. Tamba ne’e, sira ne’ebé mate, ka lakon iha loron ne’e, ka loron hira tuir, sira sai hanesan mártir loloos Timor-Leste nian, basaa, sira konsege halo moris hikas problema Timor-Leste nian. Tamba ne’e, ha’u lori Primeiru-Ministru, Governo, Estado no ha’u nia naran rasik, ha’u hakruk no presta homenajem ba Ita-nian martir ba Libertasaun Timor-Leste nian sira ne’e.

Ba maun ho alin sobrevivente sira hosi assassinato iha Igreja Motael nian (28 Out. 1991), hosi massakre 12 de Novembro nian, no ba companheiros no camaradas sira ne’ebé uluk halo manifestasaun iha Jakarta, iha loron 19 fulan Novembru (1991), iha embaixadas sira nian oin, hodi halo protestu kontra massakre Santa-Kruz, ha’u nia respeitu aas ba imi hotu, tamba imi hotu, hatudu duni imi-nian aten-brani, no ho hirus matan mamuk, imi halai hasoru liman kro’at sira Indonezia nian, hodi ezije libertasaun ba Ita-nian Rain no Ita-Nian Povu. Imi hatudu ba mundu katak, ita la hakiduk nein milimitru ida, hodi defende Ita-nian direitu fundamental sira, direitu ba ukun-rasik-an. Imi hatudu duni ba mundu katak foin-sa’e ho estudante sira, nu’udar forsa vanguarda no koluna vertebral Ita-nian povu nian. Imi hatene interpreta Ita-nian Povu nian sentimentu ho hakarak.

Señoras ho señores sira

Ita-nian funu, nu’udar funu koletivu nian ida, funu Timoroan tomak nian, la koñese espasu ho fronteita. La fahe Timoroan sira hosi rai-li’ur ho rai-laran, la fahe Timoroan sira hosi Frente Armada, Klandestina no Diplomatika, tamba ita hotu forma Frente ida de’it hodi hasoru funumaluk ida. Iha frente ida ne’e, la’os ita mesak, maibé iha mós grupo solidariedade sira, balu ohin hamutuk ho ita iha ne’e. Tamba unidade ho koletivizmu ne’e maka halo Ita-nian fileira sai metin liu, hodi konsege derrota Indonezia politikamente, ne’ebé, poderozu tebes iha rejiaun.

Nune’e, ba oin, tenki mantein no hametin espiritu unidade no koletividade ne’e, hodi bele dezenvolve Ita-nian rain, tuir idealizmu Ita-nian asuwa’in ho martir sira-nian. Luta ba ukun-an, barak ka uitoan, hotu-hotu hakna’uk nian esforsu hamutuk maka hodi konsege lori ita mai to’o iha ukun-rasik-an ne’e, inkluindu esforsu no apoiu hosi Ita-nian maluk solidariedade sira-nian.

Señoras ho Señores sira

Manifestasaun 12 de Novembro de 1991 marka ho ran iha Ita-nian historia libertasaun nian, maski nune’e, nia hanesan parte ki’ik ida hosi parte rezistensia global povu Timor-Lorosae nian tomak. Nu’udar parte ki’ik ida tamba, nia mosu la’os hanesan akontesimentu izoladu ida, maibé hanesan kontinuasaun hosi akontesimentu barak-barak nian. Iha 12 de Novembro de 1991, jovens ho estudantes hamutuk rihun, no hosi organizasaun oioin, balu la halo parte organizasaun ruma, maibé hotu-hotu tun hamutuk iha dalan, ezije realizasaun referendum ida, hodi ita hakotu rasik Ita-nian destinu liu hosi dalan dame no demokratiku nian.

