VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20121116

Historia Badak Ida hosi Loriku Oan Lian Laek: Sasin ida Kona ba Masakre 12 de Novembru 1991


Historia Badak Ida hosi Loriku Oan Lian Laek:
Sasin ida Kona ba Masakre 12 de Novembru 1991

Hosi: Egas “Fai Tara” Alves*

Dia 12 de Novembro 2012 mai, kompleta tinan 21 masakre Santa-Kruz. Hodi komemora loron ida ne’e, hau hakarak hatun fali artigu ida nebe uluk hau hakerek iha dia 20 de Agosto liu ba no hatun iha Forum Haksesuk iha dia 21 de Agosto de 2012. Hosi biban ida ne’e hau halo korresaun kikuan balu no hatama tan informasaun foun balu nebe uluk hau la inklui iha hakerek ida uluk.

Dala ida tan, ho haraik-an hau dehan, hau la mai atu ezije buat ruma, no la mai konta istoria oan ne’e hodi ema hanoin hau mós halo netik buat ruma ba Timor-Lorosa’e ou hanesan mós heroi ida, tamba heroi lolos maka maluk sira nebe sai martir ona ba ukun rasik an, balu iha rate, balu la iha rate, no balu lakon to’o ohin loron. Hau nian respeitu no homenagem ba martir sira ba Patria Timor-Lorosa’e nian hotu.

Hau hakerek historia ki’ik ida ne'e tamba companheiros barak husu hau, atu hakerek kona-ba saida maka hau halo uituan iha funu laran, liliu hau nia irmaun Saky, atu nune’e hodi istoria labele sai lakon lerek hanesan anin nebe liu. Hisotria ki’ik ne'e hodi hakompleta perkursu RENETIL nian durante iha periodo Rezistensia nian.  Historia oan ne’e bele serve ba buat ruma hodi haree oinsa envolvimentu membru sira RENETIL nian iha preparasaun ba simu Delegasaun Parlamentar Portuguesa (DPP) ho manifestasaun nebe halo iha dia 12 de Novembro de 1991. Hakerek ida ne’e, hanesan hau nian verdadeira rekordasaun kona-ba enventu sira iha 1991.

Diak liu, hau hakarak konta historia oan ne’e, hahu ho musica “Ohin dia 12 de Novembro”, nebe hau  kompoin iha hau nia subar laran, depois de Massacre Santa-Cruz iha dia 12 de Novemebro de  1991. 

Ohin dia 12 de Novembro

Loron matan nakfera, Ohin dia doze de Novembro
Timor Oan Hakilar nia susar, ba Mundo rai klaran,

Loron matan nakfera, ho ran ho isin ami buka
Dalan naroman ba ami nia rain, ukun rasik ami nia rain

                                    Ref:     Ho ran ami hakerek, ho isin ami kuda
                                    2x        Ba ami alin sira, Inang Feton sira
                                                 Historia Timor Loro Sae...

Inang Aman ho tanis, la’o buka ami nia isin
Namkari lemo Rai Timor nia laran, Ba se los maka imi husu

Ho matan imi rega, Ai-funang kari ami rate laek
Ami isin lakon husi imi nia sorin, Temi netik ami nia naran....

                                   
                                                      Composed by: Egas Alves (Fai TARA).
                                                                                 Dezembro 1991
Bele rona fali husi Kantor: Elvis Ximenes

Musica ne’e ami halo gravasaun iha Jalan Pulau Seribu, iha tinan 1992, quando hau fila fali ona ba Bali iha fulan Outubro de 1992. Hau rasik maka hananu e acompanha husi irmaun João Mario de Sousa Gama e hau ho guitarra. Nune mos irmaun sira Anito Matos, Aquelinho Soriano e Jose Pompeia ho maluk seluk tan nebe hela iha Jalan Pulau Seribu, kalan ne'e iha neba hotu. Hotu tiha gravasaun, hau rasik haruka ba Cipinang, ba irmaun La’Sama. Tuir mai, hau haruka mos musica ne’e ninian letras ba Maun Boot Xanana Gusmão atu haruka sai ba rai liur. Ohin loron, musica ne'e, hau rona iha ona mos RTTL.

