VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20121001

Hanoin Badak Ida Konaba Hadia Kualidade Edukasaun iha Timor-Leste.

Hanoin Badak Ida Konaba Hadia Kualidade Edukasaun iha Timor-Leste.
.
* Husi Estanislau S. Saldanha, Staf Hanorin DIT.

Hadia kualidade edukasaun iha Timor-Leste fator determinante mk governu presiza halo politika edukasaun ida nebee diak. Politika edukasaun nee tenki orienta hodi hatuur edukasaun atu prepara no lori labarik sira sai sa ida iha nivel eskola ida-idak (pre-eskolar, eskola baziku, eskola eskundariu ho eskola tersiariu) iha periodu ruma. Nunee foin defini kurikulu, metodu hanorin, kuantidade ho kualidade mestri hira no oinsa? Fasilidade ho jestaun eskola sa ida? Evaluasaun ho monitorizasaun eskola sa ida ho oinsa? Birokrasia edukasaun sa ida ho oinsa? Hodi tulun implementa politika edukasaun nebee defini ona nee. Hatan pergunta sira nee ho kuidadu, lojika (matenek) sei tulun ita hodi hatuur sistema edukasaun ida diak iha TL.

Importante tebes mos bainhira politika edukasaun defini ona, nebee sadere ba hatan husi litik lubung ida leten nee, tuir mai atu tau politika edukasaun nee iha asaun, no sukat nia susesu tenki uza sasukat husi oklu edukasaun (meritu akademiku), la bele uza oklu politika. Nee nesesita "good ho political will" governu nian hodi halao no investa.    

Data hatudu, depois Restorasaun Ukun an RDTL, desde Governu Konstitusional ba Dauluk, tinan-tinan orsamentu estadu kumulativu ba edukasaun la too 10% husi orsamentu jeral. Nunee infrastrutura eskola hahu husi nivel pre-eskolar too ensinu superior ladiak ho fraku tebes, nunee mos metodu rekrutamentu ho promosaun mestri sira bazeia barak liu ba gosta ho la gosta (like and dislike), interese privadu, grupu ho politika partidariu, sein hare ba kualifkasaun apropriadu ho meritu akademiku ho profesionalismu hanorin. Mestri sira barak mak SD hanorin SD, SMP hanorin SMP, SMA hanorin SMA, ho S1 hanorin S1 nebee kuinesimentu kontiudu siensia sei insufisiensia hodi hanorin iha nivel nebee sira hanorin.  

Kondisaun leten nee agrave tan ho lia hanorin iha eskola nebee la domina husi mestri sira, sa tan estudante. Gosta ka la gosta, realidade hatudu kontiudu siensia nebee transfere ba estudante "kiik tebes" tanba kualifikasaun mestri sira nian, no durante nee formasaun mestri sira barak liu mak formasaun lia Portugues. Maibe formasaun kontiudu siensia area espesializadu mestri sira nian la iha ka iha mos limitadu tebes. Onestu tebes hodi dehan investimentu ida boot tebes ba reintrodusaun lian Portugues durante tinan sanulu resin seidauk iha funan alias ka iha mos kiik, se ita la dehan faila (gagal) kompara ho injesaun orsamentu ida nebee boot. Nunee ita tenki reavalia dala ida tan deit no ba oin hotu (once and forever), hodi hatuur fali lia hanorin iha fatin loos hodi tulun mestri sira hanorin ho estudante sira hodi aprende sein viola Konstituisaun RDTL (Artigu 13), no Lei Baze Edukasaun RDTL.   

Kritika ida makas tebes ba mestri sira mak mestri sira barak mak, laos deit insufisiensia kuinesimentu kontiudu siensia, komportamentu nudar mestri ho aman naroman ba labarik sira iha eskola ho sosidade, maibe mos la iha vokasaun hanorin. Nunee hare profisaun mestri hanesan oportunidade servisu (lapangan kerja), laos hare profisaun mestri hanesan edukador, "aman/inan ho maun/bin naroman" ba labarik sira iha eskola ho sosiedade. Nunee Padre Martinho Gusmao hateten mestri sira barak liu iha mentalidade "pebisnis", laos mentalidade mestri ho hanorin.     

Ita hakarak hadia kualidade edukasaun mk ita tenki aloka orsamentu estadu minimu 25% ba edukasaun. Tanba infrastrutura eskola hanesan uma eskola, biblioteka, IT, kadeira, meja, sintina, be moos ho laboratoriu iha eskola presiza duni osan ida boot. Nunee mos presiza osan boot hodi halo rekrutamentu, formasaun kontinuada ho promosaun ba mestri sira iha sira nia area espesializada, metodu hanorin ho avalia, metodu hakerek ho kualia, metodu halo investigasaun sientifiku baziku. Mos reve standar, kurikulu nebee apropriadu ho kondisaun TL, no reforma hanoin, mentalidade ho metodu hanorin ho profisaun mestri nian. Mos presiza osan hodi hadia moris mestri sira, liu-liu sira nebee hanorin iha area rural ho remotas. Hadia mentalidade birokrasia iha edukasaun (inklui mos jestaun eskola) hodi suporta kualidade servisu no dudu eskola ba oin. Uza tetun hodi hanorin hahu kedas husi eskola baziku/pre-eskolar hodi tulun labarik sira aprende.

La hadia politika edukasaun no la iha "good ho political will" hodi sukat edukasaun husi oklu edukasaun, no la aloka osan ba edukasaun (25%), se deit mak ba forma Governu ka sai Ministru Edukasaun, sei la halo milagre. Servisu iha edukasaun sei lao neineik, fasilidade eskola sei harii neineik, kualidade mestri sira sa'e neineik no kualidade edukasaun sei sae neineik tuir osan nebee aloka.*

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.