Maluk konferensistas sira

Akontesimentu hotu-hotu ne’ebé mosu iha Ita-nian rain, sempre iha ligasaun ida ho seluk. Tan ne’e, wainhira ita hanoin kona-ba massakre Santa-Kruz, maka halo ita mós hanoin kona-ba massakre sira hafoin Baze de Apoio Rahun, kuaze iha Timor-Leste laran tomak, entre 1978 ho 1979, tuir mai massakre Kraraz (marsu 83), Jakarta II/Ainaro (83), Hatudu (83), Hauba/Bobonaro (81-83), Igreja Likisa (Abril 99), Suai (Setembro 99), Laktos/Fohorem (99) Maliana (Setembro 99), Tumi/Oekuse (Setembro 99) ho massakre sira iha Setembru Negro, iha 1999 iha Dili rasik. Massakre sira akontese iha fatin barak no ita labele rejista hotu, maibé massakre sira ne’e hotu akontese nu’udar konsekuensia hosi Ita-nian povu nian rezistensia ba okupasaun no reivindikasaun ba ukun-rasik-an. Nune’e mós, wanhira ita hanoin no selebra manifestasaun iha 12 de Novembro de 1991 nian, halo ita hanoin hetan hotu manifestasaun sira seluk, ne’ebé akontese antes no depois hosi 12 de Novembro de 1991 nian, manifestasaun boot ka ki’ik, hetan kobertura boot ka ki’ik, hotu-hotu halo ho objetivu ida de’it, ezije Ita-nian direitu ba autodeterminasaun no ukun-rasik-an. Iha manifestasaun sira ne’e sempre iha vitima sira, tama kadeia, kanek ou mate.

Señoras ho Senõres konferensistas sira

Numeru 12 ne’e koinsidensia ou lae, maibé hanesan numeru ida ne’ebé bolu atensaun boot ba ita. Numeru ne’e bolu atensaun ba momentu historiku haat, no iha ninan impaktu boot ba ita nian prosesu libertasaun nian.

Primeiru 12 de Outubro de 1989, nakfera primeira manifestasaun iha vila. Manifestasaun ne’e protagoniza hosi jovem ho estudantes sira, akontese iha Tasi tolu, iha biban ne’ebé Papa João Paulo II, halo vizita mai iha Timor-Leste. Manifestasaun ne’e historiku tebes, maski nia impaktu ladun boot, maibé nia hatadak primeira revolta aberta iha vila, ne’ebé lidera rasik hosi foin-sa’e ho estudantes sira. Nia reprezenta primeira revolta popular pasifika iha sidade. Manisfestasaun ne’e hanesan be turu ida monu iha rai, no halo semente rezistensia nian moris buras liu tan. Nia fo aten-brani ba Timoroan sira hodi halo rezistensia maka’as liu tan kontra okupasaun Indonezia nian. Nu’udar nian rezultadu no kontinuasaun, maka iha fulan Janeiru tinan 1990, wainhira embaixador Estado Unidos da Amerika nian, halo vizita mai iha Timor-Leste, jovem ho estudante sira, aproveita hodi bolu Estados Unidos da Amerika ho Komunidade Internasional nian atensaun ba kauza Timor-Leste nian. Manifestasaun ne’e dura durante loron tolu nian laran, (17-19, Janeiru 1990), hodi simu embaixador Estados da Amerika nian.

Segundo, 12 de Novembro de 1991. Hosi manifestasaun ne’e, lori hikas problema Timor-Leste nian ba pajinas sira komunikasaun sosial internasional sira nian, no hetan kobertura internasion boot. Hetan kobertura boot tamba, jornalistas internasionais balu, liuliu Max Sthal, konsegue hola imajem moris manifestasaun sira-nian, wainhira forsa seguransa sira Indonezia nian tiru jovem ho estudantes sira. Akontesimentu ne’e fanu hikas komunidade internasional nia atensaun katak, Povu Timor-Leste lakohi integrasaun, maibé hakarak ukun-rasik-an. Hosi manifestasaun ida ne’e, halo foin-sae ho estudantes sira nian aten-brani sai hanesan ahi ida lakan maka’as liu tan.