Historia ki’ik ne'e hau hakarak konta komesa husi fulan Julho 1991, iha epoka ferias naruk nian, iha nebe estudante universitariu sira barak fila ba Dili, Timor-Leste. Ha'u mos nudar ida hosi estudantes sira ne'ebé fila ba Timor. 

Iha Bali, hau estuda iha Engenheria Civil, komesa iha 1987. Nune hau mos sai militante RENETIL nian hafoin organizasaun ne’e moris.

Iha 1990, tinan ida antes kuando hau ba passa férias iha Dili, hau sempre servisu besik liu ba irmaun Gregorio Saldanha, membro CE/FC nian ida. Servisu besik liu ho nia tamba, ami hatene malu desde sei ki’ik e ami sempre la’o hamutuk antes de hau ba kontinua hau nia estudos iha Bali. Iha tempo neba ami sempre ba Maun Agostinho, irmaun Jose Manuel (Nakfilak) nia maun nian uma, iha Lahane. Iha neba hanesan fatin ida hosi fatin barak ba konsentrasaun jovens nasionalistas sira nian ida. Iha mós fatin ne’e maka dala ruma ami hetan malu ho irmaun Constancio Pinto, ho irmaun sira seluk tan. Hau bele hatete katak, durante periodo badak ida, irmaun Agostinho (Matebian ona) nia fatin, quaze loron-loron jovens sira nakonu iha neba, e surpreza bot ba hau maka hotu-hotu han iha neba, mesmo ke supermi ou modo koto ho etu maran.

Iha dunik tempo neba (Julho-Agostu 1990) hau komesa partisipa iha reuniaun barak nebe organiza hosi CE/FC iha Dili, hanesan representante hosi RENETIL nian hamutuk ho irmaun Siak, Vise Sekretariu-Jeral RENETIL nian. E entre reuniaun sira ne’e, ida mós importante maka ida halo iha irmaun e Primo manefoun Francisco (hosi Bobonaro) nia uma iha Audian. Primo Francisco ne’e kuinesidu liu ho naran “Chico Bobonaro”. Iha reuniaun ne’e ko’alia mós kona ba plano eskrita RENETIL nian ida nebe kuinese ho naran “Operação Aurora” nebe prepara espesialmente hodi simu DPP. Planu ne’e RENETIL hakerek iha fulan Fevereiru 1990. Iha reuniaun ne’e Amu Domingos Maubere, ho quadros CE/FC nia balun mós partisipa hotu.

Nune’e, iha fulan Julho tinan 1991, quando hau fila ba Timor passa férias tan dala ida, ha’u mós, dala barak, tuir reuniaun sira hodi halo preparasaun ba simu DPP nebe tur plano atu halo vizita ba Timor iha fulan Outubro. Reuniaun preparasaun ba simu visita DPP nian intensivo liu tan halo iha fulan Julho-Agosto nia laran. Iha periodo ida ne'e mos, irmaun Fernando La’Sama de Araujo ba hosi Bali ba Dili, e hela ho hau iha hau nia fatin, iha Santa-Cruz. Nia hela iha neba durante semana ida nia laran hodi halo encontros ho membros CE/FC sira nian. Enkontros halo dunik iha hau nia uma iha Santa-Cruz. Hau bele hatete katak fatin hau nia iha Santa-Cruz quaze sai tiha hanesan base ida ba CE/FC hodi halo servisu. Husi hau nia fatin irmaun La’Sama ba ho irmaun Constancio Pinto atu ba hasoru malu ho Maun Bot Xanana Gusmão. Enkontru ne'e realiza ka lae, irmaun La’Sama rasik la fo hatene ba hau to’o nia fila ba Bali. E nune ami la hetan malu to’o militar sira kaer nia hamutuk ho irmaun sira seluk iha fulan Novembro tinan 1991, depois lori nian ba dadur liu iha Cipinang iha Jakarta. Mesmo ke irmaun La Sama la fo hatene hau kona ba nia enkontro ho Maun Boot Xanana, maibe entre konversa iha uma antes nia fila, hau hatene katak nia ba hasoru malu ho Maun Boot Xanana.  E ne’e foin hetan konfirmasaun loloos iha dia 29 de Outubro 2012, konfirmasaun halo liu hosi irmaun Saky ne’ebé halo konfirmasaun direktu ba irmaun La’Sama kona ba enkontro entre irmaun La’Sama ho Maun Boot Xanana Gusmão nebe hetan fatin iha Kakau-Lidun, iha fulan Julho tinan 1991, hodi ko’alia kona ba preparasaun sira hodi simu DPP ho buat seluk-seluk tan.

Depois de irmaun La’Sama fila ba Bali, hau sei hela nafatin iha Dili. Ikus mai, hau rona hosi Diresaun RENETIL nian iha Bali e hosi radio katak DPP kansela ninian vizita tamba Indonesia la aceita jornalista Jill Jollife halo parte iha comitiva DPP nian. Tamba DPP kansela tiha nia visita, halo juventude sira mos barak maka hirus no sai desmoralizadu. Hosi ne’e situasaun iha Dili sai manas liu ona tamba Intelijensia Indonesia sira nian mos intensifika sira nia campanha hasoru rede clandestina sira.

Situasaun iha Dili sai manas liu tan ho operasaun Ninjas sira nian iha fatin-fatin nebe halo Dili sai Sidade ida maten iha rai kalan. Hanesan ema ida nebe mos envolve iha servisu clandestina, hau rasik mós tenki ser vijilante. Nune’e, hau rasik mos kalan kuaze la toba iha uma laran, maibe tur sai deit iha liur to’o madruga maka foin tama ba uma laran toba uituan. Ne'e atu prevene deit operasaun sira hosi intelijensia sira Indonezia nian ho sira nian ninjas sira nebe normalmente iha kualker hora iha rai kalan.

Situasaun iha Dili sai manas liu tan quando Ninjas sira ho polisia sira Indonezia nian halo atake ida ba Igreija Motael, iha dia 28 de Outubro de 1991, nebe resulta tiru mate Irmaun Sebastião Gomes. E entre dia 2-4 de Novembro de 1991, irmaun Constancio Pinto komesa halai ba subar ona, nune mos irmaun Gregorio Saldanha, so hela maka irmaun sira Juvencio de Jesus, Jacinto Alves, Meno e Lemos.  Irmaun Francisco Branco hau la dun hetan, tamba la dun ba fatin sira seluk nebe ami sempre hetan malu ho irmaun sira hanesan Constancio Pinto, Juvencio de Jesus ou Gregorio Saldanha e sira seluk. Nebe durante hau iha Dili, hau so ba irmaun Francisco Branco nia fatin dala ida deit quando CE/FC halo encontro ida ho estudantes sira husi Kupang, encontro ho matebian dr. Fernando  Bonaparte nia alin.

Iha Dili, militante RENETIL sira nebe sempre hetan malu maka irmaun Siak, Benjamin Martins, Julio Caeiro, Miguel “Metan” Ximenes (matebian ona) ho sira balun tan. Irmaun sira nebe sempre la’o hamutuk ho RENETIL maka irmaun Anacleto Ribeiro ho irmaun Joao Gregoro de Carvalho. Nune hau husu ba Irmaun Anacleto Ribeiro ho Irmaun Joao Gregorio hodi mai ajuda pinta poster Xanana nian, Bandeira UN, e halo spanduk sira seluk, hodi prepara ba simu Delegasaun Parlamentar Portuguesa nian. Nune mos Irmaun balu husi Aituri Laran (Tio Manuel Caldas nia primo) nebe irmaun Constancio Pinto maka bolu mai hodi ajuda hodi pinta lisuk poster sira ne’e.