Terseiu, 12 de Novembro de 1994, jovens ho estudantes Timoroan sira, ataka Indonezia nia fuan, liu hosi okupasaun embaixada Estados Unidos da Amerika nian. Okupasaun ida-ne’e bolu hikas Komunidade Internasional nian atensaun, hodi labele haluha massakre 12 de Novembro 1991 no ezije nafatin referendum ba Timor-Leste. Maski ho ameasa maka’as hosi militar Indonezia sira, estudantes Timoroan sira, ho aten-brani tebes, fura seguransa Indonezia nian, konsege tama iha Jakarta. Asaun ida ne’e mós historiku tamba, primeira vez, Timoroan sira hamutuk 29, okupa embaxada rai boot ida nian, hodi halo internasionalizasaun ho indoneziasaun ba konflitu Timor-Leste nian. Asaun ida ne’e hetan vizibilidade boot tebes kompara ho asaun sira seluk, tamba hetan kobertura hosi jornalistas internasional sira hamutuk rihun rua, hetan transmisaun direta durante loron 12 nia laran. Notisia kona-ba okupasaun ne’e, domina pajias sira jornais ho revistas sira mundu nian, tamba akontese natoon iha biban ne’ebé xefe Estado barak hosi rai boot ho ki’ik oioin partisipa iha Simeira APEC nian. Estudantes barak, liu haatnulu resin sira seluk, hetan detensaun hosi seguransa sira Indonezia nian. Loron ida tuir, iha 13 de Novembro, asaun iha Jakarta simu tutan iha Timor-Leste. Nakfera revolta hosi jovem sira iha fatin balu iha Timor laran, hanesan iha Díli, Baukau, Remexio, Ermera ho Maliana. Jovens ho estudante barak sai dadur no balu kanek. Durante loron balu, Dili sai sidade maten, tamba jovem ho estudante sira hamrik halo funu ho liman mamuk hasoru funumaluk ne’ebé kaer kro’at.

Kuartu, 12 de Junho 1998, estudantes Timoroan sira hamutuk ho jovem trabalhadores sira, kuaze rihun rua, tama no okupa jardim Ministeriu Negosius Estrangeiros Indonezia nian, iha Jakarta, hodi ezije referendum ba Timor-Leste. Estudantes barak hetan kanek. Asaun ida ne’e hetan impaktu boot ba povu Indonezia.

Señoras ho señores sira

Ha’u temi de’it manifestasaun balu, no la temi hotu manifestasaun sira ne’ebé protagoniza hosi jovem ho estudantes sira, tantu iha Timor-Leste, nune’e mós iha Indonezia no iha rai-li’ur sira seluk, tamba barak tebes. Ita mós labele haluhan, foin-sa’e ho estudantes barak, tamba hetan persegisaun maka’as iha Timor-Leste, balu sobrevivente hosi massakre 12 de Novembro nian, halai hosi Timor, hodi ba husu azilu politika iha Jakarta. Ida ne’e mós hanesan forma funu ida, hodi bolu atensaun ba komunidade internasional nian. Tamba asaun sira ne’e mesak importante hotu, no hotu-hotu kontribui ba prosesu libertasaun Timor-Leste nian, maka presiza mós hanoin hodi fo rekoñesimentu ba sira hotu.