Quando ami rona lolos ona katak vizita DPP nian la mai los ona, ami barak maka senti desmoralizado tamba buat hotu-hotu prepara tiha ona.  Hau hanoin atu fila fali ona ba Bali, maibe, hau simu telefone husi irmaun Fernando “La’Sama” de Araujo, haruka hato’o ba CE/FC kona ba visita staff UN nian ida, Special Rapporteur, Peter Kooijman, atu visita Dili. Iha kontaktu hosi telefone ne’e, irmaun La’Sama husu ba hau atu koordena ho haree hamutuk tok ho CE/FC hodi halo asaun ruma durante vizita Peter Kooijman nian.

Hau hato’o informasaun vizita staff UN nian ne’e ba irmaun Constancio Pinto, ho irmaun Juvenio de Jesus quando sira mai iha hau nian fatin. Irmaun Constancio Pinto mai to’o hau nia fatin hodi hasoru malu ho nia kaben, Irman Gabriela Lopes Pinto, e nia husu hau atu buka hatene tok hamutuk ho Bispo Belo iha agenda enkontru ruma ho Special Rapporteur ne'e ka lae.

Iha dia 10 de Novembro 1991, iha deder entre tuku 09:00-10:00 dadeer, irmaun Juvencio de Jesus, ba to’o hau nia uma iha Santa-Cruz, hodi husu hau se iha programa ruma atu halo manifestasaun hodi simu Special Rapporteur ne'e ka lae? Ami nain rua kolia kona ba possibilidades hotu e la hola desizaun ruma. Iha tempu ne’e, hau nian noiva Filomena (Mena) Guterres, agora hau nian kaben, nia mos iha uma hotu, e nia tuur rona hau ho irmaun Juvencio koalia kona ba sasan sira ne’e. Mena mos membro RENETIL hotu, nia simu juramento iha Surabaya ho sasin sira maka irmaun Saky, Inacio Leite,  ho Julio Abel, Padre Filomeno Jacob nia alin.

Depois de ami kolia hotu irmaun Juvencio sai ho nia motor fila ba nia fatin. Liu tiha horas ida nune, mosu fali iha hau nian fatin, companheiro ida conhecido por “OeCussi”, irmaun Constancio Pinto maka haruka nia ba hetan malu ho hau iha hau nian uma. Nia hato’o notas ki’ik rua ou tolu, hau la lembra lolos ona, e ida dirije ba hau. Iha nota ne'e husu hau atu haree tok possibilidade organiza Manifestasaun hamutuk ho CE/FC nia elementos nebe maka hau bele hetan.

Nune, hau buka tuir kedas irmaun Gregorio Saldanha, nebe mos iha nota ida ba nia. Hau husu tuir ba ami nian vizinho atu bolu irmaun Afonso Maria e Gregorio Saldanha mai hau nia fatin iha kalan. Depois hau mos tun ba to’o iha irmaun Jacob Fernandes (matebian ona), kuinesidu por Kepala Desa Santa-Cruz, nian uma. Iha neba hau hetan mos ho Irmaun Jacinto Alves (Manu No). Hau hatete ba sira nain rua atu mai to’o iha hau nia fatin iha tuku 08:00 kalan. Nune, irmaun sira Gregorio Saldanha, Afonso Maria, Jacob Fernandes, Jacinto Alves, kalan ne’e sira mosu iha hau nian fatin e ami hakat liu ba halo reuniaun iha hau nia Avo Mãe (Isabel Alves-matebian ona) nia uma nebe iha kedas hau nia uma sorin. Ami tur hamutuk hodi haree kona ba saida maka irmaun Constancio Pinto, Sekretariu CE/FC nian husu liu hosi nian karta.

Ami tuur hamutuk, estuda e tetu possibilidade ba halo manifestasaun ida. Koalia e deskuti barak, e ami desidi katak bele halo manifestasaun hodi aproveita Jornalista nain hira iha Dili, e nune mos aproveita vizita Special Rapporteur UN nian nebe vizita mai Timor hodi bele internasionaliza problema Timor-Loro-Sa’e nian.  Ami haree sei la akontese buat ida ka militar sira sei la tiru. Nune ami komesa ho halo plano ba manifestasaun e fahe serbisu ba malu. Irmaun Gregorio Saldanha maka sei lidera manifestasaun, e ajuda hosi irmaun Afonso Maria. Irmaun Jacinto Alves maka hola konta ba Seguransa, nia buka atu mobiliza Grupu Silat SH nian nebe sempre halo treinu kalan-kalan iha ninian Kintal laran iha Jembatan-Besi. Hau hola konta ba Komunikasaun hodi halo ligasaun ba Bali, Australia ho Portugal hodi informa tuituir dezenvolvimentu ho situasaun durante manifestasaun la’o. Irmaun Jacob Fernandes maka sei ajuda hau iha Komunikasaun.

Tuir plano nebe ami desidi hamutuk hanesan tuir mai:

1. Manisfestasaun sei sai husi Igreija Motael, ba Santa-Cruz, tun ba Lisidere e sei ba ramata iha Hotel Mahakota Dili nian oin.

2. Iha manifestasaun ne'e massa sei la’o iha klaran, e grupos artes marciais SH sei la’o iha dalan ninin hodi fo seguransa ba manifestante sira.

3. Irman Caterina ho ho Irmaun Valentim (Bidau) maka sei kaer mikrofone. Irman Caterina maka sei reza tersu e Irmaun Valentim maka sei hakilar “Vivas” ho lian fuan nebe haruka mai husi Irmaun  Constancio Pinto, iha intervalo de  kada misterio.

Hosi dia 10 de Novembro kalan, ami komea servisu ona hodi halo preparasaun ba manifestasaun. Husi hau nia fatin ami muda tiha fali ba Irmaun João Paulo nia uma iha Audian. Ho nune nucleos rede clandestina sira nian iha Dili laran tomak komesa tama sai iha fatin nebe ami iha ba hodi husu instrusoens.

Irmaun Sebastião Gomes nia familia haruka nia familia balu mai to’o iha hau nian fatin hodi husu orietasoens oin sa maka sira atu lori ai-funan ba Igreija e liu ba rate. Hau rasik maka esplika ba sira oin sa la’o e hatete katak ai-funang maka sei la’o iha oin liu, depois manifestantes sira tuir hosi kotuk.

To’o iha dia 12 de Novembro madrugada, ami konsege dunik organiza no prepara sasan sira to’o hotu, foin maka ami ba toba uituan. Depois tuku 5:00 dedeer deit hader fali ona hodi bolu malu ba tuir missa iha Motael. Antes ba Igreija hau ho hau nia noiva ba to’o Colmera hodi foti bandeira UN nian nebe hau nian cunhada Alzira Guterres suku iha neba. Bandeira no spanduk balu hau entrega ba Chumbu (agora iha Sydney), Irmaun Chico “Bobonaro” nia alin. Husi Colmera ami nain rua Mena la’o tun ba Igreija e nune haree jovens sira mos tun ba daudaun. Entre Jovens sira ne'ebe tun husi Bis laran e hau kuinese maka Irmaun Donques Neves (agora iha Irlandia) nebe hatais hela nia farda escola SMA nian. E ami la’o tun ba besik Igreija, ami hetan mos Irmaun Agostinho (Jose Manuel nia Maun) tur hela iha baki hamutuk ho Nuno Santos (Nuno Alturas).