Señoras ho señores sira maka hau respeita

Atu foin hanoin de’it, Rezistensia juventude nian, la’os foin ita hahú iha 12 de Novembro 1991. Rezistensia juventude ho estudantil sira nian, hahú kedas hosi 1975. Hahu uluk hosi UNETIM (União Nacional dos Estudantes de Timor) ho OPJT (Organização Popular da Juventude de Timor) sira. Iha tempu ne’ebá, Ita-nian Saudozu Francisco Xavier do Amaral ho Ita-nian Saudozo Nicolau Lobato, sira na’in rua de’t maka otas boot, katuas uitoan, maibé, Ita-nian maun sira hanesan Ramos Horta, Alkatiri, Xanana Gusmão ho seluk-seluk tan, sira mesak jovem de’it. Barak mós sei hanesan estudantes iha tempu ne’eba, hanesan Ita-nian Saudozo Mau Hodu Ran Kadalak, Nino Konis Santana, Kery Laran Sabalae, Vicente Sahe, Carvarino Mau-Lear ho seluk-seluk tan. Sira mesak ema foin-sa’e no estudantes, maibé aten-brani no fo an tomak ba funu hanesan ho jerasaun sira tuir. Ida ne’e hanesan orgulho boot ida ba ita, no merese hetan respeitu hosi ita hotu.

Companheiros, Irmãos ho Camaradas foin sa’e sira hotu

Foin-sa’e ho estudantes sira ne’ebé partisipa iha manifestasaun 12 ho 19 de Novembro 1991, hatudu duni sira nian aten-brani, nasionalizmu no patriotizmu aas. Ne’eduni sira merese duni hetan rekonesimentu hosi Estado. Balu hetan daudaun ona no seluk sei iha prosesu verifikasaun. Ohin Ita fo uluk rekonesimentu ba sira ne’e, maibé ba oin, tenki hanoin mós ho sira seluk, tamba sira hotu kontribui no sakrifika sira nia-an ba funu libertasaun nian.

Imporante mós fahe hanoin iha ne’e, no bele tetu loron oin mai, presiza fo mós rekonesimentu ba sira hotu ne’ebé hola desizaun no organiza manifestasaun sira ne’e, tamba razaun ida ou razaun seluk, halo sira la balun la tuir manifestasaun. Maibé ita tenki rekoñese katak, la iha asaun ruma sein ema ruma halo planu ou sein ema ruma hola desizaun no organiza. Papel desizor sira nian importante tebes iha kualker asaun, tamba sira maka desidi halo ou la halo asaun ka manifestasaun ida. Tamba ne’e, ladun justu se halo rekonesimentu de’it ba ezekutor sira no haluha tiha desizor ho organizador sira. Desizor sira iha responsabilidade boot liu, tamba wainhira funumaluk kaer hetan, sira maka sei simu kastigu todan liu, duke ida ne’ebé ezekuta de’it. Ne’e la signifika, sira ne’ebé ezekuta de’it la importante, sira hotu importante hanesan, tamba desizor ho ezekutor sira hanesan osan ida ho matan rua, ne’ebé hakompleta malu.

Atu ramata, ha’u hakarak fo hanoin ba hotu-hotu, tinan ida ne’e, forsa internasional sira sei dada-an hosi Timor-Leste, no ita maka sei kaer rasik Ita-nian seguransa rasik. Tamba ne’e, ha’u halo apelo no husu ba foin sa’e ho estudantes sira, no ba povu Timor-Leste tomak, mantein dixiplina, hametin toleransia, hatudu nafatin solidariedade ba malu. Ho espiritu sira ne’e de’it maka foin bele fo fatin ba dezenvolvimento, hodi fo moris diak ba Timoroan sira hotu, tuir mehi Ita-nian asuwa’in ho martir sira nian.

Maluk sira hotu, nasaun kontinua ezije hosi ita resposabilidade iha prosesu libertasaun povu nian, ne’eduni ita presiza fo liman ba malu hodi serbisu ba nasaun nian di’ak, no serbi Ita-nian povu ho di’ak.

Ha’u husu ba hotu-hotu bele kontribui ho hanoin pozitivu sira hodi konferensia internasional ne’e bele la’o di’ak to’o iha rohan. Nune’e, ha’u loke ofisialmente Konferensia internasional ida ne’e, no ha’u dezeju susesu boot ba konferensia ne’e hodi hametin liu tan ita nian solidariedade no koperasaun iha futuru.

Obrigado

Fernando La Sama de Araujo

Vise Primeiro-Ministro

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.