Iha Igreija quando Padre Ricardo (actual Bispo de Dili) halo hela missa, hau ho irmaun Gregorio ho irmaun Valentim sei tur iha baki Igreija Motael nian, husi parte direita, ami koalia nafatin kona ba plano ne'e. Maibe antes missa hotu, irmaun Valentim entrega fali microfone ba irmaun Felipe Rodrigues Pereira maka kaer. Hau rasik lahatene, so depois ha’u tau artigo ne'e ba dala uluk iha Forum Haksesuk, foin irmaun Felipe dehan katak, iha Motael nia maka kaer mikrofone, la’os irmaun Valentim. Assim que missa ramata, irmaun Felipe bok mikrofone hodi halo lian hanesan sirene, hodi fo sinal hahu ho manifestasaun. Nune maka Jovens sira komesa hakilar ona iha estrada. Tamba ema barak tebes ami organizadores sira lakon kontrole e nune ami tuir deit ona movimentu massa manifestasaun nian nebe iha. Manifestante sira komesa la’o ho halai, e hau ho hau nian noiva halai to’o iha Ponte Kaiz nia oin, ami mos sai hosi massa manifestante sira nian leet hodi kaer Taxi ba uluk Santa-Cruz. Husi hau nian Uma ba rate Santa-Cruz kala 400-500 metros nune. To’o iha uma hau ba impresta hau nia primo Atono (agora iha Sydney) nia telefone hudi dere ba Bali atu fo hatene manifestasaun hahu tiha ona, maibe la tama. Hau dere fali ba Senhor Antonio Barbosa (Dona Mena Lin nia Kaben) hodi fo hatene nia hodi dere ba Australia atu informa kona ba manifestasaun nebe la’o daudaun ona.

Husi neba hau ba liu buka Irmaun Joco Fernandes iha nian uma hodi husu nia ba foti maquina Video atu ami lori ba fali rate Santa-Cruz hodi filma manifestasaun ne’e. Maibe hau to’o iha estrada, iha nia odomatan oin, joven ida halai mai ho ran iha nia oin tomak. Hau hapara joven ne'e hodi husu nia saida maka halo nia ran. Quando hau sei husu hela joven ne'e, irmaun Jaco mos sai mai ho nia motor husi nia uma.  Iha neba irmaun Jacob Fernandes mos husu joven ne'e kona ba saida maka akontese. Kala haree ami iha estrada klaran, hau nia prima Milena Alves (Jacinto Alves nia alin feto, agora iha Bali) mos sai mai e hamrik iha estrada ibun hodi haree saida maka akontese ba labarik ne'e. La kleur deit Mena mós mai hamutuk hotu iha estrada laran ne'e. Kala haree ema barak haleu nia, joven ne'e halai fali liu ba Cemiterio Santa-Cruz. E nune ami mos komesa la’o dadauk ona atu ba Cemeterio Santa-Cruz. Maibe ami la’o seidauk dok hosi fatin nebe ami hamrik ba, ami rona kilat mós rajada ona.

Nune hau ho hau nia noiva halai fila fali e irmaun Jacob Fernandes mos halai ho nia motor, la hatene nia halai ba nebe. To’o iha uma, hau halai liu kedas ba ha’u nian Primo Atono nia uma, empresta ninian telefone dala ida tan hodi dere ba Bali. Maibe dere ba Bali la tama, dere ba Australia mos la tama, hau koko fali ba Portugal. Ba Portugal telefone consegue tama, e nune Dr. Jose Ramos Horta, eis Presidente RDTL nian maka simu rasik. Wainhira hau sei ko’alia hela ho Dr. Ramos Horta hodi informa ba nia kona ba militar sira tiru iha rate ne'e, jovens barak mós halai tama tan mai iha uma laran nebe hau ko’alia telefone ba, no balu ho ran halai tama ba Prima Ani (Olimpio Branco nia alin feto) nia uma nebe rabat malu ho Primo Atono nian. Ko’alia hotu hau husik telefone, hau halai ba haree fali jovens balu nebe hetan kanek sira ne'e... ajuda sira hamos ran sira nebe iha sira nian isin.

 Hafoin tiru ne’e, hau haree situasaun apertadu liu ona, no hau mos bele sai alvo ba militar ho polisia sira Indonesia nian, hau husu hau nian primo Atono, nudar kondutor Kareta Tula Mate (Funeral) nian iha Dili, nia lori Kareta Tula Mate nian ne’e hodi tula e lori sai hau ho hau nia noiva husi Santa-Cruz, antes de Militar sira cerca ami. Atono tula hau ba to’o iha Bairro Central, depois hau nian cunhado Manulito Leong simu fali hau e tula hau ba subar. Nune hau mos ba subar ona iha fatin ida iha Colmera. Iha neba hau subar to’o dia 1 de Janeiro de 1992 maka Manulito Leong tula fali hau ba uma Santa-Cruz, maibe ba visita deit tamba, familia sira hateten katak Inteligencia suspeita los ona hau. Hau fila fali ba subar fatin, subar to’o fulan Marsu 1992 maka hau foin la’o sai, tamba ami simu informasaun katak elementu SGI sira halo rotasaun ona, foun maka agora iha fali Dili.

Husi hospital hau nia alin Antonio Alves (Tonito) nebe hetan kanek hotu iha rate laran, e nia mos iha Hospital hamutuk ho irmaun Gregorio. Nia haruka bilhete ida mai hau hatete katak, Gregorio husu ba hau atu hala’o nafatin servisu tamba nia sei taka hau nia naran em qualquer inquerito sira nebe seguransa Indonesia sira nian sei halo ba nia. Ho nune hau komesa halo fali servisu hodi estabelese fali contacto ho Bali e haruka nafatin informasaun sai ba rai liur kona ba trajedia Santa-Cruz ho situasaun sira depois de massakre ne’e, nune mos hau kontinua servisu nafatin hamutuk ho irmaun sira seluk iha Frente Clandestina nian. Liu husi Tio Henrique Belmiro (Tio banin) hau simu nafatin informasoens husi Comando Superior da Luta no liu husi hau nia konkunhado Manulito Leong hau simu nafatin informasoens husi rai liur e nune halo nafatin serbisu klandestina nian. Husi ema barak tebes maka foo an ba funu ne'e, maibe  Tio Henrique Belmiro no Manu Manulito Leong sira nia dedikasaun no fieldade ba  Comando Superior da Luta, ba sira nebe hatene labele lahaluha atu tau mos iha historia.

Iha ona fulan Outubru, kuaze tinan ida hosi masakre Santa-Cruz foin hau fila ba Bali. Iha Bali nebe nudar baze RENETIL nian mos desmantelado tiha ona ho prizaun irmaun La’Sama ho membru RENETIL sira seluk nian. Companheiros sira iha Bali balu fo hatene ba hau lalika halo movimentasaun lai tamba ita la hatene se maka se tamba iha momento neba, iha Bali mos mosu deskonfiansa ba malu.

Situasaun seidauk hakmatek lolos no funumaluk bele kaer hau iha sa momentu deit tamba hau inkluindu membru RENETIL ida hosi membru RENETIL sira barak nebe envolve diretu iha organiza manifestasaun iha 12 de Novembro 1991 iha Dili. E nune maka to’o iha hanoin ida katak, diak liu halo tiha gravasaun ba hau nian musica antes de buat aat ruma akontese mos ba hau. E nune musica "Ohin dia 12 de Novembro" consegue grava dunik.

HAU JURA BA MATEBIAN SIRA KATAK NE'E HAU NIAN VERDADEIRA SASIN DA’ET HO HISTORIA MANIFESTASAUN 12 DE NOVEMBRO DE 1991 NIAN. 

*Organizador ida hosi manifestasaun 12 de Novembro de 1991, agora servisu hanesan Koordenador ba Dixiplina sira Universidade Aberta nian iha Charles Darwin University-Northen Territory Australia.

 PS: Artigo ne'e Publika iha STL, 6-7/11/2012

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.